Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SETEMA 4-10
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESETA 1-2
“Ia Taumafai Malosi e Faamaulalo e Pei o Eseta”
E Mafai Ona E Faamaulalo Pea e Ui i Luʻi
11 E mafai foʻi ona tofotofoina lo tatou faamaulalo pe a soona viiviia i tatou e isi. Seʻi mātau le faaaʻoaʻoga mataʻina a Eseta i le auala na tali atu ai i se tulaga e na te leʻi faatalitalia. E lē gata na matuā lalelei o ia, ae na faia foʻi ni togafitiga faapitoa mo le tausaga atoa ina ia faamomosi ai ona foliga. Sa faatasitasi o ia i le tele o aso ma le toʻatele o tamaʻitaʻi mai i vaega eseese o le emepaea o Peresia, o ē na tauvā po o ai o le a fai ma masiofo a le tupu. Peitaʻi na tumau pea uiga faaaloalo ma tausaafia o Eseta. E leʻi popole naʻuā o ia i ona foliga aulelei, pe faamaualuga ina ua filifilia o ia e le tupu e avea ma ana masiofo.—Eseta 2:9, 12, 15, 17.
Na Filifili e Lagolagoina Tagata o le Atua
15 Ina ua oo i le taimi e avatu ai Eseta i luma o le tupu, sa tuuina atu iā te ia le saʻolotoga e filifili ai i so o se mea e na te ono manaʻomia, atonu e faaaulelei atili ai ona foliga. Sa faalogo o ia i le fautuaga a Hege, ma na lē manaʻo i se isi mea e ese mai i mea na ofo atu iā te ia. (Eseta 2:15) Atonu na ia iloa, e sili atu le amio lelei ma le lotomaulalo i le na o le lalelei, ina ia faafiafia ai le loto o le tupu. Pe na saʻo lona manatu?
E Mafai Ona E Faamaulalo Pea e Ui i Luʻi
12 Pe a tatou faamaulalo, o le a atagia atu i o tatou laʻei ma amioga e tatou te faaaloalo i isi faapea foʻi i tatou lava. E tatou te iloa e fiafia mai tagata pe a tatou faaalia “le agaga agamalu ma le filemu,” ae e lē o le gugutu po o le taumafai e faauaʻi mai isi iā i tatou. (Faitau le 1 Peteru 3:3, 4; Iere. 9:23, 24) O le a atagia atu i a tatou gaoioiga lo tatou manatu e sili i tatou. O se faaaʻoaʻoga, e tatou te ono faia ni faamatalaga e faatatau i o tatou faaeaga faapitoa, lo tatou iloaina o ni faamatalaga tāua, po o le iai o ni faiā faapitoa ma uso taʻimua. E tatou te ono faamatala atu foʻi mea i se auala e taʻuleleia ai na o i tatou, e ui sa iai le sao o isi i le faataunuuina o na mea. Na faataatia foʻi e Iesu se faaaʻoaʻoga lelei i lenei vala. O le tele o mea na ia taʻua, a lē o ni mau na sii mai pe na faasino atu foʻi i Tusitusiga Paia Eperu. Na talanoa ma le faamaulalo o ia ina ia iloa ai e lana ʻaufaalogologo, o mea na ia taʻua e mai iā Ieova ae e lē o sona lava malamalama po o le atamai.—Ioa. 8:28.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E te Silafia?
Na maua e tagata suʻesuʻe se ipu ʻele na iai tusitusiga i le gagana Peresia ma o loo tusia ai le igoa Marduka (i le faa-Samoa o Moretekai). Na galue lenā tagata atonu o sē e vaaia tupe i Susana le laumua o Peresia. Na taʻua e Arthur Ungnad o se tagata e suʻesuʻeina le talafaasolopito o atunuu i Sasaʻe Tutotonu, o le taimi muamua lea ua taʻua ai Moretekai i se tusitusiga e ese mai i le Tusi Paia.
Talu mai le suʻesuʻega a Arthur, ua faaliliuina ai e le ʻaufaitofā le faitau afe o isi tusitusiga i le gagana Peresia na tusia i ipu ʻele. Na aofia ai ni tusitusiga i tamaʻi ipu ʻele na maua mai i toega o le aai o Persepolis, i le vaega sa teu ai ʻoa e lata i pā o le aai. O nei tusitusiga i ipu ʻele e mai i le vaitaimi o le pulega a Kesese I. Na tusia i le gagana Elama ma o loo iai le tele o igoa o loo taʻua i le tusi o Eseta.
O nisi o ipu ʻele na maua i Persepolis na tusia ai le igoa Marduka, o lē na auauna o se failautusi i le maota o le tupu i Susana i le vaitaimi o le pulega a Kesese I. O loo faamatalaina Marduka i se tasi o ipu ʻele, o se tagata faaliliu. Ua fetaui lelei ma le auala o loo faamatalaina ai Moretekai i le Tusi Paia. Sa ia auauna o se tagata aloaʻia i le maota o le tupu o Asueru (Kesese I), ma e pe ā ma le lua gagana na tautala ai o ia. Sa masani ona nofo Moretekai i le faitotoʻa o le maota o le tupu i Susana. (Eseta 2:19, 21; 3:3) O lenā faitotoʻa o se fale telē sa galulue ai tagata aloaʻia o le maota o le tupu.
E tele faamatalaga mataʻina e talitutusa ai Marduka o loo taʻua i ipu ʻele ma Moretekai o loo taʻua i le Tusi Paia. E tutusa taimi ma nofoaga na la soifua ai, ma na la auauna foʻi i ni tulaga aloaʻia i le nofoaga e tasi. Ua faailoa mai i nei faamatalaga, e foliga mai o Marduka ma Moretekai o le tagata lava e tasi.
SETEMA 11-17
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESETA 3-5
“Fesoasoani i Isi ia Ausia Mea e Mafai Ona Latou Faia”
it-2 431 ¶7
Moretekai
Na Musu e Ifo iā Hamanu. Muamua atu, ina ua avea Hamanu le Akako ma palemia, na faatonuina ai e le tupu o Asueru auauna uma sa i le faitotoʻa o le tupu, ina ia ifo atu iā Hamanu ona o lona tofiga maualuga ua iai. Na matuā musu Moretekai e faia faapea ona o ia o se tagata Iutaia. (Est 3:1-4) O le tali atu a Moretekai na faamaonia ai, na ia faia lenā faaiʻuga ona o lona tulaga o se tagata Iutaia ua tuuina atu i lona Atua o Ieova. Na ia iloa o lona ifo atu iā Hamanu e tele mea e aofia ai, nai lo o le tau ina faapaʻū ma ifo atu i se tagata e iai se tulaga aloaʻia e pei ona faia e tagata Isaraelu anamua, e faaalia ai le faaaloalo i sē e iai le tulaga pule. (2Sa 14:4; 18:28; 1Tu 1:16) E iai le māfuaaga talafeagai e leʻi manaʻo ai Moretekai e ifo atu iā Hamanu. E foliga mai o Hamanu o se tagata Amaleka, ma na faailoa mai e Ieova lona faasagatau iā Amaleka “i lea tupulaga ma lea tupulaga.” (Eso 17:16; tagaʻi i le HAMAN.) Na faavae le faaiʻuga a Moretekai i lona faamaoni iā Ieova ae e lē o ni māfuaaga faapolotiki.
it-2 431 ¶9
Moretekai
Na Faaaogā i le Faasaoina o Isaraelu. Ina ua poloaʻia le fasiotia o tagata Iutaia uma i le emepaea, na talitonu Moretekai o le māfuaaga lea na avea ai Eseta ma masiofo i lenā taimi, ina ia laveaʻia ai tagata Iutaia. Na faailoa atu foʻi e Moretekai iā Eseta lana matafaioi tāua, ma faatonu o ia e talosaga atu i le tupu mo se fesoasoani. Na lotomalie Eseta e faia faapea, e ui na lamatia ai lona ola.—Est 4:7–5:2
Na Filifili e Lagolagoina Tagata o le Atua
22 Atonu na matuā popole le loto o Eseta ina ua faalogo i le feʻau. O le tofotofoga sili lea o lona faatuatua. Na matuā fefe o ia e pei ona faaalia i lana tali atu iā Moretekai. Na ia faamanatu atu iā Moretekai le tulafono a le tupu. O le oti o le iʻuga lea o le tagata e alu atu i le tupu e aunoa ma le valaauliaina. E seʻiloga lava e faaloaloa mai e le tupu lona tootoo auro, ona faasaoina lea o lenā tagata. Pe sa faatalitalia e Eseta o le a faasaoina lona ola e le tupu, aemaise lava pe a mafaufau i le mea na tupu iā Vasati, ina ua ia teena le valaaulia a le tupu? Na ia faapea atu iā Moretekai ua tusa ma le 30 aso e leʻi toe valaaulia lava o ia e le tupu! Ona o lenei mea, na taumānatu ai o ia po ua lē o toe fiafia mai le tupu iā te ia, ona e masani ona fesuisuiaʻi manatu o le tupu.—Eseta 4:9-11.
23 Na avatu se tali maumauaʻi e Moretekai ina ia faamalosia atili le faatuatua o Eseta. Na ia faamautinoa atu iā Eseta, o le a iai se isi auala e faasaoina ai tagata Iutaia pe afai e lē gaoioi o ia. E faapefea ona faatalitalia e Eseta e faasaoina o ia pe a oo i le taimi e faamalosia ai le faasalaga? Na faaalia i inei e Moretekai lona matuā faatuatuaina o Ieova, e na te lē tuua Ona tagata ina ia faaumatia, ma e lē iʻuvale Ana folafolaga. (Iosua 23:14) Na fesili atu Moretekai iā Eseta: “O ai foʻi na iloa pe e lē o le mea lea na ala ai ona faia oe ma masiofo?” (Eseta 4:12-14) Na faatuatua atoatoa atu Moretekai i lona Atua o Ieova. Ae e faapefea i tatou?—Faata. 3:5, 6.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Finau mo le Saʻolotoga e Tapuaʻi Ai
14 I le pei o Eseta ma Moretekai i aso anamua, o loo faaauau foʻi ona finau tagata o Ieova i aso nei mo le saʻolotoga e faia ai la latou tapuaʻiga, i le auala e finagalo i ai Ieova. (Eseta 4:13-16) E mafai ona fai so tatou sao e fesoasoani ai iā i latou, e ala i le tatalo e lē aunoa mo o tatou uso ma tuafāfine faaleagaga o loo mafatia pea i faamasinoga lē tonu. O na tatalo, e mafai ona fesoasoani iā i latou e tumau ai i faigatā ma sauāga o loo latou fesagaʻia. (Faitau le Iakopo 5:16.) O a tatou manumalo i le faamasinoga, e faamaonia ai le talia e Ieova o a tatou tatalo.—Epe. 13:18, 19.
SETEMA 18-24
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESETA 6-8
“Se Lesona i le Lelei o Fesootaʻiga”
Sa Gaoioi o Ia ma le Poto, Lototele, ma le Lē Manatu Faapito
15 Ona o le onosaʻi o Eseta ma faatalitali mo se isi aso e faailoa atu ai lana talosaga i le tupu, na maua ai e Hamanu le avanoa e sauniuni ai mo le faamamaluina o ia, ae na iʻu i lona faalumaina. Pe e lē o Ieova le Atua lea na māfua ai ona lē maua se moe a le tupu? (Faata. 21:1) E mautinoa lava o loo faalaeiauina i tatou e le Afioga a le Atua ina ia “faatalitali ma le onosaʻi.” (Faitau le Mika 7:7.) Pe a faatalitali i le Atua, e tatou te iloa ai, o le auala e na te taulima ai o tatou faafitauli e sili atu nai lo o le mea atonu sa tatou mafaufau i ai.
Sa Tautala Atu o Ia ma le Lototele
16 E leʻi fia tofotofoina e Eseta le onosaʻi o le tupu, ae sa tatau ona ia faailoa atu mea uma i lana tausamiga lona lua. E faapefea? Na toe avatu e le tupu iā te ia le avanoa, ma fesili atu e faatatau i lana talosaga. (Eseta 7:2) Ua oo nei i le “taimi e tautala” atu ai Eseta.
Sa Gaoioi o Ia ma le Poto, Lototele, ma le Lē Manatu Faapito
17 Atonu e tatou te mafaufau sa tatalo lē leoa Eseta i lona Atua a o leʻi fai atu nei upu: “Le tupu e, afai ua e fiafia iā te aʻu, afai foʻi ua lelei i le tupu, ou te ōle atu ia faasaoina loʻu ola, ma ou te talosaga atu ia faasaoina loʻu nuu.” (Eseta 7:3) Mātau, na ia faamautinoa atu i le tupu e faaaloalo o ia i ana iʻuga faafaamasinoga, e tusa ai ma mea lelei. Pagā le eseese o Eseta ma Vasati le avā muamua a le tupu, o lē na faalumaina ma le loto iai lana tane! (Eseta 1:10-12) E lē gata i lea, e leʻi faitioina e Eseta e faapea e sesē le faatuatuaina e le tupu o Hamanu. Nai lo lenā, na talosaga atu Eseta i le tupu ina ia puipuia o ia mai i mea e lamatia ai lona ola.
Sa Gaoioi o Ia ma le Poto, Lototele, ma le Lē Manatu Faapito
18 E mautinoa na matuā maofa ma faateʻia le tupu i lenā talosaga. O ai lenei tagata lē fefe ua na faamataʻu lana masiofo? Na toe faapea atu Eseta: “Ua faatauina atu i matou, o aʻu ma loʻu nuu ina ia faaumatia, fasiotia, ma faafanoina. O lenei, ana faatauina atu i matou o tane ma fafine e fai ma pologa, semanū ou te lē toe tautala atu. Ae e lē tatau ona oo lenei puapuaga, auā e oo ai foʻi se mea leaga i le tupu.” (Eseta 7:4) Mātau, ua taʻu saʻo atu e Eseta le faafitauli, peitaʻi sa ia faaopoopo atu, e na te lē tautala i lenei mea pe ana faapea e na ona fai i latou ma pologa. O lenei faaumatiaga, e faigatā foʻi i le tupu lava ia pe a lē faia sana gaoioiga.
19 O le faaaʻoaʻoga a Eseta, ua tatou aʻoaʻoina ai se auala talafeagai e faatalitonu ai se tasi. Pe afai e manaʻomia ona e faailoa atu se faafitauli matuiā i se tasi e te alofa iai, po o se tagata e iai i se tulaga maualuga, e avea le onosaʻi, faaaloalo, ma le tautala faamaoni, o se fesoasoani sili iā te oe.—Faata. 16:21, 23.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Eseta
7:4—O le ā le uiga o le ʻfaamaumau o mea a le tupu’ pe a faaumatia tagata Iutaia? E ala i le taʻua ma le faaaloalo o le itu e lelei ai le faatau o tagata Iutaia e avea ma pologa, na faailoa muamua atu ai e Eseta le faamaumau o mea a le tupu pe a faaumatia i latou. E itiiti se aogā i le tupu o le 10,000 tupe siliva ia na folafola e Hamanu, na i lo le tamaoaiga e maua pe ana faatau atu e Hamanu le ʻau Iutaia e avea ma pologa. Afai e taunuu le faufauga a Hamanu, o lona uiga foʻi la o le a leai se masiofo.
SETEMA 25–OKETOPA 1
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESETA 9-10
“Na Ia Faaaogā Lana Pule i se Auala Lē Manatu Faapito”
it-2 432 ¶2
Moretekai
Ua avea nei Moretekai ma palemia e sui ai Hamanu, ma ua tuuina atu iā te ia le mama faamaufaailoga a le tupu e faamaonia ai mea. Na tofia e Eseta Moretekai e pule i mea uma a Hamanu ia na avatu e le tupu iā te ia. Na faaaogā e Moretekai le pule na tuuina atu e le tupu e avatu ai se poloaʻiga faaletulafono, e faataga ai tagata Iutaia e puipuia i latou lava. O se aso fiafia ma o se laveaʻiga lea mo tagata Iutaia. E toʻatele tagata o le emepaea o Peresia na ʻau faatasi ma tagata Iutaia, ma e oo ane i le aso 13 o Atara lea na fuafua e faaumatia ai tagata Iutaia, ua latou nofosauni e puipuia i latou lava. Na lagolagoina foʻi tagata Iutaia e tagata maualuluga o le malo, ona o le tofiga maualuga o Moretekai. Sa faaauau le taua i Susana i le aso na sosoo ai. Na faaumatia le silia i le 75,000 fili o tagata Iutaia i le emepaea o Peresia, e aofia ai ma atalii e toʻasefulu o Hamanu. (Est 8:1–9:18) O le faamaoniga mai iā Eseta na faatonuina ai e Moretekai le faamanatuga faaletausaga o le aso 14 ma le 15 o Atara po o “aso o le Purima,” o aso o faigaʻai ma le olioli ma avatu ai meaalofa i tagata matitiva. Na talia e tagata Iutaia lenei tausamiga ma faasolo mai ai i a latou fanau faapea isi na faatasi atu iā i latou. E lona lua le tulaga o Moretekai i le emepaea ma e faaaloalogia o ia e tagata o le Atua, ma na faaauau ona ia galue mo lo latou lelei.—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
it-2 716 ¶5
Purima
Fuafuaga. Ua faapea mai nisi faitofā o le faamanatuina o le Tausamiga o le Purima i aso nei e tagata Iutaia, ua lē toe iai sona sootaga i mea tau tapuaʻiga. Peitaʻi, e lē o le tulaga lenā i le taimi na faavae ma amata ai ona faamanatuina. O Moretekai ma Eseta o ni auauna a Ieova le Atua moni, ma na faia lenei tausamiga e faamamaluina ai o Ia. Na faasaoina tagata Iutaia i lenā taimi ona o le fesoasoani a Ieova le Atua, talu ai na māfua lenei mataupu ona o le faamaoni o Moretekai e tapuaʻi tau lava o Ieova. E foliga mai o Hamanu o se tagata Amaleka, ma o lenā nuu na faamalaia e Ieova ma finagalo e faaumatia. Na usitaʻi Moretekai i le faatonuga a le Atua, ma e leʻi manaʻo e ifo atu iā Hamanu. (Est 3:2, 5; Eso 17:14-16) E lē gata i lea, o upu a Moretekai iā Eseta (Est 4:14) e iloa ai na ia faalagolago i sē e sili atu ona malosi e laveaʻia tagata Iutaia. O le anapogi foʻi o Eseta a o leʻi alu i luma o le tupu e valaaulia o ia mo se taumafataga, e iloa ai na ia faalagolago atu i le Atua mo se fesoasoani.—Est 4:16.
ʻIa Faaaʻoaʻo i le Atua’ i Lou Faaaogāina o le Pule
12 Ua saunia mai e Ieova ovasia e taʻimua i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. (Eperu 13:17) E tatau i nei tane agavaa ona faaaogā la latou pule mai le Atua ina ia saunia ai le fesoasoani manaʻomia ma maua ai le manuia o le lafumamoe. Po o tofiga ea ua iai i toeaina ua latou maua ai le aiā e aliitaʻi ai i o latou uso talitonu? E matuā leai lava! E tatau i toeaina ona iā i latou se vaaiga paleni ma le lotomaulalo i la latou matafaioi i le faapotopotoga. (1 Peteru 5:2, 3) Ua taʻu mai e le Tusi Paia i ovasia e faapea: “Ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia mona i [“le toto o lona lava Alo,” NW].” (Galuega 20:28) O inei o loo taʻua ai se māfuaaga malosi mo le tausia ma le alofa o mamoe taʻitasi i le lafumamoe.
13 E mafai ona tatou faia se faataʻitaʻiga faapenei. Ua talosaga atu sau uō māfana pe mafai ona e tausia sana meatotino e tāua iā te ia. E te iloa e matuā taugatā se tau na faatau ai e lau uō lea meatotino. Po o le a e lē tausia lelei ea lenā mea, ia mautinoa e lē faaleagaina? Ua faapena foʻi ona tuuina mai e le Atua i toeaina le tiute tauave e latou te tausia ai se meatotino e matuā tāua lava: le faapotopotoga lea ua pei ai ona tagata o ni mamoe. (Ioane 21:16, 17) E matuā pele iā Ieova ana mamoe, o le ala lea na ia faatauina mai ai i latou i le toto tāua o lona Alo e toʻatasi, o Iesu Keriso. Sa totogia e Ieova se tau e sili ona taugatā mo ana mamoe. O toeaina la e lotomaulalo, e teu mau i o latou mafaufau lenā mea, ma tausia ai foʻi i se tulaga talafeagai mamoe a Ieova.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Eseta
9:10, 15, 16—Aiseā na lē vetea ai e le ʻau Iutaia oloa, e ui o lea sa faatonu i latou e faia faapea? O le lē faia faapea na faaalia ai o la latou fuafuaga moni, o le fia faasaoina o i latou lava ae lē ina ia tamaoaiga ai.
OKETOPA 2-8
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOPU 1-3
“Ia Faaalia Pea le Malosi o Lou Alofa mo Ieova”
Ia Faaaʻoaʻo i le Faatuatua ma le Usiusitaʻi o Noa, Tanielu, ma Iopu
16 O ā luʻi na feagai ma Iopu? Na feagai Iopu ma ni suiga tetele i lona olaga. A o leʻi feagai Iopu ma tofotofoga, ʻna silisili o ia i tagata uma i Sasaʻe.’ (Iopu 1:3) Na tamaoaiga Iopu, lauiloa, ma na matuā faaaloalogia o ia. (Iopu 29:7-16) E ui i na tulaga, e na te leʻi atiaʻe ai se uiga fiasili pe manatu ifo e na te lē manaʻomia le Atua. O le mea moni na taʻua e Ieova Iopu o “laʻu auauna,” ma na ia toe fetalai atili mai “o le tagata e lē taʻuleagaina ma amio saʻo, e mataʻu i le Atua ma ʻaloʻalo ese i mea leaga.”—Iopu 1:8.
17 I se taimi puupuu, na suia faafuaseʻi le olaga o Iopu. Na oo Iopu i le matuā mativa ma le matuā leai o se faamoemoe. Ua tatou iloa o Lē e taufaaleaga o Satani na faapogaia nei tulaga. Na ia tuuaʻia pepelo Iopu e māfua ona tapuaʻi atu i le Atua ona o le manatu faapito. (Faitau le Iopu 1:9, 10.) E leʻi manatu māmā Ieova i lenā tuuaʻiga taufaaleaga. Nai lo o lea na tuu atu e Ieova iā Iopu le avanoa e faamaonia ai lona faamaoni, ma faaalia ai na tapuaʻi atu iā te ia ona o lona alofa ae e lē o ni uunaʻiga manatu faapito.
Ia Taofimau i Lou Faamaoni
10 E faapefea ona tatou aafia i le luʻi na lāgā e Satani e faatatau iā Iopu? E peiseaʻī na faapea mai Satani, e tatou te lē alolofa moni iā Ieova le Atua, ma e tatou te aafia loa i faafitauli e tatou te lē toe auauna iā te ia. E lē gata i lea, e tatou te lē taofimau i lo tatou faamaoni. (Iopu 2:4, 5; Faaa. 12:10) Faamata o ā ni ou faalogona i na tuuaʻiga? E lē taumatea e te lagona le tigā. Peitaʻi, seʻi mafaufau i le manatu lenei: O loo faataga e Ieova Satani e tofotofoina lou faamaoni. O le maufaatuatuaina e Ieova o oe, ua ia tuuina mai ai le avanoa matagofie e te taofimau ai i lou faamaoni, ma faamaonia le pepelo o Satani. E mautinoa e Ieova e mafai ona e taofimau i lou faamaoni, ma ua ia folafola mai o le a ia fesoasoani iā te oe ina ia faia faapea. (Epe. 13:6) O se matuā faaeaga le maufaatuatuaina o oe e le Pule Silisili Ese o le aoao o mea! O lea, ua manino mai le māfuaaga e matuā tāua ai lou faamaoni. E mafai ai ona tatou faamaonia pepelo a Satani, faapaia le suafa o lo tatou Tamā, ma lagolagoina lana pule silisili ese. E faapefea ona tatou taofimau pea i lo tatou faamaoni?
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O le ā e Tatou te Aʻoaʻoina Mai i Toe Upu a Iesu a o Leʻi Maliu?
9 O le ā le fetalaiga a Iesu? A o lata ina maliu Iesu, na ia alaga atu: “Loʻu Atua e, loʻu Atua e, aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu?” (Mata. 27:46) E lē o faamatalaina i le Tusi Paia le māfuaaga na fetalai ai faapea Iesu. O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i na upu? Ua tatou aʻoaʻoina mai ai, o le fetalai o Iesu i na upu ua ia faataunuuina ai le valoaga i le Salamo 22:1. E lē gata i lea, o na fetalaiga ua faamaonia ai e leʻi puipuia faavavega e Ieova lona Alo pe siʻomia o ia i se “pā.” (Iopu 1:10) Na malamalama lelei Iesu, na tuuina atu o ia e lona Tamā i lima o ona fili, ina ia tofotofoina atoatoa o ia i se auala e leʻi tofotofoina muamua ai se tagata. Na faamaonia foʻi i na fetalaiga, e leʻi iai se solitulafono a Iesu na tatau ai ona maliu.
OKETOPA 9-15
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOPU 4-5
“Ia Mataala i Faamatalaga Sesē”
it-1 713 ¶11
Elifasa
2. O se tasi o aumea e toʻatolu a Iopu. (Iop 2:11) O ia o se tagata Timanu, ma e foliga na tupuga mai o ia i le atalii ulumatua o Esau. O lea, na tupuga mai o ia iā Aperaamo ma e mamao lana faiā ma Iopu. Na faamaualuluga o ia ma lana fanau i lo latou atamamai. (Ie 49:7) Na matilatila ese mai Elifasa i le “ʻaufaamāfanafana” e toʻatolu, ona e sili atu ona tāua o ia ma telē lana taaʻiga i isi, ma e foliga mai o ia e matua ai. Na muamua tautala o ia i taimi o finauga e tolu ma e uumi ai lava ana faamatalaga.
Aua le Faalogo i Manatu Sesē!
I le manatuaina o se mea uiga ese na tupu iā te ia, na faapea atu ai Elifasa: “Na ui ane i oʻu luma le agaga, ua mātatili [mogea] ai loʻu tino. Na tū mai o ia, a ou te leʻi iloa le uiga o lona tino mai; sa i ai le ata i luma o oʻu mata, sa ligoligo, ona ou faalogo ai lea i le leo.” (Iopu 4:15, 16) O ai lenei agaga na taaʻina ai mafaufauga o Elifasa? Ona o upu taufaaleaga na faia e le agaga, ua tatou iloa ai, e lē o se tasi o agelu amiotonu a le Atua. (Iopu 4:17, 18) O se agaga amio leaga. Auā ana o se agaga lelei, semanū e lē aʻoaʻia e Ieova Elifasa ma ana uō e toʻalua mo le faia o tala pepelo. (Iopu 42:7) Ioe, sa taaʻina Elifasa e temoni. Na atagia mai i ana faamatalaga e sesē ona manatu.
Tetee Atu i Tala Pepelo a Satani
Na faaaogā e Satani Elifasa, o se tasi o uō e toʻatolu na asiasi atu iā Iopu, e finau atu e faapea, e matuā vaivai lava tagata. I le faasino atu i tagata o “ē ua nonofo i fale omea,” na ia fai atu iā Iopu: “Ua faavaeina [i latou] i le eleele! E vave ona tuʻimomoia i latou e se tasi i lo o se lelefua. E tuʻimomomoina i latou mai i le taeao e oo i le afiafipō; e fano i latou e faavavau e lē toe manatuaina e se tasi.”—Iopu 4:19, 20.
I isi vaega o le Tusi Paia, o loo faatusa ai i tatou i ni “ipu omea”—o ni ipu mataʻetaʻe ua faia i le ele. (2 Kori. 4:7) E tatou te vaivai ona o le agasala tuufaasolo ma le lē lelei atoatoa. (Roma 5:12) Pe a tuua na o i tatou, e aafia gofie i tatou i osofaʻiga a Satani. Ae ona o ni Kerisiano, e tatou te maua le fesoasoani mai iā Ieova. E ui lava i o tatou vaivaiga, ae e tāua i tatou i le silafaga a le Atua. (Isa. 43:4) E lē gata i lea, e foaʻi mai e Ieova le agaga paia iā i latou e talosaga atu ai iā te ia. (Luka 11:13) E mafai e lona agaga ona aumaia iā i tatou le “mana lea e sili atu i le malosi o tagata,” ma mafai ai ona tatou feagai ma so o se puapuaga e aumaia e Satani iā i tatou. (2 Kori. 4:7; Fili. 4:13) Pe afai e tatou te tetee atu i le Tiapolo ma ʻmausalī i le faatuatua,’ o le a faatumauina ma faamalosia i tatou e le Atua. (1 Pete. 5:8-10) O lea la, e lē tatau ai ona tatou fefefe iā Satani le Tiapolo.
Ia Puipuia Oe Lava Mai i Faamatalaga Sesē
● Ia iloilo le puna o le faamatalaga
Manatu o le Tusi Paia: “Ia tofotofo i mea uma.”—1 Tesalonia 5:21.
A o leʻi talitonuina lenā tala pe lafo atu foʻi, e tatau ona faamautinoa e saʻo e tusa lava po o se tala ua lauiloa ma faasalalau soo. E faapefea?
Ia iloilo pe e tatau ona maufaatuatuaina le puna o le faamatalaga. E ono faasalalau e kamupani faasalalau ma isi faalapotopotoga ni tala i se auala e lagolagoina ai o latou lava manatu, po o latou manatu i faiga faapolotiki. Ia faatusatusa tala fou e te maimoa ai ma tala fou mai i isi ala faasalalau. E iai taimi e ono faasalalau ai e au uō ni tala e lē saʻo i le imeli, feʻau tusitusia po o fesootaʻiga i le Initaneti e aunoa ma lo latou iloaina. O lea, aua neʻi talitonu i so o se faamatalaga seʻi vaganā ua iloilo muamua le puna moni o lenā faamatalaga.
Ia faamautinoa e saʻo ma o se tala lata mai. Ia vaai i le aso na tusia ai lenā tala, faamautinoa e saʻo aʻiaʻi, ma ni faamaoniga maumaututū e lagolagoina ai. Ia matuā faaeteete pe afai e lavelave se tala ae foliga mai ua faamatalaina i se auala e sili ona faigofie, pe fai foʻi se tala ma le fuafuaga ina ia faagaee ai lagona o tagata.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Tutumau ma Manumalo i le Tausinioga mo le Ola
E iai se aafiaga malosi e faatumauina ai i tatou i le avea o se vaega o le faalapotopotoga o tagata tapuaʻi faamaoni i le lalolagi aoao. Maʻeu se faamanuiaga i le auaufaatasi ma sea ʻauuso alolofa i le lalolagi! (1 Peteru 2:17) E mafai ai foʻi ona faatumauina o tatou uso talitonu ona o i tatou.
Seʻi manatunatu i gaoioiga aogā a le tagata amiotonu o Iopu. E oo lava i le tagata faamāfanafana pepelo o Elifasa na ia faapea mai: “O au upu sa faamautūina ai lē sa tautevateva, sa e faamalosia foʻi tulivae sa vaivai.” (Iopu 4:4) O faapefea mai i tatou e tusa ai ma lenei itu? E iā i tatou taʻitoʻatasi le avega tauave e fesoasoani ai i o tatou uso ma tuafāfine faaleagaga ina ia tumau i le auaunaga a le Atua. I a tatou feutagaʻiga ma i latou, e mafai ona tatou gaoioi e tusa ai ma le agaga o upu: “Ia outou faamalosi i lima ua gagase, ia outou faamalosi foʻi i tulivae ua vaivai.” (Isaia 35:3) O lea la, aiseā e lē fai ai ma ou sini le faamalosia ma faalaeiau se uso Kerisiano se toʻatasi pe toʻalua i taimi uma tou te feiloaʻi ai? (Eperu 10:24, 25) O upu faamālō faalaeiau ma le lotofaafetai mo a latou taumafaiga faaauau pea ina ia faafiafia Ieova, e mafai ona matuā fesoasoani iā i latou e tūmausalī ai ma le faamoemoe ina ia manumalo i le tausinioga mo le ola.
OKETOPA 16-22
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOPU 6-7
“Pe a Matuā Faigatā le Olaga”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iopu
7:1; 14:14—O le ā le uiga o le “taua ua tofia”? I le faa-Eperu, o le upu na faaliliuina i le “taua” e faauiga atu foʻi i le galuega e tatau ona faia e se tasi. O le mafatia tele o Iopu, na manatu ai i le olaga o se galuega mamafa e tatau ona fai. (Iopu 10:17) Talu ai o le taimi e iai se tasi i Seoli; pe mai le taimi e maliu ai e oo atu i le toe tū, o se vaitaimi e lē mafai ona ʻalofia, sa faatusa la e Iopu lenā taimi i le taua ua tofia mo ia.
E Faaola e Ieova o Ē Lotovaivai
E IAI taimi e tatou te ono mafaufau ai i le mea moni lenei: E puupuu le olaga ma e ʻtumu o tatou aso i le atuatuvale.’ (Iopu 14:1) O le māfuaaga lenā e iai taimi e tatou te lagona ai le lotovaivai. E toʻatele foʻi auauna a Ieova i aso anamua na iai na faalogona. O isi na mananaʻo e feoti. (1 Tu. 19:2-4; Iopu 3:1-3, 11; 7:15, 16) Peitaʻi, na faamāfanafanaina ma faamalosia pea i latou e Ieova le Atua na latou maufaatuatuaina. O mea na tutupu iā i latou, na tusia e faamāfanafana ma faatonu ai i tatou.—Roma 15:4.
Pe a E Manatu e Pule i Lou Ola
E ui o lou tulaga e foliga mai e leai se vaifofō, ae ia manatua e lē na o oe e iai na lagona, ma e faanoanoa ona e toetoe lava o tagata uma o loo onosaia isi ituaiga faafitauli eseese i aso nei. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O loo ōi faatasi pea ma tigā faatasi foafoaga uma.” (Roma 8:22) Mo sina taimi atonu e te manatu e lē mafai ona foʻia le faafitauli, peitaʻi e masani lava e umi se taimi e faaalu e faaleleia ai tulaga o mea a o faagasolo taimi. O lea la, o le ā e mafai ona fesoasoani i lenei tulaga?
Faamatala atu ou faalogona i se uō taʻumatuaina ma maufaatuatuaina. Ua taʻua i le Tusi Paia: “O le uō moni e alofa i taimi uma, ma o ia o se uso ua fanau mo taimi o puapuaga.” (Faataoto 17:17) O loo faamatalaina i le Tusi Paia le tagata amiotonu o Iopu, na ia faailoa atu i isi ona faalogona a o faagasolo taimi o ona mafatiaga. Ina ua ia lagona le ʻʻinoʻino i lona ola,’ na ia faapea mai: “Ou te faailoa atu oʻu popolega iā te aʻu lava. Ou te tautala atu foʻi i le tigā o loʻu loto!” (Iopu 10:1) O le faailoa atu i isi o ou popolega e mafai ona faaitiitia ai le mamafa o ou faalogona mafatia, ma e ono mafai ona toe suia ai lou manatu i le faafitauli o loo e fesagaʻia.
Sasaa atu lou loto i le Atua e ala i le tatalo. O nisi e manatu o le tatalo ua na o se toomaga e tau ina mapu i ai le mafaufau, peitaʻi, e lē o le manatu lenā o le Tusi Paia. Ua taʻua i le Salamo 65:2 o Ieova le Atua o le “Faafofoga tatalo,” ma ua taʻua i le 1 Peteru 5:7: “O loo manatu mamafa mai o ia iā te outou.” O loo faamamafa pea i le Tusi Paia le tāua o le faalagolago atu i le Atua. Mo se faaaʻoaʻoga:
“Ia e faatuatua iā Ieova ma lou lotoatoa, ae aua le faalagolago i lou lava malamalama. Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona ia faasaʻoina lea o ou ala.”—FAATAOTO 3:5, 6.
“E faia e [Ieova] o mea e mananaʻo ai i latou o ē e matataʻu iā te ia, e faafofoga foʻi o ia i a latou alaga, ma ia faaolaina i latou.”—SALAMO 145:19.
“O le mea lenei ua tatou mautinoa ai i le Atua, po o ā lava mea tatou te talosaga atu ai e tusa ma lona finagalo, e faafofoga mai lava o ia iā i tatou.”—1 IOANE 5:14.
“E mamao Ieova mai i ē e amioleaga, ae faafofoga o ia i le tatalo a ē e amiotonu.”—FAATAOTO 15:29.
Pe a e faailoa atu i le Atua faigatā o loo e fesagaʻia, o le a ia saunia le fesoasoani. Ua talafeagai ai la le faalaeiauina o oe e le Tusi Paia ia ʻfaatuatua atu iā te ia i taimi uma. Ia sasaa atu iā te ia mea o loo i lou loto.’—Salamo 62:8.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Faalogo, Iloa ma Faaalia le Alofa Mutimutivale
10 E mafai ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova pe a taumafai e malamalama le tasi i le isi. Ia iloa lelei ou uso ma tuafāfine. Ia talanoa ma i latou a o leʻi amata pe tuua foʻi sauniga, galulue ma i latou i le talaʻiga, ma valaaulia i latou mo se taumafataga pe a talafeagai. Pe a e faia faapea, o le a e iloa ai e matamuli moni lava se tuafafine na e faapea e lē fia faamasani i tagata, e talimālō se uso na e manatu i ai e manaʻo tele, ma se aiga e masani ona tuai i sauniga o loo onosaia teteega. (Iopu 6:29) E lē tatau ona tatou “isuisu fua i mataupu a isi tagata.” (1 Timo. 5:13) Peitaʻi, e lelei pe a tatou iloa se mea e faatatau i o tatou uso ma tuafāfine ma mea na tutupu i o latou olaga. E fesoasoani lea e tatou te malamalama lelei ai iā i latou.
OKETOPA 23-29
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOPU 8-10
“O le Alofa Faamaoni o le Atua e Puipuia ai i Tatou Mai i Pepelo a Satani”
Pe e Mafai Moni Ona Tatou Faafiafiaina le Atua?
Sa tele tulaga faigatā na oo iā Iopu, ma na foliga mai e lē tonu na tulaga. Na sesē manatu o Iopu ma fai ai lana faaiʻuga, e lē popole mai le Atua e tusa pe e faatuatua atu iā te Ia pe e leai. (Iopu 9:20-22) O le mautinoa naʻuā o Iopu i lona amiotonu, na foliga atu ai i isi ua manatu Iopu e sili atu lona amiotonu nai lo o le Atua.—Iopu 32:1, 2; 35:1, 2.
Pe E te Talisapaia le Alofa Faamaoni o Ieova?
14 O le alofa faamaoni o le Atua e na te saunia ai le puipuiga faaleagaga. Na tatalo Tavita iā Ieova: “Ua fai oe ma mea ou te lafi ai; e te leoleo iā te aʻu mai i mafatiaga. E te siʻosiʻomia aʻu i le alaga fiafia ona ua e saunia se mea ou te sao ai. . . . A o lē e faatuatua iā Ieova, e siʻosiʻomia o ia e le alofa faamaoni.” (Sala. 32:7, 10) E pei ona puipuia tagata o se aai anamua e pa maualuluga na siʻomia ai, e faapena foʻi ona puipuia faaleagaga i tatou e galuega o le alofa faamaoni o Ieova o loo siʻomia ai i tatou, mai i lamatiaga e ono luʻia ai lo tatou faamaoni. O le alofa faamaoni foʻi o Ieova, e uunaʻia ai o ia e tosina atu i tatou iā te ia.—Iere. 31:3.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
“Po o Ai na te Iloa le Finagalo o Ieova?”
19 O le ā ua tatou aʻoaʻoina e uiga i “le finagalo o Ieova”? E ao ona tatou faaaogā le Afioga a le Atua ina ia tatou maua ai le malamalamaga saʻo e uiga i le finagalo o Ieova. E lē tatau ona tatou faamasinoina o ia e tusa ai ma a tatou lava tapulaa ma mafaufauga. Na taʻua e Iopu: ʻAuā o le Atua e lē o se tagata e pei o aʻu ou te tali atu ai iā te ia, ina ia o ma ō faatasi ai i le faamasinoga.” (Iopu 9:32) Pe a tatou malamalama i le finagalo o Ieova, o le a uunaʻia i tatou e faapea atu e pei o Iopu: “Faauta! O ni vaega itiiti nei o ana galuega, e itiiti foʻi mea ua tatou faalogo ai iā te ia! Ae peitaʻi, o ai ea e mafai ona malamalama i lona faititili malosi?”—Iopu 26:14.
20 A o faitauina le Tusi Paia, o le ā e tatau ona tatou fai pe a tau i se mau e faigatā ona malamalama i ai, aemaise lava e tusa ai o le finagalo po o le auala e manatu ai Ieova? Pe a uma ona faia ni saʻiliʻiliga i le mataupu ae e lē maua se tali manino, e mafai ona manatu i lenei mea o se tofotofoga o lo tatou faalagolago iā Ieova. Ia manatua, o nisi taimi e iai faamatalaga e tatou te maua ai le avanoa e faaalia ai lo tatou faatuatua i uiga o Ieova. Seʻi o tatou lotomaulalo ma iloa, e lē o mea uma na te faia e tatou te malamalama i ai. (Fai. 11:5) O lea la, o le a uunaʻia ai i tatou e ioe i upu nei a Paulo: “Maʻeu le tele o le tamaoaiga, ma le atamai atoa ma le silafaga a le Atua! E lē masuʻesuʻeina ana faamasinoga, ma e lē mafai foʻi ona iloa ona ala! Auā ʻpo o ai ua na iloa le finagalo o Ieova, o ai foʻi na te faatonuina o ia?’ Po ʻO ai foʻi na muaʻi foaʻi atu se mea iā te ia, ina ia toe totogi mai iā te ia?’ Auā e mai iā te ia, ma e ala iā te ia, e iʻu atu foʻi iā te ia mea uma lava. Ia iā te ia le mamalu e oo i le faavavau. Amene.”—Roma 11:33-36.
OKETOPA 30–NOVEMA 5
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOPU 11-12
“Auala e Tolu e Maua ai le Atamai ma Ona Aogā”
Sa Faasilisilia e Iopu le Suafa o Ieova
17 O le ā sa fesoasoani iā Iopu e tausisia ai pea lona faamaoni? E manino mai, a o leʻi oo mai mala, ua uma ona ia atiaʻe se faiā vavalalata ma Ieova. E ui lava e leai se faamaoniga e tatou te faamaonia ai na iloa e Iopu sa luʻia e Satani ia Ieova, ae sa maumauaʻi pea o ia e tumau i le faamaoni. Na ia faapea mai: “Seʻia oo lava i loʻu oti ou te lē faateʻaina lava laʻu amio saʻo.” (Iopu 27:5) Sa faapefea ona atiaʻe e Iopu lenei faiā vavalalata? O le mea moni, sa ia faatāuaina mea na ia faalogo ai e faatatau i feutagaʻiga a le Atua ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, o ē o ni ona tauaiga. Ma e ala i le mātauina o le foafoaga, sa mafai ona aʻoaʻoina mai ai e Iopu le tele o uiga o Ieova.—Faitau le Iopu 12:7-9, 13, 16.
E Lē Tuua na o Oe, Auā e Faatasi Pea Ieova ma Oe
10 Ia atiaʻe faauōga ma uso ma tuafāfine. Ia saʻili ni uō i le faapotopotoga e mafai ona e aʻoaʻoina mai ai ni mea, e tusa lava pe e tou te lē tupulaga faatasi pe eseese foʻi talaaga. Ua faamanatu mai e le Tusi Paia e iai le atamai i ē matutua. (Iopu 12:12) E mafai foʻi ona aʻoaʻo e tagata matutua mea mai i talavou faamaoni. E matua mamao Ionatana iā Tavita, peitaʻi na māfana le la faauōga. (1 Samu. 18:1) Na fesoasoani le tasi i le isi e auauna iā Ieova, e ui i faafitauli ogaoga na la fesagaʻia. (1 Samu. 23:16-18) Ua faapea mai Irina o se tuafafine e na o ia e upu moni i lona aiga: “E avea uso ma tuafāfine i le faapotopotoga ma o tatou mātua ma tauaiga faaleagaga. E faaaogā e Ieova i latou e fesoasoani iā i tatou e onosaʻia faalogona tuua toʻatasi.”
11 Atonu e faigatā ona maua ni uō fou, aemaise lava pe afai o oe o se tagata matamuli. Na taʻutino mai Ratna o se tuafafine matamuli, ma na ia aʻoaʻoina le upu moni e ui i teteega, “O le mea moni e tatau ona ou talia, ou te manaʻomia le fesoasoani ma le lagolagosua a loʻu aiga faaleagaga.” Atonu e faigatā ona sasaa atu ou faalogona i se tasi, ae o le faia faapea o le faavae lenā o se faauōga māfana. E naunau au uō e faamalosiau ma fesoasoani atu, ae e latou te fia faailoa mai iā te oe le auala e latou te faia ai faapea.
12 O se tasi o auala sili e maua ai uō, o le galulue faatasi ma uso ma tuafāfine i le talaʻiga. Na faapea mai Carol lea na taʻua muamua: “Ua ou maua le tele o faauōga lelei, e ala i le galulue faatasi ma tuafāfine i le talaʻiga ma isi vala o le auaunaga. Na fesoasoani mai Ieova e ala i nei uō mo le tele o tausaga.” E telē le aogā o le taumafai e atiaʻe faauōga ma Kerisiano faamaoni. E faaaogā e Ieova na faauōga, e fesoasoani e te tauivi ai ma faalogona mafatia e pei o le tuua toʻatasi.—Faata. 17:17.
it-2 1190 ¶2
Atamai
Atamai Mai le Atua. O le atamai atoatoa e mai iā Ieova le Atua, o lē e “atamai e toʻatasi.” (Ro 16:27; Fal 7:12) E iai le fesootaʻiga o le poto ma le iloa o mea moni, ma talu ai o Ieova o Lē na foafoaina mea, o lē e “mai i le vavau e oo i le faavavau” (Sl 90:1, 2), e na te silafia la mea uma o loo i le vateatea ma le auala o loo faatulaga ai talu mai le amataga. Na ia faatulagaina tulafono ma faataamilosaga o mea o le natura, ma pe a aunoa ma na mea e lē mafai e tagata ona faia a latou saʻiliʻiliga ma fausia le tele o mea. (Iop 38:34-38; Sl 104:24; Fat 3:19; Ie 10:12, 13) E talafeagai la ona faapea atu, o ana tapulaa tauamio e sili atu ona lelei mo le sologa lelei o mea, faia o faaiʻuga talafeagai, ma le taulau manuia o le olaga o le tagata. (Te 32:4-6; tagaʻi i le JEHOVAH [A God of moral standards].) E leai se mea e gata mai ai lona malamalama. (Isa 40:13, 14) E ui e iai taimi e na te lē taofia ai le tutupu o mea e feteenaʻi ma ana tapulaa amiotonu ma foliga mai e taulau na mea mo sina taimi, ae e faalagolago atoataoa lava le lumanaʻi iā te ia ma e faataunuuina lava lona finagalo, e “taulau” foʻi mea ua ia fetalai i ai.—Isa 55:8-11; 46:9-11.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Fesootaʻiga ma Fanau Talavou
▪ ʻPo o oʻu iloa lagona o loo i tua o upu ua ia talanoa mai ai?’ Ua faapea mai le Iopu 12:11: “E lē faamasino ea e le taliga i upu? e lē tofotofo ea foʻi e le gutu i ana mea e ʻai?” O le taimi sili lenei e manaʻomia ai ona e “tofotofo” i mea o loo taʻu mai e lou alo. E masani lava ona tuu saʻo upu e talanoa mai ai fanau talavou.O se faaaʻoaʻoga, atonu e faapea mai lou atalii po o lou afafine, “E te faia lava aʻu e pei o se tamaʻi tamaitiiti!” pe “E lē taitai ona e faalogo mai iā te aʻu!” Nai lo le taumafai e puʻea na o upu ia o le “lava” ma le “lē taitai,” ia e iloa e lē faapea o talanoa mai lau tama i se tulaga moni lava. O se faataʻitaʻiga, a faapea mai, “E te faia lava aʻu e pei o se tamaʻi tamaitiiti,” e mafai ona uiga faapea, “Ou te lagona e te lē faatuatuaina aʻu,” ae a faapea mai “E lē taitai ona e faalogo mai iā te aʻu,” e ono uiga faapea, “Ou te fia taʻu atu iā te oe oʻu lagona moni o loo i ai.” Ia taumafai e iloa lagona o loo i tua o upu ua ia talanoa mai ai.