Tausia o Lē O Loo Tuuina Atu le Tausiga le Auala e Mafai ai e Isi Ona Fesoasoani
“O MAʻUA ma Lori ua 55 nei tausaga talu ona ma faaipoipo—o se taimi umi—ma e maeu le fiafia o na tausaga! Pe ana mafai lava ona ou tausia o ia i le fale, semanū ou te faia faapea. Peitai na amata ona fai ifo loʻu malosi. Na iu ina ou faia loa se fuafuaga e tuuina ai o ia i se falemai e tausia ai tagata matutua. O tiga tau i faalogona i le faamatalaina atu o lenei tala e matuā faigata tele mo aʻu. Ou te alofa ma faaaloalo loloto ia te ia ma asiasi ia te ia e lē aunoa pe a ou mafaia. E tusa ai o le malosi o le tino, ua leai se mea ou te toe mafaia.”—O le faamatalaga lena a Ana, o se fafine e 78 ona tausaga ma e sili atu i le 10 tausaga o ia tausia lana tane na maua i le maʻi e aafia ai neula o le tino (Alzheimer’s disease), ma sa tausia foi le la tama teine mo le 40 tausaga ua teʻa sa maua i le Down’s syndrome.a
O le mea na tupu ia Ana o se mea e taatele. O se suesuega na faia i le Atunuu o Peretania ua faaalia ai e faapea “o nisi o augatupulaga (o le taʻi 40 ma le taʻi 50 tausaga) o le toatele lava, o le toatasi mai fafine e toalua o i latou ia o ni tagata o loo tuuina atu le tausiga.” E pei ona talanoaina muamua atu, o le matuā faanoanoa faalefaalogona ma faafitauli ia o loo fesagai ma i latou o loo feagai ma le tuuina atu o le tausiga, e foliga mai e faigata ona onosaia i nisi taimi.
“Ou te manatu e lē i lalo ifo o le 50 pasene o i latou o loo tuuina atu le tausiga ua oo ina mafatia i le uluai tausaga o le tuuina atu o le tausiga,” o le faamatalaga lena a Dr. Fredrick Sherman, o le American Geriatrics Society. Mo tagata matutua e pei o Ana, o le faaitiitia o lo latou malosi ma le fai ifo o lo latou soifua maloloina e mafai ona avea ai ia tulaga ma mea e sili atu ona faigata ona taulimaina.
Ina ia fesoasoani atu ia i latou o loo tuuina atu le tausiga e taulimaina o latou tiute tauave, e tatau ona tatou iloaina o latou manaoga. O ā na manaoga, ma e faapefea ona tatou tali atu i na manaoga?
E Manaomia Ona Talanoa Mai i Latou o Loo Tuuina Atu le Tausiga
“Sa ou manao e tuu ese atu lenei avega mamafa ma aʻu,” o le tala lena a se tasi o fafine sa fesoasoani e tausia lana uo ua vaivai. E pei ona faaalia i le mataupu na muamua atu, o faafitauli e masani lava ona faigofie ona fesagaia ma taulimaina pe afai e talanoaina ma se uo e malamalama. O le toatele o i latou o tuuina atu le tausiga ua lagona le matuā aafia ona o o latou tulaga o iai, ua latou iloa, o le talanoa atu e faatatau i o latou tulaga e fesoasoani ia i latou e faamanino atu ai o latou faalogona ma faamāmā ai faalogona ua tutupu aʻe e aunoa ma le faailoaina atu.
“Ou te talisapaia pe a iloa e uo faapea o i maʻua uma e ma te manaomia le lagolagosua ma upu faalaeiau,” o le tala lea a Sieni i le taimi sa ia tausia ai lana tane. Sa ia faamatalaina faapea o i latou o loo tuuina atu le tausiga e manaomia faalaeiauga, ma i nisi taimi, o se tasi e faalogo mai ma le naunau i o la faafitauli ma faamafanafana ia i laua. O Hjalmar, sa fesoasoani e tausi le tane a lona tuafafine, sa ia ioe faapea: “Sa ou manaomia se tasi e faalogo mai i oʻu popolega ma faafitauli ma malamalama i oʻu faalogona.” E tusa ai ma se uo vavalalata, sa faaopoopo mai Hjalmar e faapea: “Sa sili atu ona lelei le asiasi atu ia te ia, e tusa lava pe na o le ʻafa itula. E faalogo mai o ia ia te au. E manatu moni mai lava. Ou te lagonaina le fiafia pe a ou foi mai.”
O i latou o tuuina atu le tausiga e mafai ona maua le tele o faalaeiauga mai se tagata malamalama e faalogologo lelei. “Ia . . . faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu,” ua fautua mai ai ma le poto le Tusi Paia. (Iakopo 1:19) O se lipoti i le Journals of Gerontology ua faaalia ai e faapea “o le tau lava ina iloaina o loo maua le fesoasoani ua lava lea e aumaia ai le mapusaga moni.”
E lē gata i le iai o se isi e faalogologo lelei ma avatu se lagolagosua, ae o ā nisi mea e manaomia e i latou o loo tuuina atu le tausiga?
Avatu le Fesoasoani Aogā
Sa matauina faapea e Dr. Ernest Rosenbaum: “E maua aogā e le tagata maʻi ma le aiga, i so o se auala lava e faaalia ai le alofa ma faalaeiauga.” I le amataga lava, o lea “alofa ma faalaeiauga” e mafai ona faailoaina atu a o faia se asiasiga totino, a o telefoni atu, po o se tusi puupuu (atonu e avatuina ai ma ni fugalaau po o se isi meaalofa).
“E faamafanafanaina i matou pe a ō mai ni asiasiga pupuu a a matou uo,” o le faamatalaga lena a Susana i le lagolagosua sa mauaina e lona aiga a o maʻi tigaina lona tamā i le gasegase o le Hodgkin. Ua ia faaauau: “O se tasi o aʻu uo, sa ia taliina le telefoni ma fesoasoani i le tataina o lavalava ma le faia o le auli mo le matou aiga atoa.”
O le lagolagosua mo i latou o loo tuuina atu le tausiga, e mafai ma e tatau ona aofia ai le tuuina atu o le fesoasoani patino e mafai ona tuuina atu. E manatua e Elisa e faapea: “Sa ou iloaina faapea e fesoasoani tele pe a ofoina mai e uo fesoasoani aogā. Sa latou lē na ona faapea mai: ‘Afai e mafai ona ou faia se fesoasoani, ia taʻu mai ia te au.’ Nai lo lena, sa latou faapea mai: ‘O lea ou te alu e fai le faatau. O le ā se mea ou te aumaia mo oe?’ ‘E mafai ona ou teuina lou togalaau?’ ‘O lea ou te avanoa e nonofo ma le maʻi ma faitau atu ia te ia.’ O se tasi o mea sa matou iloa e aogā tele o le taʻu atu i tagata asiasi e tusia feau i totonu o se tamai tusi pe afai o loo lē lavā po o moe laʻu uo. Sa aumaia ai ia i matou uma e lena mea le fiafia tele.”
O ni ofo patino e mafai ona aofia ai so o se ituaiga o galuega. Ua faamatalaina e Rosa faapea: “Ou te talisapaia le fesoasoani i le teuina o moega, tusia o tusi mo le tagata maʻi, taliina o tagata e asiasi atu i le maʻi, le aumaia o vailaau, le tofuina ma le teuina o le ulu, le fufuluina o ipu.” O aiga ma uo e mafai ona fesoasoani i lē o loo tuuina atu le tausiga e ala i le auauai i le aumaia o meaʻai.
Afai e talafeagai, e mafai foi ona aogā le fesoasoani i vala faigofie o le tuuina atu o le tausiga. Mo se faaaoaoga, atonu e manaomia e lē o loo tuuina atu le tausiga se fesoasoani i le fafagaina ma le faataeleina o le maʻi.
O tagata o le aiga ma uo o loo manatu mamafa mo le maʻi e mafai ona ofoina atu fesoasoani aogā i le amataga lava o le maʻi, ae faapefea pe afai o le maʻi ua i se tulaga faaumiumi? O le aafia tele i a tatou lava faasologa pisi, e mafai ai ona faigofie ona pasi loa ai le vaai i le tulaga o loo iai—ma atonu e faateleina ai—omiga lea o loo fesagaia ma i latou o loo paʻū tonu i ai le tausiga. Pagā le faanoanoa o le a iai pe afai o le lagolagosua lea sa matuā manaomia lava ua amata ona faaitiitia!
Afai e tupu lena mea, atonu la e fautuaina le tagata o loo tuuina atu le tausiga e valaaulia le aiga e faia se feiloaiga e talanoaina ai le tausiga o le tagata maʻi. E masani lava ona mafai ona toe tāpā le fesoasoani a uo ma aiga sa latou faailoa mai lo latou nofo sauni e fesoasoani. O le mea lena sa faia e Susana ma lona aiga. Ua ia taʻua e faapea: “Pe a tulai mai se manaoga, e matou te manatuaina i latou sa ofoina mai la latou fesoasoani ona telefoni atu lea ia i latou. E matou te lagona faapea e mafai ona matou fesili atu ia i latou mo se fesoasoani.”
Tuu Atu ia i Latou se Malologa
Ua taʻua e le tusi The 36-Hour Day: “E matuā tāua lava, e lē gata ia te oe [lē o loo tuuina atu le tausiga] ae faapena foi ma [lau tagata maʻi]—ia iai pea lou taimi e te ‘alu ese ai’ mai le tausiga e luasefulufa itula o loo e tuuina atu mo le tagata o loo faataotolia i se maʻi faaumiumi. . . . O le iai o se taimi e alu ese ai mai le tausia o le [tagata maʻi], o se mea e pito sili ona tāua lea e mafai ona e faia ina ia mafai ai ona e faaauau ona tausia se tasi.” Pe e ioe i ai i latou o tuuina atu le tausiga?
“E mautinoa lava lena mea,” o le tali lea a Maria, o lē sa fesoasoani i le tausiga o sana uo vavalalata lea sa maʻi tigaina e oo atu ai lava ina maliu i le kanesa. “E mai lea taimi i lea taimi, ou te manaomia ai le ‘alu ese’ ae alu atu se isi tagata e vaaia le maʻi mo sina taimi.” O Ioana, lea sa tausia lana tane sa maʻi i le gasegase o le Alzheimer, sa ioe i ai i lea manatu. “O se tasi o o matou manaoga sili,” na ia matauina, “o le iai lea o se taimi e mālōlō ai mai i lea taimi i lea taimi.”
E mafai la faapefea, ona maua se taimi e mālōlō ai mai omiga o o latou tiute tauave? O Ianeta, sa fesoasoani e tausia ona mātua ua matutua, ua ia taʻua le auala na ia mauaina ai se toomaga: “Sa aveina tinā e sa matou uo i nisi taimi mo se aso se tasi ina ia matou maua ai se malologa.”
Atonu e mafai ona e tuuina atu i lē o loo tuuina atu le tausiga se malologa e ala i le ofo atu e te aveina le maʻi mo se taimi, pe afai e fetaui lou faia faapea. Sa faapea mai Ioana: “Ou te lagonaina le fiafia pe a aveina e se tasi laʻu tane ina ia mafai ai ona tuua na o aʻu mo se taimi.” Ae i le isi itu, atonu e mafai ona e faaalu le taimi ma le tagata maʻi i lona aiga. E so o se auala lava, ae ia faia ina ia mafai ai e lē o loo tuuina atu le tausiga ona maua le malologa o loo manaomia.
E ui i lea ia teu i le mafaufau, faapea e lē faigofie i taimi uma ia i latou o loo tuuina atu le tausiga ona faia se malologa. Atonu latou te lagonaina le nofosala i le alu ese mai i lē o loo pele ia i latou. “E lē faigofie le alu ese mai i lea tulaga ma auai i ni faafiafiaga po o le mālōlō foi,” o le tautinoga lena a Hjalmar. “Sa ou lagonaina loʻu fia iai pea iina i taimi uma lava.” Ae sa ia mauaina le filemu tele o le mafaufau e ala i le faia o se malologa pe a itiiti lava se manaomia mai o ia e le tane a lona tuafafine. O nisi ua latou faatulagaina le tuuina atu o lē pele ia i latou e vaaia i le nofoaga e tausia ai tagata matutua mo ni nai itula.
Le Iuga o Maʻi Uma Lava
E mautinoa lava, o le tausia o se tasi e pele o loo maʻi tigaina o se tiute tauave e lē faigofie. Peitai, o le tausia o se tasi e pele e mafai ona maua ai se lagona taulau ma faamalieina ai. O tagata suesue faapea foi ma i latou o loo feagai ma le tausiga e latou te iloa le faamalosia ai o sootaga faaleaiga ma sootaga ma uo. I le faia pea lava pea e i latou o loo tuuina atu le tausiga ua latou aʻoaʻoina ai uiga ma tomai fou. O le toatele e latou te aʻoaʻoina ai foi aogā faaleagaga.
O le mea sili ona tāua, ua taʻua e le Tusi Paia faapea o Ieova ma lona Alo, o Iesu Keriso, o i laua ia e pito sili ona alolofa mutimutivale i le tuuina atu o le tausiga. Ua faamautinoa mai e valoaga o le Tusi Paia e faapea o le iuga o maʻi uma, puapuaga ma le oti ua toeitiiti lava oo mai. Ua lē o toe umi, ona tauia loa lea o tagata amiotonu o loo aināina le lalolagi e Lē na Foafoaina Mea i le ola e faavavau i se lalolagi e atoatoa ona lelei le soifua maloloina—lea “e le fai mai foi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.”—Isaia 33:24; Faaaliga 21:4.
[Faaopoopoga i lalo]
a O nisi o igoa i lenei mataupu ua suia.
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 11]
O le lelei o le soifua o le tagata maʻi e faalagolago tele atu i le lelei o lou soifua maloloina
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 12]
O le lagolagosua a uo mamae o le a fesoasoani tele e faamalosia ai oe i taimi sili ona faigata
[Pusa i le itulau 12]
E Mafai Ona Tauia le Tuuina Atu o le Tausiga
ʻTAUIA?’ atonu e tau mānatu ai nisi. ‘E mafai faapefea ona tupu lenei mea?’ Faamolemole mātau faamatalaga na tuuina atu i le Ala Mai! a i latou na tuuina atu le tausiga:
“O le lafoaia o sini o tuliloaina e se tasi ma ona manaoga e lē faapea ua faaitiitia ai le fiafia. ‘E sili le fiafia o lē foai atu, i lo lē na te talia mai.’ (Galuega 20:35) E mafai ona matuā faamalieina ai i le tausia o sē e te alofa i ai.”—Ioana.
“Sa ou lagona le fiafia ona sa mafai ona ou fesoasoani atu i loʻu tuafafine ma lana tane i le taimi sa la manaomia ai laʻu fesoasoani—e aunoa ma le mafai ona la toe totogia mai o aʻu. Sa matou vavalalata ai. Ou te faamoemoe faapea i se isi aso e mafai ai ona ou faaaogā le iloa lea ua ou mauaina e fesoasoani ai i se isi tagata o loo i le tulaga lava lea e tasi.”—Hjalmar.
“E pei ona ou taʻu soo atu i laʻu uo maʻi o Peti, e sili atu mea ua ou maua nai lo mea sa ou tuuina atu. Sa ou aʻoaʻoina le tiga faatasi ma lē o mafatia, faapea ma le onosai. Na ou aʻoaʻoina ai e mafai ona faatumauina se vaaiga saʻo i lalo o tulaga e sili ona faigata.”—Elisa.
“Sa oo ina avea ai aʻu ma tagata e sili atu ona malosi faaleagaga. Sa atili ai ona ou iloa lelei le tulaga o le faalagolago atu ia Ieova le Atua i aso uma ma tuu atu ia te ia e na te faamalieina oʻu manaoga.”—Sieni.
[Pusa i le itulau 13]
Pe a Asia se Tasi o Loo Tuuina Atu le Tausiga
• Ia faalogologo atu ma le tiga alofa
• Ia tuuina atu se faamālō moni mai le loto
• Ia ofoina atu fesoasoani patino
[Ata i le itulau 10]
Ia lagolagosua ia i latou o tuuina atu le tausiga e ala i le faia o faatauga ma le kukaina o meaʻai mo i latou po o le fesoasoani ia i latou e tausia le tagata maʻi