E Pule Ieova—E Ala i le Pulega Faatiokarate
“E pule Ieova e faavavau lava.”—SALAMO 146:10.
1, 2. (a) Aisea ua lē taulau ai taumafaiga a tagata i tulaga tau i le pule? (e) Ua na o le ā lava le ituaiga o pulega ua faataulauina moni?
TALU mai taimi o Nimarota, o loo taumafai ai lava e tagata ni auala eseese e pulea ai le sosaiete faaletagata. Ua iai pulega faatautalatasi, o nofoaiga a tupu, o pulega e pulea e se vaega toaitiiti, ma le anoanoai o ituaiga o pulega faatemokalasi. Ua faatagaina uma na pulega e Ieova. O le mea moni, talu ai o le Atua, o le Puna lē mafaatusalia lea o pule uma, i se uiga ua ia faatulagaina ai nei pule eseese uma i ni o latou tulaga faatatau. (Roma 13:1) Peitai ane, ua lē taulau nei taumafaiga uma lava faaletagata mo ni pulega. E leai se pulega faaletagata ua mafai ona ia faia se sosaiete e tumau, e mautu, ma faamaoni. O loo faasolosolo pea ona “pule . . . le tasi tagata i le tasi, e leaga ai o ia lava.”—Failauga 8:9.
2 Pe e tatau ona faateia ai i tatou i lenei mea? E lē tatau! E leʻi faia le tagata lē lelei atoatoa ina ia pule ia te ia lava. “E le o i le tagata lona ala, e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) O le pogai lena, i le faagasologa o le talafaasolopito o le tagata, ua na o le tasi lava le ituaiga o pulega ua taulau moni lona manuia. O lē fea pulega? O le pulega lea faatiokarate i le taitaiga a Ieova le Atua. I le gagana Eleni ua faaaogāina i le Tusi Paia, ua faauiga ai le “faatiokarate” e faapea, o se pule [kraʹtos] a le Atua [the·osʹ]. O le ā se isi pulega e sili atu ona lelei na i lo o le pulega a Ieova le Atua lava ia?—Salamo 146:10.
3. O ā nisi o uluai faaaoaoga o pulega faatiokarate sa iai i le lalolagi?
3 Sa iai le pulega faatiokarate i Etena mo sina taimi puupuu, seia oo ina fouvale Atamu ma Eva ia Ieova. (Kenese 3:1-6, 23) I taimi o Aperaamo, e foliga mai sa faatino ai le pulega faatiokarate i le aai o Salema, lea na avea ai Mekisateko ma tupu ma ositaulaga. (Kenese 14:18-20; Eperu 7:1-3) Peitai, o le uluai pulega faatiokarate o se malo i le taitaiga a Ieova le Atua, na faavaeina lea i le vaomatua o Sinai i le senituri lona 16 T.L.M. Na faapefea ona tupu lena mea? Ma na faapefea ona galueaiina lena faiga malo faatiokarate?
Ua Amataina le Pulega Faatiokarate
4. Na faapefea ona faavaeina e Ieova le nuu faatiokarate o Isaraelu?
4 I le 1513 T.L.M., na faasaoina ai e Ieova le fanauga a Isaraelu mai le faapologaina i Aikupito, ae faaumatia autau a Farao sa latou tuliloa mai, i le Sami Ulaula. Ona Ia taitaiina atu lea o le fanauga a Isaraelu i le Mauga o Sinai. Ina ua latou tolauapi i le auvae mauga, ona fetalai lea o le Atua ia i latou e ala atu ia Mose ua faapea atu: “Na outou vaai atu i mea na ou faia i Aikupito, na ou avae ia te outou i luga o apaau o aeto, na ou au mai foi ia te outou ia te au nei. O lenei foi, afai tou te matuā faalogo mai i loʻu leo, ma tausiusi i laʻu feagaiga, ona fai lea outou ma oloa tāua moʻu, e sili i nuu uma.” Na tali atu le fanauga a Isaraelu e faapea: “Matou te faia lava mea uma ua fetalai mai ai Ieova.” (Esoto 19:4, 5, 8) Na osia le feagaiga, ona amataina ai loa lea o le malo faatiokarate o Isaraelu.—Teuteronome 26:18, 19.
5. E mafai faapefea ona taʻua faapea sa pule Ieova i Isaraelu?
5 Ae na faapefea ona pulea le nuu o Isaraelu e Ieova, o lē e lē mafai e mata faaletagata ona vaaia? (Esoto 33:20) O le mafuaaga lena na auina mai ai e Ieova tulafono ma le tulaga faaositaulaga i le nuu. O i latou sa usiusitai i tulafono ma tapuai atu e tusa ai o faatulagaga sili mai le Atua, o i latou na sa auauna atu ia Ieova, le Faatiokarate Sili. E lē gata i lea, sa iai i le ositaulaga sili le Urima ma le Tumena, o mea sa faaaogā e Ieova le Atua e avatu ai le taitaiga i taimi o faalavelave faafuasei. (Esoto 28:29, 30) Sa avea foi tane matutua ua agavaa, ma sui o Ieova i le pulega faatiokarate, ma latou vaavaaia le faatatauina o le Tulafono a le Atua. Pe afai tatou te iloiloina faamatalaga e uiga i nisi o nei tane, o le a tatou malamalama atili ai i le auala e ao i tagata ona gauai atu ai i le pule a le Atua.
Le Pule i Lalo o le Pulega Faatiokarate
6. Aisea na avea ai o se luʻi i tagata le faia o se taitaiga i le pulega faatiokarate, ma o ā ituaiga o tane sa manaomia mo lenei avega tauave?
6 O i latou sa iai tulaga tau pule i Isaraelu, sa ia i latou se faaeaga sili, ae sa avea foi o se luʻi le tausia o lo latou paleni lelei. Sa tatau ona latou faaeteete ina ia latou lē faafaatauaina tele naua i latou lava na i lo o le faapaiaina o le suafa o Ieova. O le faaupuga faagaeeina e faapea, “e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia,” sa moni lea i tagata Isaraelu e pei foi ona moni i isi tagata uma. Sa na o le pau lava le taimi na sologa lelei ai Isaraelu, pe a manatua e tane matutua e faapea, o Isaraelu sa o se pulega faatiokarate, ma sa tatau ona latou faia le finagalo o Ieova, ae lē o o latou lava loto. E leʻi leva talu ona faavaeina Isaraelu, sa taʻua ai e le tamā o le avā a Mose, o Ietero, po o ā ituaiga o tane e tatau ona ia i latou, o lona uiga, o ni “tagata o loto tetele, o e matatau i le Atua, o tagata faamaoni, ma e ʻinoʻino i le manumanu.”—Esoto 18:21.
7. I ā auala na avea ai Mose ma faaaoaoga lelei o sē na ia tauaveina le pule i lalo o le taitaiga a Ieova le Atua?
7 O Mose le uluai tagata na ia faatinoina le pule sili i totonu o Isaraelu. Sa fai o ia ma faaaoaoga lelei o se pule faatiokarate. E moni, sa iai se taimi na aliali aʻe ai se vaivaiga faaletagata. Ae peitai sa faalagolago pea Mose ia Ieova. Pe a mapuna aʻe ni fesili sa leʻi taliina, ona ia saili atu lea mo le taitaiga a Ieova. (Faatusatusa i le Numera 15:32-36.) Pe na faapefea ona teena e Mose le faaosoosoga o le faaaogāina o lona tulaga maualuga e maua ai sona lava mamalu? E ui lava sa ia taitaia se nuu e faitau miliona le aofai, ae “na matuā agamalu lava le tagata nei o Mose, e sili lava i tagata uma o i le lalolagi.” (Numera 12:3) Sa leai ni ona faanaunauga fiasili, ae na manatu mamafa i le mamalu o le Atua. (Esoto 32:7-14) Sa ia Mose se faatuatua malosi. Na tautala le aposetolo o Pauro e uiga ia Mose a o leʻi avea Mose ma taʻitaʻi o le nuu, e faapea: “Na faamalosi o ia pei o sē iloa atu i le le o vaaia.” (Eperu 11:27) E manino mai, sa leʻi galo ia Mose, o Ieova o le Pule moni lea o le nuu. (Salamo 90:1, 2) Maeu se faaaoaoga lelei mo i tatou i aso nei!
8. O le ā le poloaiga na tuu atu e Ieova ia Iosua, ma aisea e onomea ai ona matauina?
8 Ina ua faamaonia le tele naua o le galuega tau i le vaavaaiga o Isaraelu e faia na o Mose, ona liligi ifo ai lea e Ieova lona agaga i tane matutua e toʻa 70, o ē o le a latou lagolagoina o ia i le faamasinoina o le nuu. (Numera 11:16-25) I tausaga mulimuli ane, sa tofu ai le aai ma o latou lava tane matutua. (Faatusatusa i le Teuteronome 19:12; 22:15-18; 25:7-9.) Ina ua oti Mose, ona tofia ai lea e Ieova Iosua e avea ma taʻitaʻi o le nuu. E mafai ona tatou tepa faalemafaufau i le tele o galuega sa faia e Iosua ona o lenei faaeaga. Peitai, na fetalai Ieova ia te ia o loo iai pea se mea e lē tatau lava ona ia faafitia: “E le teʻa i lou gutu le tusi o lenei tulafono, a ia mafaufau i ai i le ao atoa ma le po, ina ia e anaana e fai e tusa ma mea uma ua tusia i ai.” (Iosua 1:8) Seʻi mātau, e ui lava ua silia ma le 40 tausaga talu ona auauna Iosua, ae sa manaomia pea ona ia faitauina le Tulafono. E faapena foi ona tatou manaomia le suesueina o le Tusi Paia, ma faafouina ai o tatou mafaufau i tulafono ma mataupu silisili a Ieova—e tusa lava po o le ā le umi o la tatou auaunaga, po o le ā foi le tele o ni faaeaga ua tatou maua.—Salamo 119:111, 112.
9. O le ā na tupu i Isaraelu i le vaitaimi o faamasino?
9 Ina ua mavae Iosua, ona faasolosolo ane ai lea o faamasino. E faanoanoa, talu ai i le taimi o a latou nofoaiga, na masani lava ona ‘paʻū atu Isaraelu i le faia o mea sa leaga i le silafaga a Ieova.’ (Faamasino 2:11) Ua taʻua i le tala e faatatau i le vaitaimi o faamasino e faapea: “O ia ona aso sa leai se tupu ia Isaraelu, ua taitasi ma fai le mea e tusa i lona lava manatu.” (Faamasino 21:25) Sa fai lava le filifiliga a le tagata ia e tusa ai ma amioga ma le tapuaiga, ma ua faaalia i le talafaasolopito le toatele o tagata Isaraelu na latou faia ni filifiliga leaga. Sa latou liliu atu i tapuaiga ifo i tupua, ma i nisi taimi na latou faia ai ni soligatulafono e sili ona leaga. (Faamasino 19:25-30) Ae sa iai lava nisi na fai ma faaaoaoga lelei o le faatuatua.—Eperu 11:32-38.
10. Na faapefea ona suia vave le faigā malo i Isaraelu i le vaitaimi o Samuelu, ma o le ā le mafuaaga o lenei suiga?
10 I le vaitaimi atoa o le faamasino mulimuli o Samuelu, na oo ai Isaraelu i se mala tau i le faigā malo. Ona ua aafia i taaʻiga a malo tuaoi ia sa fai ma o latou fili, o na malo uma na pulea e tupu, ona manatu ai lea o le fanauga a Isaraelu, latou te manaomia foi se tupu. Na galo ia i latou ua leva ona iai lo latou Tupu, ma o la latou faiga malo foi o se pulega faatiokarate. Na fetalai Ieova ia Samuelu: “E le o oe ua latou lafoaiina, a ua latou lafoaiina o aʻu, ia le fai aʻu ma tupu ia te i latou.” (1 Samuelu 8:7) O la latou faaaoaoga ua tatou manatua ai le faigofie tele ona mou atu o tatou mafaufauga faaleagaga, ma taaina i le lalolagi o loo tatou ola ai.—Faatusatusa i le 1 Korinito 2:14-16.
11. (a) E ui lava i le suiga o le faigā malo, ae e mafai faapefea ona faapea atu, sa faaauau pea ona iai le pulega faatiokarate a Isaraelu i taitaiga a tupu? (e) O le ā le poloaiga na tuu atu e Ieova i tupu o Isaraelu, faatasi ma le ā le fuafuaga?
11 Peitai ane, na talia e Ieova le faatalosaga a le fanauga a Isaraelu, ma filifilia ai o latou uluai tupu e toalua, o Sauro ma Tavita. Sa faaauau pea ona avea Isaraelu ma pulega faatiokarate, sa pulea e Ieova. Ina ia manatua e ona tupu lenei mea, sa tatau ai ia i latou uma ona tofu ma le kopi o le Tulafono ma faitau i ai i aso uma, “ina ia aʻoaʻoina ai o ia ia mataʻu ia Ieova lona Atua, ma ia tausi i upu uma lava a lenei tulafono ma nei sauniga, na te faia; ina neʻi faamaualugaina lona loto i ona uso.” (Teuteronome 17:19, 20) Ioe, na finagalo Ieova e faapea, o i latou o ē na iai le pule i lana pulega faatiokarate, sa lē tatau ona manatu faamaualuga ia i latou lava, ma sa tatau ona faaatagia mai lana Tulafono i a latou gaoioiga.
12. O le ā le talaaga o le faamaoni na maua e le tupu o Tavita?
12 Sa mataina le faamaoni o le tupu o Tavita ia Ieova, o lea na osi feagaiga ai le Atua ma ia, ina ia avea o ia ma tamā e ala mai ai le gafa o tupu o le a tumau e faavavau. (2 Samuelu 7:16; 1 Tupu 9:5; Salamo 89:29) O le gauai ma le loto maulalo atu o Tavita ia Ieova sa onomea ona faataitai i ai. Na faapea atu o ia: “Ieova e, e olioli le tupu i lou malosi; e matuā fiafia lava ia i lau faaolataga.” (Salamo 21:1) E ui ina masei Tavita i nisi taimi ona o vaivaiga o le tino, ae i le tele o taimi, sa faalagolago atu ai o ia i le malosi o Ieova, ae lē o lona lava malosi.
O Gaoioiga ma Amioga e Lē Faatiokarate
13, 14. O ā nisi o gaoioiga lē faatiokarate na faia e tupu na sosoo ane ia Tavita?
13 Sa leʻi pei uma taʻitaʻi o Isaraelu, o Mose ma Tavita. E toatele na matuā lē faaaloalo i le faatulagaga faatiokarate, i le faatagaina lea o tapuaiga sese i Isaraelu. E oo lava i nisi o pule sa faatuatua, na iai taimi na lē faatiokarate ai a latou gaoioiga. O le tulaga e sili ona matautia, o Solomona, o lē na foaiina atu i ai le atamai sili ma le manuia e tele. (1 Tupu 4:25, 29) Peitai, i lona lē amanaiaina o le tulafono a Ieova, na ia faaipoipo atu ai i ni avā se tele ma faataga ai tapuaiga ifo i tupua i Isaraelu. E mautinoa, sa matuā mamafatu le pulega a Solomona i ona tausaga mulimuli.—Teuteronome 17:14-17; 1 Tupu 11:1-8; 12:4.
14 Na faatonuina Reopoamo le atalii o Solomona, ina ia faamāmāina avega a tagata o lona malo. Ae na i lo o le taulimaina o lena tulaga i se agaga agamalu, sa ia matuā faamalosia ma le loto maaa lana pule—ma melea ai le 10 o ituaiga, mai i ituaiga e 12 sa ia pule ai. (2 Nofoaiga a Tupu 10:4-17) O Ierepoamo o le uluai tupu lea o ituaiga e sefulu na vavaeese. Ina ua ia taumafai e faamautinoa o le a lē toe fesootai atu lona malo ma le malo o ituaiga e lua, o lea na ia faavaeina ai se tapuaiga i se tamai povi. E foliga mai i tulaga faapolotiki, o se gaoioiga poto lenei, peitai, ua faaalia ai le matuā leai o se faaaloalo mo le pulega faatiokarate. (1 Tupu 12:26-30) Mulimuli ane, i le iuga o se vaitaimi umi o le auaunaga faamaoni a le Tupu o Aasa, sa ia toe faatagaina le loto faamaualuga e faaleagaina ai lona talaaga. Sa leaga ona uiga i le perofeta na auina atu e Ieova e fautuaina o ia. (2 Nofoaiga a Tupu 16:7-11) Ioe, e oo lava ia i latou ua leva ona auauna, e iai lava taimi latou te manaomia ai fautuaga.
Le Iuga o le Faatiokarate
15. A o iai Iesu i le lalolagi, na lē taulau faapefea taʻitaʻi Iutaia i le avea ma taʻitaʻi iloga i se pulega faatiokarate?
15 A o iai Iesu Keriso i le lalolagi, sa iai pea ia Isaraelu le pulega faatiokarate. Ae faanoanoa lava, o le toatele o ona tane matutua sa iai avega tauave, sa lē faaleagaga o latou mafaufauga. Na lē taulau moni lava ona ia i latou le agamalu lea na faaalia e Mose. Na faasino atu e Iesu lo latou piopio faaleagaga ina ua ia fetalai e faapea: “Ua tietie le au tusiupu ma le au faresaio i le nofoa o Mose; o lea ia outou anaana ai ma ia outou faia mea uma latou te fai atu ai ia te outou e anaana i ai; a e aua tou te faaaʻoaʻo i a latou amio; auā ua latou fai atu, a e latou te le faia.—Mataio 23:2, 3.
16. Na faaalia faapefea e taʻitaʻi Iutaia o le uluai senituri le leai o so latou faaaloalo mo le pulega faatiokarate?
16 Ina ua latou tuuina atu Iesu ia Ponotio Pilato, sa faaalia ai e taʻitaʻi Iutaia lo latou matuā see ese mai le gauai atu faatiokarate. Na iloiloina Iesu e Pilato ma iloa ai, o Iesu o se tagata e leai se agasala. Ona aumaia lea e Pilato Iesu i luma o tagata Iutaia ma faapea atu: “Faauta i lo outou tupu.” Ina ua tuualaga mai tagata Iutaia e fasiotia Iesu, ona fesili atu lea o Pilato: “Ou te faasatauro ea i lo outou tupu?” Na tali atu le au ositaulaga sili: “E leai so matou tupu, na o Kaisara.” (Ioane 19:14, 15) Sa latou tautino mai o Kaisara le tupu, ae lē o Iesu, o ‘lē na afio mai i le suafa o Ieova’!—Mataio 21:9.
17. Aisea na faamutaina ai le avea o Isaraelu faaletino ma nuu faatiokarate?
17 Ina ua teena Iesu, sa teena ai foi e Iutaia le pulega faatiokarate, auā o Iesu lea sa tatau ona avea ma poutu i faatulagaga faatiokarate i le lumanai. O Iesu o ia o le alo tautupu o Tavita, o le a pule o ia e faavavau. (Isaia 9:6, 7; Luka 1:33; 3:23, 31) O le mafuaaga lena sa faamutaina ai le toe avea o Isaraelu ma nuu filifilia o le Atua.—Roma 9:31-33.
Se Pulega Fou Faatiokarate
18. O le ā le pulega fou faatiokarate na amataina i le uluai senituri? Faamatala.
18 Peitai ane, e leʻi muta ai le pulega faatiokarate i le lalolagi, ina ua teena e le Atua Isaraelu faaletino. Na faavaeina e Ieova se pulega fou faatiokarate e ala mai ia Iesu Keriso. O lona uiga, o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, lea sa avea moni ma nuu fou. (1 Peteru 2:9) Na faasino i ai e le aposetolo o Pauro e faapea o “le Isaraelu o le Atua,” ma e mautinoa o ona sui e ō mai “mai itu aiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atu nuu.” (Kalatia 6:16; Faaaliga 5:9, 10) E ui lava ina avea i latou ma tagatanuu o pulega a tagata ia o loo latou ola aʻe ai, ae o le mea moni, o le Atua ua puleaina sui o lenei pulega fou faatiokarate. (1 Peteru 2:13, 14, 17) E leʻi leva lava talu ona amataina le pulega fou faatiokarate, ae taumafai loa taʻitaʻi o Isaraelu faaletino e faamalosi nisi soʻo ina ia aua neʻi usiusitai atu i se poloaiga sa tuuina atu e Iesu ia i latou. O le ā la latou tali atu? “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.” (Galuega 5:29) O se manatu faatiokarate moni lava lena!
19. Na mafai faapefea ona taʻua le faapotopotoga Kerisiano i le uluai senituri, o se pulega faatiokarate?
19 Ae na faapefea ona faatinoina le pulega fou faatiokarate? Sa iai sona Tupu, o Iesu Keriso lea, sa fai o ia ma sui o le Faatiokarate Sili, o Ieova le Atua. (Kolose 1:13) E ui lava sa lē vaaia le Tupu o loo afio i le lagi, ae sa talitonu moni lava ona tagatanuu i lana pulega, ma o ana fetalaiga foi sa taitaia ai o latou olaga. Ae mo le taitaiga vaaia, sa tofia ai ni tane matutua sa agavaa faaleagaga. Sa faagaoioia se vaega o na tane i Ierusalema e avea ma vaega pule. Sa iai toeaina femalagaai e fai ma sui o lena vaega, e pei o Pauro, Timoteo, ma Tito. Ma sa iai se tino o tane matutua po o le au toeaina, sa tausia manaoga o faapotopotoga taitasi. (Tito 1:5) Pe a mapuna aʻe se faafitauli faigata, ona faafesootai atu lea e toeaina le vaega pule, po o se tasi o ona sui, e pei o Pauro. (Faatusatusa i le Galuega 15:2; 1 Korinito 7:1; 8:1; 12:1.) Ae sa fai foi vaega a sui taitasi uma o le faapotopotoga, i le faatumauina o le pulega faatiokarate. Sa iai i tagata uma taitoatasi se avega tauave i luma o Ieova, ina ia faatatauina mataupu silisili faale-Tusi Paia i o latou olaga.—Roma 14:4, 12.
20. O le ā se faamatalaga e mafai ona fai atu e uiga i le pulega faatiokarate i taimi ina ua mavae atu le au aposetolo?
20 Na lapataia e Pauro le ono tuputupu aʻe o le faaaposetasi pe a mavae atu le au aposetolo, ma o le mea moni lena na tupu. (2 Tesalonia 2:3) A o faagasolo taimi, na oso aʻe i le faitau miliona le aofai o le au fia Kerisiano, ma faateleina atu i le faitau selau miliona. Na latou amataina le tele o ituaiga o faiga faalotu, e pei o hierarchical, periperiane (presbyterian), ma le faapotopotoga (congregational). Peitai, e aunoa ma se amioga po o le talitonuga a nei lotu sa faaatagia mai ai le pulega a Ieova. Sa lē faatiokarate i latou!
21, 22. (a) Ua faapefea ona toe faafoisia e Ieova le pulega faatiokarate i le taimi o le iuga? (e) O ā fesili e uiga i le pulega faatiokarate o le a taliina i le mataupu o sosoo ai?
21 A o faagasolo le faaiuga o lenei faiga o mea, sa tatau ona faia ai se tuueseesega o Kerisiano moni mai Kerisiano pepelo. (Mataio 13:37-43) Na tupu lenei mea i le 1919, o se tausaga lea o le taililiu i le talafaasolopito o le pulega faatiokarate. O le taimi lena na faataunuuina ai le valoaga mataina a le Isaia 66:8: “O ai ea ua vaai i ni mea faapena? E faatiga ea se nuu i le aso e tasi? E fanaua mai loa ea se nuu?” O se ioe tele na tali atu ai i na fesili! I le 1919, na toe aliaʻe ai foi le faapotopotoga Kerisiano e avea o se “nuu” e vavae ese mai. Sa fanaua moni mai lava se “nuu” faatiokarate e pei i se aso e tasi! A o faagasolo pea le taimi o le iuga, sa fetuutuunai ai le faamaopoopoina o lenei nuu fou ina ia talitutusa ai ma le tulaga na iai i le uluai senituri. (Isaia 60:17) Ae sa tumau pea ona avea ma pulega faatiokarate. I ona uiga ma ona talitonuga, sa faaatagia mai ai pea tulafono ma mataupu silisili faale-Tusi Paia, na faagaeeina e le Atua. Ma sa gauai atu pea i le Tupu faapaleina, o Iesu Keriso.—Salamo 45:17; 72:1, 2.
22 Po o e auaufaatasi ea ma lenei pulega faatiokarate? Po o ia te oe ea se tofiga i tulaga tau i le taitaiga i lenei pulega? Afai e iai, po o e iloa ea le uiga o le gaoioi i se tulaga faatiokarate? Po o e iloa mailei e ao ona alofia? O fesili mulimuli na e lua o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai.
Pe Mafai ona E Faamatalaina?
◻ O le ā le pulega faatiokarate?
◻ I le ā le itu na avea ai Isaraelu ma pulega faatiokarate?
◻ O le ā le faatulagaga na faia e Ieova ina ia faamanatu ai i tupu, o Isaraelu sa avea o se pulega faatiokarate?
◻ I le ā le itu na avea ai le faapotopotoga Kerisiano ma pulega faatiokarate, ma na faapefea ona faamaopoopoina?
◻ O le ā le faalapotopotoga faatiokarate lea ua faavaeina i o tatou taimi?
[Ata i le itulau 12]
I luma o Ponotio Pilato, sa amanaia ai e taʻitaʻi Iutaia Kaisara, na i lo o le Tupu faatiokarate sa tofia e Ieova