Le Auala e Feagai ai ma Faalogona
PO O e tausia ea se tasi e pele o loo maʻi tigaina i le taimi nei? Afai o lea, atonu la o loo tupu ia te oe ni lagona o le lē mautonu ma le fefe. O le ā e mafai ona e faia? Ia manatunatu i faalogona na tauivi ma nisi o loo gafa ma le tuuina atu o le tausiga, ma fautuaga aogā sa mafai ai ona latou faafetaiaia ia tulaga.
Masiasi. I nisi taimi, o amioga a le tagata o loo maʻi atonu e te masiasi ai i luma o isi. Ae o le taʻuina atu i uo ma tuaoi ia le tulaga o loo iai le maʻi o lē e pele ia te oe, atonu e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai, ma atonu e uunaia ai foi i latou e faaalia le ‘alofa faaleuso’ ma le onosai. (1 Peteru 3:8) Afai e mafai, talanoa atu i isi aiga o loo iai i tulaga tutusa ma oe. Atonu e faaitiitia ai lou lagona mā a o tou fetufaai mea o loo tutupu ia te outou. Na faamatala e Susana le mea na fesoasoani ia te ia: “Na ou lagona le alofa mutimutivale mo loʻu tamā—sa ufitia ai so o se lagona o le masiasi. Ma o ona uiga mālie sa fesoasoani foi.” Ioe, o se uiga mālie—i le tagata maʻi ma i latou o loo tausia—o se uiga mataina lea e faamāmā ai le tutupu aʻe o uiga maitaita.—Faatusatusa i le Failauga 3:4.
Fefe. O le leai o se iloa e faatatau i le faamaʻi e mafai ona matuā faamatauina ai. Afai e mafai, ia saili se fautuaga a i latou e popoto i le mea e faatalitalia a o agaʻi ina leaga tele le tulaga o le maʻi. Ia iloa pe faapefea ona tuuina atu le tausiga i lalo o na tulaga. Ia Elisa, o se tasi o vala tāua i le faafetaiaia o lona fefe o le talanoa atu lea i isi au tausimai ma teine fomai i mea e faatalitalia a o faasolo ina leaga le tulaga o le tagata maʻi. Sa fautua mai Sieni faapea: “Ia faafoe ma pulea lou fefe. O le fefe i le mea e ono tupu mai e masani ona sili atu ona leaga nai lo le mea moni o loo iai.” Na fautua mai le fomai o Ernest Rosenbaum e faapea po o le ā lava le mafuaaga o lou fefe, e tatau lava ona “talanoaina pe a tulai mai.”—Faatusatusa i le Faataoto 15:22.
Faanoanoa. E lē faigofie le fesagai ma faanoanoaga, ae maise lava i tulaga o le tuuina atu o le tausiga. E te ono faanoanoa i le leiloa atu o se mafutaga, ae maise lava pe afai o lē e pele o loo maʻi ua lē mafai ona tautala, lē malamalama lelei mai, po o le lē iloaina foi o oe. O ia faalogona atonu e lē o matuā malamalama i ai isi. O le talanoa e faatatau i le mea o loo e faanoanoa ai i se uo e malamalama, e faalogo mai o ia ma le onosai ma tiga alofa, e aumaia ai se mapusaga lea o loo manaomia tele.—Faataoto 17:17.
Ita ma le Lē Faamalieina. O tali masani na i le tausia o se tasi o maʻi tigaina lea e faigata a latou amio i nisi o taimi. (Faatusatusa i le Efeso 4:26.) Ia iloa e faapea o le maʻi, ae lē o le tagata maʻi lea e māfua ai amioga faatiga. E manatua e Lusi faapea: “Pe a ou ita tele, e oo atu lava ina ou tagi. Ona ou taumafai lea e toe faamanatu ia te au le tulaga o le tagata maʻi ma le maʻi o loo aafia ai. Sa ou iloaina e manaomia e le tagata maʻi laʻu fesoasoani. E fesoasoani lena ia te au ou te faaauau ai.” O le iai o lea iloa atonu e ‘faagesegese ai lou ita.’—Faataoto 14:29; 19:11.
Faalogona Nofosala. O faalogona nofosala o se mea e masani ai ia i latou o loo tuuina atu le tausiga. O lea ia faamautinoa, o loo e tauaveina se galuega talafeagai ae e faigata tele. Ia taliaina le mea moni e faapea o le a lē atoatoa ona e tali lelei atu i upu ma gaoioiga i taimi uma. Ua faamanatu mai e le Tusi Paia ia i tatou: “Auā o mea e tele e sese ai i tatou uma; a lē sese se tasi i le upu, o le tagata lea ua sao, na te mafaia foi ona taofi i le tino uma.” (Iakopo 3:2; Roma 3:23) Aua neʻi faatagaina faalogona o le nofosala e taofia ai oe e faia gaoioiga saʻo i le taimi nei. Pe afai e te lagonaina le lē fiafia i se mea na e tautala ai po o le faia foi, o le a e iloa la faapea o le faapea atu “ua ou sese” o le a lelei ai ou faalogona faapea foi ma faalogona o lau tagata maʻi. Sa fautua mai se tamaloa sa ia tausia se tagata maʻi o lona aiga: “Ia fai le mea sili e te mafaia i tulaga faapena.”
Loto Mafatia. O le loto mafatia e matuā taatele lava—ma e malamalama i ai—i aiga o loo feagai ma maʻi tigaina. (Faatusatusa i le 1 Tesalonia 5:14.) O se tagata o loo ia tuuina atu le tausiga, o loo faanoanoa ona o le loto mafatia, na ia faamatalaina le mea na fesoasoani ia te ia: “O le toatele e faafetai mai ia i matou mo le tuuina atu o le tausiga. E na o ni nai upu faalaeiau lava e mafai ona avatu ai ia te oe se uunaiga e faaauau ai pe a e vaivai tele po o le loto mafatia.” Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea: “O le atuatuvale i le loto o le tagata ua faavaivai ai o ia; a o le upu lelei e faaolioliina ai.” (Faataoto 12:25) Atonu e lē lagonaina e isi i taimi uma lou manaoga mo faalaeiauga. O lea, i nisi taimi, atonu e te faailoa atu muamua ia le “atuatuvale” o lou loto ina ia mauaina ai “le upu lelei” e faalaeiauina ai mai isi tagata. Afai o tumau pea faalogona o le loto mafatia pe ua oo atu i le tulaga sili ona leaga, o lea atonu e fautuaina ai le vaaia o se fomai.
Lē Iloa le Mea a Fai. Atonu e te lagonaina ua e lē iloa le mea a fai pe a fesagai ma se tagata maʻi ua itiiti lona malosi. Ia taliaina le mea moni e faatatau i lou tulaga. Ia iloa le mea e gata mai ai lou malosi—o le soifua maloloina o le tagata maʻi e te lē puleaina, ae e mafai ona e avatua le tausiga alofa mutimutivale. Aua neʻi e faatalitalia le lelei atoatoa mai ia te oe, lau tagata maʻi, po o i latou o fesoasoani ia te oe. O le paleni lelei o lau faatulagaina o mea, e lē gata ina faamāmāina ai faalogona o le lē iloa o se mea a fai ae faamāmā ai foi le mamafa o galuega. O le toatele sa latou tausia i latou o ē pele ma le atamai, sa fautua mai faapea: Ia taumafai ia iloa ona feagai ma mea e tulai mai lea aso ma lea aso.—Mataio 6:34.
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]
“Ia faafoe ma pulea lou fefe. O le fefe i le mea e ono tupu mai e masani ona sili atu ona leaga nai lo le mea moni o loo iai”
[Pusa i le itulau 7]
Upu Faalaeiau Mai ia i Latou o Loo Tuuina Atu le Tausiga
“AUA neʻi faanoanoa i mafaufauga sese e faatatau ia te oe. O mea lava e masani ai i lalo o na tulaga. O le mea mautinoa e lē tatau ona taofiofia ou faalogona i totonu. Talanoa atu i se tasi e faatatau i ou lagona, ma pe afai e mafai, ia fai se malologa—alu ese mo se taimi—ina ia mafai ai ona e lagonaina le faafouina.”—O le faamatalaga lea a Lusi, o lana galuega i le falemai e aofia ai le fesoasoani atu i se vaega o tagata o loo latou tuuina atu le tausiga faapea foi ma tagata mamai.
“Afai o loo iai tagata o le aiga po o uo o loo avanoa ma naunau, tuu atu ia i latou e fesoasoani mai. O se mea e tatau lou faasoa atu i isi le avega tauave.”—O le faamatalaga lea a Susana, sa ia tausia lona tamā a o lei maliu o ia i le gasegase i le maʻi o le Hodgkin.
“Aʻoaʻo e ati ae se uiga o le fiamālie.”—O le faamatalaga lea a Maria, o lē sa fesoasoani atu i se uo pele lea sa maliu i le kanesa.
“Tausia le malosi faaleagaga. Faalatalata atu ia Ieova, ma tatalo e lē aunoa. (1 Tesalonia 5:17; Iakopo 4:8) E na te aumaia le faamafanafanaga e ala i lona agaga paia, lana Afioga, ana auauna i le lalolagi, ma ana folafolaga. Taumafai e faamaopoopo lelei mea i le tulaga e tatau ai. Mo se faaaoaoga, e fesoasoani le faia o faasologa mo le taimi e inuina ai fualaau faapea ma i latou e fesoasoani.”—O le faamatalaga lea a Hjalmar, o lē sa tausia le tane a lona tuafafine.
“Ia taumafai e iloa mea uma e te mafaia e faatatau i le tulaga o le gasegase o lau tagata maʻi. I lena tulaga, o le a e iloa ai mea e te faatalitalia mai i le tagata maʻi faapea ai ma oe ma le auala e tausia ai lau gasegase.”—O le faamatalaga lea a Ioana, o lana tane sa gasegase i le maʻi o le Alzheimer.
“Ia iloa e faapea sa faafetaiaia foi e isi na muamua atu ia te oe na tulaga ma le manuia, e mafai foi e Ieova ona fesoasoani ia te oe e faafesagaia ai po o le ā lava le mea e tupu mai.”—O le faamatalaga lea a Sieni, o lē sa tausia lana tane a o lei maliu.
[Ata i le itulau 8]
Ina ia faafilemuina lou fefe, saili ia iloa atili i le tele e te mafai ai e faatatau i lea faamaʻi
[Ata i le itulau 9]
O le talanoa atu i se uo e malamalama e mafai ona maua ai le tele o le mapusaga