Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 12/1 itu. 2-5
  • Pogai o le Lē Talitonu i le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pogai o le Lē Talitonu i le Atua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Iloaina le Pogai
  • Ua Luluina Fatu
  • Ua Tutupu aʻe Masalosaloga
  • Aloaia ma Faamamaluina le Lē Talitonu i le Atua
  • Le Teena o le Atua ma Lana Pule i Lona 20 o Senituri
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Pe e Mafai Ona Atia‘e le Faatuatua i Lē na Faia Mea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Pe e Tatau Moni le Lotu?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Po ua Lava ma Totoe le Lelei o So o se Lotu?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 12/1 itu. 2-5

Pogai o le Lē Talitonu i le Atua

O LOO tatou ola i se lalolagi ua faatumuina i mea e sili ona faigata; i le na o le vaavaai atu i taimi uma lava i ulutala o nusipepa, ua faamautinoa mai ai lena mea moni i aso taitasi. O le tulaga atuatuvale ua iai lo tatou lalolagi, ua māfua ai ona masalomia e le toatele le iai o le Atua. O nisi, ua faapea mai, e lē talitonu i le Atua, ua oo lava ina faafitia lona iai. Pe e faapena oe?

O le talitonu po o le lē talitonu i le Atua, e mafai ona matuā aafia ai lau vaaiga i le lumanai. A aunoa ma le Atua, o lona uiga, ua faalagolago atoatoa la le faasaoina o tagata i pulega a tagata—o se manatu e matuā faanoanoa ai, pe a mafaufau atu i le tulaga e mafai ai e le tagata ona faaumatia o ia lava. Ae afai e te talitonu o loo soifua le Atua, o le a e ioe la, e iai se fuafuaga mo le ola i lenei lalolagi—o se fuafuaga o le a mafai ona iloa mulimuli ane.

E ui lava sa aliai mai i nisi vaitaimi i le faagasologa o le talafaasolopito le faafitia o le soifua o le Atua, ae o le lē talitonu i le Atua, na faatoʻā salalau atu i se tulaga lautele i senituri na seʻi mavae atu. Pe e te iloa aisea ua faapea ai?

Iloaina le Pogai

O se laau e tupu maualuga, o se vaaiga e matuā maofa ai. Peitai, e na o lau, lālā, ma le ogalaau e mafai ona vaaia e mata. A o aʻa—le puna o le ola o le laau—o loo tanumia i lalo o le eleele.

E faapena tonu lava le aʻoaʻoga, e leai se Atua. E pei o se laau maualuga, ua faapena ona tupu tele i se tulaga e maofa ai le faafitia o le soifua o le Atua i le faagasologa o lona 19 o senituri. Pe e mafai ona iai le ola, ma le lalolagi e aunoa ma Sē na Uluai Pogai ai, e iai se mana e sili ona malosi? Po o le tapuai atu i Lē na Foafoaina Mea, o se faamaimau taimi? Sa matuā leo tele ma manino tali na tuuina mai e aʻoaʻo taulamua o le faafilosofia o na aso. Na faalauiloa mai e Friedrich Nietzsche e faapea: “E pei lava ona tatou lē toe manaomia se tulafono tauamio, e faapena foi ona tatou lē toe manaomia lotu.” Na faamautinoa mai e Ludwig Feuerbach e faapea: “O le lotu, ua na o se mea lē moni i le mafaufau o le tagata.” Ua faapea mai ma le maumauai Karl Marx, o lē o ana tusitusiga e ono matuā taaina ai i le sefulu tausaga lea o loo lumanai e faapea: “Ou te manao ina ia faateleina le saolotoga o le mafaufau mai taofiofiga a lotu.”

Sa maofa le toatele o tagata. Ae peitai, o mea na latou iloa, sa na o lau, lālā, ma ogalaau o le aʻoaʻoga e faapea, e leai se Atua. Sa iai pea aʻa, ma ua leva ona tutupu aʻe a o leʻi oo i lona 19 o senituri. O se mea e ofo ai, ona o le faatuputeleina i ona po nei o le talitonuga e leai se Atua, na e faasalalauina e lotu a Kerisinetoma! E faapefea? Ona o lo latou lē faamaoni, na faapogaia ai e nei faalapotopotoga faalotu le anoanoai o le lē mautonu ma feteenaiga.

Ua Luluina Fatu

I le vaitaimi o Tausaga Tutotonu, na matuā pulea malosi ai e le Lotu Katoliko ona tagata lotu. Ua matauina e le Encyclopedia Americana e faapea: “E foliga mai ua matuā leai se agavaa o le pulega faalotu e tausia ai manaoga faaleagaga o tagata. O taʻitaʻi lotu i tofiga maualuluga, ae maise lava epikopo o ē na tofia mai i aiga tamālii ma ua manatu ai i ō latou tulaga o se puna o le mamalu ma le malosi.”

Sa taumafai nisi e pei o John Calvin ma Martin Luther, e toe fuataʻi le lotu. Ae peitai o ā la auala, sa lē tutusa pea ma auala a Keriso; o le pulepuletutū ma le totomasaa na tauleagaina ai le Toe Fuataiina o le lotu. (Faatusatusa i le Mataio 26:52.) Sa matuā ogoogo nisi o osofaiga, o lea, i le tolu o senituri mulimuli ane, na tusia ai e le peresetene lona tolu o le Iunaite Setete o Thomas Jefferson e faapea: “E mafai ona faamagalo le lē talitonu i se atua na i lo o le upuvaleina o ia e ala i uiga sauā o Calvin.”a

E manino lava, e leʻi toe faafoisia e le Toefuataiina o le lotu le tapuaiga mamā. Peitai, na faaitiitia ai le malosi o le pule a le Lotu Katoliko. E leʻi toe pulea toatasi ai e le Vatikana le faatuatuaga faalotu. E toatele na auai i lotu mavae fou faa-Porotesano na faavaeina. O isi ua lē mautonu ona o lotu, ua avea ai le mafaufau faaletagata ma ō latou atua e tapuai atu i ai. Ua oo ina fesuisuiai manatu, ua māfua ai ona iai manatu eseese e uiga i le Atua.

Ua Tutupu aʻe Masalosaloga

I lona 18 o senituri, na taatele ai le matuā faamaualugaina o le mafaufau faaletagata e fai ma vaifofo mo faafitauli o le lalolagi. Na faamautinoa mai e se aʻoaʻo faafilosofia Siamani o Immanuel Kant e faapea, na faalavelavea le agaʻi i luma o le tagata ona o lona faalagolago atu i lotu ma faiga faapolotiki mo le taitaiga. Na ia uunai mai e faapea: “Ia lava le malamalama! Ia maua le loto tele e faaaogā ai lou lava atamai!”

O lenei uiga, na faatinoina ai le Faamalamalamaina, ua lauiloa foi o le Vaitaimi o le Malamalama (Age of Reason). E oo mai lava i le faagasologa o lona 18 o senituri, na faailogaina ai lea vaitaimi i le matuā galala mo le fia mauaina o le poto. Fai mai le tusi Milestones of History: “Ua suia e masalosaloga le faatuatua tauaso. O talitonuga uma lava ma faiga faauputuu o aso anamua, sa fesiligia.”

O se tasi o ‘uputuu faaanamua’ na fesiligia, o le lotu. Fai mai le tusi The Universal History of the World: “Ua suia manatu o tagata e uiga i le lotu. E lē o toe faamalieina i latou i le folafolaga e uiga i taui i le lagi; sa latou manaomia se olaga e sili atu ona lelei i le lalolagi. Ua amata ona leai so latou faatuatua i le mana e sili atu ona malosi.” O le mea moni, e toatele faifilosofia o le Faamalamalamaina na matuā lē fiafia i le lotu. Ua latou faitioina, ae maise lava taʻitaʻi o le Lotu Katoliko tuinanau i le pule, ona o le lē aʻoaʻoina o tagata.

Ona o le lē faamalieina i le lotu, na avea ai le toatele o nei faifilosofia ma ē talitonu i le Atua; e talitonu i latou i le Atua, ae na tausisi mai e faapea, e lē o toe naunau mai o ia i tagata.b Na iai nisi na taʻutino mai ma le lē taofiofia le lē talitonu i le Atua, e pei o le faifilosofia o Paul Henri Thiry Holbach, o lē na faapea mai, o le lotu sa avea ma “puna o fevaevaeaiga, valea, ma soligatulafono.” A o mavae atu tausaga, e matuā toatele na oo ina lē fiafia i a Kerisinetoma ma faapea foi ona manatu e pei o Holbach.

Pagā le faatauemu, ona o Kerisinetoma na fesoasoani e faatuputeleina le lē talitonu i le Atua! Na tusia e se polofesa faafaifeau o Michael J. Buckley e faapea: “O lotu na fofoa mai ai le lē talitonu i le Atua. Na matuā tiga loto fuatiaifo o tagata o atunuu i Sasaʻe ona o lotu ma ō latou talitonuga. Na faatāmaia e Lotu ma lotu mavae ia Europa, faapogaia faiga sili ona sauā, tāpā le faia o ni tetee faalotu po o fouvalega, taumafai e faateaeseina po o le aveeseina o tupu.”

Aloaia ma Faamamaluina le Lē Talitonu i le Atua

E oo mai i lona 19 o senituri, ua matuā salalau atu ma le lē taofiofia le lē talitonu i le Atua. E leʻi toe fefefe faifilosofia ma saienitisi i le faalauiloaina atu ma le loto tetele o ō latou manatu. Na faalauiloa mai ma le lē taofiofia e se tasi tagata e lē talitonu i le Atua e faapea: “O le Atua o lo matou fili. O le inoino i le Atua o le amataga lea o le poto. Afai e agaigai moni i luma tagata, e tatau la ona faavae i le lē talitonu i le Atua.”

Ae peitai, e iai se suiga faatogafiti na tupu mai i le faagasologa o lona 20 o senituri. Ua oo ina faaitiitia ai le fefinauai e uiga i le teena o le Atua; ua amata ai ona salalau atu se isi ituaiga o le lē talitonu i le Atua, ua aafia ai e oo lava i a i latou e faapea mai e talitonu i le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

a O le Toefuataiina o le lotu, na iu ai ina iai lotu mavae faa-Porotesano, ia na latou taofia pea le tele o aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia. Tagaʻi i le lomiga o le Awake! o Aokuso 22, 1989, itulau e 16-20, ma Setema 8, 1989, itulau e 23-27.

b Na faapea mai ē e talitonu i le Atua, ua pei lava le Atua o se fai uati, ua na ona faagaoioi o lana foafoaga, ona matuā fulitua mai lea i ai, ma matuā lē manatu mamafa lava i ai. E tusa ai ma le tusi The Modern Heritage, ua manatu i latou e talitonu i le Atua e faapea, “o le lē talitonu i le Atua, o se mea sese na māfua mai ona o le atuatuvale o tagata, ma ona o le maumauai ma le fia pulepuletutū o pulega ma aʻoaʻoga a le Lotu Katoliko, sa sili atu ona faalumaina ai.”

[Ata i le itulau 3]

Karl Marx

[Ata i le itulau 3]

Ludwig Feuerbach

[Ata i le itulau 3]

Friedrich Nietzsche

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

FAAVAA: Earth: By permission of the British Library; Nietzsche: Copyright British Museum (see also page 3); Calvin: Musée Historique de la Réformation, Genève (Photo F. Martin); Marx: U.S. National Archives photo (see also page 3); Planets, instruments, crusaders, locomotive: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck; Feuerbach: The Bettmann Archive (see also page 3)

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga