‘Ona ua i a i Tatou Lenei Faiva, Tatou te Lē Faavaivai Ai’
E PEI ONA FAAMATALAINA E RONALD TAYLOR
I le taumafanafana o le 1963, na tupu ai se faalavelave na toeitiiti lava a uma ai loʻu ola. A o oʻu āsa atu i le matafaga, na ou tu ai i se pū ma faafuasei ona lafoia ai i se ogasami e matuā loloto. Ona ou te lē iloa aau, na toetoe ai lava a ou malemo, i se mamao e na o ni nai iata mai le matafaga. E faatolu ona ou magoto ma foloina se vaega tele o suasami, ae na iloa mai e se uo le tulaga matautia na oo i a te aʻu, ma sa ia tosoina loa aʻu i le matafaga. Semanū le vave o le fesoasoani i le toe faamanavaina o aʻu, na ou toe ola ai.
E LĒ o le uluai taimi lenei na ou talisapaia ai le tāua o le lē faavaivai—e ui lava na foliga mai ua leai se faamoemoe. I oʻu uluai tausaga, na amata ai ona ou matuā tauivi mo loʻu ola faaleagaga.
O le vaitaimi o le pogisa o le taua e lua a le lalolagi, na ou uluai iloa ai le upu moni faa-Kerisiano. O aʻu o se tasi o le faitau afe o tamaiti na ave ese mai Lonetona ina ia sao mai le tulaga lamatia o osofaiga i pomu. Talu ai ona sa na o le 12 oʻu tausaga, sa ou lē popole tele ai i le taua; sa foliga mai e pei o se tafaoga mālie.
O se ulugalii matutua i Weston-super-Mare, i saute-sisifo o Egelani, sa la tausia aʻu. E leʻi pine lava talu ona ou taunuu atu i le fale o le ulugalii, ae amata loa e ni faifeau paeonia ona asiasia i matou. O le aiga lea o Hargreaves; o i latou uma e toʻafa—o Reg, Mabs, Pamela, ma Valeri—sa avea o ni paeonia faapito. Sa talia e oʻu mātuafai le upu moni, ma ina ua uma ona suesueina le tusi The Harp of God, sa faia ai foi laʻu filifiliga e auauna i a Ieova. I le na o le ono vaiaso mulimuli ane, ae valaaulia loa aʻu ina ia auai i le galuega talaʻi.
O loo mafai pea ona ou manatua lena uluai aso i le auaunaga i le fanua. E aunoa ma le faia o ni sauniuniga, sa tuuina mai i a te aʻu ni tamai tusi ma faapea mai: “Galue atu oe i lena itu o le auala.” Ma o le auala lena na faaalu ai loʻu uluai aso i le talaʻiga. I lena taimi, sa masani ona matou talaʻi e faaaogā ai laau tautala sa iai pese lapotopoto sa pueina ai ni lauga aasa. O taimi sa sili ona ou fiafia ai, ina ua mafai ona ou tauaveina le laau tautala mai lea fale i lea fale ma taina lauga ua uma ona pueina. Sa ou manatu i ai o se faaeaga moni, le faaaogaina o aʻu i lena auala.
Sa tele foi se molimau na ou faia i le aʻoga, ma ou te manatua pea loʻu tuuina o se seti o ni tusi o mataupu faale-Tusi Paia i le pule o le aʻoga. Ina ua 13 oʻu tausaga, sa papatisoina ai aʻu i se fonotaga na faia e latalata ane, i le aai o Bath. O se tasi tauaofiaga i le vaitaimi o le taua e lē mafai ona galo i a te aʻu, o lea na faia i Leicester i le 1941, i le Maota o De Montfort. Sa ou alu atu ai i luga o le pulelaa e aumai laʻu kopi o le tusi Children, lea sa iai se feau totino mai le uso o Rutherford, o lē sa avea ma peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata i lena taimi. O le lauga faagaee loto na fofogaina mai mo talavou uma o ē na auai i le tauaofiaga, na faamalosia ai loʻu naunau e fia auauna i a Ieova e faavavau.
I lea, sa ou faaaluina ai le lua tausaga fiafia faatasi ma oʻu mātuafai a o tuputupu aʻe i le upu moni. Ae ina ua 14 oʻu tausaga, sa ou toe foi atu ai i Lonetona ma amata ona ou faigaluega mo le tausia o aʻu. E ui lava sa ou toe aufaatasi atu ma loʻu aiga moni, ae ua tatau nei ona ou tutoatasi e aunoa ma le lagolagosua mai a oʻu mātuafai faaleagaga, talu ai, e leai se tasi o loʻu aiga moni ma te talitonu faatasi. Sa leʻi pine ae saunia e Ieova le fesoasoani lea sa ou manaomia. E na o le tolu vaiaso talu ona ou taunuu i Lonetona, ae asiasi atu se uso i loʻu aiga ma talosaga mo le faatagaga a loʻu tamā ina ia ave aʻu i le Maota o le Malo i inā. O le uso lea, o John Barr, o lē ua avea nei o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova. Sa oo ina avea o ia o se tasi o oʻu “tamā” faaleagaga i na vaitaimi faigata o le talavou.—Mataio 19:29.
Sa amata loa ona ou auai i le Faapotopotoga i Paddington, lena sa faapotopoto i Craven Terrace e latalata ane i le Fale Peteli i Lonetona. Talu ai sa avea a’u o se tamaitiiti ua mātuaoti faaleagaga, sa tofia ai loa se uso matua o “Papa” Humphreys, na te tausia faapitoa aʻu. O le mea moni, sa avea o se faaeaga sili le mafai ona auaufaatasi ma le toatele o uso ma tuafāfine faauuina, o ē na auauna i lena faapotopotoga. Sa toaitiiti i matou na iai le faamoemoe faalelalolagi—sa taʻua o le ʻau Ionatapa. O le mea moni, sa na o aʻu lava le “Ionatapa” i le Suesuega Tautusi a le Faapotopotoga lea sa ou auai. E ui lava sa lē tele se auaufaatasiga ma i latou o laʻu lava tupulaga, ae o lena aufaatasiga faaleuso ma uso taʻumatuaina, na ou aʻoaʻoina ai le tele o ni lesona aogā. Atonu o le lesona sili ona tāua o na lesona, o le aua lava neʻi tuulafoaiina le auaunaga i a Ieova.
I na aso, sa masani ona matou faaaluina le faaiuga atoa o le vaiaso i le galuega talaʻi. Sa tofia aʻu ou te vaaia le “taavale faaleotele leo,” o se taavale paʻu tolu, sa faapipii i ai mea faaleotele leo ma se maa taavale. O Aso Toonai uma lava, sa ou malaga ai i le taavale, ma na ou alu atu ai i magāala eseese, o i inā e muamua ai ona matou tātāina ni musika, ona faatoʻā ta ai lea o se tasi o lauga a le uso o Rutherford. Sa faaaogā foi Aso Toonai mo le faia o le galuega mekasini i le auala, e ave ai ā matou ato na faia faapitoa e aveina ai mekasini a le Sosaiete. A o Aso Sa, e faaaogaina mo le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale, i le ofoina o tamai tusi ma tusi lapopoa.
O loʻu auaufaatasi ma uso mātutua maelega, na faaosofia ai loʻu naunau e paeonia. Sa faamalosia lenei faanaunauga ina ua ou faalogologo i lauga e faatatau i le galuega paeonia i tauaofiaga itumalo. O se tasi o tauaofiaga na maua ai se iuga lelei i loʻu olaga, o lea na faia i Earl’s Court, i Lonetona, i le 1947. Ina ua mavae masina e lua, sa tusia loa loʻu igoa i le auaunaga faapaeonia, ma sa ou tauivi ai ina ia tausia le “agaga faapaeonia” talu mai lava lena taimi. O le olioli na ou maua mai le faia o ni suesuega faale-Tusi Paia agaigai i luma, sa toe faamautinoa ai i a te aʻu e faapea, o le filifiliga saʻo lenei.
Se Avā Sepania ma se Tofiga i Sepania
I le tausaga e 1957, a o oʻu paeonia pea i le Faapotopotoga i Paddington, na ma feiloai ai ma se tuafafine Sepania aulelei e igoa i a Rafaela. Ina ua mavae ni nai masina, na ma faaipoipo ai loa. O lo ma sini, ina ia ma paeonia faatasi, ae na ma ō muamua i Madrid seʻi oʻu feiloai i mātua o Rafaela. O se asiasiga na suia ai loʻu olaga. A o ma iai i Madrid, na talosaga mai ai le uso o Ray Dusinberre, o le ovasia o le lālā i Sepania i a te aʻu, pe mafai ona ma fuafua e auauna i Sepania, o i inā sa matuā tele ai se manaoga mo uso agavaa.
E mafai faapefea ona ma teena se valaaulia faapena? O lea, i le 1958, na amata faatasi ai ona ma auauna faataimi atoa i Sepania. O le taimi lena sa pulea ai e Franco le atunuu, ma sa leʻi aloaia ai faaletulafono la tatou galuega, o se tulaga na matuā faigata ai ona faia le galuega talaʻi. E lē gata i lea, sa tatau ona ou tauivi ina ia aʻoaʻoina le gagana faa-Sepania mo uluai tausaga e lua. Sa toe oo ai foi i se tulaga e lē tatau ai ona faavaivai, e ui lava sa maligi oʻu loimata i nisi taimi ona o le matuā lē fiafia i le lē mafai ona talanoa i uso i le faapotopotoga.
Sa matuā tele lava le manaomia mo ni ovasia, o lea, e ui lava sa faigata ona ou tautala i le gagana Sepania, ae ina ua mavae se masina, sa mafai ona ou vaavaaia se vaega toaitiiti. Ona o le faia faalilolilo o la matou galuega, sa vaevaeina ai i matou i ni vaega toaitiiti e fai aʻe i le toʻa 15 e oo i le toʻa 20 le au talaʻi pe a itiiti mai, e galulue e pei o ni faapotopotoga laiti. I le taimi muamua, sa ou tete pe a faia le sauniga, talu ai, ou te lē malamalama atoatoa i tali mai le aofia. Ae peitai, o laʻu avā sa nofo i tua, ma afai na te iloa mai ua ou lē mautonu, ona lue mai lea o lona ulu e faailoa mai ai, o loo saʻo le tali.
E leai soʻu tomai masani i le aʻoaʻoina o gagana, ma sa masani ona oo ai i a te aʻu se lagona e toe fia foi i Egelani, auā o i inā, e matuā faigofie ai lava ona ou faia o mea uma. Ae peitai, mai lava i le amataga, o le alofa ma le faaleuo o ō ma uso ma tuafāfine pele i Sepania, na tauia ai loʻu lē fiafia i le aʻoaʻoina o le gagana. Ma na faamanuia aʻu e Ieova i ni faamanuiaga faapitoa na foliga mai ai ua aogā nei taumafaiga uma. I le 1958, na valaaulia ai aʻu e fai ma sui usufono mai Sepania, ou te auai i se tauaofiaga faavaomalo na usuia i Niu Ioka. Ina ua oo i le 1962, na ou mauaina ai se toleniga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, lea na faamaopoopoina mo i matou i Tangier, i Morocco.
O se isi faafitauli na ma fesagai, e ese ai mai le gagana, o le popole lea ina neʻi puʻea e leoleo. Ona o aʻu o se tagata ese, sa ou iloa ai, o le taimi lava e puʻea ai, o le taimi lava lena e toe faafoi atu ai aʻu. Ina ia faaitiitia le tulaga lamatia, sa matou galulue taitoalua ai. A o molimau atu le tasi, ae faalogologo le isi mo ni faailoga e lamatia ai. Pe a uma ona asiasi atu i se fale se tasi po o se lua i luga o se fale e mautotogi ai tagata, ona matou ō atu lea i se mamao e tusa o le lua pe tolu ni auala, ma toe asia foi ni fale se lua po o se tolu. E tele lava ina matou faaaogā le Tusi Paia, ma ave ni nai tamaʻi tusi e nanā i taga o ō matou peleue e ofo i tagata pe a faaalia le fiafia.
Ina ua mavae se tausaga i Madrid, sa tofia ai i maʻua i Vigo, o se aai telē lava i le itu i mātū sisifo o Sepania, o i inā sa matuā leai lava ni Molimau. Mo le masina muamua pe sili atu foi, na fautuaina ai e le Sosaiete ina ia faia e laʻu avā le tele o le molimau atu—ina ia manatu ai tagata faapea o i maʻua o ni tagata asiasi maimoa. E ui lava i le auala e lē iloga na faia ai la ma molimau atu, ae sa tosina mai lava manatu o tagata i la ma talaʻiga. E leʻi atoa se masina, ae amata loa ona faalauiloa ma talavaleina i maʻua e patele o le Katoliko i le leitio. Sa latou lapataia ā latou aulotu e faapea, e iai se ulugalii sa ō atu mai lea fale i lea fale ma talanoa atu e uiga i le Tusi Paia—o se tusi e foliga ua faasaina i lena vaitaimi. O le “ulugalii lea o loo suʻe e leoleo,” o se tagata mai se atunuu ese ma lana avā Sepania, o le avā o ia lea e tele lava ina tautala!
Na poloaiina e patele e faapea i le na o le talanoa atu i lenei ulugalii matautia, sa avea o se agasala, ma e mafai ona faamagaloina pe a vave faia se kofesio i se patele. Ma o le mea moni lena na tupu, i le faaiuga o sa matou talanoaga fiafia ma se tasi fafine, sa ia faamalie mai ai i a i maʻua e faapea, e tatau ona alu atu o ia e fai se kofesio. Ina ua ma tuua lona fale, sa ma vaaia lona alu faanatinati atu agaʻi i le falesa.
Tutuliesea
I le na o le lua masina talu ona ma taunuu i Vigo, na tutū faafuasei mai loa leoleo. O le leoleo lea na ia puʻea i maʻua, sa alofa ma e leʻi lokaina ō ma lima a o matou malaga atu i le ofisa o leoleo. I le ofisa, sa ma vaaia ai se tamaitai ma te masani ai, o se teine lomitusi o lē na ma molimau atu i ai talu ai. Sa matuā maasiasi lava o ia ina ua vaai mai i le faiga o i maʻua e pei o ni tagata solitulafono, ma na vave ona ia faamautinoa mai e faapea na te leʻi moliaina i maʻua. Ae peitai, sa molia i maʻua e faapea ua ma faaleagaina le “autasi faaleagaga o Sepania,” ma i le ono vaiaso mulimuli ane, na toe faafoi atu ai i maʻua.
Na avea o se toilalo, ae ma te leʻi mafaufau e faavaivai. Sa tele pea le galuega sa manaomia ona faia i le Penisula o Iberia. Ina ua mavae le tolu masina i Tangier, sa tofia loa i maʻua i Gibraltar—o se isi foi oganuu fou e leʻi galueaiina. E pei ona fai mai le aposetolo o Paulo, afai tatou te faatāuaina la tatou faiva, o le a faaauau pea ona tatou galulue ma o le a tauia i tatou. (2 Korinito 4:1, 7, 8) Sa faamaonia lenei mea e tusa ai ma lo ma tulaga. I le uluai aiga lava na ma asiasi atu i ai i Gibraltar, na ma amataina ai se suesuega faale-Tusi Paia ma se aiga atoa. E leʻi umi lava, ae tofu i maʻua ma suesuega e taʻi 17. O le toatele lava o tagata na matou suesue, na avea ma Molimau, ma i le lua tausaga, na faavaeina ai se faapotopotoga e 25 le ʻau talaʻi.
Ae e pei ona faia i Vigo, na amata ai foi e taʻitaʻi lotu ona faasaga tau mai i a i maʻua. Na lapataia e le epikopō o le Lotu Egelani i Gibraltar le taʻitaʻi leoleo e faapea, “o i maʻua e lē o ni tagata o manaomia,” ma na iu ai lava ina maua ni iuga o lana teteega. I a Ianuari 1962 na tutuli ai i maʻua mai Gibraltar. O fea le isi mea o le a ma ō i ai? O loo tele pea le manaomia i Sepania, o lea na ma toe foi atu ai, ma le faamoemoe ua galo i leoleo ō ma faamaumauga muamua.
O lō ma aiga fou, o le aai o Seville, e susulu manaia ai le la o Seville. O i inā sa ma matuā fiafia ai e galulue vavalalata ma se tasi ulugalii paeonia, o Ray ma Pat Kirkup. E ui e tusa ma le ʻafa miliona tagata e aināina le aai o Seville, ae sa na o le 21 le ʻau talaʻi, o lea sa matuā tele lava le galuega e ao ona faia. I le taimi nei, ua iai faapotopotoga e 15 faatasi ma le ʻau talaʻi e 1,500. Ina ua mavae se tausaga, sa iai se mea fiafia na ma ofo ai; sa valaaulia i maʻua e auauna i le galuega faimalaga i le vaipanoa o Barcelona.
Sa fai si ese o le galuega matagaluega i se atunuu sa leʻi aloaia ai faaletulafono la tatou galuega. I vaiaso taitasi, ma te asiasia ai ni vaega laiti, ma o le toatele o na vaega, sa toaitiiti lava ni uso tomai sa iai. Sa manaomia e nei uso galulue mamafa le toleniga uma ma le lagolagosua sa mafaia ona ma tuuina atu i a i latou. Sa ma fiafia tele i lenei tofiga! Ina ua mavae le faaaluina o ni nai tausaga i vaipanoa sa toaitiiti ni nai Molimau na iai, sa ma olioli ai e asiasi atu i le tele o uso ma tuafāfine eseese. E lē gata i lea, sa faigofie atu le galuega talaʻi i Barcelona, ma e toatele lava tagata na mananao e suesue le Tusi Paia.
Faafetaiaia le Loto Mafatia
Ae peitai, i le na o le ono masina mulimuli ane, na faafuasei ai lava ona suia loʻu olaga. O la ma uluai tafaoga i se nofoaga e latalata i le sami, na toeitiiti lava a avea ma mala ina ua tupu le faalavelave lea na ou taʻua i le amataga. Sa vave lava ona ou malosi i le itu faaletino mai loʻu meia ina ua toeitiiti lava a ou malemo, ae o lea mea na tupu na tumau pea ona aafia ai oʻu neura.
Mo ni nai masina, sa ou tauivi ai ina ia faaauau pea i le galuega faamatagaluega, ae na iu lava ina ou toe foi i Egelani mo ni togafitiga faafomai. Ina ua mavae le lua tausaga, na toe maua ai loʻu malosi na mafai ai ona ma toe foi atu i Sepania, o i inā, na toe amata ai ona ma ō atu i le galuega faamatagaluega. Ae peitai, sa mo na o sina taimi puupuu. Sa oo ina mamaʻi tigaina mātua o laʻu avā, ma na ma tuua ai le auaunaga faataimi atoa mo le tausia o i laʻua.
Sa oo ina sili atu ona faigata le olaga, ona i le 1968, na ou puapuagatia ai ina ua faaletonu oʻu neura. Sa iai ni taimi na manatu ai ma Rafaela, ailoga a ou toe foi i se lelei. Sa pei lava ua ou toe malemo, ae i se auala e ese mai! E lē gata i le lofituina ai o aʻu i faalogona lē mautinoa, ae o le mafatiaga lea ua ou maua ai, ua māfua ai ona matuā leai lava soʻu malosi. Sa ou mafatia ai i le lagona o le matuā vaivai, lea na tele ina faataotolia ai aʻu. I lena taimi, sa leʻi malamalama uma le ʻau uso i lena ituaiga o faafitauli; ae o le mea moni, sa ou iloa e malamalama i ai Ieova. Sa o se mea na matuā faamalieina ai aʻu i le faitauina o mataupu matagofie i mekasini o Le Olomatamata ma le Awake! na o loo faaalia ai le uiga malamalama ma avea o se fesoasoani sili, mo i latou ua maua i mafatiaga o le mafaufau.
I le faagasologa o na taimi faigata, sa avea ai pea laʻu avā ma puna o faalaeiauga. O le taumafai faatasi e faafetaiaia faafitauli, o le mea moni, e faamalosia ai noataga o le faaipoipoga. Na maliliu uma mātua o Rafaela, ma ina ua mavae se vaitaimi e 12 tausaga, na toe faaleleia ai loʻu soifua maloloina, ma oo ai ina ma lagona, ua mafai ona ma toe foi i le auaunaga faataimi atoa. I le 1981, i lo ma ofo ma le fiafia, na toe valaaulia ai i maʻua e auauna i le galuega faamatagaluega.
Sa iai ni suiga tetele faatiokarate na faia i Sepania talu mai le uluai taimi na ma asiasia ai, a o ma i le faiva femalagaai. Ua saoloto nei le talaʻiga, o lea, sa tatau ai ona ou taumafai ina ia ogatasi ma faamasani ma ia tulaga fou. Ae peitai, o le toe auauna e avea o se ovasia matagaluega, sa toe avea foi o se faaeaga sili. I le galulue o ni paeonia e ui i tulaga faigata, na mafai ai ona ma faalototeleina paeonia o ē sa iai faafitauli. Ma sa masani foi ona ma fesoasoani atu i isi ina ia auai i le muāʻau a paeonia.
Ina ua mavae le 11 tausaga o galulue i le galuega femalagaai i Madrid ma Barcelona, na toe suia ai foi tofiga ona sa lē lelei le soifua maloloina. Na tofia ai i maʻua o ni paeonia faapito i le aai o Salamanca, o i inā sa mafai ai ona ou fesoasoani atu i le avea o se toeaina. Sa vave ona talileleia i maʻua e uso i Salamanca. Ina ua mavae se tausaga i inā, na oo mai ai foi se isi mala na tofotofoina ai lo ma tumau ma le onosai.
Na oo ai ina maua Rafaela i le maʻi o le toto vaivai o se tulaga sa leʻi malamalama i ai, ma na faaalia i suesuega e faapea ua maua o ia i le kanesa o le gaau. O lea la ua tatau ona avea nei aʻu ma lē e malosi ma lagolagosua atoatoa atu i laʻu avā i le mea ou te mafaia. O le mea muamua lava na oo mai, o le lē talitonu, sosoo ai ma le popole. Po o le a toe malosi Rafaela mai i lenei maʻi? I taimi faapenei, o le faatuatua atoatoa i a Ieova, o le mea lena na fesoasoani i a i maʻua e faaauau ai. Ma ou te fiafia e faapea atu, na manuia le taotoga o Rafaela, ma e iai lo ma faamoemoe o le a lē tupu le kanesa.
E ui lava ina sa lūgā ma lālō lo ma olaga i le faagasologa o le 36 tausaga na ma faaaluina i Sepania, ae ua avea o se faamafanafana loto le ola ai i lenei vaitaimi o le tuputupu aʻe faaleagaga. Ua ma vāai i le tuputupu aʻe o se vaega toaitiiti e tusa ma le 800 le autalaʻi i le 1958, i se vaegaau tele e sili atu i le 100,000 le autalaʻi i aso nei. O ō ma faafitauli, sa punitia uma e le tele o lo ma olioli—i le fesoasoani atu i isi e talia le upu moni ma matutua ai faaleagaga, o le galulue faatasi o se tane ma se avā, ma lagona ai ua ma faaaogaina ō ma olaga i se auala e sili ona lelei ua ma mafaia.
Na faapea mai Paulo i lana tusi e lua i Kerisiano i Korinito: “O le mea lea matou te le faavaivai ai, o i matou ua i ai lenei faiva, ina ua alofaina i matou.” (2 Korinito 4:1) Pe a toe tepa i tua, ou te talitonu sa iai ni vala o loʻu olaga na taofia aʻu mai le faavaivai. O le faaaoaoga a uso faauuina faamaoni o ē sa naunau i a te aʻu i tausaga tauamata o loʻu olaga, na saunia ai se faavae lelei. O le iai o se paaga e tutusa sini faaleagaga, o se fesoasoani sili lea; ina ua ou lagona le mafatia, sa faalaeiau aʻu e Rafaela, ma o le mea foi lena sa ou faia i a te ia. O le iai o se uiga tausua, e tāua foi lea. O le toē faatasi ma uso—ma toē i a i maʻua lava—sa foliga mai ai i nisi taimi na faaitiitia ai le popole i faafitauli.
Ae i lo o mea uma lava, o le tumau i le feagai ai ma tofotofoga, e manaomia ai le malosi mai i a Ieova. Ou te manatua pea upu a Paulo: “Ou te mafaia mea uma lava ona o ia ua faamalosi mai ia te aʻu.” Ona o le lagolagosua mai o Ieova i a i tatou, e leai se mea tatou te faavaivai ai.—Filipi 4:13.
[Ata i le itulau 23]
Ronald ma Rafaela Taylor i le 1958
[Ata i le itulau 24, 25]
Sauniga a o faasāina i Sepania (1969)