Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w15 6/1 itu. 3-5
  • Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2015
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E GATA MAI MEA E ILOA E SAIENITISI I ASO NEI
  • E Iai Mea e Gata Mai ai le Faasaienisi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2015
  • Le Foafoaga
    Ala Mai!—2014
  • O Mea e Lē Iloa e Saienitisi
    Ala Mai!—2021
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2015
w15 6/1 itu. 3-5
Ua agaʻigaʻi i luma le tomai faasaienisi, e aofia ai taavale, GPS, satelite, vaalele, ma faata o le faiʻai

MATAUPU AUTŪ | PO UA SUIA E LE FAASAIENISI LE TUSI PAIA?

Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi

Ua faamatalaina i se tasi o lomifefiloi le faasaienisi, o se “suʻesuʻega faaauau pea i natura ma gaoioiga o mea i le lalolagi ma le vateatea, e faavae mai i mea e mātauina, saʻiliʻiliga ma le fuaina o mea.” E masani ona aofia ai ni galuega fitā ma faigatā. E tauivi saienitisi i le faia o faataʻitaʻiga ma saʻiliʻiliga i ni vaiaso, masina, po o tausaga. O nisi taimi e lē taulau a latou taumafaiga, ae o le tele o taimi e maua mai ai e tagata aogā. Mātau nisi o faaaʻoaʻoga.

Sa gaosi e se kamupani i Europa se una e iai i totonu ni faamamā e matuā lelei, ina ia mafai ai e tagata ona inuina vai palapalā e aunoa ma le maua i se maʻi. Sa faaaogā na ituaiga o mea i taimi o mala faalenatura, e pei o le mafuiʻe i Haiti i le 2010.

I le vanimonimo, o loo iai ni satelite ua faia aʻe ai le polokalame e taʻua o le Global Positioning System (GPS). Na muaʻi faia lenei polokalame mo faiga faavaegāʻau, ae ua fesoasoani foʻi i avetaavale, pailate, tagata folau, tagata tulimanu, ma tagata e feʻaʻei i mauga. E faafetaia le saienitisi na faia lenei polokalame, auā ua faafaigofie ai ona oo tagata i vaipanoa e fia ō i ai.

Po o e faaaogāina se telefoni feaveaʻi, komepiuta, po o le Initaneti? Po ua faaleleia lou soifua mālōlōina pe toe faafoʻisia lou malosi, ona o le alualu i luma o faiga faafomaʻi? Po ua e faimalaga i se vaalele? Pe afai ioe, o loo e maua la aogā mai i nisi o auala ua fesoasoani ai faiga faasaienisi i tagata. E tele itu lelei ua aafia ai o tatou olaga i le faasaienisi.

E GATA MAI MEA E ILOA E SAIENITISI I ASO NEI

Ua faia e saienitisi ni saʻiliʻiliga loloto i le lalolagi ma le vateatea, ina ia faalautele atu ai lo latou iloa. Ua iloilo e nisi saienitisi gaoioiga i totonu o atoma, ae ua taumafai nisi saienitisi e suʻesuʻe le faitau piliona o tausaga ua mavae, ina ia malamalama ai i le amataga o le vateatea. A o faasolo ina loloto ma mamao a latou suʻesuʻega, e oo lava i mea e lē vaaia ma e lē mafai ona oo i ai, ua manatu nisi saienitisi, pe afai o loo soifua moni le Atua o le Tusi Paia, e tatau la ona latou mauaina o ia.

O nisi saienitisi ma faifilosofia lauiloa e ese lo latou manatu. Ua talafeagai iā i latou le faamatalaga a le tusitala faasaienisi o Amir D. Aczel e faapea, ua latou faaaogā faamaoniga faasaienisi ina ia taumafai e faamaonia ai e leai se Atua. O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e se saienitisi taʻutaʻua, “o le leai o ni faamaoniga o se Atua e faatonutonuina gaoioiga o mea i le vateatea, ua matuā faamaonia ai e leai se atua.” Ua faapea mai nisi o galuega a le Atua o le Tusi Paia, o ni “faiga faamaneta” po o ni “togafiti.”a

Ae o le fesili: Po ua lava faamaoniga faasaienisi e faatatau i le lalolagi ma le vateatea, e faia ai ni faaiʻuga maumaututū? E leai. Ua matuā agaʻigaʻi i luma faiga faasaienisi, ae ua iloa e le toʻatele o saienitisi, e tele isi mea e lē o iloa, ma o isi mea atonu e lē mafai ona iloa. Na faapea mai Steven Weinberg, o le saienitisi na mauaina se faailoga taualoa i le suʻesuʻeina o le natura: “E lē mafai ona muta nei saʻiliʻiliga uma.” Ua faapea mai le polofesa o Martin Rees, o lē na avea ma Astronomer Royal o Peretania: “E iai mea atonu e lē mafai ona malamalama i ai tagata.” Ioe, o le tele o mea i le natura, mai i sela ninii e oo atu i le vateatea, e lē o taitai ona oo i ai le malamalama o saienitisi. O se faaaʻoaʻoga:

  • DNA

    E lē o malamalama atoatoa saienitisi i le auala e gaoioi ai sela i meafaiola, le auala e faaaogā ai e sela le malosi, le auala e gaosi ai e sela polotini, ma le auala e vaevae ai sela.

  • O loo faapaʻū i lalo e se tamaitiiti se polo

    E iai aafiaga o le kalave iā i tatou i sekone uma i aso taʻitasi. Peitaʻi, e lē o malamalama atoatoa saienitisi pe faapefea i le kalave ona toso i lalo le tagata pe a puna i luga, ma pe faapefea i le kalave ona faatumauina ai le faataamilosaga o le masina i le lalolagi.

  • Le vateatea

    Na faapea mai saienitisi e suʻesuʻeina le vateatea, e pe ā ma le 95 pasene o mea e faia aʻe ai le vateatea, e lē mafai ona vaaia pe iloa e masini a saienitisi. Ua latou vaevaeina nei mea i ni vaega se lua, o meafaitino e lē vaaia ma malosiaga e lē vaaia. E latou te lē o malamalama lava i le tulaga o nei mea.

E iai isi mea e lē o malamalama lava i ai saienitisi. Aiseā e tāua ai lenei tulaga? Na faapea mai se tusitala lauiloa faasaienisi: “E tele atu mea e tatou te lē o iloa nai lo o mea ua tatou iloa. Ae mo aʻu, o loʻu aafia i faiga faasaienisi, ou te lagona ai le maofa ma manaʻo e faalautele atu loʻu iloa.”

Pe afai la o loo e taumānatu po o le a suia e le faasaienisi le Tusi Paia, ma lē toe talitonu ai tagata i le Atua, seʻi manatu i le tulaga lenei: Pe afai e itiiti lava ni mea ua iloa e saienitisi atamamai e faatatau i le lagi ma le lalolagi mai i a latou masini malolosi, pe e talafeagai la ona tatou vave teena tulaga e lē o oo i ai saʻiliʻiliga faasaienisi? I se mataupu e faatatau i talafaasolopito ma suʻesuʻega i le vanimonimo, o loo faaiʻu mai i faamatalaga a le Encyclopedia Britannica: ʻI le mavae ai o le pe ā ma le 4,000 tausaga o suʻesuʻega i le vanimonimo, e foliga mai ai e tatou te lē o malamalama atoatoa i le tele o mea e faatatau i le vanimonimo, e pei foʻi o tagata Papelonia.’

E faaaloalogia e Molimau a Ieova le aiā a le tagata e fai ai lana lava filifiliga i lenei mataupu. E matou te taumafai e mulimuli i le taʻiala a le Tusi Paia: “Ia iloa e tagata uma lo outou magafagafa.” (Filipi 4:5) O le māfuaaga lea e matou te valaaulia ai oe e iloilo pe faapefea ona ōgatusa le faasaienisi ma le Tusi Paia.

a Ua teena e isi le Tusi Paia ona o aʻoaʻoga a lotu i aso ua mavae ma aso nei, e pei o talitonuga e faapea o le lalolagi o le ogatotonu lea o le vateatea, ma na foafoaina e le Atua le lalolagi i aso e ono e taʻi 24 itula.​—Tagaʻi i le pusa “Le Tusi Paia ma Faiga Faasaienisi ua Faamaonia.”

Le Tusi Paia ma Faiga Faasaienisi ua Faamaonia

O le Tusi Paia e lē o se tusi faasaienisi. Peitaʻi, na tusia e i latou na tusia le Tusi Paia ni faamatalaga e saʻo aʻiaʻi e faatatau i mataupu e naunau i ai saienitisi i aso nei. O nisi nei o faaaʻoaʻoga.

  • Le vateatea

    Le umi talu ona iai le lalolagi ma le vateatea

    I se fua faatatau a saienitisi, ua pe ā ma le 4 piliona tausaga talu ona iai le lalolagi, ae e 13 i le 14 piliona tausaga talu ona iai le vateatea. E lē o taʻua i le Tusi Paia se aso patino na foafoaina ai le vateatea, pe faapea mai foʻi e na o le faitau afe tausaga talu ona iai le lalolagi. Ua faapea mai le uluaʻi fuaiupu o le Tusi Paia: “Na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.” (Kenese 1:1) O lenā manatu, ua maua ai e saienitisi le avanoa e saʻili ai po o le ā le umi talu ona iai le lalolagi, e tusa ai ma mataupu faavae o le faasaienisi.

  • Mauga, laau ma le vai

    Le sauniunia o le lalolagi ina ia aināina

    O loo faaaogā i le Kenese mataupu 1 le upu “aso,” e faailoa mai ai laasaga taʻitasi i le sauniunia o le lalolagi mo meafaiola eseese uma. O le laasaga mulimuli na fai, o le foafoaina lea o tagata. E lē o taʻua i le Tusi Paia le umi o “aso” e ono o le foafoaga. Nai lo lea, ua maua ai e saienitisi le avanoa e suʻesuʻe ai le umi o na aso ma faailoa mai le umi o taimi patino mo nei laasaga taʻitasi. Ua tatou iloa o “aso” o le foafoaga e umi atu i aso e taʻi 24 itula.

  • Le lalolagi

    Le auala o loo tautau ai le lalolagi

    Ua taʻua i le Iopu 26:7 e “leai se mea” o tautau ai le lalolagi. E lē o faapea mai o loo taatia lo tatou paneta i tauʻau o se sauʻai, po o luga o tua o ni elefane o loo tūtū i luga o se laumei, e pei ona faamatala ai i nisi o tala o le vavau. Nai lo lea, ua tuu mai e le Tusi Paia le avanoa i saienitisi e faia ai ni a latou saʻiliʻiliga. A o faagasolo taimi, na faamatala mai e Nicolaus Copernicus ma Johannes Kepler le auala o loo faataamilo ai paneta i le lā e ala i se malosiaga e lē vaaia. Mulimuli ane na faamalamalama mai e Isaac Newton le auala o loo faatonutonu ai e le kalave, gaoioiga o mea uma i le vanimonimo.

  • Siama

    Faatonuga e faatatau i le tumamā ma le ʻalofiaina o faamaʻi

    I le tusi o Levitiko, o loo iai faatonuga na tuuina atu i tagata Isaraelu e faatatau i le auala e ʻalofia ai faamaʻi pipisi, e aofia ai le faatonuga ia faanofoesea se tasi ua maʻi. I le tulafono o loo i le Teuteronome 23:12, 13, na faatonu ai tagata Isaraelu ia iai se nofoaga faapitoa i tua o le togālauapi e ō i ai, ma ia ʻtanu o latou otaotavale.’ I le 200 tausaga ua mavae, na faatoʻā iloa ai e saienitisi ma fomaʻi le tāua o nei taʻiala.

O faamatalaga mai i le Tusi Paia lea na e faitau i ai, na tusia i le tele o senituri ua mavae. Na faapefea iā i latou na tusia le Tusi Paia ona iloa nei faamatalaga saʻo, ae e leʻi iloa e tagata e sili ona atamamai i o latou vaitaimi? Ua faapea mai le Tusitala o le Tusi Paia: “E pei ona maualuga o le lagi i le lalolagi, e faapena ona maualuga o oʻu ala i o outou ala, ma oʻu manatu i o outou manatu.”​—Isaia 55:9.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga