O Ai e Mafai Ona Aumaia le Filemu Tumau?
“Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu aʻi vine; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aʻoaʻo foi i taua.”
O LE mau o loo taʻua i luga e mai le mataupu e 2 fuaiupu e 4 o le Isaia, i le Tusi Paia. I le tusitusiga e taʻua o le Human Development Report 1994, na lomia e le Polokalame o Galuegafai a Malo Aufaatasi (UNDP), na latou siiina ai nei upu ona faapea atili mai lea: “Ua foliga mai o le taimi o lenei valoaga e oo mai faatasi ma le iuga o le taua faaupufai [i le 1990]. Peitai e oo mai lava i le taimi nei, ua faamaonia o lenei mea o se faamoemoega e faigata ona talitonuina.”
O Loo Faaitiitia Faiga Faavaegaʻau
O se tasi o vala ua faavaivaia ai faamoemoega mo le filemu, talu ai o suiga o tulaga faapolotiki faavaomalo ua lē o faatutusa atu i faaitiitiga tetele ua faia i tupe o loo faaalu i faiga faavaegaʻau. E moni, ua iai ni faaitiitiga. E tusa ai ma fuainumera faamaumauina a Malo Aufaatasi, o tupe sa faaalu mo faiga faavaegaʻau i le lalolagi aoao ua paʻū ifo mai le $995 piliona i le 1987 i le $815 piliona i le 1992. Peitai o loo telē naʻuā pea lena fuainumera o le $815 piliona. I se faatatauga vave o loo tutusa lena ma le tuufaatasiga o tupe uma o loo maua e le ʻafa o le faitau aofai o tagata i le lalolagi!
O le isi vala e faatautee i le lē toe iai o ni meatau o le manatu lea faapea o le malosi faavaegaʻau e aumaia ai le saogalemu. O lea, e ui lava ua faaiuina le Taua Faaupufai, ae toatele pea tagata i atunuu mauoloa o loo finau mai e tatau pea ona iai se aofaiga tele o tupe e faaalu mo mea e puipuia ai atunuu. A o avea James Woolsey ma faatonu o le Matagaluega e Aoaoina Faamatalaga Maʻoti a le Iunaite Setete (U.S. Central Intelligence Agency), na ia taʻu atu i le Maota Fono ia Fepuari 1993 e faapea: “Ua tatou faaumatia e tarako tele [le U.S.S.R.] ae ua tatou iai nei i se vaomatua ua faatumulia i le anoanoai o gata uogo eseese.”
I atunuu tauatiaʻe, ua faamaonia ai le aofaiga tele o tupe o loo faaalu i faiga faavaegaʻau e faapea, o le auala lea e taofia mai ai le faia o se osofaiga a atunuu ia ua manatu i ai o ni tarako ma ni gata uogo. Ae i le tulaga moni lava, ua mātauina e le UNDP e faapea, “ua itiiti ni taua faavaomalo ua tauina e atunuu tauatiaʻe, ma o le tele o nei atunuu ua latou faaaogā a latou autau faaauupegaina ina ia faamataʻuina ai o latou lava tagata.” O le mea moni, na faamatala mai e le lipoti a le UNDP e faapea: “I atunuu tauatiaʻe, o avanoa e sao ai mai le oti ona o le tuulafoaia e le lautele (mai faamaʻi ona o le lē lava o meaʻai paleni ma faamaʻi e ono togafitia) e tusa ma le 33 taimi e sili atu ai ona tele nai lo avanoa e sao ai mai le oti ona o se taua i osofaiga mai fafo. Ae, i se fua faatatau, e tusa e toʻa 20 fitafita mo le fomaʻi e toatasi. E ui i lea, e foliga mai e sili atu ona faaitiitia e fitafita le saogalemu o tagata nai lo le faateleina.”
O Fefaatauaiga o Meatau Faavaomalo
I le taimi o le Taua Faaupufai, sa faatau atu ai e malo malolosi e lua o le lalolagi meatau i atunuu sa latou faifaimea faatasi ina ia faamausalī ai na sootaga, e maua ai ni nofoaga e faamautū i ai a latou vaegaʻau, ma faatumauina ai lo latou malosi. Sa faasolo ina malolosi autau a le tele o atunuu. Mo se faaaoaoga, i le taimi nei, e 33 atunuu ua iai a latou lava tanetau o taua e silia i le 1,000 a le atunuu e tasi.
Nei la ua uma le Taua Faaupufai, ua mou atu ai foi ma mafuaaga faapolotiki ma puipuiga mo le faatauina o meatau. Peitai, o loo tumau pea ona malosi le uunaiga i tulaga tau tupe. O se avanoa mo le mauaina o ni tupe! O lea, a o paʻū ifo i lalo le manaomia o meatau i totonu o atunuu lava latou, ua tauanau ai e i latou o loo gaosia meatau faiga malo a o latou atunuu e faapea, o le auala e maua ai pea galuega ma tausia ai le lelei o le itu tau i le tamaoaiga o le faatau atu lea o meatau i isi atunuu.
Ua faapea mai le mekasini o le World Watch: “O se tulaga e feteenai, auā e pei lava ona faaui ese mai e malo malolosi le faaaogaina o a latou pomu faatonutonu alumamao faaniukilia, ua faapena foi ona latou naunautai e sailia ni ala e faatau atu ai le tele o a latou pomu masani ma fana i le toetoe lava o tagata uma e mananao e faatau.” O le ā se aofaiga faamaumauina? E tusa ai ma le Matagaluega o loo Sailiilia le Filemu Faavaomalo i Stockholm (Stockholm International Peace Research Institute), o le tau o auupega masani na faatau atu i le maketi faavaomalo i tausaga mai le 1988 e oo atu i le 1992 e $151 piliona. O le Iunaite Setete e sili atu ona tele a latou meatau na faatau atu, sosoo atu ai ma atunuu ia sa muai avea ma Soviet Union.
O Loo Tumau Pea le Faamataʻu Mai o Mea Faaniukilia
Ae faapefea le faamataʻu mai o mea faaniukilia? Na sainia e le Iunaite Setete ma le Soviet Union (po o ona setete na sosoo ane i ai) le Feagaiga mo se Nofoaga Lona Lua mo Malosi Faaniukilia (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty) i le 1987 atoa ma feagaiga e lua mo le faaitiitia o le gaosiina o meatau (START) i le 1991 ma le 1993.
O feagaiga o le START na faasaina ai meatau faatonutonu alu mamao ia ʻaua neʻi sili atu i le tasi le ulu (warhead) ma ia oo atu i le tausaga e 2003 ua aveesea le tolu kuata o meatau faatonutonu uma faaniukilia. Peitai a o mou atu le fefe i le iai o se Taua Lona Tolu faaniukilia a le Lalolagi, o loo iai pea le anoano o meatau faaniukilia e mafai ona matuā faaumatia aʻiaʻi ai meafaiola uma i le lalolagi.
O le toe faataapeina o nei meatau ua faateleina ai le avanoa mo le gaoia o meatau faaniukilia. O se faataitaiga o Rusia, pe tusa ma le 2000 meatau alumamao o loo latou faataapeina ma faaputu ulu (warhead) i le tausaga. I le faia faapea o loo maua mai ai se mea e taʻu o le plutonium pits. O lenei mea e tāua tele i le gaosia o le pomu faaniukilia. Ma ona e i totonu o se pusa uamea e lē sao ai i fafo le malosi o le aave uila e faigofie ona nanā i le taga o le ofu o se tasi. E faigofie lava la e se tagata faatupu faalavelave ona gaoi ni mea se tele ma gaosi ai se isi pomu e sili ona malosi.
O le isi popolega o le fefe lea i le salalau atu o auupega faaniukilia i le tele o atunuu. E lima atunuu ua mātauina o atunuu o malosi faaniukilia—Iunaite Setete, Falani, Peretania, Saina, ma Rusia—e iai foi ma isi atunuu o loo manatu i ai ua iai le tomai e fai ai auupega faaniukilia i se taimi vave lava.
A o faateleina pea atunuu latou te mauaina auupega faaniukilia, ua faateleina ai foi ma le faatalitalia o le iai o se tasi o le a na faaaogaina na auupega. E iai mafuaaga tatau ua matataʻu ai tagata i le faaaogaina o nei auupega uigaese. E pei ona faaupu mai e le tusi The Transformation of War, “ua matuā uigaese le malolosi o nei auupega ua oo ai ina avea auupega masani e lē faaniukilia o ni meanoa.”
Le Lafoaia o Auupega ma le Filemu
Ae faapefea pe afai o le a lafoaia e atunuu a latou auupega uigaese ia sa fai ai faatamaʻiaga? Pe o le a faamaonia ai loa la se lalolagi filemu? E matuā leai lava. Ua mātauina e le tagata tusitala i talafaasolopito faavaegaʻau o John Keegan e faapea: “Talu mai lava Aokuso 9, 1945, e lei iai ma se tasi na fasiotia i auupega faaniukilia. O le toʻa 50,000,000 o ē ua maliliu i taua talu mai lena aso, e tele lava ina fasiotia e le anoanoai o auupega faatauvaa ma ni mea faapāpā ninii, e lē taugata atu ni o latou tau nai lo ni leitio ma ni maauila o mea sa taatele i le lalolagi i lena lava vaitaimi.”
O se faaaoaoga lata mai nei o le faaaogaina o auupega e lei fausiaina i le poto maoaʻe faasaienisi o ona po nei, o le fasiotigā tagata lea na faia i Rwanda, o se atunuu ua taʻua faapea e le World Book Encyclopedia (1994): “O le toatele lava o tagata o ni Katoliko Roma. . . . O le tele o aʻoga tulagalua ma aʻoga maualuluga e faatinoina e le Katoliko Roma ma isi lotu Kerisiano.” Peitai, e oo atu i le ʻafa miliona tagata i Rwanda sa fasiotia e tagata na faaauupegaina i sapelu. Ua manino la, ina ia aumaia le filemu i le lalolagi, e iai se isi mea e manaomia nai lo le faaitiitia o auupega masani e lē faaniukilia ma auupega faaniukilia. E lē gata i lea, e iai se isi mea e manaomia nai lo aʻoaʻoga ia o loo aumaia e lotu o le lalolagi.
Ua Faateleina Feteenaiga i le Va o Ituaiga
Na taʻua talu ai nei e Sadako Ogata, o ia o le komesina sili o Malo Aufaatasi mo tagata sulufai, e faapea: “O le taimi lava na faaiu ai le Taua Faaupufai, sa matou manatu o le a foia ai loa faafitauli uma. Matou te lei iloa e iai se isi vala e fesootai atu i Taua Faaupufai—e faapea sa saunia e malo malolosi se tulaga sologa lelei pe faamalosi foi se tulaga maopoopo i atunuu laiti o loo latou pulea. . . . O lenei la, ina ua mavae le Taua Faaupufai, ua matou vaavaai atu i le pasae aʻe o le tele o isi feteenaiga faaleaganuu, ma uiga faatalalē, atonu o ni feteenaiga nei i le va o ituaiga a o lei oo i le Taua Muamua a le Lalolagi.”
E talitutusa foi lena ma le manatu na faia e se tusitala o talafaasolopito ma isi tala eseese, e suafa ia Arthur Schlesinger, o lē na manumalo i le faailoga e taʻua o le Pulitzer, e faapea: “E mavae atu isi feitagai ae sui mai i isi feitagai. O le faamatuu ese o manatu sa taofiofi mamau i Europa i Sasaʻe ma atunuu ia sa avea muamua ma Soviet Union, ua pasae aʻe ai foi ma feteenaiga ua leva ona mauaa i le talafaasolopito ma mafaufau, i le va o ituaiga, o atunuu, o lotu, ma gagana. . . . Pe afai ua avea le senituri lona 20 ma senituri o faiga taua o mafaufauga o tagata, e amata la le senituri lona 21 i le avea ma senituri o faiga taua i le va o ituaiga.”
I le va o le 1989 ma le 1992, e tusa ai o le faitauga a Malo Aufaatasi, e tusa ma le 82 feteenaiga sa faaauupegaina, o le tele lava sa tauina i totonu o atunuu tauatiaʻe. A o faagasolo le 1993, e 42 atunuu na iai ni a latou feteenaiga tetele ma le 37 o isi atunuu na tutupu ai faiga sauā faapolotiki. I le taimi lena, i Malo Aufaatasi—ua faasolo atu ina uma lana tupe faaagaga mo a latou fuafuaga—ua tauivi pea e aunoa ma se manuia ina ia aumaia le filemu i le na o le 17 o a latou taumafaiga. E manino la, e iai se isi mea e tatau i tagata ona latou faatalitali atu i ai mo se lalolagi filemu.
Faafitauli o Loo Aliali Mai
Ua faateteleina le toatele o tagata latou te faaalia manatu lē lelei i ni mea o le a tutupu, nai lo le faatalitali atu ma se uiga mautinoa i le lumanai. I le faavaa o le lomiga o Fepuari 1994 o le Atlantic Monthly ua aotele mai ai se valoaga mo le lumanai i le faitau sefulu o tausaga o loo sau e faapea: “E faavaivaia atunuu ona o le faateleina o le gasolo mai o tagata sulufai talu ai mala tau i le siosiomaga ma mala i le va o tagata. . . . E tauina taua ona o le utiuti o alamanuia, ae maise lava i le suavai, ma o le a avea taua ma solitulafono e faaauau pea, a o fetauaʻi vaega faaauupegaina o tagata e feofeoai solo lē taupulea ma autau o le puipuiga o le saogalemu o tagata o loo i tulaga maualuluga o malo.”
Pe o le uiga ea o lenei mea ua lē mafai ona maua se filemu tumau? E matuā leai lava! I le mataupu o loo sosoo mai ua faaalia ai mafuaaga e mafai ai ona tatou faatalitali atu ma le mautinoa i le lumanai.
[Pusa i le itulau 5]
O Lotu—Po o se Malosiaga mo le Filemu?
Pe a sauni atunuu mo le taua, ona lafoaia lea e lotu a le lalolagi aʻoaʻoga o le filemu ma le aufaatasiga o uso. E tusa ai ma le tulaga i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faapea mai se ofisa sinia i le vaegaʻau a Peretania e suafa ia Frank P. Crozier: “O Ekalesia Kerisiano o i latou ia ua sili ona taulamua i le faamasaa toto o loo iai ia i matou, ma ua matuā tele so matou faaaogaina o i latou.”
O loo tutusa pea le vaega a lotu i faiga taua mai lava i le faagasologa o tausaga. Ua ioe i ai le tusitala Katoliko i talafaasolopito o E. I. Watkin e faapea: “E ui ina tiga le taʻutino atu, peitai i le lē manao e pepelo pe lē faamaoni, e lē mafai ai ona matou [le ʻau Katoliko] natia pe lē amanaiaina le mea moni ua lauiloa e faapea, ua lagolagoina pea e Epikopō taua uma o loo tauina e faiga malo a o latou atunuu.” Ma ua taʻua i se faamatalaga mai le faatonu o le nusipepa o le Sun a Vancouver, i Kanata, e faapea: “Atonu o se vaivaiga o lotu uma lava le lagolago atu i āʻega faalotonuu . . . Pe e iai ea se taua na tauina na lei faapea mai ai o loo faatasi le Atua i itu taua uma?”
E manino lava, nai lo le avea ma malosiaga mo le filemu, ae ua uunaia atili e lotu a le lalolagi le faia o taua ma fefasiotiaiga—e pei ona matuā faataitaia mai e le fasiotiga tagata i Rwanda.
[Pusa i le itulau 6]
Le Leai o se Aogā o Taua
I le tusi I Found No Peace, na lomia i le 1936, na tusia ai e se tagata e suafa ia Webb Miller e faapea: “O le mea e ofo ai, ona o le matautia o le [Taua Muamua a le Lalolagi] sa lei faateʻia tele ai aʻu i lona matuā leaga ma le leai o se aogā, seia oo ina ua atoa lelei lava le valu tausaga mulimuli ane talu ona mavae.” O le taimi lena na ia toe asiasia ai le nofoaga na tau ai le taua i Verdun i Falani, lea na ia taʻua ai le toʻa 1,050,000 o tagata na maliliu ai.
Na tusi mai Miller e faapea: “A o faagasolo le taua, sa faaseseina aʻu ma le faitau miliona o isi tagata. Na pau le mea na faataulauina e le Taua a le Lalolagi o le faatuputupulaia mai ai o isi taua fou. E valu ma le ʻafa miliona tagata na maliliu e aunoa ma ni iuga aogā, e faitau sefulu miliona na pagatia i mala e lē mafaamatalaina, ma le faitau selau o miliona na oo i ai lagona faavauvau, na tuulafoaia, ma lē fiafia. Na tutupu nei mea uma ona o le matautia tele o faiga taufaasese.”
I le tolu tausaga mulimuli ane talu ona maeʻa le lomiaina o lenei tusi, ae amata loa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na taʻua e le Washington Post e faapea: “O taua i lo tatou 20 senituri o ni ‘taumafaiga tuufaatasi uma lava na fai e faasagatau atu ai i fitafita tau ma tagata lautele. . . . O taua a tagata lava o atunuu latou i senituri ua mavae, sa na o ni feteenaiga laiti ma e lē taualoa pe a faatusatusa atu i taua i aso nei.” E tusa ai ma se fua faatatau na faia e se tasi tagata poto, e tusa ma le 197 miliona ua maliliu talu mai le 1914 i taua ma fouvalega a tagata lautele faasaga i faiga malo.
Ae peitai, o taua ma fouvalega a tagata faasaga i faiga malo ua lē o aumaia ai se filemu po o se fiafiaga. E pei ona taʻua i le Washington Post, “e oo mai lava i le taimi nei, e leai se faiga faapolotiki po o se faiga tau tamaoaiga i lenei senituri ua ia foia pe faamalieina le tulaga o le faitau miliona o tagata o loo fememeai.”
[Ata i le itulau 7]
O lenei tinā o se tasi mai le faitau selau o afe o tagata na fasiotia i Rwanda—o le toatele na fasiotia e tagata o a latou lava lotu
[Ē Ana le Ata]
Albert Facelly/Sipa Press