Pe Afaina le Auala o E Tapuai Ai?
UA MATUĀ vevela lava se taulaga laitiiti o Aferika i le tu tonu o le la i le aoauli. I se vanu e latalata ane, sa mafai ona lagona atu ai le leo malomaloā o le tatā mai o tagipalau ma pesega, ma le patipati fiafia. Ae e lē o se faigaai fiafia lenei. O se tapuaiga o aganuu masani faa-Aferika. Ae peitai, sa o tauvaga leo, ma le leo malomaloā e sau mai i se lotu fai faamalologa e latalata ane. O tagata tapuai lē pulea o loo faia ni “faamalologa” faavavega ma tautala i gagana ese. Ae i le isi itu o le taulaga, e iai foi se isi ituaiga o tapuaiga. O le alaga leo oolo a se tagata tapuai Musalimi o loo alaga atu i tagata tapuai a Musalimi ina ia tatalo.
Ioe, e matuā tele ma eseese tuutoina faalotu ua mafai ona vaaia i le tele o aai ma taulaga o Aferika. Mo le tele o augatupulaga, sa lotomalilie ai lava tagata Aferika e mulimuli i a latou lava uputuu faalotu. Ae ina ua oo atu misionare a Kerisinetoma, ma mulimuli ane ai o faalapotopotoga faavaegaau a atunuu eseese o Europa, sa taumafai loa i se auala faalealofa ina ia “faa-Kerisianoina” tagata uma—e aofia ai ma le suia o ō latou igoa totino i ni igoa faalotu.
O le ā le iuga? Na fanafanau mai ai le anoanoai o lotu ua palu faatasi ai talitonuga faauputuu ma faiga faa-Aferika, ma faatuatuaga faalotu ia na faaulufale atu i le atunuu. E oo mai i aso nei, o loo faaaogāina e le toatele o tagata tapuai “Kerisiano” ia tu o le faaaogāina o tapui. Ua faapena foi ona sui seseina pea e misionare a Kerisinetoma le Faa-Kerisiano moni, ma ua latou tuuina ai i tagata se uiga leaga, o le ita. I se tulaga e sili ona telē, ua tuuaia ai i latou ona o le faaalia e tagata o le uiga tetee i le Tusi Paia, o loo iai i nisi o tagata Aferika i aso nei.
Ae peitai, o loo faia pea le tele o ituaiga eseese o faiga o le “Faa-Kerisiano.” I nai tausaga na seʻi mavae atu, sa oo ai ina lauiloa faapitoa nisi o vaega o lotu fai faamalologa; ua faateleina pea lotu fai faamalologa i la le faatuatua. Na faamatala mai e se tasi fafine e faia tala o nusipepa le faatosina o nei lotu e ala i le matauina e faapea, ‘o le talitonuga o tagata Aferika i lotu, e tatau ona maua mai ai ni lelei. I le manatu o se tagata Aferika, e tatau ona mafai e lotu ona avatu tuusao mea faitino e faamalieina ai le tagata ola. O le mea lea, i le tagata Aferika o lē e talitonu e faapea, o auala faaleagaga, o mea ia e toetoe lava i mea uma e manaomia ai, o le fua o taualumaga a lotu faaleagaga [po o lotu fai faamalologa], ua ogatasi ma mea manaomia i lona olaga.’ Ae peitai, e faanoanoa lava ona o le tele o lotu fai faamalologa, e manino lava na faavaeina e avea o se pisinisi suʻe tupe.
I aso nei, e sili atu i le 6,000 lotu mavae ua faia i Aferika. Atonu ua lagona faapea, o nei lotu uma ma lotu mavae, o loo iai le ki mo le faaolataga. Ae o le fesili moni, O le ā le lagona o le Atua i ai?
Pe e Mafai e so o se Lotu ona Faafiafia le Atua?
E mautinoa lava, o le a lē tuua e Lē na Foafoaina le vateatea i tatou e aunoa ma se taitaiga e tusa ai ma lenei mea. (Amosa 3:7; Galuega 17:26, 27) Ma ua anoanoai faamaoniga faapea, o taiala mai le Atua e mafai ona maua i le Tusi Paia. E leai, o le Tusi Paia e lē o se tusi a tagata papaʻe e pei ona manatu ai nisi. O le mea moni, e leai lava se tagata—uliuli pe paʻepaʻe—e tatau i ai le viiga ona o lea tusi. Fai mai le 2 Timoteo 3:16: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia.” O aʻoaʻoga moni ma aogā a le Tusi Paia i le olaga, lona matuā leva, lona faasaoina mai i le tele o osofaiga ogoogo ma le aasa, o ona valoaga saʻo aʻiaʻi ma le lē mafaatusaina o lona faasalalauina atu i le lalolagi—o faamaoniga manino ia e iloa ai o le Atua o lona tusitala.
O le ā o aʻoaʻo mai e lena tusi ia i tatou? O le tasi o mea, ua taʻu mai ia i tatou, e na o le toatasi lava le “Atua moni.” (Ioane 17:3) Afai o lea le tulaga, e mafai la faapefea ona i ai le upu moni i lotu uma? Pe lē o feteenai ea vaega faalotu ia i latou lava pe a oo mai i le faailoaina o le mea moni e uiga i le Atua ma lona natura? Na tautala le tusitala o le Tusi Paia o Iakopo e uiga i le “lotu e mamā ma moni.” (Iakopo 1:27, Today’s English Version) Afai e tatau ona faailoaina le lotu moni, e tatau foi la ona iai se lotu pepelo pe taufaasese. O lenei manatu o le a feteenai ma le talitonuga e faapea, o lotu uma ua na o ni auala eseese e faalatalata atu ai i le Atua.
Tapulaa a Lē na Foafoaina Mea mo le Tapuaiga
O le ā le auala saʻo e tapuai ai i le Atua? Ua aʻoaʻo mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea, o le tapuaiga moni e faavae i le poto saʻo. I se tasi aso, na taʻu atu ai e le perofeta sili o Iesu Keriso i se fafine Samaria e faapea: “Tou te tapuai ma le le iloa.” (Ioane 4:22) Faamata e mafai foi ona moni lenei mea ia te oe? Pe na aʻoaʻoina oe e faapea, e iai se suafa totino o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava, o Ieova lea? (Salamo 83:18) Pe e te iloa lana fuafuaga mo le tagata ma le lalolagi? (Mataio 6:9, 10; Efeso 1:9, 10; 3:11) Po o ofo atu e lau lotu ia te oe se faamoemoe moni i se lumanai e sili ona lelei? Ma afai e te manatu ia te oe o se Kerisiano, pe mafai ona e faamatala mai ou talitonuga mai le Tusi Paia, po ua na o se aʻoaʻoga tuufaasolo e leʻi lava sou taimi e iloiloina ai?
Afai e te lagona e lē o ia te oe le poto saʻo, e mafai ona e maua e ala i le faia o se suesuega i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. O loo faatalitalia e Ieova le Atua ona tagata tapuai faamaoni ina ia masani lelei ma mea o aʻoaʻoina i le Tusi Paia. E sili atu i lena, o loo ia faatalitalia foi i latou ina ia faatatauina le Tusi Paia i o latou olaga. E tatau ona pei o tatou uiga faaalia o uiga o le faisalamo, o lē na faapea mai: “O lau afioga o le sulu lea i oʻu vae, ma le malamalama i loʻu ala.” (Salamo 119:105) O le ā le tele o fesoasoani ai lau lotu ia te oe ina ia e iloa ma malamalama i le Tusi Paia?
O le isi vala autū o le tapuaiga moni, o le faatuatua ia Iesu Keriso, e lē gata o ia o se perofeta sili, ae o le Alo pele e toatasi o le Atua. Ua faailoa manino mai e le Tusi Paia e faapea, o Iesu o “le Alii o le ola.” (Galuega 3:15; 4:12) E toatele ua faapea mai e faatuatua ia Iesu, ae e faapefea ona moni lo latou faatuatua? O le faatuatua moni ia Keriso, e manaomia ona usisuitai i ana faatonuga. Na faalaeiauina e le Atua lava ia lenei mea ina ua ia fetalai mai: “O loʻu Atalii pele lena, ina faalogo ia outou ia te ia.” (Mareko 9:7) I lea, o tagata tapuai moni e taumafai e mulimulitui i tulagaaao o Iesu i le mea latou te mafaia. (1 Peteru 2:21) O le tasi o auala latou te faia ai faapea, o le auai lea i le galuega talaʻi mo le lautele lea na ia amataina. (Mataio 4:17; 10:5-7) Po o faamalosiau lau lotu ia te oe ina ia faia sou sao totino i lenei galuega?
O le alofa foi o se manaoga mo le tapuaiga moni. Ua faamatalaina Ieova le Atua o le faaperesonaina o le alofa, ma na taʻu atu e Iesu i ona soʻo e faapea, o le mea lenei e iloa ai i latou, ona o lo latou fealofani po o le alofa o le tasi i le isi. (Ioane 13:34, 35; 1 Ioane 4:8) I le manatunatu i le faitau miliona o tagata i aso nei ua faapea mai o i latou o Kerisiano, pe ua lē tatau ai ea ona faatumuina le lalolagi i le alofa? Ae ui i lea, o le mea moni, o lo tatou lalolagi ua faamaonia le avea o se nofoaga ua faatumulia i le lē alofa. Ua faaumatia e taua le faitau miliona o ola i le na o lenei lava senituri. Ua faaauau pea ona faateleina le solitulafono ma faiga sauā. O lea, fesili ifo ia te oe lava, ‘Afai e auai tagata uma lava i laʻu lotu, po o le a avea le lalolagi ma nofoaga e faatumulia i tagata alolofa?’
I le iuga, ua faailoa mai e le Tusi Paia e faapea, e tatau i tagata tapuai moni ona vavae ese mai le lalolagi o ē lē iloa le Atua. Ina ua vavae ese e le Atua le nuu o Isaraelu anamua o ni ē latou te tausia le tapuaiga mamā, na ia lapataia lona nuu ina ia aloese mai le faia o ni faauooga vavalalata ma nuu amio leaga o loo siomia i latou. (Teuteronome 7:1-6) I le Ioane 17:16, na fetalai ai foi faapena Keriso Iesu i ona soʻo: “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” O tagata tapuai moni o le Atua, e leai ni a latou vaega i faiga faapolotiki, amioga lē mamā, faiga pisinisi manatu faapito, po o so o se faafilosofia e lē faamamaluina ai le Atua. (Ioane 18:36; 1 Ioane 2:15-17) Latou te usiusitai i le poloaiga o loo faamauina i le Roma 12:2: “Aua tou te amio faatasi ma lenei lalolagi.” Po o le mea lena o faalaeiauina oe e lau lotu e fai?
E Maua le Fesoasoani
Ioe, o le auala o loo e tapuai ai, e matuā afaina lava i le Atua. E tusa ai ma lona finagalo, e na o le tasi lava le lotu moni. (Efeso 4:4-6) O la tatou talanoaga puupuu ua pāʻia ai nisi o manatu autū o aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Aisea e lē taumafai ai e aʻoaʻo atili?
E tusa lava po o le ā le ituaiga o lotu na e ola aʻe ai, ae e mafai lava e Molimau a Ieova ona fesoasoani ia te oe i lenei itu. Ua lauiloa i latou i le lalolagi aoao ona o lo latou filigā i le galuega o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia. Ua latou lagona o la latou matafaioi, o le fesoasoani lea i tagata o ituaiga uma ma talaaga eseese faalotu ina ia maua se malamalamaga loloto o le Tusi Paia. (Faataoto 2:1-6) Latou te lomia lomiga faale-Tusi Paia ua uma ona matuā iloiloina lelei.a O le mea moni, e mafai ona ō atu i latou i lou fale, e aʻoaʻo oe i le Tusi Paia i se faavae totino e aunoa ma se totogi. E faitau miliona tagata o le lalolagi o loo maua aogā i le taimi nei mai lenei polokalama tauaoaoga mai le Tusi Paia. Aiseā e te lē faia ai faapea? Ioe, o le mea moni, e matuā tāua lou faia faapea ona e afaina moni ai lava le auala o loo e tapuai ai.
[Faaopoopoga i lalo]
a O se tasi o na lomiga o le Mankind’s Search for God, na lomia i le 1990 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. E toatele tagata ua latou talisapaia le atamai ma le poto o le talanoaina o lotu autū o le lalolagi i lenei tusi.
[Ata i le itulau 5]
Ua matuā sui seseina e misionare a Kerisinetoma le Faa-Kerisiano moni
[Ata i le itulau 5]
O le tele o lotu e faia faamalologa, o ni pisinisi suʻe tupe
[Ata i le itulau 6]
O le faatuatua ia Iesu, o se vaega tāua o le tapuaiga moni
[Ata i le itulau 7]
Ua fesoasoani atu Molimau a Ieova i le faitau miliona o tagata ina ia maua le poto saʻo e ala i suesuega faale-Tusi Paia i aiga e aunoa ma se totogi