Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 12/15 itu. 19-22
  • Pe Su‘e ai Lou Soifua Maloloina i Lenei?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe Su‘e ai Lou Soifua Maloloina i Lenei?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Saili e Faaleleia le Soifua Maloloina—E Tusa po o ā o Aafia Ai?
  • O ā Mana o Aofia Ai?
  • Ia Faaeteete!
  • Musele—E Matuā Lelei le Fuafuaina
    Ala Mai!—1999
  • Ia Iai se Vaaiga Faale-Tusi Paia i le Tausia o le Soifua Mālōlōina
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
  • Vailaau Faaleaganuu i Aferika—Pe Ogatasi ma le Faa-Kerisiano?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • “Inā Su‘esu‘e Ifo ia iā te Outou”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 12/15 itu. 19-22

Pe Suʻe ai Lou Soifua Maloloina i Lenei?

E lē faia e le Sosaiete o le Olo Matamata ni fautuaga po o ni faaiuga mo tagata taitoatasi i faiga faafomai ma suesuega e faatatau i le ola maloloina lelei o le tino. Peitai, afai e iai ni vala e foliga mai e fesiligia, e tusa ai ma le malamalamaga o mataupu silisili o le Tusi Paia, e tatau la ona vailia lelei ia tulaga. Ona fuafua loa lea e tagata taitoatasi mea o aafia ai ma faia lana lava filifiliga totino i le mea e ao ona fai.

Uso Peleina: Ou te fia iloa lo outou finagalo e tusa i lenei mataupu. E foliga mai e manuia tele togafitiga a se [tasi o fai ana togafitiga faafomai], peitai o lana fofo ua faaosofia ai ni oʻu masalosaloga. . . . E ala i ana iloiloga, na te iloa ai le mea o faaletonu. Ma ina ia iloa po o le ā le ituaiga vailaau e ao ona faaaogā ma po o le ā foi lona telē, na te tuuina se fagu vailaau i tafatafa ane o le paʻu o le tino e latalata i se totoga. E taumafai o ia e toso i lalo le lima o lē o gasegase o loo sii i luga. O le ituaiga o vailaau ma lona tele e faaaogā e fuafua lea i le telē o le malosi na te manaomia e toso ai i lalo le lima. O le manatu e faapea, o eletelona [electron], e pei o se ave, e alu atu mai le vailaau agaʻi atu i le tāpuni apa o le fagu ma oo atu ai i se vaega o le tino ma faamalosia ai. Pe ua tali tutusa lea ma le sueina o suavai i faiga faataulaitu?

O LENEI tusi e mai i Oregon, i le Iunaite Setete o Amerika, e uiga i se faiga ua faaaogā e nisi ia sueina ai po o ā meaai aogā o manaomia e le tino, faavasega ai tulaga tau i faalogona ootia, fuafuaina ai foi le lelei o le mafaufau e manatu ai, ma maua ai tali o fesili e faatatau i le olaga i aso taitasi. E ui i lea, e tusa po o le ā le taatele o lenei faiga, pe ua tonu ea masalosaloga o lē na tusia mai le tusi?

Saili e Faaleleia le Soifua Maloloina—E Tusa po o ā o Aafia Ai?

Mai anamuā lava, ua taumafai ai tagata e sailia pe aisea ua latou mamaʻi ai ma pe faapefea foi ona toe malolosi. Na malamalama i ai tagata Isaraelu auā na latou iloa lelei o i latou o tagata agasala, ma sa i a i latou tulafono mai le Atua na fesoasoani i a i latou e alofia ai le pisia i maʻi po o le faasalalauina foi o le tele o faamaʻi. (Levitiko 5:2; 11:39, 40; 13:1-4; 15:4-12; Teuteronome 23:12-14) Ae na sailia foi e tagata o le Atua le fesoasoani a fomai agavaa i o latou taimi.—Isaia 1:6; 38:21; Mareko 2:17; 5:25, 26; Luka 10:34; Kolose 4:14.

Pagā se eseesega ma tagata anamua o Papelonia ma Aikupito! Sa iai i a latou “fomai” ni vaifofo e faavae aʻe i mea ua masani ai, peitai o le tele o ā latou “togafitiga” ua faavasegaina i aso nei e faatagā faafoliga mai. Ua faaalia e se tusiata faa-Aikupito se fomai o togafitia se tagata tauaso e faaaogā ai se vaega faalemanuia o mata o puaa, o suavai iila, o palapala mūmū, ma le meli. O lenei paluga sa liligi atu i le taliga o lē ua gasegase! Ua faapea mai se tautinoga anamua o lenei togafitiga sa “matuā lelei tele.” O lona tulaga uiga ese ma le maofa atonu na faateleina ai lona lauiloa.

Sa masani ona faatagisia e tagata Papelonia ma tagata Aikupito ia le mana faataulaitu.a Atonu e fai atu se fomai, ma o se ositaulaga foi, i se tagata maʻi ina ia mānava atu i puisu o se mamoe, ona e talitonu e iai se malosi e tafe atu mai le tagata maʻi ma agaʻi atu i se isi meafaiola ma iai ni aafiaga. Ona tapē loa lea o le mamoe, ma e iai le manatu o le a mafai ona taʻu mai e lona ate le maʻi o lea tagata po o lona lumanai.—Isaia 47:1, 9-13; Esekielu 21:21.

O le mea moni, o se fomaʻi Isaraelu anamua e mataʻu i le Atua, na te lē faaaogā ni faiga faataulaitu. Na poloai mai ma le atamai le Atua e faapea: “Aua neʻi iloa ia te oe se tasi . . . o se fai togafiti faataulāitu, o se iite i ao o le lagi, po o se saili faailoga, po o se taulāitu . . . Auā e inosia e Ieova o i latou uma o e faia na mea.” (Teuteronome 18:10-12; Levitiko 19:26; 20:27) E faatatau le mea lava lea e tasi i auauna Kerisiano a le Atua i aso nei. E manaomia le faaeteete.

I ni tausaga e lē o mamao atu, e toatele tagata ua liliu atu i togafitiga ma faiga “ese” e lē faavaea i faiga faafomai. O se vala lenei e i le filifiliga patino a le tagata lava ia. (Mataio 7:1; faatusatusa i le Roma 14:3, 4.) O le mea moni, o se mea e faanoanoa ai pe afai o le a pupū tele atu se Kerisiano i mataupu lavelave tau i le soifua maloloina ma faagalo ai le faiva lea ua iloa e na o le pau lea o le auala mautinoa e faasaoina ai ola. (1 Timoteo 4:16) E lē o fai mai le Tusi Paia e faapea i le lalolagi fou, o le faamaloloina o maʻi ma le faafoisia i le malosi atoatoa o le a ala mai lea i togafitiga faafomai, i laau eseese, i le pulea o le ʻai ma le inu, po o ni faiga tau vailaau. O le mea moni, o le faamaloloina atoatoa, e maua e ala i le faamagaloina o agasala e faavae i le taulaga togiola a Keriso.—Isaia 33:24; Faaaliga 22:1, 2.

O ā Mana o Aofia Ai?

O le ā atonu e manao se Kerisiano e manatua i le faia o lana lava ia faaiuga e tusa ai ma le auala o iloiloina ai maso e pei ona taʻua i le tusi o talanoaina?

O faiga maʻoti e suʻe ai le malosi po o le gaoioi o maso o ni togafitiga ua talia aloaia, ma e toaitiiti latou te fesiligia lo latou aogā. O se faataitaiga, o le pepē o le tino e mafai ona faavaivaia ai maso, ma o le togafitiga o lenei maʻi e ono faaaogā ai le mea ua taʻua o le kinesiology—“o le suesuega o maso ma gaoioiga a maso.” Ua faaaogā foi ia faiga (kinesiology) e togafitia ai ē ua aafia i le pe o le tino (stroke). E toatele tagata ua malamalama i ai.

Ae faapefea le sueina o maso e pei ona taʻua e le tusi i le amataga o le mataupu? O lenei ituaiga o “suega o maso” ua faaaogaina i se taumafaiga e iloa ai pe mata e iai ni meaai faapitoa, ni laau, po o ni vaitamini, atonu o le a aogā i se tagata po o le faaleagaina ai foi. E pei o le tu masani a lena faiga, e faaloloa le lima o le tagata, ona toso mai lea e le faivai i lalo le lima e suʻe ai le malosi o le maso. Ona sosoo lea ma le tuuina e le tagata maʻi se meaai po o se isi mea i lona gutu, po o lona manava, po o totonu o lona lima. Ona toe iloilo lea o maso o le lima. Ua iai le manatu e faapea, afai na te manaomia lea ituaiga o meaai, o le a malosi la lona lima i le taimi e suʻe ai; ae afai e lē aogā mo ia, o le a vaivai le maso.b

Ua faapea mai nisi na latou talia lenei faiga sa aogā, ma e mafua mai lea i malosi o loo i le tino. Ua latou finau mai e faapea, e tele naua nisi mea e lē o mafai e suesuega poto i aso nei ona faamatalaina ae o loo iai ma e mafai ona matauina. O lea, ua latou manatu ai, atonu o loo iai ni ālā malosi po o ni fesootaiga o le malosi ma isi mea, e tusa lava pe e leʻi iloaina po o le lē taliaina foi e fomai o lenei mea.

Ae i le isi itu, fai mai le tusi Applied Kinesiology: “I nisi taimi e aʻoaʻo mai ai e [tusi], nisi o mea e pei o meaai, o vaitamini, po o laau, ua faavasegaina lo latou aogā e ala i le uuina o lea mea i le lima a o iloilo le maso. E matuā leai se faamaoniga e iloa ai le maufaatuatuaina o lenei suesuega. . . . E mafai ona maumauai le talitonuga a lē o faia i lona aogā ma ua ia uluai fafauina ai ona manatu ma faalavelavea ai le mauaina o iuga moni a o faia le iloiloga. O lē ua tele lona poto masani i le iloiloina o maso i ona lima e faigofie tele i lona faautautaga ona ia faavaivaia po o le faamaloina le maso o lē o ia iloiloina e ala lea i le suia . . . laitiiti o le iloiloga.”

Ia Faaeteete!

Peitai, e iai isi sueina o maso e sili aʻe i lo ia. Seʻi manatu i le iloiloga e taʻua o le “sueina e faaaogā ai se suimomoʻe (surrogate testing).” O lenei faiga atonu e faaaogā i tagata matutua po o se pepe ua vaivai tele ua lē mafai ona iloiloina. A o paʻi atu le suimomoʻe i le pepe, ona iloiloina loa lea e le faivai le lima o le suimomoʻe. O lenei faiga ua faaaogā foi mo fagafao; ua iloiloina le ogalima o le suimomoʻe a o faataatia atu lona lima i luga o se taifau tino ese, se afaluko, po o se fagafao maʻi.

Tatou te lē faamasinoina na faiga, ae e te ono fesili, ‘Po o malosi o i le tino ua mafua ai nei āuga?’ Ua faamaonia e saienitisi le iai o ave e taʻua o cosmic rays, microwaves, ma isi ave e pei o ni ave faaeletise. Peitai, faamata o iai i pepe ma fagafao a aiga ni malosi o i totonu faapea e mafai ona tafe atu i fafo, ma fua mai ai ni āuga i le isi tagata ma mafai ai ona iloiloina o ia? Na manatu tagata Papelonia e mafai e le malosi ona tafe atu i fafo ma aafia ai se mamoe. Atonu e te fesili ifo lava oe, ‘Pe ou te talitonu i se mea faapea e mafai ona tupu i tagata po o meaola i aso nei? Faamata e iai ni mafuaaga ese o āuga ua tutupu mai?’

Ua fai mai nisi o le au faivai latou te fuaina le “malosi” o se tagata e faaaogā ai mea e pei o uamea taviovio po o se fua faatautau. O nei mea ua taʻua e ao ona gaoioi pe a fetaiai “vaega o le malosi” o le faivai ma lē ua maʻi. Ua faapea mai se faivai ma o se tusitala i lenei matatā, ma o sē sa avea ma saienitisi na aafia i ni suesuega, o nisi taimi e faaaogā ai se fua faatautau (pendulum) e suʻe ai maʻi. Ua fai mai foi o ia, e mafai ona ia vaaia “le malosi o siomia ai le tagata” po o lanu felanulanuai o siosiomia ai tagata taitoatasi. Ua ia fai mai foi na te faaaogaina “vaaiga e ati i totonu” o le tino ma iloa atu ai tuma (tumors), sela o le toto, po o siama ninii, ma toe iloa mea na tutupu i taimi ua teʻa.c

E pei ona muai matauina, o le fuaina o malosi e ala i le malosi o le lima ua faaaogā foi e sueina ai faalogona. Ua faapea mai se tusi ua taatele lona taulia: “Afai e te manao e aofia ai ma sina iloiloga o faalogona i lea lava taimi, ia fesili leotele ‘Pe e iai sou faafitauli?’ ma ia toe fai se isi iloiloga. O le a iu ina vaivai ai le lima pe afai e lē aogā le meaai lea i lē o gasegase.” Ua faaaogā e isi lea iloiloga “e iloa ai po o lē fea taimi tonu [na amata ai] le maʻi i le tino, i faalogona, po o ni faigata faaleagaga.” Ua faaaogā foi ia faia ai ni faaiuga o le ‘ioe po o le leai’ i nisi o mataupu o feagai ai i aso taitasi.

E foliga mai, o le toatele o ē o suesueina maso (kinesiology) o le a faapea mai e ese ā latou togafitiga mai ia na faatoʻā faamatalaina atu, e leai ni faiga faaagaga o aafia ai, latou te lē faia foi ni suesuega o faalogona. Ae po o mea o latou faia e faavae autū i se talitonuga i malosi o i tagata taitoatasi e faapea e mafai ona iloiloina, po o le vaaia e na o tagata patino e manatu e i a i latou le mana faapitoa?

E lē manatu māmā Kerisiano i na mataupu. Na fautuaina Isaraelu e le Atua e faapea: “O le masina faatoa vaaia, ma le sapati ma le talaiga o faapotopotoga ou te le mafaia ona onosaia le sailia o le mana lilo e le faapotopotoga.” (Isaia 1:13, NW) Ina ua avea lena atunuu ma malo ua tetea ese, ona latou liliu atu lea i faiga faataulaitu, ma saili i faailoga.’ (2 Tupu 17:17; 2 Nofoaiga a Tupu 33:1-6) E mautinoa mai i faamaoniga, sa saili mo ni faamatalaga e ala i ni sauniga faapitoa, ona latou “tautatala [lea] . . . i mea le aoga.”—Sakaria 10:2.

O nisi o suesuega o maso atonu o loo mamā auala o faia ai, ua faia e aunoa ma le afaina ai o le tagata maʻi po o lē o suesueina. E ui i lea, ua manino mai, o isi atonu o loo iai ni vala e lē ma iloa, po o ni mana, e pei o le āti o le vaai i totonu, o lanu eseese lilo o siosiomia ai, ma le faaaogaina o le fua faatautau. E lē tatau i Kerisiano ona faaaogaina ni mana lilo e uigaese. E lē tatau ona latou faataitaia ia ituaiga o faiga, auā latou te lē fia suesue i mea loloto a Satani. (Faaaliga 2:24) Na i lo lena, e iai mafuaaga tatau e ao ai ona faaeteete i so o se mea e foliga mai e fesootai atu i faiga faataulaitu, o loo faapea ona faasaina e le Afioga a le Atua.—Kalatia 5:19-21.

O mea e faia e le faivai, o lana lava lea matafaioi, ma e lē o sa tatou faanaunauga ia autalu ma faamasinoina ia tautinoga ma faiga a tagata taitoatasi. E tusa pe o lou lagona o nisi o nei faiga o loo aafia ai ni mana lilo, ae ua manino o le toatele na latou faia ma le agaga mamā e aunoa ma le manatu e aafia i faiga faaagaga. Atonu o se tau faaatagia mai lea o lo latou naunautaiga mo le soifua maloloina lelei. O isi sa aafia i na faiga, ua latou manatu, o lelei faaletino e ono maua mai ai, e lē aogā pe a faatusatusa i tulaga faaleagaga o aofia ai.

E toe faapea atu foi, e ao i le tagata lava ia ona faia lana faaiuga e faatatau i na mataupu totino. Peitai, e tatau i Kerisiano ona manatua le fautuaga a le Atua: “O le ua faigofie, e talia e ia upu uma; a o le ua mafaufau, ua faautauta o ia i lona ala.” (Faataoto 14:15) E faatatau foi lena fautuaga i nisi o faiga e manatu ua faaleleia ai le soifua maloloina.

Ua taumafai Satani e tosina ese auauna a le Atua mai le tapuaiga moni. O le a fiafia le Tiapolo pe a mafai ona ia faia i le faauai atu lea o Kerisiano i le sailia o isi mea. O le a sili lona fiafia pe a aafia tele i latou i mea e foliga o ni faiga e faaaogā ai mana lilo na e taaina ai i latou i faiga faaagaga.—1 Peteru 5:8.

E ui e lē o tausia e Kerisiano le Tulafono Faa-Mose, ae e leʻi suia lava le finagalo o Ieova le Atua e tusa ai ma faiga faataulaitu. E pei ona muai matauina, na faatonuina e le Atua tagata Isaraelu: “O se fai togafiti faataulāitu, o se iite i ao o le lagi, po o se saili faailoga, po o se taulāitu, po o se ʻapele,” sa lē tatau ona iai i a i latou. “Auā e inosia e Ieova o i latou uma o e faia na mea . . . Ia sao lau amio i luma o Ieova.”—Teuteronome 18:10-13.

Maeu la le atamai mo Kerisiano i aso nei ona oofu i “ofutau atoatoa mai le Atua . . . auā tatou te . . . tau . . . ma agaga leaga i mea o i le lagi”!—Efeso 6:11, 12.

[Faaopoopoga i lalo]

a O loo toatele pea tagata e saili atu i faipele, o taulaitu, po o isi taulasea faapena. O le faipele (shaman), o “se ositaulaga na te faaaogā faiga faataulaitu mo le faamaloloina o maʻi, na te faailoa mai mea o natia, ma pulea mea o tutupu.” Atonu e faafefiloi e se faipele po o se fomai taulaitu ia ni laau eseese ma ni faiga faataulaitu (e fesootai atu ai i mana lilo). O se Kerisiano e faaeteete ma faamaoni o le a ia alofia le aafia i ia ituaiga o faiga faaagaga, e tusa lava pe foliga mai e malosi ai le maʻi.—2 Korinito 2:11; Faaaliga 2:24; 21:8; 22:15.

b O le faamatalaga taatele lena, ae atonu e eseese auala e sue ai. O se faataitaiga, atonu o le isi faiga e taʻu i le tagata maʻi ina ia oomi faatasi lona lima matua ma le limatusi, ona taumafai lea o le faivai e tatala.

c Ua tusia faapea e le fafine: “E faapefea ona tutupu nei mea e foliga mai e pei o ni vavega? . . . O le faiga ou te faaaogaina o le faaee atu lea o lima, faamalologa i la le faatuatua po o le faamalologa faaleagaga. Ua lē o se faiga faamisitelio lilo, ae o se faiga e tuusao ma e manino . . . O tagata uma lava e iai se malosi o siomia ai po o ni ave felanuai o siosiomia ai ma ulu atu i le tino faaletino. O le malosi o siomia ai e fesootai vavalalata atu i le soifua maloloina. . . . O le Lagona o le Maoae o le Tofamamao, o se ituaiga o ‘iloa’ e te vaaia ai se ata i lou mafaufau e aunoa ma le faaaogaina o le vaai e pei ona masani ai. E lē o ni mafaufauga. Ua taʻua lea mea i nisi taimi, o le tomai e iloa ai mea lilo.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga