Le Pogai ua Avea ai le Tusi Paia o se Meaalofa Faagaeeina mai le Atua
UA FAAPEA mai le Tusi Paia “o le Atua o le alofa lava ia” ma ua na faaee atu foi ia te ia le atamai ma le mana. (1 Ioane 4:8; Iopu 12:13; Isaia 40:26) Ua na taʻu mai foi ia i tatou faapea “e tonu ona ala uma lava.” (Teuteronome 32:4) E tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia, ua faaalia foi e le Atua, uiga e pei o le alofa mutimutivale ma le tigā alofa.—Esoto 34:6; Roma 9:15.
Ona ua faaee atu e le Tusi Paia nei uiga ia Ieova le Atua, ua mafai ai la ona ia tataʻi atu le fanau tautoʻai a tagata ia te ia. Ua tautala lenei tusi e uiga i le foafoaga, le amataga o le agasala ma le oti, ma le auala ua mafai ai ona lelei ma le Atua. Ua na aumaia se faamoemoe faagaee fiafia o le toe faafoisia lea o le Parataiso i le lalolagi. Ae e faatoʻā aogā nei mea uma pe afai e mafai ona faamaonia faapea, o le Tusi Paia o se meaalofa faagaeeina mai le Atua.
Le Tusi Paia ma le Faasaienisi
Ua matuā mauamauaʻi lava le Tusi Paia e manumalo i le tele o faitioga. Mo se faataʻitaʻiga, a fetalaʻi lou mafaufau a o e faitauina, ona e iloa ai lea o lona ōgatasi lelei lava ma le faasaienisi moni. O le mea moni, na saunia le Tusi Paia e avea o se taʻiala faaleagaga, ae e lē o se tusi faasaienisi. Ae seʻi o tatou vaai la, pe ioe le Tusi Paia faatasi ma mea moni faasaienisi.
Suesuega i le ola: Ua faapea mai ma le saʻo le Tusi Paia ‘o vaega uma lava’ o le tino o se tagata ina o afuafua, ua “tusia uma lava.” (Salamo 139:13-16) O le faiai, le fatu, o māmā, ma mata—o nei mea ma isi vaega uma lava o le tino o le tagata ua ‘tusia uma lava’ i le gafa o le fuāsela ua afuafuaina i totonu o le faaautagata o le tinā. I lenei gafa, o loo i ai faasologa i totonu mo le taimi e aliaʻi mai ai nei vaega taitasi i se auala faasolosolo lelei. Ma seʻi tau lava ina manatu! O lenei mea moni e uiga i le tuputupu aʻe o le tino o le tagata, sa faamauina i le Tusi Paia, toetoe lava 3,000 tausaga a o leʻi mafai ona iloa e saienitisi lenei gafa o le amataga o le ola.
Olaga o Manu: E tusa ma le faamatalaga a le Tusi Paia, ‘o le anapata e toe ʻai e ia lana mama.’ (Levitiko 11:6) Ua faapea mai le tusi a François Bourlière (The Natural History of Mammals, 1964, itulau e 41): “O le masani o le ‘faamalūina o meaʻai’ po o le toe faasolo faalua mai o meaʻai i le puta na i lo o le na o le faatasi, e foliga mai o se mea masani lea i lapiti ma anapata. E masani i lapiti fagafao ona ai ma folo a latou meaʻai i le po e aunoa ma le faamalūina, ia e oo atu i le taeao ua faufaulalai e tusa ma le afa o le telē o le puta. E faalua ona toe ai e le lapiti aivao ana mama i aso uma, ma e faapea foi le masani a anapata i Europa e pei ona lipotia mai.” E tusa ai ma lenei mea, ua taʻua ai e le tusi Mammals of the World (a E. P. Walker, 1964, Tusi II, itulau e 647) e faapea: “O lenei mea atonu e tutusa lava ma le ‘toe ʻaina o mama’ a manu vaefa lapopoa na e toe ʻai a latou mama.”
Suesuega i le Eleele: Ua faamaonia sa iai tupu, aai, ma malo i ona po o le Tusi Paia ina ua maua papa ele, fagu ele, tusitusiga na vaneina, ma isi mea faapena. Mo se faataʻitaʻiga, o tagata e pei o sā Hetī na o loo taʻua i le Tusi Paia, sa i ai moni lava. (Esoto 3:8) I lana tusi The Bible Comes Alive, na faapea mai ai Sir Charles Marston: “O i latou ua maluelue le faatuatua i le Tusi Paia, ma lē amanaia lana pule, ua lē amanaia ai e i latou i latou lava e ala i faamaoniga na maua mai le eleele, ma na faaumatia ai la latou pule. O mea ua maua i le eliina o le eleele e tagata suesue, ua aveesea ai le faitioga matuiā e uiga i mea moni ae avea ma tala faafagogo.”
E tele auala ua lagolagoina ai e suesuega i le eleele le Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faamautinoa mai e mea na maua ai, nofoaga ma igoa o loo iai i le Kenese mataupu e 10. Sa maua e le au eli eleele le aai o Uro i Kaletaia, le ogatotonu o fefaatauaiga ma lotu i le mea na fanau ai Aperaamo. (Kenese 11:27-31) I luga aʻe o le vaipuna o Kiona i le vaega i saute sasae o Ierusalema, na maua ai e le au suesue i le eleele le aai o sa Iepusē na faoa e le Tupu o Tavita. (2 Samuelu 5:4-10) O le Tusitusiga faa-Seloa na vaneina i se tasi pito o le alavai na faia e le Tupu o Esekia, na maua i le 1880. (2 Tupu 20:20) O le paʻū o Papelonia ia Kuresa le Sili i le 539 T.L.M. o loo taʻua i le Tala i le Nofoaiga a Naponita, na eliina aʻe i lona 19 o senituri T.A. O auiliiliga i le tusi o Eseta sa faamautinoa mai foi e ala i tusitusiga mai Peresepoli ma le mauaina o le maota o le Tupu o Aretaseta (Asueru) i Susana po o Susa, i le va o le 1880 ma le 1890 T.A. O se tusitusiga na maua i le 1961 i faatafunaga o se fale mataaga i Roma i Kaisareia, na faamaonia ai le iai o le kovana Roma o Ponotio Pilato, o lē na tuuina atu Iesu ina ia faasatauroina.—Mataio 27:11-26.
Suesuega i le Vateatea: E tusa ma le 2,700 tausaga ua mavae—a o leʻi taitai lava ona iloa e tagata lautele faapea e lapotopoto le lalolagi—na tusia ai e le perofeta o Isaia: “O iai Lē afio i luga o le faataliolio o le lalolagi.” (Isaia 40:22, NW) O le upu Eperu chugh, ua faaliliuina i inei o le “faataliolio,” e mafai foi ona faatatau i le “lapotopoto.” (A Concordance of the Hebrew and Chaldee Scriptures a B. Davidson) O lea la, “o le lapotopoto” o le tafatafailagi o le laueleele e mafai lava ona vaaia ma iloa mai i fafo atu o le vateatea, ma i nisi taimi e mafai ai foi ona iloa mai i se vaalele e malaga i se tulaga matuā maualuga lava. I le ma lea, fai mai le Iopu 26:7 o le Atua ua ia “tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga.” E moni lenei mea, auā ua iloa e le au suesue o le vateatea faapea e leai se mea o iloa atu faapea o loo faatuina ai le lalolagi.
Suesuega i Laau: Ua faia e nisi se faaiʻuga sese faapea, e lē saʻo le Tusi Paia ona sa fetalai Iesu e uiga i “le fua o le sinapi” faapea “e sili ona laitiiti i fua uma.” (Mareko 4:30-32) Sa faapena foi ona faatusaina e Iesu le fua o le laau o le sinapi uliuli (Brassica nigra po o le Sinapis nigra), lea e tusa na o le 0.039 i le 0.063 o le inisi [1 to 1.6 mm] le lapoa. E ui lava e iai fatu aupito ninii e matuā ninii lava e pei o se pauta, o fatu o le oketi, ae sa leʻi talanoa Iesu e uiga i ni tagata totō oketi. Sa iloa e na tagata Iutaia i Kalilaia faapea, i fatu laau eseese uma lava na totōina e faifaatoaga o le atunuu, o le fua o le sinapi sa aupito sili ona laitiiti. Sa talanoa Iesu e uiga i le Malo, ae na te leʻi aʻoaʻoina se lesona e uiga i le faia o ni togalaau.
Suesuega i le Eleele ma le Ola: E faatatau i le faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i le foafoaga, na faapea mai ai se tagata suesue taʻutaʻua i mea o i le eleele o Wallace Pratt: “I le avea o se tagata suesue i mea o i le eleele, pe afai e valaaulia aʻu ina ia ou faamatala faapuupuu atu o matou manatu faaonaponei e uiga i le amataga o le lalolagi ma le tuputupu aʻe o le ola o iai i ni tagata faatauvaa mai nuu maotua e pei o ituaiga o ē na tusia faatatau i ai le Tusi o Kenese, ou te manatu e faigata lava ona ou faia i se auala e sili atu ona lelei pe afai ou te mulimuli tuʻi i le gagana o loo tusia ai le uluaʻi mataupu o le Kenese.” Sa matauina e Pratt faapea, o le faasologa o mea tutupu i le Kenese—le amataga o vasa, le mānu aʻe o le laueleele, i le ma le aliaʻi mai o mea ola uma i le sami, o manu felelei, ma manu vaefa—e mautinoa lava o le faagasologa lea o vaevaega tāua e tusa ma le taimi na iloa ai ia suesuega i le eleele.
Vailaau: I lana tusi The Physician Examines the Bible, na tusia ai e C. Raimer Smith e faapea: “O se mea na ou matuā ofo ai ona o le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia e tusa ai ma le tulaga i vailaau. . . . O le taʻua ai o togafitiga mo maʻisua, manuʻa, ma isi mea faapena, e matuā saʻo lelei lava e oo lava i tulaga faaonaponei. . . . E tele lava uputuu faaanamua o loo talitonuina pea e le toatele o tagata faapea, o le tuu o se fatu o le laau o le buckeye i le taga o se ofu o le a puipuia ai mai le maua i maʻi gugu; faapea o le tagofia o pilioua e faapogaia ai le tutupu o lafetoga; o le fusi o le ua i se solo mūmū e teʻa ai le tiga o le faaī; o se taga e iai ni fasi laau o le asafetida o le a puipuia ai mai faamaʻi; e faapea o taimi uma lava e maʻi ai se tamaitiiti, ua iai ni anufe matau; ma isi mea faapena, ae e leai ni faamatalaga faapena o i ai i le Tusi Paia. E mataʻina ia te aʻu lava ia lenei mea, o se tasi lenei o faamaoniga o lona pogai mai i le Atua.
E Maufaatuatuaina i Auiliiliga Faatalafaasolopito
I lana tusi A Lawyer Examines the Bible, na matauina ai e le loia o Irwin H. Linton faapea: “A o faaeteete tusitala o tusi e uiga i faiga alofa, tala o le vavau ma molimau pepelo i le faamatalaina o mea na tutupu i se nofoaga mamao ma i se taimi e lē mailoa, lea ua solia ai le uluai tuutuuga na aʻoaʻoina e i matou o loia e uiga i se talosaga lelei, faapea ‘e tatau i le taʻutinoga ona taʻua ai le taimi ma le nofoaga,’ ua matuā taʻu saʻo mai lava ia i tatou e tala o le Tusi Paia le aso ma le nofoaga tonu na faia ai.”
Ina ia faamaonia lenei manatu, na sii mai ai e Linton le Luka 3:1, 2, (NW). O loo taʻua ai i ina e le tusitala o le Evagelia ni alii sili se toafitu ina ia faamaonia ai le taimi na amata ai e Iesu Keriso Lana faiva. Ia matau auiliiliga na saunia e Luka i nei upu: “I le tausaga e sefulu ma le lima o le nofoaiga a Tiperio Kaisara, ina o pule Ponotio Pilato ma kovana i Iutaia, a o Herota sa pule i le itumalo o Kalilaia, o Filipo foi lona uso sa pule i le itumalo o le atunuu o Ituraia ma Terekoniti, o Lusanio foi sa avea ma pule o le itumalo o Apilene, i aso o le faitaulaga sili o Ana ma Kaiafa, na oo ane ai le afioga a le Atua ia Ioane le atalii o Sakaria i le vao.”
O loo faatumuina le Tusi Paia i faamatalaga auiliili faapena. E lē gata i lea, o isi ona vaega e pei o le Evagelia, sa tusia i se vaitaimi na tupu tele ai aganuu faa-Iutaia, Eleni, ma Roma. O se vaitaimi lena o loia, tusitala, ma ē pule, ma isi tagata faapena. E mautinoa lava la, afai sa lē o ni mea moni auiliiliga na maua i le Evagelia ma isi vaega o le Tusi Paia, semanū la ua leva ona faaalialia e sese. Ae ua faamautinoa mai e tusitala lautele na manatu e pei o le iai o Iesu Keriso. Mo se faaaʻoaʻoga, na tusi le tusitala Roma o Tacitus e uiga ia Iesu ma Lona au soʻo e faapea: “O Keriso, o le na mafua mai ai le upu Kerisiano, na puapuagatia i le faasalaga matuā ogoogo i le taimi o le pulega a Tiperio e ala i se tasi o a matou faaoosala, o Ponotio Pilato.” (Annals, Tusi XV, 44) Ua fesoasoani le saʻo lelei o talafaasolopito i le Tusi Paia e faamaonia ai faapea o le meaalofa lea a le Atua i le fanau a tagata.
Le Faamaoniga Aupito Silisili
E ui lava ina lagolagoina le Tusi Paia e suesuega i le eleele, suesuega i le vateatea, talafaasolopito, ma isi lava tomai tau suesuega, ae o le faatuatua i le Tusi Paia e lē faalagolago lea i na faamautinoaga. I le tele o faamaoniga e iloa ai o le Tusi Paia o le meaalofa a le Atua mo tatou, e leai lava se isi faamaoniga aupito silisili e mafai ona tuuina mai na i lo o le faataunuuga o ona valoaga.
O Ieova le Atua o le Puna o valoaga moni. E ala i lana perofeta o Isaia, na ia fetalai ai: “O mea muamua, faauta, ua oo mai ia; o mea fou foi o loo ou te taʻuina atu; ua ou faailoa atu ia te outou, a o lei tutupu mai.” (Isaia 42:9) E lē gata i lea, ua faapea mai le Tusi Paia, sa faagaeeina e le Atua ona tusitala e ala i lona agaga paia, po o lona mana galue. Mo se faaaʻoaʻoga, na tusia e le aposetolo Kerisiano o Paulo: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua.” (2 Timoteo 3:16) Na tusia e le aposetolo o Peteru: “Ua leai se valoaga o i le Tusi e faamatalafuaina. Auā e le o le loto o tagata na tuu mai ai le valoaga anamua, a o tagata paia o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia.” (2 Peteru 1:20, 21) O lea la, seʻi o tatou tilofaia ai valoaga o le Tusi Paia.
I le faitau selau o valoaga i le Tusi Paia, ua aofia ai ma valoaga nei e faatatau ia Nineva le laumua o Asuria, ‘le aai o le toto masaa’ sa faatupuina le mataʻu i Sasae Tutotonu anamua mo le sili atu i le 15 senituri. (Nauma 3:1) E ui lava i le taimi na matuā malosi ai Nineva, ae na valoia e le Tusi Paia: “[O le Atua] e fai foi e ia Nineva ma mea gaogao, o le nuu naumati pei o le vao. E taooto foi i ai lafu o manu vaefa uma o nuu ese; o le kati ma le kifota la te momoe i tumutumu o ona pou; e tagi le leo o manu i faamalama, e gaogao faitotoa; auā e aliali mea ua faia i arasi.” (Sefanaia 2:13, 14) I aso nei, e mafai e tagata asiasi maimoa atu i inā ona latou vaaia ua na o se mautietie o faupuega o eleele e faailogaina ai le nofoaga na tu ai Nineva anamua. E lē gata foi i lea, o loo aai ai i inā lafu mamoe, e pei lava ona valoia.
I se faaaliga, na vaaia ai e le perofeta a le Atua o Tanielu se mamoe poʻa e lua ona nifo ma se ʻoti poʻa e iai se nifo tele lava i le va o ona mata. Na taia i lalo e le ʻoti le mamoe poʻa, ma gauia ai ona nifo e lua. Mulimuli ane, ona gau ai lea o le nifo tele o le ʻoti, ae tutupu mai ai nifo e fa i lona tulaga. (Tanielu 8:1-8) Na faamatala mai e le agelu o Kaperielu faapea: “O le mamoe poa na e iloa ua i ai nifo e lua, o tupu ia o Metai ma Peresia. O le ʻoti taufulufulu foi, o le tupu lea o Iavana [po o Eleni]; a o le nifo tele o i le va o ona mata, o le tupu muamua lea. Ua gau foi lena nifo, a ua tutū mai ai isi e fa e sui aʻi, e tutu mai malo e fa mai le atu nuu, a e le o i ai lona malosi.” (Tanielu 8:20-22) E pei ona faamaonia i le talafaasolopito, o le mamoe poʻa e lua ona nifo—o le Emepaea lea o Metai ma Peresia—na faatoilaloina e “le tupu o Iavana [po o Eleni].” O lena ʻoti poʻa faafaatusa sa iai se “nifo tele,” o le tagata lea o Alesana le Sili. Ina ua mavae lona maliu, ona tulaʻi mai ai lea o ana taʻitaʻiau e toafa e suitulaga i le “nifo tele” e ala i le avea o i latou lava ma pule i “malo e fa.”
E anoanoai valoaga i Tusi Paia Eperu (“Feagaiga Tuai”) e faatatau ia Iesu Keriso ua faataunuuina. O nisi o nei valoaga sa faatatauina ia te ia e tusitala faagaeeina o le Tusi Paia Kerisiano Eleni (le “Feagaiga Fou”). O se faataʻitaʻiga, sa faasino mai e le tusitala o le Evagelia o Mataio le faataunuuga o valoaga faale-Tusi Paia faatatau i le fanau mai o Iesu e ala i se taupou, le iai o Sona teuteuala, ma Lona ulu atu i Ierusalema i se tamaʻi asini. (Faatusatusa le Mataio 1:18-23; 3:1-3; 21:1-9 i le Isaia 7:14; 40:3; Sakaria 9:9.) O le faataunuuina o na valoaga ua fesoasoani lea e faamaonia ai faapea, o le Tusi Paia, e moni lava o se meaalofa faagaeeina a le Atua.
O le faataunuuina i aso nei o valoaga a le Tusi Paia ua faamaonia ai ua tatou ola i “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5) O taua, le lē lava o meaʻai, faamaʻi, ma mafuʻie, o ni vaega ia o “le faailoga” o le “faatasi” mai o Iesu i le mana o le Malo. O lena faailoga ua aofia ai foi ma le galuega i le lalolagi aoao a Molimau a Ieova ua sili atu i le fa miliona, o e o loo talaʻia le tala lelei o le Malo ua faavaeina. (Mataio 24:3-14; Luka 21:10, 11) O valoaga foi o le Tusi Paia ua agaʻi atu ina faataunuuina i le taimi nei, ua faamautinoa mai ai ia i tatou faapea, ua lē o toe mamao ona aumaia lea e le pulega faalelagi a le Atua i aao o Iesu Keriso, se lalolagi fou o le fiafiaga e faavavau mo le fanau usiusitai a tagata.—2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:1-5.
O le faafanua o loo avatu faatasi ai, ua faaulutalaina faapea, “Valoaga o le Tusi Paia ua Faataunuuina” ua aumaia ai na o ni nai valoaga mai le faitau selau o valoaga o le Tusi Paia ua mafai ona lisiina atu i inei. O le faataunuuina o nisi o nei valoaga, sa matauina i le Tusi Paia lava ia, ae e faapitoa lava ona aogā le matauina o valoaga ua faataunuuina i aso nei.
Atonu, ua mafai foi ona e vaaia nisi o mea tutupu i le lalolagi aoao o loo valoia i le Tusi Paia. Ae aiseā e le vailiili atili ai? O le a fiafia lava Molimau a Ieova e saunia nisi faamatalaga auiliili faaopoopo pe a e talosaga i ai. Ma tau ina ia avea lou galala moni mo le poto o Lē Silisili ona Maualuga ma Ana fuafuaga e faamautinoa atu ai ia te oe, o le Tusi Paia, e moni lava o le meaalofa faagaeeina mai le Atua.
[Siata i le itulau 7]
VALOAGA O LE TUSI PAIA UA FAATAUNUUINA
VALOAGA FAATAUNUUGA
Kenese 49:10 Na avea Iuta ma ituaiga tautupu o Isaraelu (1 Nofoaiga a Tupu 5:2; Eperu 7:14)
Sefanaia 2:13, 14 Na faatafunaina Nineva pe tusa o le 632 T.L.M.
Ieremia 25:1-11; Isaia 39:6 Aʻea Ierusalema, amata tausaga e 70 o le faatafunaina (2 Nofoaiga a Tupu 36:17-21; Ieremia 39:1-9)
Isaia 13:1, 17-22; Faatoilalo e Kuresa Papelonia; Na
Isaia 44:24-28; 45:1, 2 toe foi ai tagata Iutaia i lo latou nuu moni (2 Nofoaiga a Tupu 36:20-23; Esera 1:1-4; 2:1)
Tanielu 8:3-8, 20-22 Faatoilaloina ai e Alesana le Sili Metai ma Peresia ma na vaevaeina ai le Emepaea o Eleni
Isaia 7:14; Mika 5:2 Fanau mai Iesu i se taupou i Peteleema (Mataio 1:18-23; 2:1-6)
Tanielu 9:24-26 Faauuina Iesu e avea ma Mesia (29 T.A.) (Luka 3:1-3, 21-23)
Isaia 9:1, 2 Amata le galuega a Iesu mo le faamalamalamaina i Kalilaia (Mataio 4:12-23)
Isaia 53:4, 5, 12 Maliu le Keriso e fai ma taulaga togiola (Mataio 20:28; 27:50)
Salamo 22:18 Faia o vili i ofu o Iesu (Ioane 19:23,24)
Salamo 16:10; Toetu mai o Keriso i le aso lona tolu (Mareko Mataio 12:40 16:1-6; 1 Korinito 15:3-8)
Luka 19:41-44; 21:20-24 Faaumatia Ierusalema e Roma (70 T.A)
Luka 21:10, 11; O taua, oge, faamaʻi, mafuiʻe, Mataio 24:3-13; solitulafono, ma isi mea faapena, e 2 Timoteo 3:1-5 faailogaina ai “aso e gata ai
Mataio 24:14;Isaia 43:10; Faalauiloaina i le lalolagi aoao e
Salamo 2:1-9 Molimau a Ieova ua faavaeina le Malo o le Atua ma ua lē pine ae ona faatoilaloina i latou uma o ē tetee
Mataio 24:21-34; Tapuai atu le aiga faavaomalo o Molimau a Faaaliga 7:9ʻ17 a Ieova i le Atua ma sauniuni atu mo le faasaoina i le taimi “o le puapuaga tele”
[Ata i le itulau 8]
Ua matuā tele lava le āfaina ua faia e taua, oge, faamaʻi, ma mafuie i aso nei, ae ua amata ona vavala mai ata o se lalolagi fou filemu ma le fiafia