Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 1/8 itu. 4-7
  • Ua Avea Atunuu Matitiva ma Faatafuna o Lapisi a Atunuu Mauoa

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Avea Atunuu Matitiva ma Faatafuna o Lapisi a Atunuu Mauoa
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Toe Gaosia o Mea Fou Mai Mea Tuai—E Ono Oti Ai
  • E Lē na o Meaola Ninii e Mamate Ai
  • Faagutugutulua ma Solomuli
  • Le Aso o le Puapuaga mo Ē Matapeapea
  • Pe o Manuia ea le Tauiviga?
    Ala Mai!—1996
  • Le Faamata‘u o Mea Faaniukelea—Po ua Iu Moni Ea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
Ala Mai!—1996
g96 1/8 itu. 4-7

Ua Avea Atunuu Matitiva ma Faatafuna o Lapisi a Atunuu Mauoa

E PEI o se tamaitiiti ua feoti ona mātua ua lē manaomia e se tagata, ua faapena ona feaveai le uta o mea oona mai lea vaa i lea vaa, i lea uafu i lea uafu i le fia sailia o se nofoaga e lafoai i ai. E sefulutasi afe kalone ua taumasuasua i vailaau oona ua taʻua o le resin, o vailaau e faamamate ai meaola ninii, ma isi lava vailaau matautia ia na feaveai pea mai Djibouti, Aferika, agaʻi i Venesuela e oo atu i Suria ma oo atu ai i Eleni. Na iu ina aafia ai ola ma soifua mālōlōina o le auvaa o se tasi o vaa ina ua mama ia kalone. Na maliu ai se tasi tamaloa, ma o le toatele o isi, sa aafia i faamaʻi o le paʻu, aafia fatugaʻo, ma le faamaʻi e tau mole ona o le kasa oona mai kalone o otaota oona na i luga o le vaa.

O vaa, loli, ma nofoaafi o loo feaveaiina ai na uta o otaota oona, o loo feoaʻi solo i le lalolagi i le sailia o ni nofoaga e lafoai i ai. E masani lava o atunuu ua matuā afaina i le mativa, oge, ma faamaʻi ua avea ma faatafuna e lafoai i ai le tele o tone o otaota o kasa ma vailaau oona. Ua matataʻu tagata e tausia le siosiomaga i le oo mai o se mala e faatamaʻia ai le ola ma lo latou siosiomaga i se taimi ua matuā lata mai lava.

Atonu e te lē fiafia i vali tuai, o paluga o mea faasuavaia, o paʻu taavale, maa molīuila, o otaota matautia o loo iai ave malolosi faaeletise, o pulu ma mea e iai vailaau malolosi, ae ua fiafia i ai le au faipisinisi o loo gaosia mea mai na otaota oona. E faanoanoa lava, ona o le tele o le maumauai o se malo i le puipuiga o le siosiomaga, o le tele foi lena o otaota o mea oona o le a lafoaia atu e ona falegaosimea i isi atunuu. Na taʻua e le nusipepa faalevaiaso a Lonetona, The Observer e faapea: “E toetoe lava atoa le 20 miliona tone o vailaau oona e aauina atu i vaa i tausaga uma ina ia lafoaia i atunuu matitiva (Third World) e [kamupanī] amio lē taupulea” mai atunuu mauoa. Ona o ni masei i le tulafono ma le lē faamaoni i le faamalosia o pulega faaletulafono, ua iu ai i le lafoaia o le faitau afe o tone o otaota oona i laueleele o Aferika, Asia, ma Amerika Latina.

E lētioa ona faaosoosoina nei kamupanī e lafoaia a latou otaota i atunuu matitiva! O le a matuā faaitiitia lava le tupe e faaalu pe afai e maua le nofoaga tonu e lafoai i ai. O se faaaoaoga o lenei mea, o le vaa laʻu pasese o le United States, sa mitamita i se tasi taimi e avea ma vaa o le taʻitaʻi sili o le fuāvaa laʻu pasese a Amerika. Na faatauina mai i le 1992 ina ia toe faaleleia mo le felaʻuaiga o pasese mauoa. E lē taumatea e sili atu ona iai mea o fausia mai i le asbestos o loo iai i lena vaa nai lo o se isi lava vaa o fealuai i le sami. O le tau o le aveesea o le asbestos, e tusa lea ma le $100 miliona tālā Amerika. Na toso le vaa i Take, o iina e mafai ona toe faaleleia ai mo le $2 miliona. Ae sa teena e le malo o Take—o se mea matuā matautia pe a faatagaina le laʻueseina mai i le vaa o le sili atu i le 500,000 futu faatafafa, o ʻalava o le carcinogenic asbestos i lo latou atunuu. Sa iu ina toso ese atu le vaa i se isi atunuu e faalēmamafa tele ai tulafono tau i le siosiomaga.

Toe Gaosia o Mea Fou Mai Mea Tuai—E Ono Oti Ai

O pisinisi a atunuu tamaoaiga i sisifo e ono manatu ia i latou lava e faapea o loo agalelei ma alolofa i atunuu matitiva. Ua finau mai Harvey Alter, mai i le Maota o Fefaatauaiga i le Iunaite Setete e faapea, “o le aauina atu o otaota oona ma le toe gaosia o mea fou mai mea tuai, ua siitia ai tulaga o le olaga i nei atunuu.” Ae i se iloiloga na faia e uiga i nisi o a latou gaoioiga lautele e tusa ai ma nei mea, ua iloa ai e faapea, i le tele o tulaga, e nai lo o le siitia ai o tulaga tau le soifuaga, o nei falefaigaluega, “e foliga mai e lē sili atu ni totogi o latou totogiina atu nai lo o totogi pito maualalo o lea lava atunuu, ua faaleagaina le siosiomaga ma faatauina atu mea gaosi e matuā matautia lava ma taufaasese.”

I se polokalame tau aʻoaʻoga na faia i se taimi e lei mamao atu e faatatau i le polusione i atunuu tamaoaiga, na faailoa mai ai e Pope Ioane Paulo II lona popole. Na faapea mai le pope: “O se faiga matuā sese pe afai e maua e atunuu mauoa ni faasiliga mai i tamaoaiga ma tulafono vāivāi a atunuu e sili atu ona matitiva, i le faatauina atu lea i ai o otaota ma faiga faasaienisi matuā leaga, e faaleagaina ai le siosiomaga ma le soifua mālōlōina o tagata.”

O se faaaoaoga mataina o loo maua lea i Aferika i saute, le nofoaga autū o le kamupanī aupito sili ona telē i le lalolagi, e toe gaosia ai mea mai otaota o le mercury (le elemeni faasuavaia lanu siliva). I le mea e pei ona taʻua, “o se tasi lea o mea aupito sili ona leaga tau polusione i le konetineta,” o le otaota oona na maliu ai se tasi o tagata faigaluega, o le isi na oo ina lē iloa ai se mea, ma o le tasi vaetolu o le aufaigaluega na lipotia mai e faapea, na mafatia ina ua onanā i le mercury. Ua matuā faasaina e nisi o malo o atunuu tamaoaiga le lafoaia o otaota mai le mercury. O vaa o nisi o faalapotopotoga faipisinisi i se tasi o nei atunuu, na latou auina atu se uta o nei otaota matautia i talafatai o Aferika. Na maua i se asiasiga a se au asiasi le 10,000 paelo o otaota o le mercury mai kamupanī e tolu mai fafo, i le nofoaga e toe gaosia ai mea fou mai i ia mea.

O le aauina atu o mea i atunuu tauatiaʻe mo le toe gaosia, e foliga e matuā sili atu ona lelei nai lo o le lafoai atu i ai o otaota. E mafai ona toe maua ai isi mea tāua, maua ai galuega, ma faaleleia ai le tamaoaiga o le atunuu. Ae e pei ona faaalia i le lipoti i luga mai Aferika i saute, e mafai foi ona iu ai i tulaga matautia. O le toe gaosia o mea tāua mai nei mea, e mafai ona maua mai ai vailaau matautia ua pogai ai le polusione ma faamaʻi, ma i nisi taimi, ua maliliu ai tagata faigaluega. Ua mātauina e le mekasini o le New Scientist e faapea: “E leai se masalosalo, o nisi taimi, o le toe gaosia o ni mea fou mai mea tuai, ua avea ma auala e lafoaia ai otaota oona.”

Ua faamatalaina le tulaga matautia e le U.S. News & World Report e faapea: “O le iai o faamatalaga sese e uiga i mea ua aauina atu, o masei i le tulafono, ma le leai o se tomai, ua faigofie ai ona faatau atu e faatauoa lē alolofa i atunuu tauatiaʻe ia otaota vale oona e lei faamamāina e avea ma ‘faalelei eleele mo laau’ po o vailaau e faamamate ai meaola ninii ua lē toe aogā, o se ‘fesoasoani mo faatoaga.’”

O maquiladoras po o falegaosimea e umia e atunuu i fafo, ua taatele lava i Mekisikō. O le sini autū lava o kamupanī mai atunuu i fafo, o le sola ese lea mai tulafono mamafa faatatau i le polusione, ma ia maua ai ni tupe faasili mai le anoanoai o tagata faigaluega e maulalo totogi. E faitau sefuluafe tagata Mekisikō e nonofo i faleoo e sosoo ma alāvai o vai ua faapolusioneina. Fai mai se tasi fafine: “E oo lava i ʻoti e latou te lē inuina ia vai.” Na taʻua i le lipoti a se Faalapotopotoga Faafomaʻi i Amerika le laufanua tuaoi “o se vaivai leaga ma o se nofoaga ua māfua mai ai faamaʻi pipisi.”

E Lē na o Meaola Ninii e Mamate Ai

Na fesiligia e Arif Jamal, o se tagata e galue faapitoa i mea tau faatoaga ma le faatamaʻia o meaola ninii mai Khartoum e faapea: “E mafai faapefea e se atunuu ona faasā mea oona i lona lava atunuu, ae gaosi ma faatau atu ia mea i isi atunuu? O fea o iai amioga tatau e tusa ai ma nei mea?” Sa ia faaalia ni ata o kalone ua faapipii ai ni faailoga e faapea: “E lei faamaonia mo le faaaogaina”—o nei kalone na aumai mai atunuu mauoa. Na maua nei mea i se laufanua ua faasaoina faapitoa mo manu o le vao i Sutana. Na maua ai le anoanoai o manu mamate e latalata i nei mea.

Ua lipotia mai e le New York Times se tasi atunuu mauoa e faapea, “i tausaga taitasi, na te faatauina atu i fafo le tusa ma le 500 miliona pauna o vailaau e faamamate ai meaola ninii, ia ua faasaina, ua taofia pe e lei laiseneina mo le faaaogaina i lona lava atunuu.” O le vailaau e tapē ai meaola ninii o le heptachlor, e tai pei o le DDT, na faasaina mo le faaaogaina i laau ʻaina i le 1978. Ae o loo faaauau pea ona gaosia e le falegaosimea lea na ia muai faia lea vailaau.

Na maua i se suesuega a Malo Aufaatasi le anoanoai o “vailaau e matuā oona e faamamate ai meaola ninii” o loo iai pea i atunuu tauatiaʻe pe ā ma le 85. E tusa ma le tasi le miliona tagata o loo mafatia i mea oona matautia i tausaga taitasi, ma atonu e 20,000 ua maliliu ona o nei vailaau.

E mafai foi ona taʻua falegaosi tapaa o se faaaoaoga tutasi o le matapeapea i mea e oti ai. Ua taʻua i se mataupu i le Scientific American ua faaulutalaina, “O le Tapaa o se Mala Faalekelope” e faapea: “O le anoanoai o faamaʻi ma maliu i le lalolagi atoa ona o le tapaa, e lē o ni tala soonafai.” O le tuufaatatauga i le matutua o ē ua faatoʻā amata ona ulaula e faapea, ua matuā sili atu ona lāiti, a o le fuainumera o fafine ulaula, ua matuā faateleina. O kamupanī tapaa malolosi i tauvaga faatasi ma a latou au faasalalau taufaasese, ua taulau manuia i le faatauina atu o le tapaa i le tele o maketi i atunuu matitiva. O le matuā toatele o tagata ua maliliu ma tino ua faaleagaina i faamaʻi, ua otaotā ai lo latou auala i le mauaina o oa.a

Ae peitai, e tatau ona faapea atu, e lē o kamupanī uma e lē o manatu mamafa mo le lelei o atunuu tauatiaʻe. E iai nisi o kamupanī o loo taumafai e faia ni pisinisi talafeagai ma maufaatuatuaina i atunuu tauatiaʻe. Mo se faataʻitaʻiga, ua saunia e se tasi kamupanī ni tupe totogi pe a litaea pe maʻi, ma e faatolu ona ia totogi atu i ana tagata faigaluega le totogi manaomia. O se isi kamupanī ua tu malosi mo aiā tatau a tagata ma soloia le tele o isi konekalate ona o le faaaogaseseina o aiā a tagata.

Faagutugutulua ma Solomuli

I le 1989, na sainia ai se maliega i le tauaofiaga a Malo Aufaatasi na faia i Basel, i Suisilani, ina ia taofia le feaveaiina o otaota matautia i le va o atunuu. Sa lē taulau ona foia ai i lea fonotaga le faafitauli, ma na lipotia mai e le New Scientist i se fonotaga na faia mulimuli ane e na lava atunuu ia Mati 1994 e faapea:

“I le tali atu i le mafuaaga malamalama o le ita o atunuu tauatiaʻe, na faia ai e atunuu e 65 na auai i le tauaofiaga i Basel se laasaga tāua agaʻi i luma ina ua latou filifili e faaumiumi atu le tauaofiaga e ala i le faasāina o le aauina atu o otaota matautia mai atunuu mauoa o le OECD [Organization for Economic Cooperation and Development] i atunuu tauatiaʻe e lē i totonu o le OECD.”

Ae o lenei faaiuga aupito lata mai, e foliga mai sa lē logo lelei i atunuu mauoa. Na faailoa mai e le New Scientist lona popole e faapea: “O se mea e faateʻia ai i le maua o le tala e faapea, ua taumafai uma nei Amerika, Peretania, Siamani ma Ausetalia e faavaivaia le faaiuga. O ni faamatalaga na maua mai i tala o faamaumauga a le malo o Amerika, ua faaalia ai le faia ma le poto o ana ‘taumafaiga faalilolilo’ ina ia ‘faavaivaia’ le sa, a o lei ioe e sainia le maliega.”

Le Aso o le Puapuaga mo Ē Matapeapea

Ua lapatai mai le Tusi Paia i le Iakopo 5:1 e faapea: “Faauta mai ia; outou e, tamaoaiga, ia outou fetagisi ma uio ona o puapuaga e oo mai ia te outou.” O le puapuaga o le a oo mai mai le aao o lē na te mafaia ona faasaʻoina mea: “E faia e Ieova mea tonu, ma faamasinoga mo e ua sauaina uma lava.”—Salamo 103:6.

O i latou o loo ola nei i le tulaga matuā mativa, e mafai ona maua le faamafanafanaga i le iloa ua toeitiiti ona faataunuuina lea o upu o le Salamo 72:12, 13 e faapea: “E laveai e ia o le mativa i lona alaga mai; atoa ma le ua puapuagatia, ma le ua leai sona fesoasoani. E alofa atu ia i le ua vaivai ma le ua mativa; e faaola lava e ia e ua matitiva.”

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le Awake! o Me 22, 1995, “Fasiotia le Faitau Miliona ina ia Maua ai le Faitau Miliona o Tupe.”

[Pusa i le itulau 6]

Se Faupuʻega o Otaota Matautia ua Lē Mafai ona Aveesea

“Ua Faafaupuʻe Otaota Matautia Faaniukilia e Aunoa ma se Vaifofo e Faia i Ai.” O upu na o loo tusia i le itulau faapitoa mo le faasaienisi i le New York Times o Mati i le tausaga ua mavae. Ua faapea mai le mataupu: “O le mea e sili ona faigofie, o le tanuina lea. Ae ua faitioina nei lena manatu i se felafolafoaiga a saienitisi, ma suesuega a ni sui o le malo, pe faamata o le a iu ina pasae se nofoaga ua faia i lalo o le eleele i Nevada e lafoai i ai lapisi ona o le lafoai pea i ai o otaota o le plutonium.”

E tele fuafuaga ua faatulai mai e saienitisi ina ia aveesea ai mai le lalolagi mea o totoe o le plutonium, ae ona o le tau, fefinauaiga, ma le mataʻu, ua oo ai ina lē taulau ia taumafaiga. O le tasi o manatu e lē fiafia i ai le toatele, o le tanumia lea o ia mea i le sami. O le isi mafaufauga ua sili ona ofo ai, o le faapā lea i le la. O le isi vaifofo, o le faaaogā o masini e pulea ai le malosi faaniukilia e susunu ai. Ae na faaleaogaina lea manatu, ona e faapea “e alu ai le faitau selau afe o tausaga e faia ai.”

Na faapea mai Dr. Makhijani o Suesuega i Matātā Tau i Malosiaga ma le Siosiomaga: “O vaifofo lelei uma e aogā e iai ona itu leaga faapolotiki, ma o vaifofo lelei uma faapolotiki, e masani ona lē aogā. E leai lava se tasi e iai ni vaifofo atoatoa i lenei gasu, e aofia ai ma i matou.”

Ina ia maua le eletise e le 60 miliona o aiga—le 20 pasene o le eletise a le atunuu—le 107 masini e pulea ai le malosiaga faaniukilia na o loo i fale mo malosiaga i le Iunaite Setete, ua maua mai ai le 2,000 tone o suauʻu ua uma ona faaaogā i tausaga taitasi, ma talu mai le 1957, na faaputuina ai mo se taimi lē tumau nei suauʻu ua uma ona faaaogā i fale mo le malosi faaniukilia. Mo le faitau sefulu o tausaga, sa faatalitali ai ma le lē taulau tagata i le malo ina ia sailia se auala e lafoai ai ia otaota oona. E toaiva peresitene ua tulai mai, ma le 18 o Palemene na ofoina mai ni fuafuaga ma faataatitia ni aso tuupoina e faamautinoa ai le teuina o otaota o ave malolosi faaeletise i ni fale i lalo o le eleele, ae o le lafoaia o otaota oona na e tatau ona leoleomaluina mo le faitau afe o tausaga, e lei faia lava i ai se faaiuga.

I se faaeseesega, o le faitau tiliona o malosi faaeletise ua faagaoioia e Ieova le Atua i fetu e mamao i le vateatea, e leai se mea e mataʻu ai, ma le malosiaga lea na te faagaoioia i lo tatou la, ua mafai ai ona maua le ola i le lalolagi.

[Ē Ana le Ata]

UNITED NATIONS/IAEA

[Ata i le itulau 7]

O vailaau oona ua faaleagaina ai vaiinu ma vai taele

[Ata i le itulau 7]

Tamaiti o loo taaalo i le lotolotoi o otaota matautia e feoti ai

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga