Pe Mai le Atua ea Valoaga Uma?
“O LE ATUA . . . atonu ua amata iai o sē ua telē nauā ma ua i so o se mea ua lē tuuina atu ai o Ia i le na o se tasi le lotu, tasi le ala po o ona o lena foi itu, mo se ituaiga e tasi o tagata.” O lea na tusi ai se tagata filosofia i le The Guardian, o se nusipepa Nigeria. O lona taofi faapea o lotu faaleaganuu i Aferika na faaalia mai e le Atua mo tulaga o mea i Aferika, ma ua ia fautuaina e faapea, ua fuafuaina foi isi lotu tetele e faafetaui ma tulaga o mea i le atunuu.
O tagata tausisi i aganuu ua latou vaai i le faa-Kerisiano o se lotu faa-Europa, ma o tagata vavalo o le atunuu o auala moni ia e aumai ai valoaga. Na faapea mai se tusi i le Nigerian Daily Times: “E faaalia e le Atua e Ona le Malosi Uma o iai taimi eseese mai i tagata eseese . . . Ua fai mai tagata popoto o le lalolagi faapea ua faaali mai pea Lē Silisili Ese e Ia lava i Aferika.” Ua oo lava ina faamoemoe nisi i se perofeta Aferika, e pei o Iesu, ma ua fai mai nisi, o Muhammad.
O nei vaaiga ua lagā ai ni fesili e pei o nei: Pe e mai le Atua ea valoaga uma? Pe na ia faaalia mai talitonuga i lotu eseese ua vaevaeina ai le lalolagi? Pe e eseese mea e manaomia faalelotu e ia mai lanu eseese? Pe o le mea o i ai ni perofeta moni, ma ni perofeta pepelo, ma ni lotu moni ma ni lotu pepelo? O le ā tonu lava le valoaga moni, ma o le ā lana fuafuaga?
O le ā le Valoaga?
I le Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, ua faauigaina le upu valoaga “o le faailoa mai faagaeeina o le finagalo tauatua ma le fuafuaga 2: o se upu faagaeeina a se perofeta 3: valoia o se mea o le a oo mai.” Ua faaalia ai i lenei mea faapea e mafai ona tele ni puna o valoaga.
I le puipuia o lotu faaleaganuu, na lauga ai se polofesa o suʻesuʻega tau lotu i se iunivesite, o E. Bolaji Idowu, e uiga i le “tele anoanoaʻi o ituaiga o talitonuga i le Atua i Aferika.” Ua faamatalaina i lana tusi African Traditional Religion faapea o lenei mea e “masani lava ona ia avatu le faamamafa mai uiga masani o tagata, ma mai suʻesuʻega tau i le sosaiete faaletagata ma a latou amio.” Mo se faaaʻoaʻoga, fai mai a ia “i so o se mea lava i Aferika, e faia aʻe le Atua i ni uiga tau tane, a e e iai mea faaleaganuu [a e maise lava pe a o ni sosaiete po o ni pulega faafafine] e pei ai foi le Atua o se fafine.” Pe ua faagaeeina e le Atua na manatu faaleaganuu ma le feteenaʻi? Ua faailoa mai e Polofesa Idowu faapea “e leai lava se mea e puipuia ai . . . so o se . . . lanu i Aferika mai le atiina aʻe o o na lava talitonuga e uiga i le Atua.” Ua fautuaina ai i lenei manatu, o na talitonuga e tupu mai ia manatu o tagata ma a latou suʻesuʻega a e lē mai ni faaaliga tauatua.—Faatusatusa le Roma 1:19-23.
E lē o faaalia e tagata vavalo faaleaganuu ma ē ua fai mai o loo latou maua feau mai le Atua, le peresona o le Atua moni po o lona finagalo ma fuafuaga. Latou te feutagaʻi ma faasasaga faalotu ma tulafono e tapā e le tele o “atua” o le atunuu. O a latou valoaga e faavae mai i poto faaagaga ma faiga faataulaitu. O lea la, o na valoaga e lē o ni faaaliga faagaeeina o le finagalo tauatua. E lē puna mai i le Atua e Ona le Malosi uma, o lē na te faagaeeina valoaga moni.—2 Peteru 1:20, 21; Teuteronome 13:1-5; 18:20-22.
O lea, o le ā la le puna o na valoaga? Faamolemole faitau le isi mataupu o le a taliina ai lenei fesili atoa foi ma isi na muaʻi lagā i lenei talanoaga.