Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 8/15 itu. 25-29
  • O le Solaaga a Tagata Iukenota mo le Saolotoga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le Solaaga a Tagata Iukenota mo le Saolotoga
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Teteega Mai Lava i le Amataga
  • Ua Faamalosia Tulafono
  • Toe Foi Mai i le Mea na Amata Ai
  • Po o le a Lalafi, Faasagatau, po o le Sosola?
  • Talileleia i Sulufaiga
  • O ā ni Lesona ua Aʻoaʻoina Mai Ai?
  • Taua a Lotu i Falani
    Ala Mai!—1997
  • Le Filemu i Westphalia—O se Tai Liliu i Europa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 8/15 itu. 25-29

O le Solaaga a Tagata Iukenota mo le Saolotoga

“E ala mai i le Tupu ma le Masiofo, . . . Matou te Faasilasila atu ai e faapea, O tagata Porotesano Falani uma lava o ē o le a saili mai se Lafitaga, ma Sulufai mai i latou lava iinei i lo Matou Malo, o le a lē gata ina maua la Matou Puipuiga Mamalu . . . Ae o le a Matou Taumafai Malosi foi e faatino Auala talafeagai uma ma so o se Faiga ina ia Lagolago ai, Faasino ma Fesoasoani ia i latou . . . ina ia avea ai lo latou nonofo ma lo latou iai i lenei Malo ma mapusaga ma ia faigofie mo i latou.”

O LE faitauina lena o le faasilasilaga sa faia i le 1689 a William ma Mary, le tupu ma le masiofo o Egelani. Ae aisea na manaomia ai ona saili atu Porotesano Falani, po o tagata Iukenota, e pei ona sa oo ina lauiloa ai i latou, i se lafitaga ma se puipuiga i fafo atu o Falani? Aisea e tatou te naunau ai i aso nei i lo latou solaaga mai Falani lea ua tusa ma le 300 nei tausaga talu ai?

I le senituri e sefulu ma le ono sa matuā mafatia ai lava Europa i taua ma fefinauaiga sa aafia ai lotu. Sa faapena foi i Falani, o Taua a Lotu (1562-1598) i le va o Katoliko ma Porotesano, sa matuā tele le mafatia ai. Peitai, i le 1598, na sainia ai e le tupu Falani o Enele IV le faalauiloaga faaletulafono o le saolotoga, sa taʻua o le Edict of Nantes, sa avatu ai i Iukenota Porotesano se saolotoga faalotu. O lenei aloaiaina faaletulafono o lotu e lua sa tutasi i Europa. Sa taofia ai mo sina taimi ia fetauaiga faalotu ia sa matuā mafatia ai Falani mo le sili atu i le 30 tausaga i le lona 16 senituri.

E ui lava sa faanaunau ina ia “tumau ma ia lē toe suia,” ae i le 1685 na faaleaogaina ai le Edict of Nantes e le Edict of Fontainebleau. Sa faamatalaina mulimuli ane e se faifilosofia Falani o Voltaire lenei suiga o le tulafono e faapea o se “tasi o mala iloga i Falani.” Sa vave lava ona tulai mai āuga, na faapogaia ai le sosola ese atu o le tusa ma le 200,000 Iukenota i isi atunuu. Ae, e iai isi āuga sili ona matuiā na oo i lenei solaaga. Peitai, aisea na toe suia ai lena faalauiloaga muamua faaletulafono lea na avatu ai le saolotoga i lotu?

Teteega Mai Lava i le Amataga

E ui lava sa aloaia le Edict of Nantes mo le toeitiiti 90 tausaga, na faapea mai se tasi o tusitala o talafaasolopito ua leva ona “mou atu ina ua suia i le 1685.” O le mea moni, e lei faavaeina le faasilasilaga i se faavae mautū. Mai lava i le amataga, sa faapogaia ai foi le mea sa latou faamatalaina o se “taua faaupufai” i le va o taʻitaʻi lotu Katoliko ma le mea sa latou taʻua o le “R.P.R.” (Faapuupuu o le Lotu Toefuatai). Mai lava ina ua faasalalau mai i le 1598 seʻi oo mai pe tusa o le 1630, sa aliali mai pea le tetee agaʻi i le Edict of Nantes i fefaaaliaiga o manatu i le va o Katoliko ma Porotesano i luma i le lautele faapea foi ma lomiga i tusi faalelotu. Peitai, e tele vala o le feitagai.

Ina ua maeʻa ona faasagatau atu i tagata Porotesano mai le 1621 e oo i le 1629, sa taumafai le malo o Falani e faamalosia i latou agaʻi i le faa-Katoliko e ala i se faasologa o ni faiga faamalosi. O nei faiga faasoesa sa faateteleina i le pulega a Lui XIV, le “Sun King” (Tupu o le La). O ana sauaga na taitaia atu ai i le soloia o le Edict of Nantes.

Ua Faamalosia Tulafono

I le avea o se vaega o faasasaaga, sa faasolosolo ai lava ona aveesea le aiā faaletagata lautele a Porotesano. I le va o le 1657 ma le 1685, e tusa e 300 faaiuga faaletulafono, sa faia e faasaga i tagata Iukenota, e masani lava e fautuaina e taʻitaʻi lotu. O nei faaiuga sa afaina ai vala uma o olaga o tagata Iukenota. Mo se faataitaiga, e anoanoai mea sa faasa mai ai tagata Iukenota e pei o vailaau faafomai, o le puipuia e le tulafono, e oo lava i fafine faatosaga. Sa faapea mai se tasi o tusitala o talafaasolopito e faatatau i fafine faatosaga: “O ai se tasi na te faamoemoe atu lona ola i tagata Iukenota o ē o lo latou sini o le faaleaoga lea o le faiga sa vaavaalua ai lotu ma polotiki?”

O le faatinoina o nei omiga sa faamalosia atili i le 1677. So o se Iukenota sa maua o taumafai e faaliliu se Katoliko sa faasalaina i le afe pauni Falani. O tupe a le Malo sa maua mai i lafoga sa sili atu ona tetele sa faaaogā e taaʻina ai Iukenota e liliu i le Katoliko. I le 1675 na avatu ai e taʻitaʻi lotu Katoliko le 4.5 miliona pauni Falani i le tupu o Lui XIV, ma fai atu i ai: “Ua tatau nei loa ona faatino lou loto faafetai e ala i le faaaogaina o lau pule e soloiesea uma ai lava i latou nei.” O lenei faiga o le “faatau” o tagata liu lotu na iu i le tusa o le 10,000 na faaliliu i le Katoliko i totonu o le tolu tausaga.

I le 1663 sa faasaina ai faaletulafono ona liliu se isi i le Porotesano. Sa iai foi faasasaaga i nofoaga e mafai ona nofoia e tagata Iukenota. O se faataitaiga o nei faatonuga malolosi o le tulaga i tamaiti, e fitu loa tausaga o le tamaitiiti, e mafai ona avea ma Katoliko e tusa pe lē ioe i ai mātua. Sa faamalosia foi mātua Porotesano e totogi aʻoga a a latou fanau sa faia e le au Jesuits ia po o isi faiaʻoga Katoliko.

O se tasi auupega sa faaaogā e faamalosia ai tagata Iukenota o le faaaogā faalilolilo lea o le Compagnie du Saint-Sacrement (Kamupani a le Sakalameta Paia). O le faalapotopotoga lenei a le Katoliko na fai mai le tusitala o talafaasolopito o Janine Garrisson e faapea e tusa o se “faiga tau fesootaiga” sa aofia ai Falani atoa. Talu ai sa aofia ai tagata iloga mai le sosaiete o tagata, sa leai la se faaletonu o lona mauaina o le tulaga tau tupe ma faamatalaga atamai. Sa faamatala e Garrisson e faapea e anoanoai togafiti a lenei faalapotopotoga: “E amata mai i omiga e oo lava i le faasaina o mea e fai a tagata, o le puleaina e oo lava i le faateaina, sa faaaogaina e le Kamupani a le Sakalameta Paia mea uma e faavaivaia ai tagata Porotesano.” Ae ui i lea, sa nonofo pea le toatele o tagata Iukenota i Falani i lea taimi o sauaga. Sa matauina e le tusitala o Garrisson e faapea: “E faigata tele ona malamalama i le pogai ua lē toatele ai ni tagata Porotesano e tuua le Malo a o faasolo ina faateteleina faiga sauā agaʻi ia i latou.” Peitai ane, na iu ina manino mai le manaomia ona sosola mo le saolotoga.

Toe Foi Mai i le Mea na Amata Ai

O le Peace of Nymegen (1678) ma le Truce of Ratisbon (1684) sa filemu ai le tupu o Lui XIV mai taua i fafo atu o le malo. Ia Fepuari i le 1685, na tulai mai ai se Katoliko e avea ma tupu o Egelani. Sa ono faaaogā e Lui XIV lenei tulaga fou ua tulai mai. I ni nai tausaga muamua atu, na saunia ai e taʻitaʻi lotu i Falani le Four Gallican Articles (Tulafono Faavae e Fa a le Ekalesia), lea sa taofiofia ai le pule a le pope. Na avea ma mafuaaga na “manatu ai Pope Inoseni XI i le Lotu i Falani o nisi ua vavae ese mai le lotu.” E tusa ai o mea sa tutupu, sa toe faaleleia e Lui XIV lona talaaga faalēlelei sa iai ae toe faaleleia fesootaiga e masani ai ma le pope e ala i le faaleaogaina o le Edict of Nantes.

Na iu ina manino mai āiāiga a le tupu e faatatau i tagata Porotesano. O le faiga faifai mālie lea sa iai (faatosina ma le lesitalaina) e aliali mai sa lei aogā. I le isi itu, o sauaga e faaaogā ai fitafitaa sa taulau. O lea la i le 1685, na sainia ai e Lui XIV le Edict of Fontainebleau, ma faaleaogaina ai le Edict of Nantes. O faasalaga sauā na iai ona o lenei tulafono na oo ai i tagata Iukenota se tulaga sili atu ona leaga nai lo le mea na iai a o lei faia le Edict of Nantes. O le ā nei o le a latou fai?

Po o le a Lalafi, Faasagatau, po o le Sosola?

Sa filifili nisi tagata Iukenota e tapuai faalilolilo. Ona ua faaleagaina o latou nofoaga mo tapuaiga ma ua faasa ona latou tapuai i le lautele, sa latou liliu atu i le ‘Church of the Desert,’ po o le tapuai faalilolilo. Sa latou faia faapea e ui lava o tagata sa faia ia ituaiga faatasiga sa mafai ona faasalaina i le oti, e tusa ai o le tulafono na pāsia ia Iulai 1686. O nisi tagata Iukenota sa lafoaia lo latou faatuatua, ua manatu e mafai ona toe foi i ai mulimuli. O tagata liliu nei sa latou faia le Faa-Katoliko faatagāfai lea sa faataitai i ai tupulaga na mulimuli mai.

Sa taumafai le malo e tuufaatasi le au liliu mai. Ina ia maua galuega, o tagata faatoʻā liliu mai sa tatau ona faaali mai le pepa e faamaonia ai o i latou o Katoliko e sainia e le patele o le aulotu, o lē na te matauina le auai mai i le lotu. Afai e lē papatisoina ma tausia aʻe tamaiti o ni Katoliko, e ono aveesea mai mātua. Sa tatau i aʻoga ona faaauiluma aʻoaʻoga a le Katoliko. Sa faia taumafaiga ina ia iai ni tusi o le lotu Katoliko mo “tagata o le Tusi [le Tusi Paia],” e pei ona sa taʻua ai Porotesano. Sa lomia e le malo le silia i le tasi le miliona o tusi ma faaoo atu i vaipanoa e toatele tagata liu lotu sa iai. O le matautia o le tulaga sa iai a faapea e maʻi se tasi ae ia teea le tu masani e fai e le patele i le tagata ua toeitiiti oti, afai ae toe malosi lea tagata, e faasalaina i le falepuipui ia po o le ave e alovaa i vaa o le taua mo le olaga atoa. Ma pe a maliu o ia mulimuli ane, o lona tino e na ona tiaʻi lava pei o ni otaota, ma aveesea ana mea totino.

O nisi tagata Iukenota sa faaauupegaina e tetee atu ai. I le vaipanoa e igoa o Cévennes, sa matauina i ana gaoioiga maelega faalotu, o tagata Iukenota faaauupegaina sa taʻua o Camisards sa faasagatau atu i le 1702. I le tali atu i autau lalafi solo ma osofaiga i po a le au Camisards, na susunu ai e fitafita a le malo ia nuu. E ui lava sa faaauau pea e tagata Iukenota ona osofai atu mai lea taimi i lea taimi, e oo ane i le 1710, ua faatoilaloina uma le au Camisards e fitafita malolosi a le tupu o Lui.

O le isi tali mai a tagata Iukenota o le sosola ese ma Falani. Sa taʻua lenei solaaga o le matuā faaaunuuaina (sosola i Europa). O le toatele o tagata Iukenota sa aunoa ma ni mea se tele sa ia i latou i le taimi na sosola ai auā na aveese faamalosi e le malo a latou meatotino, sa maua e le Lotu Katoliko se vaega o nei oa. O lea la sa lē faigofie ona sosola. Sa vave ona gaoioi le malo o Falani i le mea na tupu, e ala i le vaavaaia lelei o auala e ō ese atu ai, ma suʻe uma vaa. O tagata gaoi i le vasa sa latou ave faamalosia ia vaa e ō ese atu mai Falani, auā sa iai taui pe a maua mai tagata sosola. O tagata Iukenota sa maua o taumafai e sosola sa fai i ai faasalaga mamafa. O le isi mea sa faigata ai, sa iai tagata sipai sa galulue i totonu o nuu e taumafai e saili mai igoa o tagata o loo sauniuni e sosola ma le mea e ui ai. O tusi faananā na mauaina ma o taufaasese, ma faiga faananā na avea ma mea e masani ai.

Talileleia i Sulufaiga

O le solaaga a tagata Iukenota mai Falani ma le talileleia o i latou i atunuu na latou sosola i ai sa lauiloa o le Sulufaiga. Sa sosola atu tagata Iukenota i Holani, i Suisilani, i Siamani, ma Egelani. Mulimuli ane sa ō atu nisi i Scandinavia, i Amerika, i Aialani, i West Indies, i Aferika i Saute, ma Rusia.

Sa iai nisi atunuu o Europa na pasia ni a latou tulafono e faalaeiau ai tagata Iukenota e malaga atu i o latou atunuu. O nisi o faiga faatosina, o le saoloto lea ona avea ma tagatanuu, e lē totogia ni lafoga, e saoloto foi le avea ma sui o tagata e faia fefaatauaiga. E tusa ai o le tusitala o talafaasolopito o Elisabeth Labrousse, o le toatele lava o tagata Iukenota o “tane talavou . . . aumalolosi e galulue, o ni tagata e mataalia e malolosi o latou talitonuga mo amioga lelei.” O le mea lea i le taimi o le logologoā o le pule a Falani, ae na mou atu ni ona tagata tomai faapitoa i le tele o galuega. Ioe, “na ō tagata Iukenota ma ave lo latou tamaoaiga ma tomai i galuega” i mea na ō i ai. Sa iai foi se vaega a lotu ma faiga faapolotiki i le ofoina atu o sulufaiga i tagata Iukenota. Peitai o ā iuga na oo i ai lenei mea ina ua umi se taimi?

O le faaleaogaina o le Edict of Nantes atoa ma le faia o sauaga na faapogaia ai ni manatu lē fiafia i le tele o atunuu. Sa mafai e Viliamu o Oragi ona faaaogā le agaga tetee sa iai agaʻi i Falani e maua ai le avanoa e avea ai o ia ma pule i Holani. Ona o le fesoasoani a nisi o Iukenota aloaia, na avea ai foi o ia ma tupu i Peretania Tele, e suia ai Iakopo II o se Katoliko. Na faamatalaina e le tusitala o talafaasolopito o Philippe Joutard e faapea “o faiga a Lui XIV e tu ai mo Porotesano o se tasi lea o mafuaaga autū o le aveesea o Iakopo II [ma] le faavaeina o le sootaga o malo e taʻua o Augsburg po o le Grand Alliance. . . . [O nei] mea tutupu na faailogaina ai se suiga mataina i le talafaasolopito o Europa, na taitaia atu ai i le suia o le pule a Falani i le pule a Peretania.”

E tāua le vaega sa fai e tagata Iukenota i aganuu i Europa. Sa latou faaaogā lo latou saolotoga na maua e saunia ai ni tusi sa fesoasoani e faatulaga le filosofia o le Faamalamalamaina atoa ma manatu e faatatau i le faapalepale. Mo se faaaoaoga, na faaliliuina e se Porotesano Falani le galuega a le faifilosofia Peretania o John Locke, ma faatupu ai le manatu i aiā a le tagata lava ia. Sa faamamafa e isi tusitala Porotesano le tāua o le saolotoga o loto fuatiaifo. Sa tuputupu aʻe le manatu o le usitai i pule, e fai faatatau, ma e mafai ona lē amanaiaina pe afai e solia ai le maliega o loo iai i lo latou va ma tagata. O lea la, e pei ona faamatalaina ai e le tusitala o talafaasolopito o Charles Read e faapea, o le aveesea o le Edict of Nantes o se “tasi o mafuaaga mautinoa o le Fouvalega i Falani.”

O ā ni Lesona ua Aʻoaʻoina Mai Ai?

Ona o iuga lē lelei o faiga matautia o sauaga ma le aveesea ai mai le malo o le tele o tagata aogā, na faapogaia ai le Marquis de Vauban, le faufautua faavaegaau i le tupu o Lui XIV, e uunaia le tupu e toe aumai le Edict of Nantes, i lona faapea atu: “O le faaliliuina o loto e na o le Atua lava e faia.” Aisea la na lē aʻoaʻoina ai e le Malo o Falani ni ana lesona ma toe liliu lana faaiuga? O le mea moni o se tasi o mafuaaga na pogai ai ona o le fefe lea o le tupu neʻi teʻi ua vaivai ai le malo. O le isi mafuaaga, sa faigofie mo ia ona faamalie manaoga mo le toe fuataiina o le Katoliko ia ma sauaga faalotu i Falani i le lona 17 senituri.

O mea sa tutupu i lena vaitaimi o fesuiaiga o faavae sa faapogaia ai nisi e fesili faapea, “O le ā le tele e faataga ai e le sosaiete a tagata ia isi vaega, lanu, ituaiga ma lotu?” O le mea moni, e pei lava ona matauina ai e le au tusitala e faapea, e lē mafai ona iloiloina le tala e uiga i Iukenota e aunoa ma le manatunatu e faatatau “i gaoioiga o le pule ma a latou faiga faapiopio.” I sosaiete i aso nei lea e toatele ai tagata mai lanu eseese ma e lotu eseese foi, o le solaaga a tagata Iukenota mo se saolotoga ua faamanatu mai ai ma le manino le mea e tupu pe a faamuamua le faapolotiki e uunaia e faiga faalotu, ae lē amanaia le faia o le mea e sili ona lelei mo tagata.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le pusa i le itulau e 28

[Pusa i le itulau 28]

O Fitafita

Latou te Faaliliuina i le Faamataʻu Atu

E manatu nisi i fitafita o ni “misionare lelei tele.” Peitai, i tagata Iukenota, e faaosofia ai le gatete, ma i nisi tulaga na faaliliuina le nuu atoa e avea ma Katoliko pe a faalogoina ua latou taunuu. Ae o ai nei fitafita?

O fitafita ia ua faaauupegaina e ō mai e nonofo mo sina taimi i aiga o tagata Iukenota ma le fuafuaga e matuā faafefe i tagata o le aiga. O le faaaogaina o fitafita i lenei faiga sa lauiloa o dragonnades. Ina ia faateleina le popole i le aiga, e auina atu ai ni fitafita e toatele i se aiga ina ia lē lava ai le faasoa a le aiga i o latou manaoga masani. Na avatu i fitafita le pule e matuā sauāina faamoʻamoʻa ai tagata o aiga, ia matuā faatigaina i latou ia lē lava le moe, ma faaleaga a latou meatotino. E lafoaia loa e tagata o le aiga le faatuatuaga Porotesano, ona ō ese foi lea o fitafita.

Sa faaaogā fitafita ina ia faaliliuina ai tagata i le 1681 i Poitou, i Falani i Sisifo, o se vaipanoa e tele ai le faitau aofai o tagata Iukenota. I ni nai masina lava, ae pe ā ma le 30,000 i le 35,000 na faaliliuina. O le faiga lava lena e tasi sa faaaogā i le 1685 i isi vaipanoa sa iai tagata Iukenota. I ni nai masina lava, ae pe tusa ma le 300,000 i le 400,000 na faaliliuina faamalosi. E tusa ai o le tusitala o talafaasolopito o Jon Quéniart, ona o le taulau o le au fitafita, na “avea ai le Faaleaogaina [o le Edict of Nantes lea e maua ai le faapalepale] o se mea e lē mataofia, auā o lea ua foliga mai o se mea e mafai ona fai.”

[Ē Ana le Ata]

© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris

[Ata i le itulau 25]

O le faasilasilaga lenei i le 1689 na avatu ai le sulufaiga i Porotesano Falani o ē sailia ni mapusaga mai omiga faalotu

[Ē Ana le Ata]

By permission of The Huguenot Library, Huguenot Society of Great Britain and Ireland, London

[Ata i le itulau 26]

O le faaleaogaina o le Edict of Nantes, i le 1685 (O le itulau muamua lenei o le taofiga)

[Ē Ana le Ata]

Documents conservés au Centre Historique des Archives nationales à Paris

[Ata i le itulau 26]

Na faaleagaina le tele o malumalu o Porotesano

[Ē Ana le Ata]

© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga