Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 4/15 itu. 10-14
  • O se Tagata Lomitusi na ia Faalauiloaina Lona Soifuaga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O se Tagata Lomitusi na ia Faalauiloaina Lona Soifuaga
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Toe Teuteuina o le Vulgate
  • Le Lomitusi a le Tupu
  • Le Leo o le Katoliko e Faasaga i le Toefuataiga
  • Osofaiga a le Sorbonne
  • Faasaina e Faifeau Ana Tusi Paia
  • Tuuaia o Sē e Tetee
  • Se Lomitusi Mai se Atunuu Ese
  • Pe E te Manatua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Mataupu ma Fuaiupu—O Ai na Tuuina i le Tusi Paia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2016
  • Fesili Mai le ‘Aufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
  • Le Tusi Paia e Ta‘ua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mata‘ina o le Talafaasolopito
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 4/15 itu. 10-14

O se Tagata Lomitusi na ia Faalauiloaina Lona Soifuaga

PE NA i ai se taimi na e manao ai e sue se mau i le Tusi Paia a e ua lē manatua le mea na maua ai? Peitai, i le manatuaina e na o se upu se tasi, na mafai ai ona e maua e ala i le faaaogaina o se tusi o faasinoupu o le Tusi Paia. Pe atonu foi sa e auai i se aufaatasiga faa-Kerisiano, o i inā sa auai se faitau selau po o se faitauafe o tagata na mafai ona sue a latou Tusi Paia e faitau se mau ina ua mavae ni nai sekone talu ona taʻuina mai.

I so o se tasi o nei tulaga, ua e nofo aitalafu ai i se tagata o lē atonu e te lē masani ai. Ua na faafaigofieina lau suesuega faale-Tusi Paia, ma ia faia se galuega aogā e fesoasoani ai e faamautinoa ua tatou maua ni Tusi Paia e saʻo lelei i aso nei. O lana auala ua taaʻina ai foi le tusiaina o le tele o Tusi Paia.

O lea tagata, o Robert Estienne.a Sa avea o ia o se lomitusi, na fanau mai o le atalii o se tagata lomitusi, i Pale, i Falani, pe ā ma le amataga o lona 16 o senituri. O le vaitaimi lea o le Renaissance ma le Reformation. Sa avea le masini lomitusi ma mea faigaluega i nei gaoioiga uma. O Henri Estienne, le tamā o Robert, o se tagata lomitusi lauiloa, na ia saunia ni tusi aupito sili ona lelei na faia i le vaitaimi o le Renaissance. O lana galuega sa aofia ai tusi faaleaʻoaʻoga ma tusi faale-Tusi Paia mo le Iunivesite o Pale ma lana aʻoga faafaifeau—le Sorbonne.

A e seʻi o tatou uai totoʻa atu i le atalii, o Robert Estienne. E itiiti lava se iloa e uiga i lona tulaga tau aʻoaʻoga. Peitai, e mai i le amataga o lona olaga, sa ia aʻoaʻoina le gagana Latina ma e leʻi pine a e aʻoaʻoina le gagana Eleni faapea ma le gagana Eperu. Na aʻoaʻo e Robert mai lona tamā le tomai e lolomi ai tusi. Ina ua ia suitulaga o se lomitusi ia Henri i le 1526, ua leva ona lauiloa Robert Estienne e faapea o se tagata e maualuga lona poto i tulaga tau i gagana eseese. E ui lava na ia lomia ni tusi e iloilo ai le gagana Latina ma isi tusi tau aʻoaʻoga, a e o lona faanaunauga sili na tuutoina lea i le Tusi Paia. I lona naunau e faia i le Tusi Paia Latina le mea lea ua uma ona faia i lomiga tāua faa-Latina, na tonu ai ia Estienne e toe faavae i le mea e mafai ai e le uluai tusi na faia i lona lima o senituri a Jerome, le Latin Vulgate Bible.

Le Toe Teuteuina o le Vulgate

O le tusi lea o le Vulgate na faaliliu e Jerome mai uluai Tusi Paia Eperu ma Eleni, ma e oo mai i aso o Estienne, ua tusa ma le afe tausaga talu ona i ai. E tele mea sese ma le lē moni na faaofi i ai ona o le tele o tausaga o kopiina le Vulgate. E lē gata i lea, e oo mai i le vaitaimi o le Taulotoaiga o Tausaga, ua ufitia upu faagaeeina o le Tusi Paia i le anoanoai o tala lavelave o le vavau i le taulotoaiga o tausaga, le toe faaupuina o fuaitau, ma toe faaofi i ai isi faaupuga lē saʻo. Ua matuā fenumiai ai nei fuaitau ma mau o le Tusi Paia, ma na amata ai loa ona talia e avea ma tusitusiga faagaeeina.

Ina ia aveesea uma faaupuga e leʻi i ai i le amataga, na faaaogā ai e Estienne auala na faasaʻoina ai tusi sa faaaogā mo le suesueina o lomiga tāua. Na ia saili i tusitusiga aupito leva ma sili ona lelei na mafai ona maua. I faletusi i totonu ma fafo o Pale, ma i nofoaga e pei o Évreux ma Soissons, na ia sailia ma mauaina ai nisi o tusitusiga anamua, o le tasi e foliga mai na i ai i lona ono o senituri. Sa faatusatusa ma le faaeteete e Estienne fuaitau taitasi mai tusi eseese faa-Latina, i le filifilia na o fuaitau e foliga mai e sili atu ona saʻo. O lea galuega na iu ai ina lomia le uluai Tusi Paia a Estienne i le 1528, ma sa avea o se laasaga matuā iloga i le agaʻigaʻi i luma i le toe faasaʻosaʻoina o mau o le Tusi Paia. Na mulimuli mai ai tusi na faamaonia ma toe teuteuina e Estienne. Na i ai nisi na muamua atu, sa taumafai e faasaʻosaʻo le Vulgate, a e o lana tusi, o le lomiga muamua lea na saunia ai faamatalaga na e aliali mai i le pito i lalo o itulau, mo le iloiloina o se faamaoniga faale-Tusi Paia. I faamatalaga i autafa o itulau, ua faaalia ai e Estienne mea na ia aveesea ai nisi o fuaitau sa masalomia lona saʻo po o fuaitau sa sili atu i le tasi lona faaliliuga. Sa ia faailoa mai ai foi tusitusiga na māfua ai ona faia nei faasaʻoga.

Na faailoa mai foi e Estienne le tele o isi vala e matuā fou lava i lona 16 o senituri. Na ia faia ni faaeseesega i le va o tusi faa-Apokalifa ma le Afioga a le Atua. Na ia tuuina le tusi o Galuega e faamulimuli i tusi o Evagelia, ma i luma mai o tusi a Paulo. I le pito i luga o itulau taitasi, na ia aumaia ai ni upu autū e fesoasoani i tagata faitau ina ia iloa ai le mea o i ai nisi o fuaitau patino. O le uluai faaaʻoaʻoga lenei o le mea ua masani ona taʻua i aso nei o se ulutala faasolo (running head). Na i lo o le faaaogaina o mataitusi matamata tetele o le Gothic, po o mataitusi papanu ia na amata mai i Siamani, o Estienne o le tasi lea o uluai tagata na lomia le Tusi Paia atoa i mataitusi sasaʻo e faigofie ona faitau lea ua taatele ona faaaogaina i aso nei. Sa ia saunia foi le tele o ni faamatalaga faasino, ma faamatalaga tau i le gagana, e fesoasoani i le faamaninoina o nisi fuaitau.

E toatele tamālii ma tagata maualuluga na latou talisapaia le Tusi Paia a Estienne, auā o se tusi sa sili ona lelei na i lo o se isi lava tusi na lomia o le Vulgate. Ona o le manaia, lelei o le faiga, ma le aogā, na avea ai lana tusi ma faaaʻoaʻoga ma e leʻi pine a e faataʻitaʻi i ai Europa atoa.

Le Lomitusi a le Tupu

“Po ua e iloa se tagata e tomai i lana galuega? E tu o ia i luma o tupu,” ua fai mai ai le Faataoto 22:29, NW. O le tomai o Estienne i le faia o mea fou ma le tomai i le lomia o tusi, na matauina e le tupu o Falani o Francis I. Na avea Estienne ma lomitusi a le tupu i le faa-Latina, faa-Eperu, ma le faa-Eleni. I le avea o se lomitusi tomai, na saunia ai e Estienne le mea o loo i ai pea e oo mai i aso nei, o se faiga tomai faa-Falani e tusia ai mataitusi. I le 1539, na amata ai ona ia saunia le uluai Tusi Paia Eperu atoa e sili ona lelei, na lomia i Falani. I le 1540, na ia lomia ai ni ata i lana Tusi Paia Latina. A e na i lo o le ata masani o mafaufauga i mea tutupu i le Tusi Paia na sa taatele i le Taulotoaiga o Tausaga, na tusia ai e Estienne ni ata e faavae i faamaoniga o mea na ʻeli mai i le eleele, po o fua ma faamatalaga na maua i le Tusi Paia lava ia. O nei tusitusiga na vane i laau, na faaatagia ai i se tulaga auiliili o mataupu e pei o le atolaau o le feagaiga, le ofu o le ositaulaga sili, le fale fetafai, ma le malumalu o Solomona.

I le faaaogaina o se seti faapitoa o mataitusi Eleni na ia otaina mo le lomiaina o le tuufaatasiga o tusi a le tupu, na saunia ai e Estienne le uluai tusi na toe teuteuina o Tusi Paia Kerisiano Eleni. E ui sa faalelelei uluai tusi faa-Eleni e lua a Estienne i lo o tusi a Desiderius Erasmus, a e i le tusi lona tolu o le 1550, na faaopoopo i ai e Estienne faatusatusaga ma faasinoga mai ni tusitusiga e tusa ma le 15, e aofia ai le Codex Bezae o lona lima o senituri T.A., ma le Tusi Paia Septuagint. Na matuā toatele na taliaina lenei tusi a Estienne o lea na avea mulimuli ane ai ma faavae o le tusi na taʻua o le Textus Receptus po o le Received Text, lea na faavae ai le tele o faaliliuga mulimuli ane, e aofia ai ma le King James Version o le 1611.

Le Leo o le Katoliko e Faasaga i le Toefuataiga

I le salalau atu o manatu o Luteru ma isi sui o le Toefuataiga i Europa atoa, na taumafai ai le Lotu Katoliko e pulea manatu o tagata e ala i le faatulafonoina o mea o latou faitauina. Ia Iuni 15, 1520, na faia ai e Pope Leo X se poloaiga e poloaiina ai e faapea, e leai se tusi “tetee” o i ai e tatau ona lomia, faatauina atu, pe faitauina i so o se atunuu o Katoliko, ma ua poloaiina ina ia faamalosia e tagata maualuluga lea poloaiga i mea o latou nonofo ai. I Egelani, na tuu atu ai e le tupu o Henry VIII i le epikopo Katoliko o Cuthbert Tunstall le galuega o le sailia uma o tusi ma faatamaia. A e peitai, i le tele o vaega o Europa, o le pule lē mateena e uiga i mataupu tau aʻoaʻoga lea na pito atu i le pope, na gafa ma le vasega o faifeau i le Iunivesite o Pale—le Sorbonne.

O le Sorbonne, sa avea ma leo o aʻoaʻoga faa-Katoliko. Mo le tele o senituri, sa manatu i ai o se puipuiga lea o le faatuatuaga Katoliko. O sui uma o le Sorbonne na latou suesueina tusi, na tetee i tusi faitau uma ma tusi aʻoga ma faaliliuga faa-Latina o le Vulgate, i le manatu i na lomiga e lē gata ina “lē aogā i le lotu, a e e lamatia ai.” E lē o se mea lenei e ofo ai ona sa i ai se taimi na fesiligia ai e tagata Toefuataiga aʻoaʻoga a le lotu, sauniga, ma uputuu e faapea sa leʻi faavaeina mai i le Tusi Paia. A e peitai, e toatele faifeau mai le Sorbonne sa manatu i aʻoaʻoga faamamaluina a le lotu e faapea, e sili ona tāua na i lo se fuaitau saʻo o i le Tusi Paia lava ia. Na faapea mai se tasi faifeau o le lotu: “E mautū loa lava aʻoaʻoga, ona pei lea o le Tusi Paia o se lagolago lē tumau e aveesea pe a uma ona fausia o se puipui.” O le toatele o tagata o le vasega faafaifeau, sa lē iloa le faa-Eperu ma le faa-Eleni, peitai, sa latou faaamuamu i suesuega a Estienne ma isi tagata popoto o le Renaissance, o ē na matuā suesue i uiga o upu anamua ia sa faaaogā i le Tusi Paia. Na faapea mai se tasi polofesa o le Sorbonne, “o le faateleina o le malamalama i le faa-Eleni ma le faa-Eperu, o le a avea ma auala e faaumatia ai lotu uma lava.”

Osofaiga a le Sorbonne

E ui lava ina lē aafia uluai tusi o le Vulgate a Estienne mai sailiga a le vasega o aʻoaʻo ina ia faatamaia, a e sa tumau pea ona i ai ni finauga. I tuā i lona 13 o senituri, na tausia ai le Vulgate e avea o se Tusi Paia aloaia a le iunivesite, ma i le toatele, sa avea o se tusi e lē masese. Na oo lava ina taʻusalaina e le vasega o aʻoaʻo le tagata poto faaaloalogia o Erasmus ona o lana galuega na faia i le Vulgate. O le mea moni, o se tagata lomitusi maulalo a e ua fia sosopo e faasaʻo le tusi aloaia, sa avea lea ma faalavelave i nisi.

E lē taumatea, o faamatalaga pupuu a Estienne ia e tusia i autafa o itulau, na sili ona faapopoleina ai le vasega o faifeau. O na faamaumauga na masalomia ai le saʻo o tusitusiga i le Vulgate. O le faanaunauga o Estienne e faamanino nisi o fuaitau, na iu ai i le tuuaia o ia e faapea ua ia aiā valea i le galuega a faifeau. Sa ia faafitia lea tuuaiga, i le faapea atu, o ana faamaumauga, sa na o ni aotelega pupuu pe e faatatau foi i le gagana. Mo se faaaʻoaʻoga, o lana faamatalaga i le Kenese 37:35, na ia faamalamalama ai e faapea, o le upu “hele” [i le faa-Latina, infernum] e lē o faamatalaina ai i inā e faapea o se nofoaga e faasala ai e amio leaga. Ua tuuaʻia e le vasega o faifeau e faapea, ua ia teena le ola pea o le solu ma le mana laveai o “tagata paia.”

A e peitai, sa alofagia ma puipuia e le tupu Estienne. Na faaalia le fiafia tele o Francis I i suesuega a le Renaissance, a e maise lava le galuega a le lomitusi a le tupu. Na lipotia mai e faapea, na oo lava ina asiasi atu Francis I ia Estienne ma ia faatali ai ma le onosai mo se taimi a o faia e Estienne ni faasaʻoga o se mau a o leʻi faaumaina le galuega. Ona o le lagolagosua a le tupu, na mafai ai e Estienne ona tetee atu i le Sorbonne.

Faasaina e Faifeau Ana Tusi Paia

E ui i lea, i le 1545, na i ai ni mea na tutupu na māfua ai ona matuā ita le vasega faafaifeau o le Sorbonne ia Estienne. I le iloa o le aogā o le faia o se taumafaiga aufaatasi faasaga i tagata o le Toefuataiga, na malilie ai i le taimi muamua iunivesite a le Katoliko i Cologne (Siamani), Louvain (Peleseuma), ma Pale, e auaufaatasi i le sailia o tusi uma o aʻoaʻoga e lē faa-Katoliko e faatamaia. Ina ua tusi atu faifeau o le Iunivesite o Louvain i le Sorbonne e faaali atu i ai le faateia o i latou ona e lē o i ai Tusi Paia a Estienne i le lisi a Pale i tusi e faasaina, na tali atu ai ma le pepelo le Sorbonne e faapea, o le mea moni ana latou vaai i ai, latou te faatamaia lava na tusi. Ua lagona nei e fili o Estienne, le vasega o aʻoaʻo, le mautinoa e faapea o le pule tuufaatasi a aʻoaʻo o Louvain ma Pale, o le a lava e faatalitonu ai Francis I i sese o lana tagata lomitusi.

I le taimi lena, ina ua lapataia e uiga i taumafaiga a ona fili, na muamua ai ona alu atu Estienne i le tupu. Na fautuaina e Estienne e faapea, afai e mafai ona tuuina mai e faifeau se lisi o ni mea sese na latou maua, e matuā lotomalie o ia e lomia nei mea sese faatasi ma faasaʻoga a faifeau, ma faaaofia ai i Tusi Paia taitasi e faatauina atu. Sa fiafia i ai le tupu i lenei faaiuga. Na talosaga atu o ia ia Pierre du Chastel, o lē faitauina lesona faale-Tusi Paia a le tupu, ina ia ona taulimaina le mataupu. Ia Oketopa 1546, na tusi atu ai le vasega faafaifeau ia Du Chastel e tetee atu e faapea, o Tusi Paia a Estienne, o “ni mea e ʻai mo i latou e tetee i lo tatou talitonuga ma lagolagoina talitonuga . . . fou” ma e matuā tumu i mea sese ua tatau ona “matuā faatamaia atoatoa.” I le lē mafai ona faatalitonuina, ua poloaiina totino ai nei e le tupu le vasega faafaifeau ina ia tuuina mai le lisi na tusia ina ia mafai ai ona lomia faatasi ma Tusi Paia a Estienne. Na latou folafola o le a faia lenei mea, a e na faia e le vasega faafaifeau mea uma latou te mafaia ina ia aloese ai mai le saunia o se lisi auiliili o mea na latou manatu i ai e sese.

Na maliu Francis I ia Mati, 1547, ma na uma ai foi ma le malosi o Estienne e faasagatau i le malosi o le Sorbonne. Ina ua soloai ane Henry II i le nofoālii, na ia toe faafouina le poloaiga a lona tamā, ina ia tuuina mai e le vasega faafaifeau la latou lisi o mea sese na tusia. Peitai, i le matauina o le auala na faaaogā ai e aloalii o Siamani le Toefuataiga mo ni sini faapolotiki, na lē toe popole ai Henry II i aogā ma le lē aogā o Tusi Paia a le lomitusi a le tupu a e ua manao ia faatumauina Falani i le faa-Katoliko ma ia aufaatasi i lalo o lona tupu fou. Ia Tesema 10, 1547, na filifili ai le Faamasinoga Sili a le tupu ia faasaina ona faatau atu Tusi Paia a Estienne seia mafai e le vasega faafaifeau ona tuuina mai la latou lisi o mea ua tusia.

Tuuaia o Sē e Tetee

Ua saili nei le vasega o aʻoaʻo i ni auala e tuuina atu ai le moliaga o Estienne i le faamasinoga faapitoa lea faatoā faavaeina e faia faamasinoga o moliaga o tagata tetee. Sa iloa lelei lava e Estienne le tulaga matautia ua i ai o ia. Ma i le lua tausaga talu lona faavaeina, sa lauiloa le faamasinoga o le chambre ardente, po o le “potu e susunu ai.” E toʻa 60 ni tagata lē sala na aauina atu e susunuina, e aofia ai ma ni tagata lomitusi ma faatautusi o ē na susunuolaina i le Nofoaga o Maubert, e lē mamao mai le fale o Estienne. Sa sueina pea le fale o Estienne mo sina faamaoniga itiiti e molia ai o ia. E sili atu i le 80 molimau na suesueina. Na folafola atu i na tagata se taui, o le kuata o mea totino a Estienne, pe afai e mafai ona faamaonia o ia o se tagata tetee. A e na o le pau lava la latou faamaoniga, e na o mea lava na lomia e Estienne i ana Tusi Paia.

Na toe poloaiina ai e le tupu ina ia tuuina atu i le Faamasinoga Sili le lisi a le vasega faafaifeau i mea na tusia. I lo latou loto maaa, na tali atu ai le vasega faafaifeau e faapea, ‘e lē o se masani a le vasega o aʻoaʻo ona tusitusia ni mafuaaga na latou taʻusalaina ai se mea e faapea e tetee, a e e na o upu e tali atu ai, lea e tatau ona e talitonu i ai, auā a lē o lea, o le a leai la se iuga o tusitusiga.’ Na malie i ai Henry. Ma tuuina atu ai loa le faasāaga. E toetoe lava o tusi faale-Tusi Paia uma na saunia e Estienne na faatamaia. E ui lava sa mafai ona sao o ia mai le susunuolaina i Place Maubert, na filifili ai o ia e tuua Falani ona ua faasaina atoatoa ai ana Tusi Paia faapea ma le ono faalavelavea atili ai o ia.

Se Lomitusi Mai se Atunuu Ese

Ia Novema 1550, na siitia atu ai Estienne i Sineva, i Suisilani. Na faia e le vasega faafaifeau ina ia faasaina le lomia o se isi lava Tusi Paia seʻi vaganā ai le Vulgate. I le mauaina o le saʻolotoga e lomia ai so o se mea na ia manao i ai, o lea, i le 1551, na toe lomia ai e Estienne lana Tusi Paia o le “Feagaiga Fou” i le gagana Eleni, faatasi ma isi tusi faa-Latina e lua (le Vulgate ma le tusi a Erasmus) i autafa. O le mea foi lenei na ia faia i le 1552, i se faaliliuga faa-Falani o Tusi Paia Eleni i autafa o le tusi faa-Latina a Erasmus. I nei lomiga e lua, na faailoa mai ai e Estienne lana faiga e vaevaeina ai mau o le Tusi Paia i le faafuainumeraina o fuaiupu—e pei lava o le faiga lea ua faaaogaina i le lalolagi aoao i aso nei. E ui lava na faia muamua e nisi ni taumafaiga eseese mo le vaevaeina o fuaiupu, a e o le faiga a Estienne na talia aloaia. O lana Tusi Paia faa-Falani o le 1553, o le Tusi Paia atoa muamua lea na aumaia ai lana faiga o le vaevaeina lea o tusi i fuaiupu.

O le Tusi Paia faa-Latina e lua vaega o le 1557 a Estienne, e mataulia foi ona o lona faaaogaina o le suafa totino o le Atua, o Ieova, i le Tusi Paia Eperu atoa. I autafa o le Salamo e lua, na ia tusia ai e faapea, o le suia o le Tetakalamatone po o mataitusi Eperu e fā mo le suafa o Ieova (יהוה) i le upu ʼAdho·naiʹ sa faavae autū mai i talitonuga faanuupō a Iutaia ma e ao ona teena. I lenei tusi, na faaaogā ai e Estienne mataitusi e tusia faasisipa e faaalia ai upu faa-Latina ia na faaopoopoina ina ia maua atoatoa ai le uiga o le faa-Eperu. O lenei faiga tomai, na mulimuli ane faaaogā i isi Tusi Paia, o se tulafono ua masani ona iso ai le au faitau ua masani i le faaaogaina o upu e tusia faasisipa i aso nei e faailoa ai se mea o faamamafaina.

I lona maumauai e tuuina atu mea ua ia aʻoaʻoina ina ia faitau ai isi, na tuutoina ai e Estienne lona olaga i le lomiaina o le Tusi Paia. O lea, i aso nei, o i latou o faatauaina le Afioga a le Atua, e tatau ona loto faafetai mo ana taumafaiga atoa ma galuega fita a isi, o ē na tauivi ma le tiga ina ia faamalamalamaina upu o le Tusi Paia e pei ona uluai tusia ai i le amataga. O le faasologa lea na latou amataina, e faaauau pea a o tatou mauaina se poto e sili atu ona saʻo o gagana anamua, ma maua foi tusitusiga tuai ma sili atu ona saʻo o le Afioga a le Atua. I sina taimi puupuu lava a o leʻi maliu o ia (1559), sa galue ai Estienne i le faia o se faaliliuga fou o Tusi Paia Eleni. Sa fesiligia o ia: “O ai o le a na faatauina lea tusi? O ai o le a latou faitauina?” Na tali mai o ia ma le mautinoa: ‘O tagata atamamai uma e tuutoina i le Atua.’

[Faaopoopoga i lalo]

a Sa lauiloa foi i lona igoa faa-Latina, o Stephanus, ma lona igoa faa-Egelani, o Stephens.

[Ata i le itulau 10]

O taumafaiga a Robert Estienne ua fesoasoani i augā tupulaga o tagata aʻoga o le Tusi Paia

[Ē Ana le Ata]

Bibliothèque Nationale, Paris

[Ata i le itulau 12]

O faataʻitaʻiga aogā a Estienne, sa faataʻitaʻi i ai mo le tele o augā tupulaga

[Ē Ana le Ata]

Bibliothèque Nationale, Paris

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga