Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w87 1/1 itu. 10-15
  • “A o Mea Ua Faailoa Mai o Ia Te i Tatou Ia”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “A o Mea Ua Faailoa Mai o Ia Te i Tatou Ia”
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Faaalia Mea Lilo a Ieova
  • O se Auala Fou
  • “O Mea ua Faailoa Mai” i Aso Nei
  • Tatou Tiute Tauave
  • Fesili Mai le Au Faitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • O le ā le Fuafuaga o Valoaga?
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • “Le Atamai o le Atua i le Mealilo Paia”
    Faalatalata Atu iā Ieova
  • Ia Su‘esu‘e i ‘Mea Loloto a le Atua’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
w87 1/1 itu. 10-15

“A o Mea Ua Faailoa Mai o Ia Te i Tatou Ia”

“O iā Ieova lo tatou Atua mea lilo, a o mea ua faailoa mai o ia te i tatou ia.”—TEUTERONOME 29:29.

1, 2. (a) Ai se a ua mananomia tele ai e le fanau a tagata faaaliga mai ia Ieova? (e) O le a e ao ona tatou manatu i ai agai i faamatalaga ua saunia e Ieova mo i tatou?

AFAI ua i ai se tasi i totonu o se laufanua ua tatao ai maina a e o loo ia te ia se faafanua ua faailoa ai se auala e sao atu ai i fafo i le vao o ia maina, e mafai ona e vaaia faalemafaufau lona matuā tilofaia o lenei faafanua ma mulimuli atu i ana faasinoga uma? Pe manatu foi i se tagata o loo maua i se maʻi ua le mafai ona togafitia. E mafai ona e manatunatu i lona naunau e tulituliloa mea fou ua maua mai suesuega ua faailoa mai ai se faamoemoe o ni togafitiga mulimuli ane? Ia, o le mea e faanoanoa ai ona o loo tatou i ai nei tulaga uma. O loo tatou ola i totonu o se lalolagi ua salalau solo ai mailei ma lua e pauū ai e mafai ona faaumatia ai i tatou. Ua tatou agai atu i le oti ona o le faamaʻi le matogafitia o le lē lelei atoatoa tuufaasolo. (1 Ioane 2:15-17; Roma 7:20, 24) Na o le Atua lava e mafai ona fesoasoani mai ia i tatou e iloa mailei ma aloese mai ai, ma ua na o ia foi ua i ai le vaifofo mo lo tatou lē lelei atoatoa. O le mafuaaga lena tatou te manaomia ai faaaliga mai ia Ieova.

2 O le mea foi lena ua faatonu mai ai le tusitala faagaeeina o le tusi o Faataoto: “Uai mai ia ou taliga ma e faalogo mai i upu a e popoto; ma ia e matua faatatauina i lou loto lou poto.” (Faataoto 22:17, N.W.)E faapena foi ona tatou faitau ai i le Faataoto 18:15: “O le loto o le ua mafaufau na te maua le poto: o taliga foi o le ua poto, e saili e ia i le poto.” Tatou te lē mafai ona fulitua i so o se poto ua aumaia e Ieova.

Ua Faaalia Mea Lilo a Ieova

3. O a faaaliga o ana fuafuaga na tuuina atu e Ieova ia Atamu ma Eva?

3 E fiafia lava, ona o le lima mafola o Ieova i lona faaalia mai o le poto. Mai le taimi lava o le foafoaga, sa faasolosolo malie ona tuuina mai e le Atua i ona tagata tapuai faamatalaga uma e tatau mo i latou i lalo o tulaga eseese. (Faataoto 11:9; Failauga 7:12) I le amataga, sa ia faamatalaina mai faapea o le lalolagi ma manu o loo aināina e tatau ona usiusitai ia Atamu ma Eva ma a laua fanau. (Kenese 1:28,29) Peitai, na faatosina e Satani Atamu ma Eva i le fai o le agasala, ma sa oo ai ina faafaigata ai le vaaiga po o le a faapefea ona galueaiina le fuafuaga tauatua mo le viiga o le Atua. O lea, sa vave lava ona amata faamatalaina mai e Ieova mea. Sa ia faaalia mai faapea, i se taimi, o lea a aliaʻi mai ai se “fanau” amiotonu, e tetee atu i galuega a Satani ma ē mulimuli ia te ia.​—Kenese 3:15

4, 5. O a isi faaaliga atili na faia e Ieova, ma o ai na ia faaaogaina e auala mai ai?

4 Atonu sa i ai ni fesili se tele i mafaufau o tane ma fafine matataʻu i le Atua e uiga i lena Fanau. O ai o ia? O afea o le a taunuu mai ai? O le a faapefea ona ia aoga mo le fanau a tagata? A o faagasolo senituri, sa toe taua atili mai e Ieova nisi faaaliga e uiga i ana fuafuaga, ma sa ia taliina mulimuli ane i nei fesili uma. A o lei oo mai le Lolo, sa ia faagaeeina Enoka e vavalo i le faaumatiaga o sau o le fanau a Satani. (Iuta 14, 15) I le tusa ai ma le 2,400 tausaga a o lei oo mai i o Tatou Aso, sa ia tuuina atu ia Noa se faaaliga faapea e paia le ola ma le toto o le tagata—o se mea moni faapea o le a sili ona tāua pe a oo mai le Fanau folafolaina.—Kenese 9:1-7.

5 Ina ua mavae aso o Noa, sa faaalia mai e Ieova le malamalama tāua e ala i isi tuaā faatuatua. I le 20 senituri T.L.M. sa iloa ai e Aperaamo faapea o le Fanau folafolaina o le a avea o se tasi o lana fanau. (Kenese 22:15-18) O lenei folafolaga sa avea o se oa lē mafaataulia a le atalii o Iakopo (lea na mulimuli ane igoa ia Isaraelu). (Kenese 26:3-5; 28:13-15) O lea, na faailoa atu ai e Ieova e ala ia Iakopo faapea o lenei Fanau, o “Sailo” o le a avea o sē pule malosi e ala i le gafa o sē pule malosi e ala i le gafa o ona atalii o Iuta.—Kenese 49:8-10.

6. I le 16 senituri T.L.M., o ai na avea ma auala o “mea ua faailoa mai,” ma o a nisi o mea fou na latou aʻoaʻoina?

6 I lona 16 o senituri T.L.M. na faatasia ai e Ieova le fanau a Isaraelu e avea o se nuu. O ai la na i ai le faaauauina o faaaliga o le upu moni? Na taliina e Mose lenei fesili i upu nei i lena nuu fou: “O ia Ieova lo tatou Atua mea lilo; a o mea ua faailoa mai o ia te i tatou ia ma a tatou fanau e faavavau.” (Teuteronome 29:29) Ioe, ina ua mavae lona fanau mai i le 1513 T.L.M. sa avea loa le nuu o Isaraelu ma auala e “tuuina atu ai afioga paia a le Atua.” (Roma 3:2, N.W.) Ma maeu se lologa o ia afioga! Na faaaofia e le Atua tagata Isaraelu i le feagaiga o le Tulafono, lea na taofia mo i latou le avanoa e avea ai o se nuu o tupu ma ositaulaga. (Esoto 19:5,6) Na aofia ai i le Tulafono ni mataupu silisili tau amio lea na fesoasoani ia i latou ia iloa mea e ono pauū ai i le agasala ma aloese ai, atoa ma se faiga o taulaga e faaaogaina ai le paia o le toto o manu e faamagaloina ai a latou agasala i se auala faaataata.

7, 8. (a) O a faamatalaga faaopoopo na faaalia e Ieova e uiga i le Fanau o le a oo mai? (e) Na faapefea ona faasaoina “mea ua faailoa mai,” ma o ai na faaalia le malamalamaga sao o nei mea?

7 A o faagasolo taimi, sa faia ai foi e Ieova nisi faaaliga e uiga i le Fanau. E ala i le faisalamo, sa faailoa mai e le Atua faapea o le a teena e malo le Fanau a e peitai o le a manumalo le Fanau ona o le fesoasoani a Ieova. (Salamo 2:1-12) Sa ia faailoa atu e ala ia Isaia faapea o le Fanau o le a avea ma “Alii o le Filemu” a e faapea foi o le a tigaina o ia ona o agasala a isi. (Isaia 9:6; 53:3-12) I lona valu o senituri T.L.M. na oo lava ina faailoa mai e Ieova le nofoaga o le a fanau mai ai lea Fanau ma, i lona ono o senituri T.L.M, le faasologa mo lana faiva.—Mika 5:2; Tanielu 9:24-27.

8 Mulimuli ane, o “mea ua faailoa mai” sa tuufaatasia i tusi e 39 o Tusitusiga Eperu. A e i le tele o taualumaga, sa avea ua na o se uluai laasaga. O mea na tusia sa masani lava ona faigata ona malamalama i ai, e oo lava foi ia i latou na faaaogaina e tusia nei mea. (Tanielu 12:4,8; 1 Peteru 1:10-12) Peitai, mulimuli ane ina ua faamalamalamaina sa lei faalagolago i ni faamatalaga faaletagata. A e i le tulaga o miti a perofeta, “o i le Atua . . . faamatalaga.”—Kenese 40:8.

O se Auala Fou

9. Ai se a na melea ai e Isarelu faaletinoa le faaeaga o le avea ma auala “o mea ua faailoa mai,” a o anafea na tupu ai lenei mea?

9 Ina o i ai Iesu Keriso i le lalolagi, sa avea pea le nuu o Isaraelu ma auala a le Atua. So o se tasi e manao e auauna ia Ieova sa tatau ona faia faapena i le aufaatasi atu lea ma lona nuu filifilia. (Ioane 4:22) A e peitai sa faailoa atu e Mose faapea o le faaeaga o le avea o ni auauna tausi mea o “mea ua faailoa mai” e ō faatasi foi ma ni avega tauave. Sa ia faapea mai: “A o mea ua faailoa mai, o ia te i tatou ia ma a tatou fanau e faavavau, ina ia faia e i tatou o upu uma o lenei tulafono.” (Teuteronome 29:29) O lena “faavavau” na oo atu i lona uiga i le 33 T.A. A e maise lava sa le taulau ona latou talia le Fanau, o Iesu Keriso, e ui lava sa aoga le Tulafono, o “le taʻitaʻitama . . . na te taʻitaʻiina i tatou ia Keriso.” (Kalatia 3:24) Ona o lena le taulau, na filifilia ai foi e Ieova se isi auala mo “mea ua faailoa mai.”

10. O lea a sa avea o le auala fou o faaaliga a Ieova?

10 O le a lena auala fou? Sa faailoa atu e Paulo lenei auala ina o ia tusi atu i tagata Efeso faapea “ina ia faailoa atu e ala i le ekalesia le poto uiga eseese o le Atua, e tusa ma lona finagalo talu anamua lava, na ia faia e ala ia Keriso Iesu, lo tatou Alii.” (Efeso 3:10, 11, N.W.) Ioe, o le faapotopotoga Kerisiano, na fanaua i le aso Penetekoso i le 33 T.A. lea na tuuina atu i ai mea fou “ua faailoa mai.” I le avea o se vaega, sa auauna faamaoni ma le mafaufau” na tofia e aumaia mea ʻai faaleagaga i taimi tatau. (Mataio 24:45) Sa avea nei Kerisiano o “auauna e tausi i upu lilo paia a le Atua.”—1 Korinito 4:1, N.W.

11, 12. O a nisi o faaaliga ofoofogia na faia e ala mai i lenei auala fou?

11 O le autu moni o nei “upu lilo paia” sa faapea o Iesu Keriso, o le Fanau folafolaina ua faaalia mai. (Kalatia 3:6) O Iesu o “Sailo” o le ua i ai le tonu e pule ai i le fanau a tagata, ma ua tofia nei o ia e Ieova e avea ma Tupu o le Malo lea o le a le pine a e toe faafoisia mai le Parataiso i luga o lenei lalolagi. (Isaia 11:1-9; Luka 1:31-33) O Iesu foi o le Ositaulaga Sili tofia a Ieova, o le na tuuina atu lona olaga lelei atoatoa, le ponā e fai ma togiola mo le fanau a tagata—le faatinoina sili ona ofoofogia o le tulafono i le paia o le toto. (Eperu 7:26; 9:26) A e le gata i lea, ua maua ai e le fanau a tagata talitonu le faamoemoe o le toe mauaina o lena olaga lelei atoatoa faaletagata na leiloa ia Atamu.—1 Ioane 2:1,2.

12 O lenei Fanau folafolaina sa avea foi ma puluvaga, na faatino ai se feagaiga fou i le va o ona soo ma lona Tamā faalelagi lea na suia ai le feagaiga tuai o le Tulafono. (Eperu 8:10-13; 9:15) E faavae lenei feagaiga fou, na suia ai e lenei faapotopotoga Kerisiano fou le nuu o Isaraelu faaletino, i le avea ma Isaraelu faaleagaga, o se “fanau a Aperaamo” faaleagaga faatasi ma Iesu, o auauna e tausi “i mea ua faailoa mai.” (Kalatia 3:29; 6:16; 1 Peteru 2:9) A e le gata i lea o se mea sa le talia e tagata Siu— o le valaauina lea o tagata o Nuu Ese e avea o se vaega o lena Isaraelu fou faaleagaga! (Roma 2:28, 29) Sa tofia faatasi foi tagata Siu ma ē—e le ni Siu ina ia faia soo mo Iesu i le lalolagi atoa. (Mataio 28:19, 20) O lea, o “mea ua faailoa mai” sa i ai sona faataunuuga faavaomalo.

13. Na faapefea ona faasaonina nei mea fou “ua faailoa mai” mo tupulaga o i luma?

13 I se taimi “o mea ua faailoa mai” e ala i le faapotopotoga Kerisiano sa faamauina i tusi e 27 o Tusi Paia Kerisiano Eleni lea na atoa ai le kanona o le Tusi Paia faagaeeina. A e o loo tanumia foi i totonu o nei tusi le tele o valoaga e uiga i fuafuaga a Ieova faapea o le a matuā faamalamalamaina i senituri mulimuli ane ai. Sa toe faapea foi ona iloa e tusitala o le Tusi Paia le mea moni o la latou auaunaga e mo tupulaga e lei fananau mai.

“O Mea ua Faailoa Mai” i Aso Nei

14. Mulimuli ane ai i le aposetasi tele, o afea o le a toe faasusulu mai ai e Ieova le malamalama “i mea ua faailoa mai”?

14 Ina ua mavae le maliu o le au aposetolo, ona tupu tele ai lea o le aposetasi i totonu o i latou sa fai mai o Kerisiano, e pei ona muai valoia mai. (Mataio 13:36-42; Galuega 20:29, 30) Ona mulimuli mai ai lea i lena o le tele o senituri na tauau ai ina mou atu le malamalama “o mea ua faailoa mai,” e ui lava ina sa lei faagaloina e Iesu i latou o e na saili ina ia tumau i le faatuatua. (Mataio 28:20) Peitai, sa folafola mai e Iesu faapea e le faafualoa lenei tulaga. I le faaiuga o lenei faiga o mea, o le a vaaia ai le tuueseeseina o e amio leaga ma e amiotonu, ma ‘o le a susulu atu le malamalama o e amiotonu e pei o le la i le malo o lo latou Tamā.’ (Mataio 13:43) E pei lava ona valoia e Tanielu, ‘i aso o le iuga, o le a tupu tele le malamalama.’ (Tanielu 12:4) O le a toe susulu atu foi le malamalama “i mea ua faailoa mai.”

15. Ai e a ua faamaonia ai le lē taulau o lotu Kerisinetoma e avea o le auala mo le faamalamalamaina “o mea ua faailoa mai” i aso nei?

15 Talu mai le 1914, ua tatou ola nei i le taimi o le faaiuga o lenei faiga o mea. O lea la, e tāua tele ona iloa po o ai o faaaogaina e Ieova i aso nei o se auala mo lenei malamalama fou faaleagaga. O le mea moni, na te le o faaaogaina lotu masani o Kerisenitoma. Ua faamaonia lava lo latou lē lolo atu e lulūina ese aʻoaʻoga sese na faaofi ane i le taimi o le aposetasi. I aso nei, o le toatele lava o ō latou taʻitaʻi ua matuā taofi mau lava i aganuu ma mataupu sese ma ua latou le toe mananao ai e aʻoaʻo le poto fou, po ua matuā aafia foi i latou i le lē talitonu ua faapena ai foi ona latou teena le faagaeeina o le Tusi Paia ma le tāua o ana tulafono tau amio.

16. O ai ua faamaonia o le auala a Ieova i aso nei?

16 Sa fetalai Iesu faapea o le a aveese le Malo o le Atua mai tagata Siu a e “tuuina atu i se nuu e au mai ai ona fua.” (Mataio 21:43) I le uluai senituri, sa faamaonia lenei nuu o le faapotopotoga Kerisiano itiiti o Isaraelu faaleagaga. I aso nei, e na o le tasi lava le vaega o loo fuaina mai fua e pei lava o lena faapotopotoga Kerisiano anamua. O nei Isaraelu faaleagaga o sui “o le auauna faamaoni ma le mafaufau” o le Mataio 24:45-47. E pei lava o uluai Kerisiano, o nei Kerisiano o aso e gata ai e le fefefe ‘e faasusulu atu lo latou malamalama.’ (Mataio 24:14-16) E amata mai i le 1919, sa latou tauaveina ai ma le loto tetele le talaiina o le tala lelei o le Malo e fai ma molimau i le lalolagi uma. (Mataio 24:14) Talu ai ona ua latou fuaina fua o le Malo o le Atua, sa faaoaina ai i latou i faamanuiaga mai ia Ieova i le aumaia lea o i latou ia iloa “le poto uiga eseese o le Atua.”—Efeso 3:10.

17, 18. O le a le malamalama agai i luma ua saunia e Ieova e ala i lana auala faaona po nei?

17 O lea, i le 1923 sa matuā malamalama lelei ai i le valoaga sili a Iesu e uiga i mamoe lelei ma oti, ma sa faailoa mai ai faapea o le lalolagi uma ua i lalo o se faamasinoga. (Mataio 25:31-46) I le 1925 sa oo ai ina iloa e auauna faalelalolagi a le Atua le malamalamaga sao e uiga i le Faaaliga mataupu 12 ma iloa ai le mea moni na tupu i le tausaga faailogaina e 1914. I le 1932 sa oo ina faalolotoina ai atili lo latou malamalama. Sa faaalia ai e Ieova faapea o valoaga uma e fesootai ma le toe faafoisia o Siu i Ierusalema sa lei faatatauina ia Isaraelu faaletino, lea ua leva ona faaalia lona le faamaoni ma ua lafoaia ai, a e peitai o Isaraelu faaleagaga, le faaapotopotoga Kerisiano. (Roma 2:28, 29) Mulimuli ane, i le 1935 o se malamalamaga na toe faasaʻoina o le faaaliga ia Ioane o le “motu o tagata e toatele” i le Faaaliga mataupu 7 na pupula ai mata o e faauuina i se galuega tele o le aoaoina o loo i o latou luma mo le faia.​—Faaaliga 7:9-17.

18 O lenei mea na amataina ai loa se uunaiga malosi o le galuega talai faalekelope, e avea o le aoaoina o i “latou o i le lalolagi” lea na mulimuli ane faatinoina ma le naunautai. (Efeso 1:10) I le 1939, a o ufitia Europa i ao o taua, sa faamaninoina mai ai le mataupu e uiga le solitu i se tulaga e lei faapea ona i ai muamua. I le 1950 na matuā iloa tino ai “alii” o le Isaia 32:1, 2. I le 1962 na aumaia ai le faailoaga sao o “faipule silisili” ma sa sili atu foi ona malamalama ma manino ai i le faiā saʻo a Kerisiano ia i latou mai “mea ua faailoa mai.” (Roma 13:1, 2) Mai i le 1965 na oo mai ai se vaaiga sili ona manino o le toetu faalelalolagi ma o ai tonu o le a latou maua aoga.—Ioane 5:28, 29.

19. Ua faapefea ona faamaonia o le vasega o le “auauna” a Ieova i aso nei ua tatau mo le tausia o mea i le Afioga a le Atua?

19 E faaopoopo atu i ai, sa faamonia le faapotopotoga Kerisiano i lenei 20 senituri e ono ma tatau ona avea o se tausimea o le Afioga a le Atua, le tuu faatasiga i tusi o “mea ua faailoa mai.” O ni sui tofia o lenei faapotopotoga na latou faia se faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana faa-Peretania o aso nei, ma, e oo mai i aso nei, ua aliai mai ai, le New World Translation of the Holy Scriptures i gagana e 11, a e 40,000,000 kopi ua uma ona lomia. O le “auauna”, le vasega o Kerisiano faauuina sa taulamua i le faia o polokalama faavaomalo i mea tau aʻoaʻoga ma le faasalalauina o tusi mau e faavae i le Tusi Paia atoa ma mekasini. Ua ia fuafuaina nei mea uma e fesoasoani atu ai i e o saili i le upu moni ina ia maua le poto saʻo o “mea ua faailoa mai.” E moni, “ua pupula” nei o “e amiotonu e pei o le la” i se uiga faaleagaga, ua faamonia ai aoga o latou tausimea.—Mataio 13:43

Tatou Tiute Tauave

20, 21. (a) Na faapefea ona uunaia le faisalamo e gaoioi faatatau i le Afioga faaalia a Ieova? (e) O a mea o le a talanoaina i le mataupu e sosoo ai?

20 O lea ua le tuua ai i tatou e Ieova i se tulaga faaletonu i se tulaga faaletonu i se laufanua o maina tatao o lenei lalolagi. Na i lo lena, ua ia tuuina mai ia i tatou lava Afioga e faamalamalamaina ai o tatou ala ma fesoasoani i a i tatou e aloese mai i tulaga e lamatia ai lo tatou itu faaleagaga. (Salamo 119:105) Ua le tuulafoaia foi i tatou e Ieova ina ia tatou oti ona o le agasala ma le lē lelei atoatoa. Na i lo lea, ua ia tatalaina mai le avanoa i le ola e faavavau i luga o se lalolagi parataiso ma ua saunia foi le malamalama e uiga i lenei avanoa ina ia mafai ai ona maua. (Ioane 17:3) E le tioa, ina o tautala le faisalamo e uiga i “mea ua faailoa mai” i ona aso, na ia alaga: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono. Ou te mafaufau i ai i le aso atoa.”—Salamo 119:97.

21 Po o lou lagona ea lea e uiga i “mea ua faailoa mai” e Ieova ma malamalama i ai e uiga i o tatou aso? O loloto ea lou talisapaia o upu moni ua e aʻoaʻoina? O e iloa le manaomia o nei upu moni e fesoasoani ia te oe mo le faia o filifiliga, aloaloese mai faaosoosoga, ma auauna ia Ieova? O le a le tele o le taimi e te faaaluina tonu lava i le faitauina ma suesueina nei “mea ua faailoa mai”? E i ai ea se auala e mafai ai ona faaleleia lau masani o le suesue? O le a talanoaina nei mea i le mataupu o loo sosoo ai.

E te Manatua?

◻ I le taimi a o lei afio mai Iesu, o a nisi o auala sa faaaogaina mo “mea ua faailoa mai”?

◻ O ai na fitoi tonu i ai “ma na faailoa mai” ina ua mavae le 33 T.A.?

◻ O a nisi o faaaliga taua na tuuina mai i lenei auala fou?

◻ Ai se a ua tatau ai ona fitoi tonu “mea ua faailoa mai” i aso nei i le na o Isaraelu faaleagaga?

◻ Ua faapefea ona faamaonia le tauaogaina o le faapotopotoga Kerisiano e avea o se tausimea o le Afioga a Ieova?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 12]

Sa avea le faapotopotoga o Kerisiano faauuina ma tausimea fou o faailoga a Ieova

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 13]

O le “auauna” a Ieova o le vasega faauuina o molimau ua auauna lelei o se tausimea o le Afioga a le Atua

[Ata i le itulau 10]

Na faaalia e Ieova le poto taua e ala i tagata faatuatua anamua.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga