Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w13 2/15 itu. 13-16
  • Na Maua e Leoleo a le Emeperoa le Feʻau

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Na Maua e Leoleo a le Emeperoa le Feʻau
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • NA TALAʻI PAULO E AUNOA MA LE “VAOIA”
  • NA MOLIMAU ATU PAULO I TAGATA UMA
  • “TAUTATALA ATU MA LE LĒ FEFEFE I LE AFIOGA A LE ATUA”
  • ʻAvatu se Molimau Māeʻaeʻa’
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Le Malo Malosi Lona Ono o le Lalolagi—Roma
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
  • Puipuia le Tala Lelei i Luma o Tagata Aloaʻia o le Malo
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2016
  • Folafola ma le Faamalosi le Malo o Ieova!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
w13 2/15 itu. 13-16

Na Maua e Leoleo a le Emeperoa le Feʻau

I le 59 T.A., na uia ai e se solo o fitafita ma pagota le faitotoʻa o le Porta Capena, ina ia ulufale atu i Roma. I Palatine Hill, o i inā e iai le maota o le emeperoa o Nero, ma e leoleoina e Leoleo a le Emeperoa.a Na pasia e Iulio, le taʻitaʻiʻau o le toʻaselau le Roman Forum, ma agaʻi atu i Viminal Hill. Sa latou uia le togālaau e iai fata faitaulaga mo atua uma o Roma, faapea le laufanua sa masani ona potopoto ai ʻautau faapea fitafita mo a latou savali.

O se ata o Leoleo a le Emeperoa atonu na faia e Kalaotio i le 51 T.A.

Sa aofia ai le aposetolo o Paulo i na pagota. A o afātia Paulo i le vaa na malaga ai, na faailoa atu e se agelu iā te ia: “E tatau ona e tulaʻi i luma o Kaisara.” (Galu. 27:24) Pe na tupu lenā mea? A o tū Paulo i le laumua o le Emepaea o Roma, na ia manatua fetalaiga a Iesu i le ʻOlo o Antonia i Ierusalema e faapea: “Ia e lototele! Auā e pei ona e molimau māeʻaeʻa atu e uiga iā te aʻu i Ierusalema, e ao foʻi la ona e molimau atu i Roma.”​—Galu. 23:10, 11.

Atonu na ia matamata foʻi i le Castra Praetoria—o se tasi o ʻolo telē i le aai e faia i piliki mūmū, e iai pa puipui ma se fale vāai i le pito i luga. O lenei ʻolo telē e nonofo ai Leoleo a le Emeperoa faapea leoleo o le aai. E 12 cohortsb o Leoleo a le Emeperoa, faapea leoleo o le aai na nonofo i inā, e aofia ai ma le ʻau tiʻetiʻe solofanua. O nei ʻolo tetele e toe manatua ai le malosiaga o lenei malo malosi. O Leoleo a le Emeperoa o i latou ia e leoleoina pagota mai isi vaipanoa o le pulega a Roma. O le māfuaaga lea na aumaia ai e Iulio nei pagota i Roma. E ui i le faigatā o le faigāmalaga, ae na latou taunuu ma le manuia i le aai.​—Galu. 27:1-3, 43, 44.

NA TALAʻI PAULO E AUNOA MA LE “VAOIA”

Na faailoa atu e Paulo le vaaiga na ia iloa e faapea, o le a saogalemu ē sa latou malaga faatasi i le vaa lea na afātia. E leʻi afāina o ia ina ua ūina e se gata uogo. O lona faamālōlōina foʻi o tagata mamaʻi i le motu o Melita, na mafaufau ai tagata o ia o se atua. Na salalau na tala ma atonu na logotala iai Leoleo a le Emeperoa.

Na feiloaʻi Paulo ma uso mai Roma o ē na ō mai ʻe faafetaui o ia i le Maketi o Apio ma Faletalimālō e Tolu.’ (Galu. 28:15) A o avea o ia ma pagota, na faapefea ona faataunuu lona manaʻoga ina ia faailoa atu le tala lelei i Roma? (Roma 1:14, 15) Na manatu isi, na ave pagota i le taʻitaʻi o le ʻauleoleo. O lea, atonu sa tuuina atu Paulo i le taʻitaʻi o le ʻau Leoleo a le Emeperoa, o Afranius Burrus, o lē na lona lua i le emeperoa.c Peitaʻi, o lea ua vaavaaia Paulo e se tasi o Leoleo a le Emeperoa. Na filifilia e Paulo le fale e nofo ai. Na mafai foʻi ona ō atu nisi e asia o ia, ma ia talaʻi atu ai e aunoa ma le “vaoia.”​—Galu. 28:16, 30, 31.

Leoleo a le Emeperoa i Aso o Nero

O tupe siliva na faaalia mai ai nofoaga na tolauapi ai Leoleo a le Emeperoa

Sa tautō Leoleo a le Emeperoa e puipuia le emeperoa ma lona aiga. I taimi o taua, e latou te tauaveina fuʻa e iai ata o le emeperoa. E lē gata i lea o talita e iai ata o akarava, ma faailoga a Tiperio Kaisara. E vaavaaia e Leoleo a le Emeperoa ma a latou taʻitaʻiʻau taaloga ma falemataʻaga. O i latou foʻi e fesoasoani i galuega a le ʻau tinei mū. E auauna Leoleo a le Emeperoa mo le 16 tausaga, ae e lē pei o isi fitafita e auauna mo le 25 tausaga. E faatoluina a latou totogi, e tetelē a latou totogi pe a mālōlō litaea, ma le tele o isi faamanuiaga e latou te mauaina. O i latou foʻi e fasia faamoʻamoʻa pagota ma faaoo faasalaga oti. E foliga mai foʻi o ituaiga o fitafita ia na fasiotia Paulo i le taimi lona lua na taofia ai o ia.​—2 Timo. 4:16, 17.

Courtesy Classical Numismatic Group, Inc./​cngcoins.com

NA MOLIMAU ATU PAULO I TAGATA UMA

Puipui o le Castra Praetoria i aso nei

Atonu sa fesiligia e Burrus Paulo, a lē i le nofoaga na tolauapi ai Leoleo a le Emeperoa, po o le maota foʻi o le emeperoa. Ona faatoʻā faaoo lea o le mataupu i le emeperoa o Nero. E leʻi misia e Paulo le avanoa e ʻmolimau atu ai i tagata lautele ma tagata aloaʻia.’ (Galu. 26:19-23) Po o le ā lava le faaiʻuga a Burrus, ae e leʻi taofia Paulo i se falepuipui i le vaega na faia ai leoleoga a fitafita.d

Na mautotogi Paulo i se fale na mafai ona ia feiloaʻi ai ma “alii sili o Iutaia,” ma ʻmolimau atu ai i le toʻatele na ō mai i le mea o loo nofo ai.’ Na faalogologo ifo foʻi fitafita na leoleoina o ia, a o ia molimau māeʻaeʻa i tagata Iutaia e faatatau i le Keriso faapea le Malo o le Atua, e amata mai le taeao seʻia oo i le pō.​—Galu. 28:17, 23.

Na faalogologo fitafita a o lauina atu e Paulo ana tusi e tusia

O leoleo na auauna i le maota o le emeperoa na sui a latou sifi i aso taʻitasi. O lea, na fesuiaʻi i latou na leoleoina le aposetolo o Paulo mai i lea taimi i lea taimi. I le lua tausaga na taofia ai Paulo, na faalogologo ai fitafita a o ia lauina faaupuga o tusi na avatu i Efeso, Filipi, Kolose, ma Kerisiano Eperu. Na latou vaavaai foʻi a o tusia lana tusi na ave iā Filemoni. I lenā foʻi taimi, na ia uaʻi atu ai iā Onesemo, o se pologa na sola ese. Na ʻavea o ia e pei o se tamā’ iā Onesemo, a o leʻi toe foʻi i lona matai. (File. 10) E mautinoa na manatu mamafa Paulo i fitafita na leoleoina o ia. (1 Kori. 9:22) Atonu sa ia fesilisili foʻi i se fitafita i le tāua o vaega eseese o se ofutau, ma na ia faaaogāina na faamatalaga i se talafaatusa mataʻina.​—Efe. 6:13-17.

“TAUTATALA ATU MA LE LĒ FEFEFE I LE AFIOGA A LE ATUA”

Na saosaolaumea le taofia o Paulo i le ʻagaʻigaʻi i luma o le tala lelei,’ e ala i lona talaʻi atu i Leoleo a le Emeperoa faapea ma isi. (Fili. 1:12, 13) Na iai sootaga o Leoleo a le Emeperoa i isi vaega o le Emepaea o Roma, e oo lava i ē na iai i le maota o le emeperoa. Sa iai i le maota o le emeperoa ona tauaiga, faapea auauna ma pologa. Sa avea nisi o i latou ma Kerisiano i se taimi mulimuli ane. (Fili. 4:22) O le faaaʻoaʻoga a Paulo, na maua ai e uso i Roma le lototele e “tautatala atu ma le lē fefefe i le Afioga a le Atua.”​—Fili. 1:14.

Po o ā lava o tatou tulaga, e mafai lava ona tatou molimau atu i ē asia i tatou

O le talaʻi atu o Paulo i Roma, o se faamalosiauga mo i tatou a o ʻtalaʻi atu le upu i taimi e sologa lelei ai, ma taimi e lē sologa lelei ai.’ (2 Timo. 4:2) Atonu o nisi ua faataotolia i maota gasegase ma fale tausi soifua, pe faafalepuipuiina foʻi ona o lo tatou faatuatua. Po o ā lava o tatou tulaga, atonu e mafai lava ona tatou molimau atu i ē asia i tatou. Pe a tatou lototetele e molimau atu i so o se tulaga, ona tatou iloa ai lea, ʻe lē noatia le afioga a le Atua.’​—2 Timo. 2:8, 9.

Sextus Afranius Burrus

O se papamaa o loo iai le igoa o Sextus Afranius Burrus

E foliga mai na fanau Burrus i Vaison-la-Romain, lea e tu i saute o Falani i aso nei, lea na maua mai ai se papamaa o loo tusia ai lona igoa i le 1884 T.A. I le 51 T.A, na siitia ai lona tulaga e avea ma Taʻitaʻiʻau Sili o Leoleo a le Emeperoa e Agrippina. O Agrippina o le avā a Kalaotio Kaisara. Na fanaua e Agrippina Nero. O lea na fesoasoani Burrus e sauniunia Nero e avea ma emeperoa, e ala i toleniga faafitafita. Na faaonā e Agrippina lana tane. O lea, na ave ai loa e Burrus Nero i le Castra Praetoria, ma faalauiloa ai e Leoleo a le Emeperoa le avea o Nero ma emeperoa. O lenei mea, na leai ai se filifiliga na faia e le Senate, ae talia le avea o Nero ma emeperoa. Na ufiufi e Burrus le fasiotia e Nero o lona tinā i le 59 T.A. Ua faapea mai tusitala o le talafaasolopito o Roma o Suetonius ma Cassius Dio, na faaonā e Nero Burrus i le 62 T.A. ma oti ai.

Musée Calvet Avignon

a Tagaʻi i le pusa “Leoleo a le Emeperoa i Aso o Nero.”

b O le cohort o se vaega o fitafita e lē silia ma le toʻaafe.

c Tagaʻi i le pusa “Sextus Afranius Burrus.”

d Na taofia Herota Akeripa i lenā nofoaga atonu i le 36-37 T.A. e Tiperio Kaisara, ina ua ia faailoa atu lona naunau e avea Caligula ma emeperoa. Ina ua avea Caligula ma emeperoa, na faasaʻolotoina Herota ma avea o ia ma tupu i Iutaia.​—Galu. 12:1.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga