Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 12/1 itu. 8-12
  • ‘Ia Iloa Lou Aga‘iga‘i i Luma’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘Ia Iloa Lou Aga‘iga‘i i Luma’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Taimi mo le Suesueina o le Tagata Lava Ia
  • “Mea a Tamaiti”
  • Le Auala e Iloa ai le Agaʻigaʻi i Luma
  • Pe o Oe o se Kerisiano e ‘Faatagata Matua’?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Ia Iloa Lou Alualu i Luma
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Ia Faasolosolo—Fai se Agaʻigaʻi i Luma
    Mauaina o Aogā Mai i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate
  • ‘Ia Vaevaetonuina le Upu Moni’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 12/1 itu. 8-12

‘Ia Iloa Lou Agaʻigaʻi i Luma’

“A ua oo ina ou tagata matua, ona ou tiai lea o mea a tamaiti.”—1 KORINITO 13:11.

1. Ua avea faapefea le tuputupu aʻe ma faamaoniga o le maofa i le foafoaga?

MAI i sina fua e sili ona itiiti e na o se faʻata e faalapopoa ai mea e mafai ona iloa atu ai, ua mafai ona tuputupu aʻe ai se tafolā e avea ma meaola e sili atu i le 100 futu [30 m] le umī ae e sili atu i le 80 tone le mamafa. Ua faapena foi, ona tuputupu aʻe le laau tele o le sequoia mai se tasi o fatu e sili ona laitiiti, ma ono oo atu ai i le sili atu ma le 300 futu [90 m] le maualuga. E moni, o le tuputupu aʻe, o se tasi lea o mea e maofa ai i le olaga. E pei ona faaupuina ai e le aposetolo o Paulo, e mafai ona tatou totōina ma faasūsū, ae o le “Atua o le na te faatupuina.”—1 Korinito 3:7.

2. O le ā le ituaiga o tuputupu aʻe sa valoia i le Tusi Paia?

2 Peitai, o loo iai se isi ituaiga o tuputupu aʻe e tali faapena foi lona ofoofogia. O le tuputupu aʻe lea na valoia e le perofeta o Isaia e faapea: “O le toaitiiti e fai ma toaafe, ma le ua faatauvaa e fai ma nuu malosi; o aʻu o Ieova, ou te faavave ona fai i ona lava aso.” (Isaia 60:22) O le valoaga lenei e faatatau i le tuputupu aʻe o le nuu o le Atua, ma o loo faagasolo lona faataunuuga e sili atu i o tatou aso.

3. Sa faaalia faapefea i le lipoti o le tausaga faaleauaunaga o le 1991 faapea ua faatelevaveina e Ieova le galuega a ona tagata?

3 Ua faaalia i le lipoti o le tausaga faaleauaunaga i le 1991 o galuega a Molimau a Ieova i le lalolagi aoao e faapea, na ausia e le aofai o tagata talaʻi o le Malo se tumutumuga fou e 4,278,820, atoa ma se aofaiga e 300,945 o tagata sa papatisoina ai i lena tausaga. Ona o le gasolo mai i totonu o le toatele nauā o ē fou, sa faatutūina ai faapotopotoga fou e 3,191, faatasi ma le tele o matagaluega ma itumalo fou e manaomia. O lona uiga e sili atu ma le valu faapotopotoga fou i aso taitasi, ma e toetoe lava a maua le matagaluega fou e tasi i aso uma e tailua. Maeu se tuputupu aʻe ofoofogia! E matuā manino lava, o loo faatelevaveina mea e Ieova, ma o loo ia faamanuiaina taumafaiga a ona tagata.—Salamo 127:1.

Le Taimi mo le Suesueina o le Tagata Lava Ia

4. O ā fesili e tatau ona iloiloina a o tatou tepa atu i le lumanai?

4 E ui ina faamafanafana loto i le vaai, ae o lenei faamanuiaga e aumaia ai foi ni avega tauave patino. Po o le a lava ea ni tagata taʻumatuaina ma le naunau e tausia manaoga faaleagaga o na tagata fou uma? A o tatou tepa taulai atu i le lumanai, o se mea e maofa ai pe a manatu atu i le aofaiga o paeonia, auauna o le faiva, toeaina, atoa ma ovasia femalagaai o le a manaomia mo le tausiaina o le tuputupu aʻe ma le faatelega, faapea foi ma le toatele o ē galulue tauofo o loo manaomia i ofisa o lālā ma Aiga Peteli i le lalolagi atoa, auā le lagolagoina o lena galuega. O fea o le a ō mai ai lenei aofaiga tele o tagata? E lē masalomia le telē o le seleselega. Ae o ai i aso nei o loo mafai ona latou vaavaaia tagata faigaluega uma lava o loo manaomia mo le faatinoina o lena seleselega?—Mataio 9:37, 38.

5. O ā tulaga o loo iai i nisi o vaega ona o le vave o le tuputupu aʻe?

5 Mo se faaaʻoaʻoga ua lipotia mai e nisi vaega o le lalolagi, o loo iai ni faapotopotoga ua oo atu le toatele o tagata talaʻi o le Malo i le toaselau, ae e na o le toatasi se toeaina ma se auauna o le faiva e toatasi pe toalua o loo galulue ai. I nisi taimi, e galue ai se toeaina e toatasi i ni faapotopotoga se lua. I isi nofoaga, ona o le manaomia tele o ni Kerisiano agavaa e taulimaina suesuega faale-Tusi Paia i aiga, ua tusia ai igoa o ē fou i ni lisi faatalitali mo ē latou te suesue. I isi foi nofoaga, ua faatutūina ai ni faapotopotoga fou i le vave e tusa ma le tolu i le fa, po o le lima foi faapotopotoga e ao ona faaaogāina se Maota e tasi o le Malo. Atonu ua e vaaia le tuputupu aʻe faapena i lou lava vaipanoa.

6. Aiseā ua fetaui ai i lenei taimi ona suesueina i tatou lava?

6 O le ā ua taʻu mai ia i tatou e mea o i luga? Ua taʻu mai ai faapea, e tusa ai ma lenei taimi, tatou te manaomia uma lava ona iloiloina o tatou tulaga ina ia vaai, po o tatou faaaogāina o tatou taimi ma mea totino i se tulaga e sili atu ona lelei, ina ia talia ai lena manaoga. (Efeso 5:15-17) Na tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano Eperu o le uluai senituri e faapea: “Auā foi ana fai outou ma aʻoaʻo po ua tatau ai ina ua leva, a e ao ina toe aʻoaʻoina outou e se tasi i mataupu muamua o le afioga a le Atua; ua avea foi outou ma e o tusa i ai le suāsusu, a e le o mea aano.” (Eperu 5:12) E pei ona faaalia i na upu, e manaomia foi ona tuputupu aʻe Kerisiano taitoatasi. Ma o loo iai se mea mataʻutia moni, o le ono tumau ai lea o se tasi i le pepe faaleagaga na i lo o le agaʻigaʻi i luma i le taʻumatuaina faa-Kerisiano. I le ōgatasi ma lena, ua uunaia i tatou e Paulo e faapea: “Ina tofotofo ia outou ia te outou, po ua outou i le faatuatua; ina suesue ifo ia ia te outou; pe tou te le iloa ea o outou loto.” (2 Korinito 13:5) Po ua e suesueina ea oe lava, ina ia vaai po o e tuputupu aʻe faaleagaga talu mai le taimi o lou papatisoga? Po o e tumau ai pea i le mea e tasi? E ui i lea, e mafai faapefea ona iloa e se tasi?

“Mea a Tamaiti”

7. Ina ia iloa le agaʻigaʻi i luma faaleagaga, o le ā e tatau ona tatou faia?

7 Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ona po na ou itiiti ai, na ou tautala ai faatamaitiiti, na ou manatunatu faatamaitiiti, na ou filifili faatamaitiiti; a ua oo ina ou tagata matua, ona ou tiai lea o mea a tamaiti.” (1 Korinito 13:11) I le tuputupu aʻe faaleagaga, sa tatou pei uma lava o ni tamaiti i o tatou manatu ma gaoioiga i se tasi taimi. Peitai, ina ia iloa lo tatou agaʻigaʻi i luma, e tatau ona tatou lafoaia “mea a tamaiti,” e pei ona fai mai ai Paulo. O ā nisi o na mea?

8. E tusa ai ma upu a Paulo i le Eperu 5:13, 14, o le ā se tasi o uiga o se pepe faaleagaga?

8 Muamua, ia matau upu a Paulo i le Eperu 5:13, 14: “O i latou uma ua faasusuina i le sua susu, e le atamamai i latou i le upu o le amiotonu; auā o tama meamea i latou; a o mea aano, mā e matutua ia, o i latou ua masani ona lagona ina ua aʻoaʻosooina e iloa ai le lelei ma le leaga.” Po o e ‘atamai ea i le upu o le amiotonu’? Po ua lava ea lou iloa o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, ina ia agavaa ai i lona faaaogāina e “iloa ai le lelei ma le leaga”? Fai mai Paulo, e mafai ona faia faapena e tagata ua taʻumatuaina, ona ua masani ona latou faaaogāina “mea aano.” O lea, o le faanaunau po o le moomoo o se tasi mo meaʻai aano faaleagaga, o se faailoga lelei lena e iloa ai po o tuputupu aʻe faaleagaga se tasi po o tumau ai pea i le pepe faaleagaga.

9. E avea faapefea le mataʻai faaleagaga o se tasi ma faailoga o lona agaʻigaʻi i luma faaleagaga?

9 O faapeī la lou mataʻai faaleagaga? E faapefea ona e manatu i le fau ma soloi o meaʻai faaleagaga ua saunia e lē aunoa e Ieova e ala i lomiga e faavae i le Tusi Paia, atoa ma sauniga faa-Kerisiano ma fonotaga? (Isaia 65:13) E lē taumatea e matuā tele lou olioli pe afai e tatalaina ni lomiga fou i tauaofiaga itumalo faaletausaga. A o le ā lau mea o fai i ai pe a e taunuu atu i le fale? O le ā lau mea e fai pe a taunuu mai se lomiga fou o le mekasini o le Olomatamata po o le Awake!? Pe e te faaaluina ea le taimi e faitau ai na lomiga, pe na ona e suesueina lava o itulau e matamata i ata, ona faaopoopo atu foi lea i isi mekasini o loo i lau fatatusi? E mafai foi ona faia ni fesili faapena e uiga i sauniga faa-Kerisiano. Pe e te auai e lē aunoa i sauniga uma? E te sauniuni ea i ai ma fai ai foi sou sao? E aliali mai atonu ua mafuli atu nisi i se masani leaga e uiga i le fafagaina faaleagaga, e na ona faitau ma faatopetope. Maeu se eseesega ma le faisalamo, o lē na faapea mai: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono; ou te mafaufau i ai i le aso atoa.” E lē gata i lena, ae na faapea mai le Tupu o Tavita: “Ou te vivii atu ia te oe i le faapotopotoga tele, ma pese atu ia te oe i luma o le nuu e toatele.” (Salamo 35:18; 119:97) Ua manino ai la, o le tele o loo tatou talisapaia ai sauniuniga faaleagaga, o se faailoga lena o lo tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga.

10. O le ā le uiga o se pepe faaleagaga o loo faaalia i le Efeso 4:14?

10 Na faasino mai e Paulo se isi uiga o se pepe faaleagaga ina ua ia lapatai mai: “Ia le toe tama ninii i tatou o loo felafoaiina e pei o peau, ma feaveaiina i matagi uma lava o [aʻoaʻoga], i le pepelo o tagata, i togafiti leaga ua saunia e faasese ai.” (Efeso 4:14) E pei ona lausilafia e mātua, e fia iloa lava e le fanau mea uma. O se uiga mautinoa lena, auā e mafai ai ona latou suesue ma aʻoaʻoina ni mea, ma faasolosolo ai ona atiina aʻe e avea ma tagata matua. Peitai, o loo iai se tulaga mataʻutia, ona o le faigofie ona latou tosina atu i lea mea ma lea mea. Ae o le mea e sili ona leaga, ona o le lē lava o le poto masani, ua lē aunoa ai ona taʻitaʻiina atu i latou e lena fiailoa i ni faafitauli matuiā, ma e oo foi ina lamatia ai i latou lava, atoa ma isi. Ua moni foi lena i pepe faaleagaga.

11. (a) O le ā sa i le mafaufau o Paulo ina ua ia faaaogāina le faaupuga o ‘matagi uma lava o aʻoaʻoga’? (e) O ā ‘matagi’ o loo tatou fesagaʻi i aso nei?

11 E ui i lea, o le ā sa i le mafaufau o Paulo ina ua ia faapea mai o loo feaveaiina solo pepe faaleagaga e ‘matagi uma lava o aʻoaʻoga’? I inei, o loo faaliliuina ai le upu “matagi” mai le upu Eleni o le aʹne·mos, ma e faatatau i lena, ua matauina e le International Critical Commentary e faapea, e foliga mai na “filifilia ona e talafeagai ma le manatu o le fesuisuiai gofie.” O loo matuā lelei ona faataʻitaʻia mai lena i upu a Paulo e sosoo ai e faapea, “i [togafiti a] tagata.” O le uiga o le upu “togafiti” i le uluai gagana, o le “taisi” po o le “taaloga o le taisi,” o lona uiga o se taaloga e maua ai se laki. O le manatu tāua, o loo tatou fetaiaʻi pea e lē aunoa ma faiga, atoa ma sailiga fou atonu e foliga mai e leai se āfaina, e tau faaosooso, pe aogā foi. O loo faapitoa lava ona faatatau upu a Paulo i mataupu e fesootai ma lo tatou faatuatua—o taumafaiga ina ia autasia ai lotu, o fuafuaga faaleolaga nei ma faiga faapolotiki, atoa ma isi mea faapena. (Faatusatusa i le 1 Ioane 4:1.) Ae ua moni foi lena mataupu silisili e uiga i le fesuisuiai o tu ma aga a le lalolagi—i tifiga, faafiafiaga, meaʻai, faiga faamalosi tino, atoa ma isi mea. Ona o le lē lava o le poto masani ma le lē lelei o le filifiliga, atonu o le a matuā tosina atu ai se pepe faaleagaga i na mea, ma faapea ona taofia ai o ia mai le agaʻigaʻi i luma faaleagaga ma le faataunuuina o ana matafaioi faa-Kerisiano e sili atu ona tāua.—Mataio 6:22-25.

12. E faapefea ona ese tamaiti laiti mai tagata matutua e uiga i avega tauave?

12 O se isi uiga o tamaiti laiti, o lo latou manaomia pea lea o le fesoasoani ma le uaʻi atu. Latou te lē popole pe manatu mamafa i avega tauave; a o itiiti, o le taimi lena o le olaga e toetoe lava o faafiafiaga mea uma. E pei ona faaupuina ai e Paulo, latou te ‘tautatala faatamaitiiti, manatunatu faatamaitiiti, ma filifili faatamaitiiti.’ O loo ia i latou le manatu faapea, o loo tausia i latou e isi. E mafai foi ona faapena i se pepe faaleagaga. A faia e se tagata fou sana uluai lauga o le Tusi Paia po o le faatoʻā amata foi i le faiva i le fanua, e fiafia mātua faaleagaga e faia mea uma ina ia fesoasoani ai ia te ia. Ae o le ā e tupu pe afai e faaauau pea ona faalagolago lē e fou i lena fesoasoani ma ua faamaonia e lē mafai ona ia taliaina le avega tauave o le tausia o ia lava? Ua manino mai ai, o se faailoga lena o le lē faatatauina o aʻoaʻoga ia te ia lava.

13. Aiseā e tatau ai i tagata taitoatasi ona aʻoaʻo e ave i lana lava avega?

13 Ia manatua le apoapoaiga a le aposetolo o Paulo i lenei itu e faapea, e ui ina e ao ona tatou “fesui i a [tatou] avega e ave,” ae e ao lava ona “taitasi ma ave i lana lava avega.” (Kalatia 6:2, 5) O le mea moni, e alu ai le taimi ma taumafaiga ina ia aʻoaʻoina se tasi e tauaveina ana lava avega tauave faa-Kerisiano, ma atonu e iʻu ai i le faataulagaina i nisi o itu. Peitai, o le a avea o se sese matuiā le faatagaina o se tasi e matuā aafia i faafiafiaga o le olaga, po o taaloga, malaga tafafao, mea faafiafia e leai se aogā, po o le sailia o mea e lē manaomia i galuega faalelalolagi, le avea o se tasi ma sē e foliga mai e tau ina auai, e aunoa ma se faanaunauga e faateleina atu sona sao i le galuega o le faia o soʻo, pe aapa atu mo le agaʻigaʻi i luma ma avega tauave faaleagaga. Na timaʻi mai le soʻo o Iakopo e faapea: “Ia fai outou ma e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou.”—Iakopo 1:22; 1 Korinito 16:13.

14. Aiseā e lē tatau ai ona faamalieina i tatou i le tau ina faaalia o uiga o se pepe faaleagaga?

14 Ioe, e anoanoai uiga e faigofie ona iloa ai le eseese o se tamaitiiti ma se tagata matua. Peitai, o le mea tāua, e pei ona faaupuina ai e Paulo, ia faasolosolo mālie ona tatou lafoaia uiga faatamaiti ae tutupu aʻe e avea ma tagata matua. (1 Korinito 13:11; 14:20) Auā a lē o lena, atonu o le a tatou faapalapala ai i le itu faaleagaga. Peitai, e faapefea ona agaʻigaʻi i luma se tasi? O le ā o loo aofia ai i le tausia o le tuputupu aʻe seia oo i le taʻumatuaina?

Le Auala e Iloa ai le Agaʻigaʻi i Luma

15. O ā laasaga faavae i le gaoioiga o le tuputupu aʻe?

15 Ia, e faapefea ona tutupu aʻe mea faalenatura o le lalolagi? Ua faamatala mai e le The World Book Encyclopedia e faapea: “O le olaga o tagata taitoatasi, e amata mai i se sela e tasi. E faamalūina e lena sela ni meaʻai ma faaliliuina ina ia avea ma mea e fausia aʻe ai, na e manaomia ona tuputupu aʻe. O lea, o le sela e tasi, e tupu mai i totonu. E mafai ona faateleina lenei sela ma vaevaeina i isi ituaiga o sela. O le gaoioiga la o le fausiaina, le faateleina, atoa ma le vaevaeina, o le mea lena e taʻu o le tuputupu aʻe.” O le manatu e aogā ona matauina i inei e faapea, o le tuputupu aʻe, e amata mai i totonu. Afai e taumafaina meaʻai lelei, faamalūina, ma faaaogāina, o le a mafai ona iʻu i le tuputupu aʻe. Ua matauina ma le manino lena mea i le tulaga o se pepe fou faatoʻā fanau mai. E pei ona tatou iloa, e fafagaina se pepe fou faatoʻā fanau mai i ni meaʻai ua faapitoa ona saunia, po o le suāsusu, lea ua tumu i gaʻo ma porotini, o ni mea e manaomia mo le tuputupu aʻe. O le ā le iʻuga? O le tele o le tuputupu aʻe i le mamafa ma le umī o se pepe i lona uluai tausaga, e lē taitai ona tutusa ma so o se isi lava tausaga o lona tuputupu aʻe masani, mo le isi vaega o lona olaga.

16. O le ā le ituaiga o tuputupu aʻe ua vaaia i le toatele o tagata aʻoga fou o le Tusi Paia, ma ua faapefea ona taulau o lena itu?

16 E tele ni mea tatou te aʻoaʻoina mai lena gaoioiga faalenatura o le tuputupu aʻe, e mafai ona tatou faatatauina i lo tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga, mai mataupu faavae seia oo i le taʻumatuaina. Muamua lava i mea uma, e matuā manaomia se polokalama mautū mo le fafagaina. Toe manatu foi i tua i le taimi, ina ua amata ona e muai suesueina le Tusi Paia. Afai e pei oe o le toatele o isi tagata, atonu sa e matuā lē iloa lava se mea e uiga i le Afioga a le Atua. Peitai, i lea vaiaso ma lea vaiaso, na e sauniuni ai mo au lesona ma faia lau suesuega faale-Tusi Paia, ma i sina taimi puupuu, sa oo ina e malamalama uma ai i aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia. E tatau ona e faapea mai, o se tuputupu aʻe uigaese lena, ma ua mafua na mea uma ona o le fafagaina e lē aunoa i le Afioga a le Atua!

17. Aiseā e matuā manaomia ai lava se polokalama faifai pea o le fafagaina faaleagaga?

17 E ui i lea, ae e faapefea le taimi nei? Po o e mulimuli pea i se polokalama mo le fafagaina e lē aunoa? E lē tatau ona tatou manatu faapea, ona o lea ua uma ona tatou papatiso, ua lē o toe manaomia la se suesuega e lē aunoa ma faifai pea ina ia fafagaina ai i meaʻai faaleagaga. E ui ina sa avea Timoteo ma ovasia taʻumatuaina faa-Kerisiano, ae sa uunaia o ia e Paulo: “Ia e mafaufau i ia mea, ia e faamasani ai; ina ia iloa ai e tagata uma [lou agaʻigaʻi i luma].” (1 Timoteo 4:15) Maeu la le tele o mea e manaomia ona faia e i tatou taitoatasi! Afai e te naunau e faailoa atu lou agaʻigaʻi i luma faaleagaga, e matuā manaomia lava ni taumafaiga faapena.

18. E faapefea ona iloa le agaʻigaʻi i luma faaleagaga o se tasi?

18 O le faailoaina atu o le agaʻigaʻi i luma o se tasi, e lē faapea o le faia lea o se taumafaiga faapitoa e faalialia vale atu ai ni mea ua ia iloa po o le taumafai e faaofo ai isi. Na fetalai Iesu e faapea: “O outou, o le malamalama o le lalolagi outou. E le mafai ona lilo le aai ua tu i luga o le mauga” ma, “o le tele o mea i le loto e tautala mai ai le gutu.” (Mataio 5:14; 12:34) A faatumu o tatou loto ma mafaufau i mea lelei o le Afioga a le Atua, e mautinoa o le a faailoa atu i mea tatou te faia ma tautatala ai.

19. O le ā e ao ona tatou maumauai e fai e uiga i lo tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga, ma faatasi ma ā iʻuga o i luma?

19 O lea, o le fesili: Po o e suesueina ea e lē aunoa le Tusi Paia ma auai i sauniga faa-Kerisiano ina ia fafagaina ai i mea e mafai ona faagaeeina ai lou tuputupu aʻe faaleagaga i totonu? Ia aua lava neʻi faamalieina i le avea e tau o sē e matamata e faapasi ai le taimi, pe a oo mai i taualumaga faaleagaga. Ia faia ni laasaga aʻiaʻi e faamautinoa ai o loo e faaaogāina atoatoa le fau ma soloi o meaʻai faaleagaga ua saunia e Ieova. Afai o oe o se tasi e ‘naunau i le tulafono a Ieova, ma e te faitau foi i lana tulafono i le ao atoa ma le po,’ e mafai la ona faapea atu e uiga ia te oe: “O ia foi e faapei o le laau ua totō i tafatafa ane o vaitafe, e fua mai ona fua i ona lava tau; e le toulu foi ona lau; e manuia foi mea uma na te faia.” (Salamo 1:2, 3) E ui i lea, o le ā e mafai ona faia ina ia faamautinoa ai o le a faaauau pea ona e agaʻigaʻi i luma faaleagaga? O le a talanoaina lena i le mataupu o loo sosoo mai.

Pe Mafai ona E Taliina?

◻ Aiseā ua fetaui ai i lenei taimi ona suesueina lo tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga?

◻ E fesootai faapefea le tuputupu aʻe faaleagaga ma le mataʻai faaleagaga?

◻ O le ā le uiga o ‘matagi uma lava o aʻoaʻoga’?

◻ Aiseā e tatau ai ona taitoatasi ma ave i lana lava avega?

◻ E faapefea ona maua le agaʻigaʻi i luma faaleagaga?

[Ata i le itulau 10]

Pe e te faaalu ea le taimi e faitau ai lomiga e faavae i le Tusi Paia?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga