Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
TESEMA 7-13
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | LEVITIKO 10-11
“Ia Sili Atu le Alofa iā Ieova Nai lo o Tauaiga”
(Levitiko 10:1, 2) Mulimuli ane o Natapu ma Aviu o atalii o Arona, ua taʻitasi ma fetagofi i lana salefu ma tuu i ai le afi, ua tuu i ai foʻi ma mea manogi, ona la faamū ai lea i luma o Ieova o mea manogi ua faasāina, lea na te leʻi faatonuina i laʻua e faia. 2 Ona sau ai lea o le afi mai i luma o Ieova ma faaumatia ai i laʻua, ma ua la feoti ai i luma o Ieova.
it-1 1174
Faasāina
Afi ma Mea Manogi ua Faasāina. I le Levitiko 10:1, o loo faaaogā ai le upu Eperu zar (feminine, za·rahʹ; pe a faaliliuina saʻo, lē masani) e faasino atu i “mea manogi ua faasāina” lea na ofo atu e atalii o Arona o Natapu ma Aviu, ae e leʻi faatonuina e le Atua i laʻua e faia faapea ma na faaumatia ai i laʻua e Ieova i le afi. (Le 10:2; Nu 3:4; 26:61) Mulimuli ane, na fetalai mai Ieova iā Arona: “Aua neʻi inu i le uaina po o se isi lava ʻava malosi, o oe ma ou atalii faatasi ma oe pe a outou ulufale mai i le faleʻie o le feiloaʻiga, neʻi outou oti ai. O se tulafono e tou te tausia pea ma o outou tupulaga o loo mulimuli mai, ina ia faaeseese ai le mea paia mai i le mea e lē paia, e faaeseese ai foʻi le mea e lē mamā mai i le mea e mamā, ina ia aʻoaʻo ai le fanauga a Isaraelu i tulafono uma na fetalai mai ai Ieova iā i latou e ala iā Mose.” (Le 10:8-11) O lea, e foliga mai i lenei manatu na onanā Natapu ma Aviu, ma o le māfuaaga lenā na la faamūina ai mea manogi e faasā, lea e leʻi faatonuina i laʻua e Ieova e fai. O le ofoina atu o lenei afi e leʻi tusa ai ma le tulafono, ona o le taimi atonu na ofoina atu ai, o le nofoaga na ofo atu ai, o le auala na ofoina atu ai, pe atonu o mea manogi na ofoina atu e ese mai i mea o loo faatonuina mai i le Esoto 30:34, 35. E leʻi avea lo la tulaga onanā na iai ma faamolemolega mai i le la agasala na fai.
(Levitiko 10:4, 5) Ona aami lea e Mose o Mesaelu, ma Elisafano, o atalii o Usialu, le uso o le tamā o Arona ua faapea atu iā i laʻua: “Ia ō mai ma sii ese o oulua uso mai i luma o le mea paia ma ave i tua o le togālauapi.” 5 Ona la ō mai ai lea ma sii ese i laʻua i o la ofu talaloa i tua o le togālauapi, e pei ona fai atu ai Mose.
(Levitiko 10:6, 7) Ona fai atu lea o Mose iā Arona ma isi ona atalii o Eleasaro ma Itamaro: “Aua neʻi lē teuina o outou lauulu, ma aua neʻi outou saeia o outou ofu neʻi outou oti, neʻi toʻasā foʻi o ia i le faapotopotoga atoa; a o o outou uso, o le faapotopotoga atoa o Isaraelu, latou te fetagisi ona o le faafanoina lea na faia e Ieova e ala i le afi. 7 Aua neʻi outou ō atu i fafo mai i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga, neʻi outou oti, auā ua i o outou luga le suāuu e faauu ai a Ieova.” Ona latou faia lea e pei ona fai atu ai Mose.
Po o E Ulu Atu i le Mālōlōga a le Atua?
16 Sa feagai Arona le uso o Mose, ma se tulaga faigatā na tulaʻi mai i ona atalii e toʻalua. Manatu i ona faalogona ina ua faamū e ona atalii o Natapu ma Aviu, mea manogi i luma o Ieova, ma Ia faasalaina i laʻua i le oti. Ioe, na muta ai inā so o se aufaatasiga na semanū e maua e i laʻua nei ma o la mātua. Peitaʻi, e iai se isi mea sa sili atu ona faigatā. Na faatonuina e Ieova Arona ma ona atalii faamaoni e faapea: “Aua neʻi lē teuina o outou lauulu, ma aua neʻi outou saeia o outou ofu [ona o le faanoanoa] neʻi outou oti, neʻi toʻasā foʻi [Ieova] i le faapotopotoga atoa.” (Levi. 10:1-6) E manino le faatonuga. E tatau ona malosi atu lo tatou alofa mo Ieova, nai lo le alofa i tauaiga lē faamaoni.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Levitiko 10:8-11) Ua fetalai mai Ieova iā Arona e faapea: 9 “Aua neʻi inu i le uaina po o se isi lava ʻava malosi, o oe ma ou atalii faatasi ma oe pe a outou ulufale mai i le faleʻie o le feiloaʻiga, neʻi outou oti ai. O se tulafono e tou te tausia pea ma o outou tupulaga o loo mulimuli mai, 10 ina ia faaeseese ai le mea paia mai i le mea e lē paia, e faaeseese ai foʻi le mea e lē mamā mai i le mea e mamā, 11 ina ia aʻoaʻo ai le fanauga a Isaraelu i tulafono uma na fetalai mai ai Ieova iā i latou e ala iā Mose.”
E Tatau Ona Paia a Tatou Amioga Uma
18 Ina ia tatou paia, e tatau ona iloilo ma le faaeteete le Tusi Paia, ma faia mea uma ua finagalo ai le Atua. Seʻi manatu i atalii o Arona, o Natapu ma Aviu, o ē na faaumatia ona o le ofoina atu o “mea manogi ua faasāina,” atonu i le taimi a o onanā. (Levi. 10:1, 2) Mātau le fetalaiga a Ieova iā Arona. (Faitau le Levitiko 10:8-11.) Po o lona uiga la e lē tatau ona tatou tagofia se ʻava malosi, a o leʻi auai i se sauniga faa-Kerisiano? Seʻi manatu i mea nei: E tatou te lē o toe ola i lalo o le Tulafono. (Roma 10:4) I nisi atunuu, e tagofia ai e uso sina ʻava malosi i taimi o taumafataga a o leʻi auai i sauniga. I le taimi o le Paseka, sa faaaogā ai ipu uaina e fā. Ina ua faavaeina le Faamanatuga, na tagofia ai e Iesu ma ona aposetolo le uaina lea na faaāta mai ai lona toto. (Mata. 26:27) E taʻusalaina i le Tusi Paia le inu tele ma le onā. (1 Kori. 6:10; 1 Timo. 3:8) O le toʻatele o Kerisiano, e latou te lē tagofia se ʻava malosi a o leʻi auai i so o se vala o le auaunaga paia, ona o o latou lotofuatiaifo. Peitaʻi, e eseese tulaga o mea i atunuu taʻitasi. O lea, e tāua ai i Kerisiano ona ʻfaaeseese le mea paia mai i le mea e lē paia,’ ina ia mafai ai ona latou amioaʻi o ni ē e paia ma faafiafiaina le Atua.
(Levitiko 11:8) Aua tou te aai i aano o ia manu, ma aua foʻi tou te papaʻi i tino mamate o ia manu. E lē mamā ia manu mo outou.
it-1 111 ¶5
Manu
E na o i latou na ola i le Tulafono a Mose, na tatau ona tausia le tulafono e tusa ai o manu na faasā ona aai ai, auā ua faapea mai le Levitiko 11:8: “E lē mamā ia manu mo outou,” e faasino atu i tagata Isaraelu. Ina ua faalēaogāina le Tulafono ona o le maliu faataulagaina o Keriso Iesu, na faalēaogāina atu ai foʻi ma na faasāsāaga, ma mafai ai e tagata ona toe faaaogā so o se manu mo meaʻai, e tusa ma le faatonuga na avatu e le Atua iā Noa ina ua mavae le Lolo.—Ko 2:13-17; Ke 9:3, 4.
Faitau Tusi Paia
(Levitiko 10:1-15) Mulimuli ane o Natapu ma Aviu o atalii o Arona, ua taʻitasi ma fetagofi i lana salefu ma tuu i ai le afi, ua tuu i ai foʻi ma mea manogi, ona la faamū ai lea i luma o Ieova o mea manogi ua faasāina, lea na te leʻi faatonuina i laʻua e faia. 2 Ona sau ai lea o le afi mai i luma o Ieova ma faaumatia ai i laʻua, ma ua la feoti ai i luma o Ieova. 3 Ua fai atu Mose iā Arona: “O le mea lenei na fetalai mai ai Ieova, ʻE faapaiaina aʻu e i latou ua vavalalata mai iā te aʻu ma e faamamaluina aʻu i luma o le nuu uma.’” Ua aunoa ma se upu mai iā Arona. 4 Ona aami lea e Mose o Mesaelu, ma Elisafano, o atalii o Usialu, le uso o le tamā o Arona ua faapea atu iā i laʻua: “Ia ō mai ma sii ese o oulua uso mai i luma o le mea paia ma ave i tua o le togālauapi.” 5 Ona la ō mai ai lea ma sii ese i laʻua i o la ofu talaloa i tua o le togālauapi, e pei ona fai atu ai Mose. 6 Ona fai atu lea o Mose iā Arona ma isi ona atalii o Eleasaro ma Itamaro: “Aua neʻi lē teuina o outou lauulu, ma aua neʻi outou saeia o outou ofu neʻi outou oti, neʻi toʻasā foʻi o ia i le faapotopotoga atoa; a o o outou uso, o le faapotopotoga atoa o Isaraelu, latou te fetagisi ona o le faafanoina lea na faia e Ieova e ala i le afi. 7 Aua neʻi outou ō atu i fafo mai i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga, neʻi outou oti, auā ua i o outou luga le suāuu e faauu ai a Ieova.” Ona latou faia lea e pei ona fai atu ai Mose. 8 Ua fetalai mai Ieova iā Arona e faapea: 9 “Aua neʻi inu i le uaina po o se isi lava ʻava malosi, o oe ma ou atalii faatasi ma oe pe a outou ulufale mai i le faleʻie o le feiloaʻiga, neʻi outou oti ai. O se tulafono e tou te tausia pea ma o outou tupulaga o loo mulimuli mai, 10 ina ia faaeseese ai le mea paia mai i le mea e lē paia, e faaeseese ai foʻi le mea e lē mamā mai i le mea e mamā, 11 ina ia aʻoaʻo ai le fanauga a Isaraelu i tulafono uma na fetalai mai ai Ieova iā i latou e ala iā Mose.” 12 Ua fai atu Mose iā Arona ma ona atalii ua totoe o Eleasaro ma Itamaro: “Ia ave le taulaga i meaʻai ua totoe mai i le taulaga iā Ieova ua faia i le afi, ia saunia e aunoa ma le tuu i ai o se mea faafefete, ma ia ʻai i tafatafa o le fata faitaulaga, auā o se mea lea e sili ona paia. 13 E ao ona outou aai ai i se nofoaga paia, auā o au vaega ia ma vaega a ou atalii mai i taulaga iā Ieova ua faia i le afi; auā o le mea lea na poloaʻiina ai aʻu. 14 E tou te aai i le fatafata o le manu o le taulaga lūlū ma le alagavae o le tufaaga paia i le nofoaga mamā, o oe ma ou atalii, ma ou afafine faatasi ma oe, ona ua tuuina atu ia mea e fai ma au vaega ma vaega a ou atalii mai i taulaga faifaatasi a le fanauga a Isaraelu. 15 E latou te aumaia le alagavae o le tufaaga paia, ma le fatafata o le manu o le taulaga lūlū faatasi ma taulaga o gaʻo ua faia i le afi, ina ia lūlū ai le taulaga lūlū i le isi itu ma le isi itu i luma o Ieova; ia fai ma au vaega ma vaega a ou atalii ua faatasi ma oe mo se taimi umi, e pei ona poloaʻi mai ai Ieova.”
TESEMA 14-20
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | LEVITIKO 12-13
“Lesona Mai i le Tulafono e Faatatau i le Lepela”
(Levitiko 13:4, 5) Ae afai e paʻepaʻe le ila i le paʻu o lona tino, ma ua iloa ua lē sosolo i le aano, ma ua lē liu papaʻe fulufulu, e ao i le ositaulaga ona faanofoesea o ia i aso e fitu. 5 E ao i le ositaulaga ona vaai iā te ia i le aso lona fitu, ma afai e foliga mai ua teʻa le maʻi, ua lē sosolo i le paʻu, e ao i le ositaulaga ona faanofoesea o ia mo isi aso e fitu.
Pe na Faamaonia le Saʻo o Faamatalaga na Tusia Ai?
• Faaesea tagata mamaʻi.
Na poloaʻia i le Tulafono a Mose e tatau ona faanonofo ese tagata lepela mai i isi tagata. Na faatoʻā iloa e fomaʻi le saʻo o lenei mataupu silisili ina ua tutupu faamaʻi oti i le senituri lona lima T.A. seʻia oo i le senituri lona 15 T.A. O loo aogā pea foʻi lenei mataupu silisili i aso nei.—Levitiko mataupu e 13 ma le 14.
(Levitiko 13:45, 46) A o le tagata lepela o lē ua iai le maʻi, e ao ona saeia ona ofu ma lē teuina lona ulu, ma e ao ona ia ufiufi i lana ʻavaaluga ma valaau atu, ʻE lē mamā, e lē mamā!’ 46 O aso uma lava ua iā te ia le maʻi, e lē mamā ai o ia. Ua lē mamā o ia. E ao ona nofo ese o ia. E nofo o ia i tua o le togālauapi.
E te Silafia?
Na fefefe tagata Iutaia anamua i le ituaiga lepela na taatele i taimi o le Tusi Paia. O lenā faamaʻi pipisi e aafia ai neula o le tino, ma iʻu ai i ni aafiaga tumau ma suia ai foliga o le tino. Na leai se fofō mo le lepela. Sa tuuesea i latou na maua i lea maʻi, ma e tatau ona latou faailoa atu i isi o latou tulaga.—Levitiko 13:45, 46.
(Levitiko 13:52) E ao ona ia susunu le ofu po o filo faalalava po o filo faatutū i le ʻie fulufulu mamoe po o le ʻie lino, po o so o se mea e faia i le paʻu lea ua iai le mea leaga, auā o le lepela aati lea. E ao ona susunu i le afi.
(Levitiko 13:57) Ae afai o loo iai pea i le ofu po o filo faalalava po o filo faatutū, po o so o se mea e faia i le paʻu, o loo sosolo pea. E ao ona e susunuina i le afi o so o se mea ua iai le mea leaga.
E te Silafia?
E mautinoa lava na iai i Sasaʻe Tutotonu tagata na mamaʻi lepela i le taimi o le Tusi Paia, ma na faatonuina e le Tulafono a Mose nei tagata ia nonofo ese mai isi tagata. (Levitiko 13:4, 5) Peitaʻi ane, o le upu Eperu ua faaliliu mai ai le upu “lepela,” e lē na o le maʻi e faatatau i ai. Ae o loo faatatau foʻi i ila po o lega e tutupu i lavalava ma fale. E mafai ona tutupu i ʻie e fai i vulu ma lino po o mea e faia i paʻumanu. Ae e mafai ona faamamā ese pe a tatā pe fufulu mea ua tutupu ai, ae afai e lanu “faasamasama, po o faamūmū le ila” i le ofu po o le paʻumanu, ua tatau loa ona susunu. (Levitiko 13:47-52) E iloa ua tutupu ila i fale ona o “mea omoomo faasamasama, po o faamūmū” i puipui. O maa ma panisina o le fale na aafia ai, na aveesea ma lafoina i tua o le aai. Ae a toe tupu le ila i le fale, ona lepeti loa lea o le fale ma ave e faatamaʻia. (Levitiko 14:33-45) O le manatu o nisi e faapea o le ila po o le lepela ua tutupu i lavalava po o fale, atonu e tutusa lea ma le lega po o le taetaepalaloa o lavalava. Ae e lē o mautinoa.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Levitiko 12:2) “Ia e fai atu i le fanauga a Isaraelu e faapea, ʻAfai e afuafua se fafine ma fanau mai se tama tama, e lē mamā o ia mo aso e fitu; e pei o aso e lē mamā ai pe a fai lona maʻi masina, e lē mamā o ia.
(Levitiko 12:5) “ʻAfai e fanau mai e ia se tama teine, e lē mamā o ia i aso e sefulu fā, e pei o le taimi o lona maʻi masina. E nofo foʻi o ia i le fale mo isi aso e ono sefulu ono, auā lona faamamāina mai i le toto.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Levitiko
12:2, 5—Aiseā na “lē mamā” ai se fafine pe a fanau? Na faia totoga fanautama ina ia maua mai ai se tagata soifua lelei atoatoa. Ae peitaʻi, ona o āuga o le agasala, ua tuufaasolo ai i fanau se olaga lē lelei atoatoa ma le agasala. O le “lē mamā” mo sina taimi lea e fesootaʻi ma le fanau tama, faapea isi mataupu e pei o le maʻi taumasina o fafine, ma le alu o le sua o le tino o se tane, na faamanatu atu ai i le fanauga a Isaraelu, o le agasala na tuufaasolo. (Levitiko 15:16-24; Salamo 51:5; Roma 5:12) O tulafono i le manaʻomia o le faamamāina, o le a fesoasoani e malamalama ai tagata Isaraelu, e manaʻomia se taulaga togiola e ufiufi ai agasala a tagata ma toe faafoʻisia le tulaga lelei atoatoa o le tagata. I lea, na avea ai le tulafono ma o latou ʻtaʻitaʻitama na te taʻitaʻiina i latou iā Keriso.’—Kalatia 3:24.
(Levitiko 12:3) E peritomeina foʻi le tama i le paʻu o lona tino i le aso lona valu.
Pe na Faamaonia le Saʻo o Faamatalaga na Tusia Ai?
• Taimi e peritome ai.
Na poloaʻia e le Tulafono a le Atua e tatau ona peritome se pepe tama i le aso lona valu talu ona fanau mai. (Levitiko 12:3) E faatoʻā mafai ona toʻa le toto o se pepe pe a mavae le vaiaso talu ona fanau mai. I taimi o le Tusi Paia, a o leʻi taitai maua ni togafitiga faafomaʻi, sa avea o se puipuiga le faatali seʻia atoa le vaiaso o se pepe ona peritomeina lea.
Faitau Tusi Paia
(Levitiko 13:9-28) “Afai e maua se tagata i le maʻi o le lepela, e ao ona avatu o ia i le ositaulaga. 10 E ao i le ositaulaga ona vaai i ai; ae afai ua iai se poʻu paʻepaʻe i le paʻu, ma ua liu papaʻe ai fulufulu, ma ua tōtō aano ai le poʻu, 11 e tugā le lepela i le paʻu o lona tino; e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua lē mamā o ia. E lē manaʻomia ona faanofoesea o ia, auā ua lē mamā o ia. 12 Ae afai ua matuā sosolo le lepela i le paʻu, ma ua lilofia uma ai le paʻu o se tasi ua maua i le maʻi, e mai i lona ulu e oo i ona vae, i mea uma ua vaai i ai le ositaulaga; 13 ua vaai i ai le ositaulaga ma ua lilofia lona tino i le lepela, ona ia taʻu atu lea ua mamā le tagata maʻi. Ua liu paʻepaʻe uma le lepela. Ua mamā o ia. 14 Ae o le aso e iloa ai ua tōtō aano le maʻi, ua lē mamā o ia. 15 E ao i le ositaulaga ona vaai i le tōtō aano, ma e ao ona ia taʻu atu ua lē mamā o ia, ona o le tōtō aano. O le lepela lea. 16 Ae afai foʻi ua pē le poʻu lea na tōtō aano ma ua toe liu paʻepaʻe, e ao ona ia alu atu i le ositaulaga. 17 E ao i le ositaulaga ona vaai iā te ia, ma afai ua liu paʻepaʻe le maʻi, ona taʻu atu lea e le ositaulaga, ua mamā le tagata maʻi. Ua mamā lava o ia. 18 “A faapea e oso se maʻi sua i le tino o se tasi ae ua pē, 19 ma ua oso aʻe ai se poʻu paʻepaʻe po o se ila mūmū paʻepaʻe i le mea sa iai le maʻi sua, e ao ona ia faaali atu i le ositaulaga. 20 E ao i le ositaulaga ona vaai i ai, ae afai e sosolo i le aano ma ua liu papaʻe fulufulu, e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua lē mamā o ia. O le maʻi lepela lea. Ua oso aʻe i le mea sa iai le maʻi sua. 21 Ae afai e vaai i ai le ositaulaga ma ua leai ni fulufulu papaʻe ua iai, ma e lē sosolo foʻi i le aano ae ua vaivai le lanu, e ao i le ositaulaga ona faanofoesea o ia mo aso e fitu. 22 Ae afai e sosolo lava i le paʻu, e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua lē mamā o ia. O le faamaʻi lea. 23 Ae afai ua gata le ila i lea mea ma e leʻi sosolo, o lona uiga o le mūmū lea o le maʻi sua; ma e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua mamā o ia. 24 “Afai e iai se maʻila i le paʻu o le tino mai i se mū i le afi, ma ua avea le tōtō aano o le maʻila ma ila e paʻepaʻe pe mūmū paʻepaʻe foʻi, 25 e ao i le ositaulaga ona vaai i ai; afai ua liu papaʻe fulufulu ua iai le ila ma ua iloa ua sosolo i le aano, o le lepela lea. Ua oso mai i le maʻila ma e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua lē mamā o ia. O le faamaʻi lea o le lepela. 26 Ae afai e vaai i ai le ositaulaga, ma ua leai ni fulufulu papaʻe i le ila, ma e lē o sosolo foʻi i le aano ae ua vaivai le lanu, e ao i le ositaulaga ona faanofoesea o ia mo aso e fitu. 27 E ao i le ositaulaga ona vaai iā te ia i le aso lona fitu. Afai ua sosolo lava le lepela i le aano, e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua lē mamā o ia. O le faamaʻi lea o le lepela. 28 Ae afai ua gata le ila i lea mea, e leʻi sosolo i le aano ma ua faasolo ina pē, o lona uiga ua oso mai le poʻu mai i le maʻila; ma e ao i le ositaulaga ona taʻu atu ua mamā o ia, auā o le mūmū lea o le maʻila.
TESEMA 21-27
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | LEVITIKO 14-15
“E Tatau Ona Mamā le Tapuaʻiga Moni”
(Levitiko 15:13-15) “ʻAfai ua uma ona sau o le vavale o lea tane, e ao ona ia faitau aso e fitu mo lona faamamāina, ona ia tatā lea o ona ofu ma tāʻele i le vaitafe; ona mamā ai lea o ia. 14 I le aso lona valu, e tatau ona ia ave mo ia ni manutagi se lua po o ni tamaʻi lupe se lua, ma e ao ona ia alu i luma o Ieova i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga, ma avatu ai i le ositaulaga. 15 E osi e le ositaulaga le taulaga i ia mea, o le tasi mo le taulaga o agasala, a o le isi mo le taulaga mū; e fai e le ositaulaga le togisala mo ia i luma o Ieova, ona o le vavale ua sau mai iā te ia.
it-1 263
Faamamāina
E eseese māfuaaga na manaʻomia ai ona faamamāina tagata Isaraelu. Na “lē mamā” ma na tatau ona faamamāina so o se tasi ua teʻa lona lepela, o so o se tasi na paʻi i mea na paʻi i ai sē “ua sau ai le vavale,” o se tane ua alu lona sua, o se fafine ua alu lona toto ae ua uma lona maʻi masina, po o so o se tasi na faia feusuaʻiga lē mamā. (Le 14:8, 9; 15:4-27) Na “lē mamā” se tasi na iai i se faleʻie o loo iai se tino oti pe paʻi foʻi i ai, ma na tatau ona faamamāina o ia i le vai. O so o se tasi na musu e usitaʻia lenei tulafono, na tatau ona “fasiotia o ia, auā ua ia faaleagaina le faleʻie paia o Ieova.” (Nu 19:20) Ua talafeagai la ona faaaogā le faamamāina e faatusa mai ai le iai i se tulaga mamā i luma o Ieova. (Sl 26:6; 73:13; Isa 1:16; Esk 16:9) E iai le mana o afioga moni a Ieova, lea e faaata mai i le vai, e mafai ona faamamāina ai.—Efe 5:26.
(Levitiko 15:28-30) “ʻAe afai ua uma le alu o lona toto ae e lē o le taimi lea e alu ai, e ao ona ia faitau aso e fitu mai i le aso na uma ai, a mavae lea ona mamā ai lea o ia. 29 I le aso lona valu, e tatau ona ia ave mo ia ni manutagi se lua po o ni tamaʻi lupe se lua, ma e ao ona ia avatu ai i le ositaulaga i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga. 30 E osi e le ositaulaga le taulaga o agasala i le tasi manulele a o le isi e fai ai le taulaga mū; e fai e le ositaulaga le togisala mo ia i luma o Ieova, ona o le alu o lona toto ae e lē o le taimi lea e alu ai ma e lē mamā ai o ia.
it-2 372 ¶2
Maʻi masina
Na lē mamā se fafine na alu lona toto ae e lē o le taimi lea e alu ai, ma “pe afai foʻi e umi ona alu lona maʻi masina.” Na lē mamā foʻi so o se mea na taoto pe nofo ai i lenā taimi, ma e lē mamā foʻi se tasi e paʻi i na mea. Pe a uma le alu o lona toto, e ao ona ia faitau aso e fitu mai i le aso na uma ai, ona mamā ai lea o ia. I le aso lona valu, e tatau i le fafine ona avatu ni manutagi se lua po o ni tamaʻi lupe se lua i le ositaulaga, o lē e faia le togisala mo ia, ma e na te ofo atu se tasi o nei manu iā Ieova e fai ma taulaga mo agasala, a o le isi e fai ma taulaga mū.—Le 15:19-30.
(Levitiko 15:31) “ʻE ao ona oulua vāai ua taumamao le fanauga a Isaraelu mai i mea e lē mamā ai i latou, ina neʻi latou feoti ona ua lē mamā, auā ua latou faaleagaina loʻu faleʻie paia, lea e iai i le mea o loo latou nonofo ai.
it-1 1133
Nofoaga Paia
2. O le faleʻie o le feiloaʻiga ma le malumalu mulimuli ane. Sa avea o se nofoaga paia le vaega atoa lea e aofia ai le lotoā o le faleʻie pāʻia ma le lotoā o le malumalu. (Eso 38:24; 2No 29:5; Ga 21:28) O mea autū na iai i le lotoā, o le fata faitaulaga mo taulaga ma le faatanoa vai ʻapamemea. O nei mea o ni mea paia. E na o i latou na faamamāina na mafai ona ulu atu i le lotoā o le faleʻie paia i so o se taimi. I se tulaga tutusa, e leʻi mafai foʻi ona ulu atu se tasi e lē mamā i lotoā o le malumalu. O se faataʻitaʻiga, e leʻi mafai e se fafine na lē mamā ona tago i so o se mea paia, pe ulu atu i le nofoaga po o le mea paia. (Le 12:2-4) E manino mai foʻi, e oo lava i le faaauau ona iai o se tagata Isaraelu i se tulaga lē mamā, na vaai i ai ua faaleagaina ai le faleʻie paia. (Le 15:31) O i latou foʻi na ofoina atu taulaga mo le faamamāina mai i lo latou tulaga lepela, e na o le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga na mafai ona latou oo atu i ai. (Le 14:11) E leʻi mafai e se tagata na lē mamā, ona ʻaina se aano o le taulaga faifaatasi i le faleʻie paia po o le malumalu, ina neʻi fasiotia ai o ia.—Le 7:20, 21.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Levitiko 14:14) “Ona ave lea e le ositaulaga sina toto o le taulaga o le nofosala, ma e tuu e le ositaulaga i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga foʻi o le limamatua o lona lima taumatau, ma le vaematua o lona vae taumatau.
(Levitiko 14:17) A o le suāuu ua totoe i le alofilima o le ositaulaga, e na te tuuina sina vaega i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga o le limamatua o lona lima taumatau, i luga o le vaematua o lona vae taumatau, ma i luga o le toto o le taulaga o le nofosala.
(Levitiko 14:25) E na te fasia le tamaʻi mamoe poʻa o le taulaga o le nofosala, ona ave lea e le ositaulaga sina toto o le taulaga o le nofosala, ma tuu i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga foʻi o le limamatua o lona lima taumatau, ma le vaematua o lona vae taumatau.
(Levitiko 14:28) E tuu e le ositaulaga sina vaega o le suāuu ua i lona alofilima i luga o le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga o le limamatua o lona lima taumatau, i luga o le vaematua o lona vae taumatau, ma i luga o le mea ua iai le toto o le taulaga o le nofosala.
it-1 665 ¶5
Taliga
Ina ua tofia uluaʻi ositaulaga i Isaraelu, na faatonuina ai Mose ina ia ave sina toto o le mamoe poʻa o le tofiga, ma tuu i lautaliga taumatau o Arona ma ona atalii uma, faapea o latou lima taumatau ma vaematua o o latou vae taumatau. O le faia faapea, na faaalia ai e tatau ona ōgatusa ma le finagalo o Atua mea uma e latou te faalogo ai, o galuega e latou te faia, ma le auala e latou te savavali ai. (Le 8:22-24) I se tulaga taitutusa, pe a faamamāina se lepela, na taʻua i le Tulafono na tatau i le ositaulaga ona tuu i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, sina toto o le mamoe poʻa na ofo atu ai le taulaga o le nofosala, faapea ma le suāuu na ofoina atu. (Le 14:14, 17, 25, 28) E tai faapena foʻi le gaoioiga sa tatau ona faia i se tasi na manaʻo e faaauau ona avea pea ma pologa a lona matai. Na tatau ona aumaia le pologa ma faatū i tala ane o le pou o le faitotoʻa, ona tui lea o lona taliga i se mea maʻai e lona matai. O le tuuina o lenei faailoga tāua i le taliga, e foliga mai na faailoa mai ai le faanaunauga o le pologa ina ia faaauau ona uaʻi atu ma le usiusitaʻi i lona matai.—Eso 21:5, 6.
Aiseā e Ao ai Ona Tatou Paia?
7 Ina ua faavaeina le faiva faaositaulaga i Isaraelu, sa tatau ona tuu le toto o le mamoe poʻa i taliga taumatau, limamatua ma vaematua o le Ositaulaga Sili o Arona ma ona atalii. (Faitau le Levitiko 8:22-24) O lenei auala na faaalia ai o le a usiusitaʻi ositaulaga e faia le mea sili e faatino ai o latou tiute tauave. I se tulaga talitutusa, na faataatia e le Ositaulaga Sili o Iesu le faaaʻoaʻoga sili mo le ʻaufaauuina ma isi mamoe. Sa uaʻi atu ona taliga i le taʻitaʻiga a le Atua, sa faaaogā ona lima e faia ai le finagalo o Ieova, ma e leʻi sē ese ona vae mai i lana auaunaga paia.—Ioa. 4:31-34.
(Levitiko 14:43-45) “Afai e toe tupu le mea leaga ma ua tupu i le fale ina ua uma ona aveese maa, ma ua uma foʻi ona aveese le omea na faapipii ai maa mai i le fale ma toe faasimā ai, 44 e ao i le ositaulaga ona alu atu i totonu ma vaai i ai; afai ua sosolo le mea leaga i le fale, o le lepela aati lea i le fale. Ua lē mamā ai. 45 E ao ona ia tala i lalo le fale, o ona maa, o laupapa, o omea uma, ma e ao ona avatu i se nofoaga lē mamā i tua o le aai.
g 4/06 22, pusa
Lega—E Aogā ae Toe Leaga Foʻi!
PO O TAʻUA LE LEGA I LE TUSI PAIA?
O loo taʻua i le Tusi Paia le iai o se “ila lepela i se fale.” (Levitiko 14:34-48) O le isi taʻu o lea ila o le “lepela aati,” ma o lea ila o se ituaiga o lega, ae e lē o mautinoa tonu lea tulaga. E ui e lē o mautinoa, ae na faatonuina e le Tulafono a le Atua lē e ona le fale ia aveese mai le fale ni maa ua iai le ila, ma valusia atoa totonu o le fale, ma ia lafo uma ia mea i tua o le aai ʻi se mea e leaga.’ Afai e toe tupu le ila, ua leaga lea fale, ma e ao ona lepeti ma lafoina uma i tua o le aai. O nei faatonuga auʻiliʻili mai iā Ieova, ua faaalia ai lona alofa tele i ona tagata ina ia latou sologa lelei i la le tino.
Faitau Tusi Paia
(Levitiko 14:1-18) Ua toe fetalai mai Ieova iā Mose e faapea: 2 “O le tulafono lenei i le tagata lepela pe a taʻu atu ua mamā o ia, i le taimi e avatu ai o ia i le ositaulaga. 3 E ao i le ositaulaga ona alu atu i tua o le togālauapi ma e ao ona vaai i ai le ositaulaga; afai ua teʻa le maʻi lepela mai i le tagata na maua i le lepela, 4 ona faatonuina lea o ia e le ositaulaga ia ave ni manulele ola se lua e mamā, se lālā arasi, o mea ua vali mūmū sesega ma le isopo mo lona faamamāina. 5 Ona poloaʻi atu lea o le ositaulaga ia fasia se manulele i luga o le tanoa omea ua iai vai mai i le vaipuna. 6 A o le manulele o loo ola e na te avatu ma le lālā arasi, o le mea ua vali mūmū sesega, ma le isopo ma lolō ia mea ma le manulele o loo ola i le toto o le manulele lea na fasia i luga o le vai mai i le vaipuna. 7 E ao ona ia sausau faafitu i luga o lē o loo faamamāina mai i le lepela, e ao foʻi ona ia taʻu atu ua mamā o ia, ma e na te auina atu le manulele o loo ola i le fanua. 8 “E ao i lē o loo faamamāina ona tatā ona ofu, ia tafi ona fulufulu uma ma tāʻele i le vai, ona mamā ai lea, mulimuli ane ona sau ai lea o ia i le togālauapi. Ae e ao ona ia nofo i fafo o lona faleʻie i aso e fitu. 9 A oo i le aso lona fitu, e ao ona tafi ona lauulu uma i lona ulu, ma lana ʻava, ma ona fulufulu mata. E ao ona ia tafi i ona fulufulu uma, ma tatā ona ofu, ma tāʻele lona tino i le vai; ona mamā ai lea o ia. 10 “O le aso lona valu e na te ave ai ni tamaʻi mamoe poʻa se lua e matuā lelei lava, o se tamaʻi mamoe fafine e matuā lelei lava e faatoʻā atoa le tausaga, o le tolu vaesefulu o le efa o le falaoamata lelei ua iai sina suāuu, e fai ma taulaga i meaʻai, ma le fua e tasi o le loka o le suāuu; 11 e ao i le ositaulaga o lē na te taʻu atu ua mamā o ia, ona avatu lē o loo faamamāina ma ia mea i luma o Ieova, i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga. 12 E ave e le ositaulaga le tamaʻi mamoe poʻa e tasi, ma avatu e fai ai le taulaga o le nofosala, faatasi ma le fua e tasi o le loka o le suāuu, ma lūlū i le isi itu ma le isi itu, e fai ma taulaga lūlū i luma o Ieova. 13 E ao ona ia fasi le tamaʻi mamoe poʻa i le nofoaga e masani ona fasi ai manu mo taulaga o agasala ma le taulaga mū i se nofoaga paia, auā e pei ona fai ma le ositaulaga le taulaga o agasala, e faapena foʻi le taulaga o le nofosala. O le mea lea e sili ona paia. 14 “Ona ave lea e le ositaulaga sina toto o le taulaga o le nofosala, ma e tuu e le ositaulaga i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga foʻi o le limamatua o lona lima taumatau, ma le vaematua o lona vae taumatau. 15 E ao i le ositaulaga ona ave sina vaega o le fua o le loka o le suāuu, ma sasaa i luga o le alofilima o lona lima tauagavale. 16 E ao i le ositaulaga ona fufui le tamatamaʻilima o lona lima taumatau i le suāuu ua i le alofilima o lona lima tauagavale, ma sausau faafitu i lona tamatamaʻilima le suāuu i luma o Ieova. 17 A o le suāuu ua totoe i le alofilima o le ositaulaga, e na te tuuina sina vaega i le lautaliga o le taliga taumatau o lē o loo faamamāina, i luga o le limamatua o lona lima taumatau, i luga o le vaematua o lona vae taumatau, ma i luga o le toto o le taulaga o le nofosala. 18 A o le suāuu ua totoe i le alofilima o le ositaulaga, e na te tuuina i luga o le ulu o lē o loo faamamāina, ma e faia e le ositaulaga le togisala mo ia i luma o Ieova.
TESEMA 28–IANUARI 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | LEVITIKO 16-17
“Lesona e Aʻoaʻoina Mai i le Aso o le Togisala”
(Levitiko 16:12) “E ao ona ia aumaia le ipu e mū ai mea manogi, ua tumu i malala ola mai i le fata faitaulaga i luma o Ieova, ma ua faatumu ona lima i mea manogi lelei, e ao foʻi ona ia avatu ia mea i le isi itu o le ʻie puipui.
O Lesona e Tatou te Aʻoaʻoina Mai i le Tusi o Levitiko
4 Faitau le Levitiko 16:12, 13. Seʻi mafaufau i le vaaiga lenei, na tupu i le Aso o le Togisala: Ua ulu atu le ositaulaga sili i le faleʻie paia. O le uluaʻi taimi lea mai i taimi e tolu e tatau ona ulu atu ai i le Mea e Sili Ona Paia i lenā aso. O loo ia uuina i lona lima se ipu ua tumu i mea manogi lelei, ae o loo uu i le isi lima le ipu ua tumu i malala ola. Ua tū teisi o ia i luma o le ie puipui o loo vaelua ai le Mea Paia mai i le Mea e Sili Ona Paia. Ua ulu atu o ia ma le faaaloalo tele i le Mea e Sili Ona Paia, ma tū i luma o le atolaau o le feagaiga. I se uiga faafaatusa, o loo tū o ia i luma o Ieova le Atua! Ua liligi atu ma le faaeteete e le ositaulaga mea manogi paia i luga o malala ola, ma ua sasala le manogi lelei i le potu. Mulimuli ane, ua toe ulu atu foʻi o ia i le Mea e Sili Ona Paia ma le toto o taulaga o agasala. Ia mātau, e faamū e le ositaulaga sili mea manogi lelei, a o leʻi ofoina atu le toto o taulaga o agasala.
(Levitiko 16:13) E ao foʻi ona ia tuuina mea manogi i malala ola i luma o Ieova, ma e ao ona lilofia le ufiufi o le Atolaau, lea ua i luga o le Atolaau o le Feagaiga, i le asu o le mea manogi, ina neʻi oti ai o ia.
O Lesona e Tatou te Aʻoaʻoina Mai i le Tusi o Levitiko
5 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaogāina o mea manogi lelei i le Aso o le Togisala? Ua faailoa mai e le Tusi Paia, o tatalo a auauna faamaoni a Ieova e na te talia, ua pei o ni mea manogi. (Sala. 141:2; Faaa. 5:8) Ia manatua, na faaalia e le ositaulaga sili le faaaloalo tele a o ia ofo atu mea manogi i luma o Ieova. I se tulaga talitutusa, e tatou te faaalia foʻi le matuā faaaloalo pe a tatou tatalo iā Ieova. E tatou te matuā talisapaia le faatagaina o i tatou e Lē na foafoaina le vateatea, ina ia tatou tatalo ma faalatalata atu iā te ia e pei o se tamaitiiti i lona tamā. (Iako. 4:8) E na te taliaina i tatou o ni ana uō! (Sala. 25:14) Talu ai e tatou te matuā talisapaia lenei faaeaga, e tatou te lē mananaʻo ai e fai se mea e faatigā ai lona finagalo.
(Levitiko 16:14, 15) “E ao ona ia ave se vaega o le toto o le povi poʻa ma sausau i lona tamatamaʻilima i luma o le ufiufi i le itu i sasaʻe, e ave foʻi se vaega o le toto ma sausau faafitu i lona tamatamaʻilima i luma o le ufiufi. 15 “E ao ona ia fasia le ʻoti o le taulaga o agasala, lea ua fai mo le nuu, e ao foʻi ona ia avatu lona toto i le isi itu o le ʻie puipui, ma faia ai le mea lava e tasi i lona toto lea na ia faia foʻi i le toto o le povi poʻa; e na te sausau ai i luma o le ufiufi.
O Lesona e Tatou te Aʻoaʻoina Mai i le Tusi o Levitiko
6 Ia manatua, na faamū e le ositaulaga sili mea manogi a o leʻi ofo atu taulaga. O lona faia faapea, na ia faamautinoa ai e na te maua le finagalo malie o le Atua pe a ofo atu taulaga. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai ai? A o i ai Iesu i le lalolagi, na ia faia se mea e sili atu lona tāua nai lo o le saunia o le faaolataga mo tagata. Na ia faia lenā mea, a o leʻi ofoina atu lona ola e fai ma taulaga. O le ā lenā mea? Na saunia e Iesu le auala e talia ai e Ieova lana taulaga, e ala i lona usitaʻi ma faamaoni i lona olaga atoa a o i ai i le lalolagi. O le faia faapea, na ia faamaonia atu ai o le faia o mea i le auala a Ieova, o le auala saʻo lea e ola ai. Na faasilisilia e Iesu le pule silisili ese a lona Tamā, ma faamaonia le tonu o le auala e pule ai.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Levitiko 16:10) A o le ʻoti na maua mai i le vili mo Asaseli e tatau ona tuu pea e ola i luma o Ieova e faamagalo ai agasala, ma ia tuu atu le ʻoti mo Asaseli e alu i le toafa.
Ola e Faavavau i le Lalolagi—O se Faamoemoe Mai i le Atua
17 Seʻi manatu foʻi i le faiga lea na faatulaga mai i le tulafono a Mose, e faatatau i le ʻoti mo Asaseli. I le Aso o le Togisala, e faatasi i le tausaga ona ʻfaaee e le ositaulaga sili ona lima e lua i le ulu o le ʻoti ola, ma faaali i ona luga o amio leaga uma a le fanauga a Isaraelu, ma faaee ai i le ulu o le ʻoti ma e ave foʻi e le ʻoti i ona luga a latou amio leaga uma i le nuu e lē ʻainā.’ (Levi. 16:7-10, 21, 22) Na valoia e Isaia le afio mai o le Mesia, o lē e faia se matafaioi faapena ma aveesea “tigā,” “faanoanoa,” ma le “agasala a tagata e toʻatele,” ma tatala ai le ala i le ola e faavavau.—Faitau le Isaia 53:4-6, 12.
(Levitiko 17:10, 11) “ʻO so o se tasi o le nuu o Isaraelu po o se tagata ese lea e aumau iā te outou na te ʻaina so o se toto, ou te teena lea tagata ua ʻai i le toto, ma ou te fasiotia o ia. 11 Auā o le ola o le meaola ua iai i lona toto, ma ua ou tuuina le toto i luga o le fata faitaulaga mo outou e fai ai le togisala mo o outou ola, auā o le toto e fai ai le togisala ona ua iai le ola i le toto.
Aiseā e Ao ai Ona Tatou Paia?
10 Faitau le Levitiko 17:10. Na faatonu e Ieova tagata Isaraelu ia aua neʻi ʻaina “so o se toto.” O le faamamao mai i le toto o manu ma tagata, o se faatonuga mo Kerisiano. (Galu. 15:28, 29) E tatou te lē mananaʻo e ʻteena i tatou’ e le Atua ma aveesea mai i lana faapotopotoga. E tatou te alolofa ma mananaʻo e usiusitaʻi iā te ia. E tusa pe e tatou te fetaiaʻi ma se tulaga e lamatia ai o tatou ola, ae ia maumauaʻi e aua neʻi lolo atu i manaʻoga o ē e lē iloa Ieova ma lē usiusitaʻi iā te ia. E tatou te faatalitalia tauemuga pe a faamamao mai le toto, ae e tatou te filifili e usiusitaʻi iā Ieova. (Iuta 17, 18) E faapefea i le iloiloina o lenei mataupu ona faamalosia ai i tatou, e “maumauaʻi” ia aua neʻi ʻaina le toto pe talia se tuigātoto?—Teu. 12:23.
Faitau Tusi Paia
(Levitiko 16:1-17) Ua fetalai mai Ieova iā Mose ina ua mavae le feoti o atalii e toʻalua o Arona, i lo la faalatalata atu iā Ieova ae e lē tusa ai, ma ua la feoti ai. 2 Ona fetalai mai ai lea o Ieova iā Mose: “Ia e fai atu iā Arona lou uso, e lē tatau ona alu atu o ia i so o se taimi i le mea paia i le isi itu o le ʻie puipui, i luma o le ufiufi lea o loo i luga o le Atolaau, ina neʻi oti ai o ia; auā ou te iai i le ao i luga o le ufiufi. 3 “E ao iā Arona ona ulufale i le mea paia faatasi ma mea nei: o se tamaʻi povi poʻa mo le taulaga o agasala, ma se mamoe poʻa mo le taulaga mū. 4 E ao ona ia ofu i le ofu talaloa lino paia, ma le ofuvae lino e ufiufi ai lona tino, ia fusi foʻi o ia i le fusi ʻie ua fai i le ʻie lino, ma sai lona ulu i le pulou lino. O ofu paia ia. E ao ona tāʻele lona tino i le vai, ona ofu ai lea. 5 “E ao ona ia aumai mai i le faapotopotoga o le fanauga a Isaraelu o ni tamaʻi ʻoti poʻa se lua mo le taulaga o agasala, ma se mamoe poʻa mo le taulaga mū. 6 “E aumaia e Arona le povi poʻa o le taulaga o agasala mo ia lava, ma na te faia le togisala mo ia ma lona aiga atoa. 7 “E ao ona ia ave ʻoti e lua ma faatutū i luma o Ieova, i le faitotoʻa o le faleʻie o le feiloaʻiga. 8 E ao iā Arona ona fai le vili i ʻoti e lua, o le tasi mo Ieova a o le isi mo Asaseli. 9 E ao iā Arona ona avatu le ʻoti lea na maua mai i le vili mo Ieova, ma faia ai le taulaga o agasala. 10 A o le ʻoti na maua mai i le vili mo Asaseli e tatau ona tuu pea e ola i luma o Ieova e faamagalo ai agasala, ma ia tuu atu le ʻoti mo Asaseli e alu i le toafa. 11 “E ao iā Arona ona aumaia le povi poʻa o le taulaga o agasala, lea ua fai mo ia ma faia ai le togisala mo ia ma lona aiga atoa; e ao foʻi ona ia fasia le povi poʻa o le taulaga o agasala, lea ua fai mo ia. 12 “E ao ona ia aumaia le ipu e mū ai mea manogi, ua tumu i malala ola mai i le fata faitaulaga i luma o Ieova, ma ua faatumu ona lima i mea manogi lelei, e ao foʻi ona ia avatu ia mea i le isi itu o le ʻie puipui. 13 E ao foʻi ona ia tuuina mea manogi i malala ola i luma o Ieova, ma e ao ona lilofia le ufiufi o le Atolaau, lea ua i luga o le Atolaau o le Feagaiga, i le asu o le mea manogi, ina neʻi oti ai o ia. 14 “E ao ona ia ave se vaega o le toto o le povi poʻa ma sausau i lona tamatamaʻilima i luma o le ufiufi i le itu i sasaʻe, e ave foʻi se vaega o le toto ma sausau faafitu i lona tamatamaʻilima i luma o le ufiufi. 15 “E ao ona ia fasia le ʻoti o le taulaga o agasala, lea ua fai mo le nuu, e ao foʻi ona ia avatu lona toto i le isi itu o le ʻie puipui, ma faia ai le mea lava e tasi i lona toto lea na ia faia foʻi i le toto o le povi poʻa; e na te sausau ai i luma o le ufiufi. 16 “E ao ona ia faia le togisala mo le mea paia. E ao ona ia faia faapea ina neʻi leaga le mea paia i le lē mamā, ona o fouvalega ma agasala a le fanauga a Isaraelu. E ao foʻi ona ia faia faapea i le faleʻie o le feiloaʻiga, lea ua iai i le mea e nonofo ai i latou o ē e lē mamā. 17 “E lē tatau ona iai se tagata i totonu o le faleʻie o le feiloaʻiga pe a ulu atu o ia e faia le togisala i le mea paia seʻia toe ulufafo o ia; e na te faia le togisala mo ia lava ma lona aiga atoa ma le faapotopotoga uma o Isaraelu.