Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g97 10/8 itu. 14-15
  • Pe Ogatasi le Faasaienisi ma le Tusi Paia?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe Ogatasi le Faasaienisi ma le Tusi Paia?
  • Ala Mai!—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Pe e Lē Faasaienisi Vavega?
  • Pe e Feteenai le Tusi Paia ma le Faasaienisi?
  • Le Poto Mai se Puna e Sili Atu Ona Maualuga
  • Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2015
  • 4. Sa‘o A‘ia‘i Faasaienisi
    Ala Mai!—2008
  • Na Avea ma A‘u Tapua‘iga le Faasaienisi
    Ala Mai!—2004
Ala Mai!—1997
g97 10/8 itu. 14-15

Le Manatu o le Tusi Paia

Pe Ogatasi le Faasaienisi ma le Tusi Paia?

MAI le fauina o vaalele ma le faia o pomu atomika, i le fesuiaiina o sela ma le faaaogaina e faafanauina ai ituaiga fou o mamoe, ua avea ai lo tatou 20 senituri ma vaitaimi ua pulea e le faasaienisi. Ua mafai e saienitisi ona faatuvae tagata i le masina, tineia atoatoa le tanesusu, aumaia faiga fou i tulaga faafaatoaga, ma saunia le faitau piliona o fesootaiga vavave i le lalolagi aoao. O lea la, e lē o se mea e ofo ai pe a tautatala saienitisi, e talia e tagata mea o latou fai mai ai. Ae o le ā o fai mai ai saienitisi e uiga i le Tusi Paia? Ma, o le ā ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e uiga i le faasaienisi?

Pe e Lē Faasaienisi Vavega?

“O tagata e mafaufau faasaienisi e talitonu i le faiā o se mea e ‘tupu e iai lava se āuga o lea mea.’ Ua latou manatu e iai se faamatalaga masani mo mea uma,” ua taʻua ai e se encyclopedia o mea tutupu i ona po nei. O tagata aʻoga o le Tusi Paia ua latou taliaina foi mataupu silisili faavae o le faasaienisi. Peitai, ua latou iloa faapea e masani ona talanoaina e le Tusi Paia ni mea na tutupu faavavega ia e lē mafai ona faamatalaina faasaienisi e tusa ai ma le poto faaonaponei. O le faataitaiga o le tumau o le la i aso o Iosua ma le savali o Iesu i luga o le vai. (Iosua 10:12, 13; Mataio 14:23-34) Peitai, o nei vavega sa faatinoina ona o le mana mai le Atua lea sa gaoioi i se auala e sili atu ona ofoofogia.

O lenei manatu e tāua. Afai e taʻua e le Tusi Paia faapea e mafai e tagata ona savavali i luga o le vai e aunoa ma le fesoasoani a le Atua po o le mafai foi ona taofia le gasologa o le la i le lagi e aunoa ma se mafuaaga tatau, atonu e foliga mai la e feteenai ma manatu faasaienisi. Peitai, ina ua faasino atu le Tusi Paia faapea o ia mea na tutupu ona o le mana o le Atua, o lea nai lo le feteenai ma le faasaienisi ua tataʻi atu e le Tusi Paia le talanoaga i se vala e lē mafai e le faasaienisi ona faamatalaina.

Pe e Feteenai le Tusi Paia ma le Faasaienisi?

I le isi itu, ae faapefea pe a talanoaina e le Tusi Paia mea na tutupu anamua i olaga o tagata po o ni faamatalaga faaopoopo e uiga i laau, manu, po o mea e tutupu faalenatura? O le itu e lelei ona matauina, e leai se faataitaiga o mea moni o i le Tusi Paia e feteenai ma mea moni faasaienisi pe a iloiloina le aotelega o manatu.

O se faataitaiga, e masani ona faaaogā e le Tusi Paia le gagana faafatusolo e faaāta mai ai mea sa malamalama i ai tagata na soifua i le faitau afe tausaga ua mavae. Ina ua taʻua e le tusi o Iopu ia Ieova o loo taina pe faamafolafolaina le vanimonimo ‘ua malōlō e pei o se faʻata ‘apa memea,’ ua talafeagai ona faamatala ai le vanimonimo o se faʻata ʻapa memea e atagia mai ai se susulu malosi. (Iopu 37:18) E lē manaomia ona toe manatu faapea e faaletino le faataitaiga, e pei ona e lē manatu e faaletino le faataitaiga i le lalolagi ua iai “faavae” po o se “maa tulimanu.”—Iopu 38:4-7.

E tāua lenei mea auā e toatele tagata faamatala upu ua faaaogaina ia faataitaiga i se uiga faitino. (Tagai i le 2 Samuelu 22:8; Salamo 78:23, 24.) Ua latou manatu faapea e iai se mea ua aʻoaʻoina mai e le Tusi Paia e pei o lea e sosoo, sa siiina mai le Anchor Bible Dictionary.

“O le lalolagi lea e nofoia e tagata e foliga mai e lapotopoto, o se mea malō, atonu e foliga i se ipu mafolafola, e opeopea i le vasaloloa. I le tuufaafeagai ai ma lenei vasa e pito i lalo, e talitutusa foi ma le vasa i luga aʻe, lea e toulu mai ai le timu e ala mai i pūpū ma alavai mai faaputuga vai o le lagi. O le masina, la, ma isi mea e faamalamalama aʻi ua mau i se fausaga faaofuofu o i luga o le lalolagi.” O lenei faiga o le ‘faatulagaga’ (rāqîa‛) masani o tala i le ositaulaga.”

E manino lava, o lenei faamatalaga e lē ogatasi ma le faasaienisi faaonaponei. Ae po o se fuafuaga talafeagai ea lenei e tusa ai ma le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faatatau i lagi? E matuā leai lava. Ua taʻua e le International Standard Bible Encyclopaedia e faapea o ia faamatalaga o le vateatea aoao a tagata Eperu e “faavae moni i manatu masani i Europa i le faagasologa o Aso o le Pogisa, ae lē o se faamaumauga maʻoti o le F[eagaiga] T[uai].” O fea e maua mai ai na manatu faaanamua? E pei ona faamatalaina e David C. Lindberg i le Beginnings of Western Science, sa tele ina faavaeina mai i le talitonuga e uiga i le amataga ma le fausaga o le lalolagi, o le faifilosofia Eleni anamua o Aristotle, o lē e ana galuega ia sa faavae mai ai le tele o mea na aʻoaʻoina mai aso anamua.

O se mea lē aogā i le Atua le faaupuina o le Tusi Paia i le gagana e ono naunau i ai saienitisi o le 20 senituri. Nai lo le faia i le fua faasaienisi, ua iai i le Tusi Paia talafaatusa olaola e faavae mai i olaga faifai pea o tagata o ē sa muai tusia ia mea—o ata ua tumu i se malosi e taaina ai e oo mai lava i nei aso.—Iopu 38:8-38; Isaia 40:12-23.

Le Poto Mai se Puna e Sili Atu Ona Maualuga

Peitai, o le mea e lelei ona matauina, o nisi o faamaumauga faale-Tusi Paia ua aliali mai ua faaatagia mai ai le poto faasaienisi sa lē maua e tagata na soifua i lena taimi. Ua faamatalaina e Iopu le Atua e pei o ia “folasia le itu i matu i luga o le va nimonimo, ua ia tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga.” (Iopu 26:7) O le manatu faapea o le lalolagi ua tautau “a e leai se tautaulaga” e matuā ese lava mai tala faafagogo a le toatele o tagata anamua, o ē na manatu faapea o le lalolagi sa tauaveina e elefane po o laumei o le sami. Ua leva ona iai i le Tulafono Faa-Mose ia faatulagaga mo le tumamā lea faatoʻā iloa nei e le poto faafomai. O tulafono mo le faamalosia o le vavae ese o tagata na masalomia le maua i le lepela ma le faasaina o le paʻi atu i tagata oti sa mautinoa le faasaoina ai o le ola o le toatele o tagata Isaraelu. (Levitiko 13; Numera 19:11-16) I se eseesega tele, o faiga faafomai a tagata Asuria sa faamatalaina e pei “o se tuufaatasiga o lotu, faiga faaagaga, ma le talitonuga faatemoni” ma e aofia ai togafitiga e faia i otaota o taifau ma feauvai o tagata.

E pei lava ona faatalitalia e se tasi mai se tusi sa faagaeeina e Lē na Foafoaina Mea, ua iai i le Tusi Paia faamatalaga e saʻo ma manino ma i le faasaienisi e auiluma nai lo lena taimi, e ui lava e lē o faatumuina le Tusi Paia i ni faamatalaga faasaienisi e leai se uiga ma e fenuminumiai ai tagata anamua. E lē o iai i le Tusi Paia se mea e feteenai ma mea moni faasaienisi ua faamaonia. I le isi itu, ua iai i le Tusi Paia mea e tele e feteenai ma manatu e lē faamaonia, e pei o le aʻoaʻoga o le evolusione.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 15]

O le tala a Iopu e faapea o le lalolagi o loo ‘tautau ae leai se tautaulaga’ ua faaalia ai le poto e lei maua e ana tupulaga

[Ē Ana le Ata i le itulau 14]

NASA

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga