Pe o Manuia ea le Tauiviga?
“IA TAUSI lelei lenei paneta, e na o le pau lava lea o le paneta faapenei o ia i tatou.” O le augani malosi atu lena a Perenise Filipo o Peretania, le peresitene o le World Wide Fund for Nature.
I le faitau afe o tausaga muamua atu, na tusia ai e le faisalamo e faapea: “O le lagi, o le lagi lava, e ia Ieova lea; a ua tuuina mai e ia le lalolagi mo le fanau a tagata.” (Salamo 115:16) Na tuuina mai e le Atua le lalolagi ia i tatou e avea ma o tatou aiga, ma e ao ona tatou tausia lelei. O le mea tonu lena e taʻu o le ekolosi (ecology).
O le uiga moni lava o le “ekolosi,” o “se suesuega o aiga.”a O se tasi o faamatalaga na aumai e le American Heritage Dictionary e faapea, “o le suesuega o āuga lē lelei ua faia e tagata i le siosiomaga, ma le manatu ia puipuia po o le faaleleia e ala i le faasaoina.” A faafaigofie, o le uiga o le ekolosi o le sailia ia iloa le faatamaʻiaga ua faia e le tagata ma saili ni auala e foia ai. E lē faigofie nei galuega.
E Tolu Mea Moni e Lē Mafaafitia o le Ekolosi
Na taʻua e le paiolotisi (biologist), o Barry Commoner, i lana tusi o le Making Peace With the Planet, ia tulafono faigofie e tolu o le ekolosi o loo faaalia ai le faigofie tele ona faaleagaina o le lalolagi.
E fesootai mea uma lava. E faapei lava ona afaina le tino uma pe a leaga le nifo e tasi, e faapena foi o le faaleagaina patino o se alamanuia faanatura e mafai ona amata ai se faasologa o faafitauli mo le siosiomaga.
Mo se faataʻitaʻiga, i le fa sefulu tausaga ua mavae, na tatuu ai i lalo le 50 pasene o le vaomatua o Nepal i Himalaya a lē mo fafie tafuafi ia pe mo le faia ai o laupapa. Ona ua aveesea mai laau, a oo i timuga mamafa ona tafiesea lea o le palapala o loo i autafa o mauga. A aunoa ma le palapala lea e pito i luga, o le a lē faigofie ona mau aa o laau fou, ma o le tele o mauga ua leai ni laau o ola ai. Ona o le faatamaʻia o vaomatua, e faitau miliona tone o le palapala i Nepal o loo tafia i tausaga taitasi. Ma o le faafitauli e lē na o Nepal e patino i ai.
I Bangladesh, o le timu e ō mai faatasi ma matagi malolosi lea sa masani ona talitalia e laau, ua alu atu faasasaʻo nei i mauga tula ma agaʻi atu ai i le talafatai, ma faapogaia ai ni lologa matautia. I vaitaimi ua mavae, sa taʻi 50 tausaga ma tupu lologa matautia i Bangladesh; i le taimi nei, ua taʻi 4 tausaga po o le itiiti ifo foi.
I isi vaega o le lalolagi, ona o le faatamaʻia o vaomatua ua tau leai ai se timu ma ua suia ai le tau e masani ai. O vaomatua ua na o se tasi o alamanuia faanatura ua faataumaoia e le tagata. Talu ai o loo itiiti se mea ua iloa e i latou o suesuea le ekolosi e faatatau i fesootaiga uma i lenei faiga lavelave o le ekositema (ecosystem, taualumaga e faasino i meaola ma o latou siosiomaga), e ono lē faigofie la ona iloa se faafitauli seiloga ua telē se faatamaʻiaga ua faia. Ua moni lenei e tusa ai o le tulaga o lafoaia ai lapisi, lea e faataʻitaʻia mai ai le tulafono lona lua o le ekolosi.
E tatau ona iai se mea e ave i ai mea uma. Seʻi tau ina manatu i foliga o le a iai se fale pe afai e lē faatamaʻiaina le lapisi. E felatai tele le faiga o mea o i ai i lo tatou paneta—e tatau lava ona iai se vaipanoa i le lalolagi lenei ua avea ma o tatou aiga e ave i ai a tatou lapisi. O le faaleagaina o se vaega o le afuafu o le osone, ua faaalia ai e foliga mai e oo lava i kasa e manatu i ai e lē faaleagaina ai, e pei o le chlorofluorocarbons (CFCs), e lē faapea o le a mou atoatoa atu lava i le ea manifinifi ma leiloa atu ai. O le CFC ua na o se tasi lea o le faitau selau o mea e ono faaleagaina ai lea o loo faaalu atu agaʻi i le vanimonimo, i vaitafe, ma le sami.
E moni, e iai nisi mea e mafai ona “gasepala” (biodegradable), o lona uiga e faasolo ina toe pala ma liu palapala ai, ae o isi mea e lē mafai. O matafaga o le lalolagi ua matuā otaotā i fagu una lea o le a taatitia ai iina mo le faitau sefulu o tausaga i le agaʻi i luma. O otaota mai falegaosimea lea e lē faigofie ona iloa atu i nisi taimi, e masani lava ona iai se vaipanoa e tanumia ai. E ui lava ua lē o toe tau atu i ai le vaai, ae leai se faamaoniga faapea o le a lē toe tau i ai le mafaufau. E mafai lava ona tafe atu i le suavai lea tatou te mauaina mai i lalo i le eleele ma lamatia ai le soifua o tagata atoa ma manu. Na taʻutino mai e se saienitisi mai Hungary i le Matagaluega o le Suesuega o Vai i Budapest e faapea: “Ua tatou lē iloa le mea e fai i vailaau (chemicals ) ia o loo maua mai i falegaosimea. Tatou te lē iloa foi po o le ā le tele ua uma ona fai ma o fea foi ua faaalu i ai.”
O otaota e sili ona lamatia ai i nei otaota uma o toega o malosi o aaveuila (radioactive), lea e maua mai i nofoaga o gaosia ai le malosi faaniukilia. E faitau afe tone o otaota niukilia o loo faaputu nei i nofoaga lē tumau, e ui o nisi vaega ua uma ona lafoaia i le sami. E ui i le tele o tausaga o suesuega ma sailiiliga faasaienitisi, ae e lei maua lava se vaifofō, mo se nofoaga tumau ma malupuipuia e faaputu po o le faatamaʻia ai nei otaota, e leai foi se faailoga e iloa ai ua latalata ona maua. E leai se tasi na te iloa le taimi e aliaʻe ai āuga leaga e tuai ona oo mai o nei mea. Ma le mautinoa lava e lē mafai ona aveesea le faafitauli—o le a iai pea i nei otaota ia le malosi o aaveuila mo le faitau senituri po o le faitau meleniuma e lei oo mai, ia pe seia oo lava ina faia i ai e le Atua se gaoioiga. (Faaaliga 11:18) O le faatamala o le tagata i le faatamaʻiaina o otaota, o se faamanatuina mai foi lea o le tulafono lona tolu o le ekolosi.
Ia tuu atu i le natura seʻi fai lana gaoioiga. I nisi faaupuga, e manaomia ona galulue faatasi le tagata ma le faatulagaga faalenatura, nai lo le taumafai e pasi loa ona o se mea e manatu le tagata e sili ona lelei. O se faataʻitaʻiga lelei o lenei mea o se tasi o ituaiga o vailaau e faaumatia ai manu ninii faalafua (pesticides). Ina ua faatoʻā faaaogā i le taimi muamua lava, sa mafai ai e faifaatoaga ona faatamaʻia le vao ma aveesea ia manu ninii faalafua. Na foliga mai o le a matuā faateteleina fua o faatoaga o le a maua. Peitai ane na iu ina sese le gasologa o mea. Na iu ina lē toe ila ia vao ma iniseti e ui ina fesuiai atu i ai le tele o ituaiga o vailaau eseese, ma na manino mai ua faaoonaina e nei vailaau ia isi meaola o loo latou aiina nei mea, o meaola tataa ma e aofia ai foi ma le tagata. Atonu ua e aafia ai i le faaoonaina ona o vailaau e faaumatia ai manu ninii faalafua. Afai o le tulaga lena, o oe la o se tasi o le faitau miliona o ē ua aafia ai i le lalolagi atoa.
O le iuga e ofo ai, ua amata nei ona foliga mai o le faaaogaina o nei vailaau i faatoaga o le a lē iu ina faaleleia ai o latou fua i le agaʻi i luma. I le Iunaite Setete, ua faaleagaina ai e iniseti se vaega tele o le seleselega e sili atu nai lo le tulaga sa iai a o lei faaaogaina ia vailaau e tapē ai. E faapena foi, le Matagaluega Faavaomalo e Suesuea le Araisa, lea e faamautu i Filipaina, ua latou iloa e lē o faaleleia e nei vailaau le fua mai o faatoaga i Saute sasaʻe i Asia. O se mea na tupu, o se polokalame na faia e le malo o Initonesia lea sa lē faalagolago atoa atu i le faaaogaina o nei vailaau, na ausia le faatelega e 15 pasene le fua mai o faatoaga araisa talu mai le 1987, e ui ina sa faaitiitia i le 65 pasene le faaaogaina o vailaau e tapē ai iniseti. E ui lava i nei tulaga uma, o loo faaaogā pea i sona aofaiga tele ia nei vailaau e faifaatoaga i le lalolagi.
O tulafono e tolu o le ekolosi o loo taʻua i luga ua fesoasoani mai e faamalamalama pe aisea ua sese ai mea. O isi fesili tāua, O le ā le telē o le faatamaʻiaga ua uma ona fai, ma e faapefea ona faaleleia?
O le ā le Telē o le Faatamaʻiaga ua Uma Ona Fai?
O le faafanua o le lalolagi o loo faaalia iinei (tagai i le itulau e 8-9) o loo faamatilatila atu ai nisi o faafitauli autū tau i le siosiomaga, ma po o fea o loo sili ona ogoogo ai. O le mea ua manino, pe a aveesea se nofoaga masani o manu ma laau, po o le faia foi o se gaoioiga e faaleagaina ai laau totō po o se ituaiga o meaola, e le mafai e tagata ona faaleleia le mea ua faaleagaina. O isi faatamaʻiaga—e pei o le faaleagaina o le afuafu o le osone—ua uma ona faia. Ae faapefea gaoioiga faaauau i le faatamaʻiaina o le siosiomaga? Pe o taulau le tauiviga ia taofia, ia po o le faatelegeseina foi?
O faatusatusaga aupito tāua e lua o le faatamaʻiaga ua faia i le ekolosi, o faatoaga ma faiga faiva. Aisea? Auā o lo latou faatuputeleina e faalagolago i se siosiomaga lelei ma ona o o tatou ola e faalagolago i le lelei o le mauaina mai pea o le sapalai o meaʻai.
O loo taufai aliali mai i nei vaega e lua le faaitiitia ma le faaleagaina. Na taʻua e le Faalapotopotoga o Faatoaga ma Taumafa a Malo Aufaatasi e faapea, e lē mafai e faiga faiva a le lalolagi ona fagotaina le sili atu i le 100 miliona tone o iʻa e aunoa ma le afaina ai o le toe mauaina o nisi iʻa. Na ausia lena aofaiga i le 1989, ma o le mea tonu lava lena na tupu, e fa miliona na faaitiitia ai iʻa na maua i le lalolagi atoa i le tausaga na sosoo ai. Ua faateleina le faaitiitia o nofoaga e tataa i ai iʻa. Mo se faataʻitaʻiga, o le itu i mātū sasaʻe o le Atalani, ua faaitiitia i le 32 pasene ia iʻa maua i le 20 tausaga ua tuanai. O faafitauli autū ona ua fagota faalausosoo, faapolusioneina o vasa, ma le faatamaʻiaina o nofoaga e fanafanau mai ai iʻa ninii.
O lenei faiga lē maalofia e faapopoleina ai, o loo aliali mai foi i faiga faatoaga. I le tausaga e 1960 ma faasolo mai ai, ma i tala mai o le 1970, na matuā faaleleia ai le tulaga o mea totō e lē gata i mea na fai e fetaiaʻi ai le vai i totonu o faatoaga, ae na faateleina foi le faaaogaina o vailaau e tapē ai le vao ma iniseti faalafua, atoa ma faalelei eleele, na matuā oso maualuga ai le fua mai o faatoaga. I le taimi nei, ua faasolo ina lē aogā ia faalelei eleele ma vailaau e tapē ai vao ma iniseti, atoa ma le lē lava o vai ma le polusione ua faaitiitia ai le seleselega.
E ui lava e toeitiiti 100 miliona tagata e faaopoopo mai i tausaga taitasi lea e tatau ona fafagaina, ae i le sefulu tausaga ua tuanai na faaitiitia ai le faitau aofai o laufanua ua faatoʻaina. Ma o nei foi laufanua ia e ono faatoʻaina ua tau lē ola ai ni faatoaga. Na faamatalaina e le Worldwatch Institute e tusa ma le 500 piliona tone o le palapala pito i luga ua lē maua e le ʻau faifaatoaga i le 20 tausaga ua teʻa ona ua tafia po o le āia. E aunoa ma se faaletonu, ua faaitiitia taumafa mai le mea o loo maua mai ai. Na taʻua e le lipoti o le State of the World 1993 e faapea, “o le faaitiitia o taumafa maua i le 6 pasene i le tagata e toatasi i le va o le 1984 ma le 1992 atonu [o le] tulaga pito sili lea ona faapopoleina ai i aso nei.”
E manino lava, ua i se tulaga lamatia le soifua o le faitau miliona o tagata talu ai le faatamala o le tagata i le siosiomaga.
Pe e Mafai e Tagata Ona Taulimaina ia Faafitauli?
E ui lava o lea ua malamalama le tagata i sina vaega o mea ua sese, ae lē faigofie ona faaleleia. O le faigata muamua e manaomia ni tupe se tele—pe tusa o le $600 piliona i le tausaga—e faatino ai ia lafo na faatutū i le Fonotaga a Taʻitaʻi o Malo o le Lalolagi Tau i le Siosiomaga ma Atinaʻe na faia i Rio i le 1992. E manaomia foi ona fai ni faataulagaina—faataulagaina e pei o le faaitiitia o mea e faatamaʻia ae faateleina mea e toe faaaogā e fai ai isi mea, le faasaoina ma puipuia o vai ma le eletise, faaaogā auala mo femalagaaiga o loo faaaogā e le lautele nai lo lau lava taavale, ma o le mea e sili ona faigata i mea uma, manatu i le lalolagi nai lo lou manatu i lou lava lelei. Na faafaigofie mai le manatu e John Cairns, Jr., le taʻitaʻifono o se komiti a le Iunaite Setete mo le faasaoina o le ekositema o vai, (taualumaga e faasino i meaola ma o latou siosiomaga) i lona faapea mai: “O loo ia te au se vaaiga mautinoa i le mea e mafai ona tatou faia. Ae e faaletonu laʻu vaaiga i le mea o le a tatou faia.”
O le tau atoa e alu ai i lenei galuega faamamā e matuā anoanoai lava ua manatu ai le tele o atunuu e tolopo lea aso. I le taimi o le faaletonu o le tamaoaiga, o le faaleleia o le siosiomaga ua vaai i ai o se faamataʻu i galuega po o le afaina ai o le tamaoaiga. E taugofie atu le tau lava o le talanoa i ai e aunoa ma ni gaoioiga. Na faamatalaina e le tusi Caring for the Earth le tulaga o loo iai mea e pei “ua tele folafolaga ae leai ni gaoioiga.” E ui i lenei faatuai i le faia o ni gaoioiga sa tatau ona fai, faamata e lē mafai e le malamalamaga fou faatekinisi (new technology)—pe a tuu i ai se taimi—ona maua se vaifofo i le gasegase o le paneta e aunoa ma lona afaina ai? E foliga mai e leai.
Na faia e le National Academy of Sciences a le Iunaite Setete, ma le Royal Society a Lonetona se faamatalaga tuufaatasi i lo la taʻutino mai: “A faapea e saʻo ia faamatalaga e uiga i le tupu aʻe o le faitau aofai o tagata ma tumau pea e lē suia le auala o a latou gaoioiga i le lalolagi, e ono lē mafai e le faasaienisi ma le malamalamaga faatekinisi ona taofia se faaleagaina lē mafoia o le siosiomaga po o le tumau foi i le mativa le tele o le lalolagi.”
O le faafitauli o otaota niukilia atoa ma le leai o se nofoaga e lafoai i ai, ua faamanatu mai ai e lē malosi atoatoa le faasaienisi. Ua 40 nei tausaga o saili e saienitisi se nofoaga tumau saogalemu e teu ai otaota o malosi o aaveuila. Ua faamaonia le faigata o le sailiga ua oo ai ina manatu nisi atunuu, e pei o Italia ma Anitenitina, latou te lē mafai ona saunia se nofoaga seʻi oo i le tausaga e 2040 pe a lata mai. O Siamani, le atunuu e sili ona maumauai i lenei tulaga, o loo faamoemoe e faamautū a latou fuafuaga i le tausaga e 2008.
Aisea ua avea ai otaota niukilia o se faafitauli? “E leai se saienitisi po o se inisinia na te aumaia se faamaoniga mausalī e faapea o le a lē mafai ona toe mama mai i fafo i se tulaga matautia nei otaota o malosi o aaveuila e tusa lava po o le ā le malupuipuia o le mea e teu ai,” sa fai mai ai le tagata suesue i le eleele o Konrad Krauskopf. Ae e ui lava i uluai lapataiga e faatatau i le faigata o le faatamaʻiaga o nei ituaiga otaota, ae o loo agaʻi pea i luma malo ma kamupanī o loo gaosia le niukilia e aunoa ma se manatu mamafa i ai, i le manatu faapea o le a aumaia e le malamalamaga faatekinisi o le lumanai se vaifofo. E lei oo mai lava lena vaifofo.
Afai e tuai ona aumai e le malamalama faatekinisi se vaifofo mo le faafitauli tau siosiomaga, o ā nisi avanoa o iai? Pe o le a faamalosia ia atunuu e ni mafuaaga e lē maalofia e galulue faatasi ai e puipuia le paneta?
[Faaopoopoga i lalo]
a O le upu Eleni oiʹkos (fale, aiga) ma le lo·giʹa (suesuega).
[Pusa i le itulau 7]
O Sailiga mo Malosiaga e Mafai Ona Maua Pea
O le toatele o i tatou e lē manatu mamafa i malosiaga—seʻi vaganā ua pē le paoa po o le sii o le tau o le suauu. Peitai, o le gaosia ma le faaaogaina o le malosiaga, o se tasi o mafuaaga sili o le polusione. O le tele o le malosiaga o loo faaaogā e maua mai pe a susunuina fafie po o ala o malosiaga mai le eleele, o se gaoioiga o loo avatu ai le faitau miliona o tone o le karaponi taiokesaita (carbon dioxide) agaʻi i le atimosifia, ma ua faaumatia ai foi se vaega tele o le vaomatua o le lalolagi.
O le malosiaga faaniukilia, lea foi e ono faaaogaina, ua faasolo atu lava ina lē fiafia i ai le toatele ona o le matautia o faalavelave e tutupu mai ai, atoa ma le faigata ona teuina o otaota o malosi o aaveuila. O le isi malosiaga e ono filifilia e taʻua o le malosiaga e mafai ona maua pea, ona e lē gata ina pulea lelei ae e maua fua foi. E lima ituaiga autū o nei malosiaga.
Malosiaga e maua mai le la. E faigofie tele ona maua mai mo le faavevelaina ai, ma i nisi atunuu, e pei o Isaraelu, o le tele o fale e iai ia solar panels mo le faavevelaina ai o vai. O le faaaogaina o le la mo le mauaina mai ai o le eletise e fai si faigata, peitai o le faaaogaina o sela photovoltaic faaonaponei ua maua ai le eletise i nisi vaipanoa maotua ma e feololo le tau.
Malosiaga e maua mai le savili. O fale tetele e ao ai le malosi e maua mai i le matagi ua faatutūina nei i le tele o vaega o le lalolagi e tetele ai le matagi. O le eletise lea e maua mai i le eolian energy, e pei ona taʻua ai, ua faasolosolo lava ina paʻū le tau, ma i nisi vaipanoa e taugofie atu nai lo le malosiaga e masani ai.
Paoa tau eletise e maua mai le suavai. Pe tusa o le 20 pasene o le eletise o le lalolagi e sau mai fale o loo gaosi ai le eletise e maua mai le suavai, peitai ane i atunuu tamaoaiga o le tele o nofoaga e ono faaaogaina ua uma ona faaaogā i se auala faalemanuia. Ua aumaia foi se faatamaʻiaga tele faaekolosi ona o faatanoa tetele. O le mea e aliali mai e tatau ona fai ae maise lava i atunuu o loo atiaʻe le tamaoaiga, o le fausia faalaiti lea o ni fale se tele o le ituaiga lea e maua mai ai lenei eletise.
Malosiaga tau teofema (Geothermal energy).O nisi atunuu, ae maise lava Iceland ma Niu Sila, ua mafai ona latou fesootai atu i le “taamilosaga o le vaivevela” o loo i le eleele. O gaoioiga a maugamu i lalo i le eleele ua vevela ai le suavai, ma e mafai ona faaaogā e faaoo atu ai le ea vevela i fale ma gaosi mai ai le eletise. O loo maua foi le ituaiga o eletise lava lenei i Italia, Iapani, Mekisikō, le Atu Filipaina, ma le Iunaite Setete.
Malosiaga e maua mai galu. E faaaogaina foi āu o le sami i nisi atunuu, e pei o Falani, Peretania, ma Rusia, ina ia maua mai ai le eletise. Peitai, e lē tele ni nofoaga i le lalolagi e faigofie ona maua mai ai lenei ituaiga malosiaga i se tau e taugofie.
[Pusa/Ata i le itulau 8]
O Nisi o Faafitauli Iloga Tau Siosiomaga o le Lalolagi
Faatamaʻia o vaomatua. Pe tusa o le tolu kuata o vaomatua i vaega e faaleogalua tau, ma pe o le ʻafa o vaomatua faateropika o le lalolagi ua lē o toe iai, ma o le televave o le faatamaʻiaga o vaomatua i le faitau sefulu tausaga ua mavae ua matuā saosaoa lava. O le faatusatusaga talu ai nei ua tuu ai le faatamaʻiaga o vaomatua faateropika i le va o le 60,000 maila faatafafā (150,000 kilomita faatafafā) ma le 80,000 maila faatafafā (200,000 kilomita faatafafā) i tausaga taitasi, pe tusa o le telē o Uruguay.
Otaota o mea oona. O le ʻafa o le 70,000 o vailaau uma ua gaosia nei ua faailogaina e oona. I le Iunaite Setete lava ia e maua mai ai le 240 miliona tone o otaota oona i tausaga taitasi. O le lē lava o faamaumauga aloaia ua lē mafai ai ona iloa le faitau aofai i le lalolagi atoa. E faaopoopo atu i lena, e oo atu i le tausaga e 2000, ua toeitiiti 200,000 tone o otaota o malosi o aaveuila ua teuina i nofoaga lē tumau.
Faaleagaina o laufanua. Pe tusa o le tasi vae tolu o laufanua o le lalolagi ua tauāu ina avea ma toafa. I nisi vaega o Aferika i Saute, o le toafa o Sahara ua faaopoopoina le telē i le 200 maila (350 kilomita) i totonu i le na o le 20 tausaga. Ua matuā lamatia lava soifua o le faitau miliona o tagata.
Faaitiitia o le suavai. Pe tusa ma le lua piliona tagata o loo mau i vaipanoa ua matuā faaitiitia ai lava le suavai. O le mafuaaga o le faaitiitia ona ua mātūtū le faitau afe o vaieli ma le tau lē lava o suavai i faatanoa vai ia e faalagolago i ai.
Tau mou atu isi ituaiga o meaola. E ui lava e lē saʻo atoatoa le fuainumera, ae ua fuafuaina e saienitisi e i le va o le 500,000 ma le 1,000,000 ituaiga o meaola o manu vaefa, laau, ma iniseti o le a mou atu i le tausaga e 2000.
Faaleagaina o le atimosifia. O se suesuega a Malo Aufaatasi na faia i tausaga amata o le 1980, na iloa ai o le tasi le piliona o tagata o loo ola i oganuu e tumutumu ai tagata, o loo oo atu i ai i aso taitasi kasa oona ia e afaina ai le soifua mālōlōina, e pei o le sulfur taiokesaita, o le naitorosene taiokesaita, ma le karaponi monookesaita. E lē taumatea o le vave o le faatuputeleina o tagata i aai tetele i le sefulu tausaga ua tuanai ua faateteleina ai le faafitauli. E faaopoopo atu i lena, e 24 piliona tone o le karaponi taiokesaita o loo faaalu atu i le atimosifia i tausaga taitasi, ma ua iai le popolega e faapea e ono faapogaia e lenei “kasa vevela lē foia” (greenhouse gas) se vevela i le lalolagi atoa.
[Faafanua]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Faatamaʻia o vaomatua
Otaota o mea oona
Faaleagaina o le atimosifia
Faaitiitia o le suavai
Tau mou atu isi ituaiga o meaola
Faaleagaina o laufanua
[Ē Ana le Ata]
Mountain High Maps™ copyright© 1993 Digital Wisdom, Inc.
Photo: Hutchings, Godo-Foto
Photo: Mora, Godo-Foto