Aiga Amio Atua i Aso ua Mavae—Se Faaaʻoaʻoga mo o Tatou Aso
O LE aiga—sa taumafai Malo Aufaatasi ina ia taulai i ai manatu o le lalolagi. E faapefea? E ala i le faalauiloaina mai o le 1994, e avea ma “Tausaga Faavaomalo o le Aiga.” E ui ina vave auē taʻitaʻi o le lalolagi, tagata suesue i faiga faavafealoai, ma tagata faufautua o aiga i mea e pei o le faatoateleina o tamaiti e fananau mai i mātua e lei faaipoipoina, ma le oso maualuga o le aofai o talaga faaipoipoga, ae ua tuai ona latou maua ni vaifofo moni e aogā i na faafitauli.
Pe faamata ua iai i le Tusi Paia vaifofo i faafitauli faaleaiga? I nisi e foliga mai o se mea valea le fautua atu e faapea, e mafai ona fesoasoani le Tusi Paia i aiga i aso nei. Ae maise, o le Tusi Paia na tusia i senituri ua mavae i lalo o faatulagaga ma aganuu a Sasae Tutotonu. I le tele o vaega o le lalolagi, ua matuā vave ai ona tele suiga o le olaga talu mai taimi o le Tusi Paia. Ae ui i lea, o le Tusi Paia na faagaeeina e Ieova le Atua, o lē ua faaigoaina ai aiga uma. (Efeso 3:14, 15; 2 Timoteo 3:16) O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e tusa ai ma faafitauli faaleaiga?
Ua silafia lelei e Ieova le mea tonu lava o loo manaomia ina ia faafiafiaina ma faamalieina ai le olaga faaleaiga. O lea la, o lana Afioga le Tusi Paia, e tele mea o loo fai mai ai e uiga i le olaga faaleaiga, o nisi, e ala i apoapoaiga. O loo iai foi i le Tusi Paia ni faaaʻoaʻoga o ni aiga na faatinoina mataupu silisili faaleatua. O le iuga la, na latou olioli ai i se faiā mafana ma le loto malie moni. Seʻi o tatou vaai i le olaga faaleaiga i le vaitaimi o le Tusi Paia ma iloa ai po o ā lesona e mafai ona aʻoaʻoina mai ai.
Tulaga Ulu—Pe sa Faafaigata ona Usitaia?
Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i le mataupu faatatau i le tulaga ulu i aiga. I taimi o augā tamā, o tane e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo sa manino “o ulu o ni aiga.” (Galuega 7:8, 9; Eperu 7:4) Ua faapea mai le New Manners and Customs of Bible Times, sa tusia e Ralph Gower: “O le aiga, sa avea o se . . . ‘malo laitiiti’ sa pulea e le tamā. Sa pule o ia i lana avā, fanau, fanau a fanau, ma auauna—o tagata uma lava i totonu o le aiga.” O le mea moni, o augā tamā foi sa masani ona pule i aiga o o latou atalii.—Faatusatusa i le Kenese 42:37.
Pe sa lei tuuina atu ai e lenei mea i tane se faatagaga e pule sauā ai i a latou avā ma fanau? E matuā leai lava. E moni na taʻu atu e le Atua i le uluai fafine o Eva e faapea: “E uai atu lou manao i lau tane, e pule foi o ia ia te oe.” (Kenese 3:16) O na upu, ua faaalia ai le tulaga o le a feagai ma fafine faaipoipo i le tulaga lautele, ae e lē o faamatalaina ai le auala e faia ai mea i totonu o tagata tapuai moni o le Atua. Sa tatau i tane matatau i le Atua ona manatua le fuafuaga a Ieova i le amataga. Na faia e Ieova le fafine e avea ma “fesoasoani e tatau ma ia,” ae lē o sana pologa. (Kenese 2:20) Ona sa iloa e tane amioatua o aso ua mavae le tatau ona latou gauai ma tala atu se tala i le Atua, latou te lei faaaogā sese ai la latou pule. E matuā mamao lava mai le faia o a latou avā ma fanau e pei o ni pologa, sa faaalia e augā tamā matatau i le Atua le alofa moni ma le mafana ia i latou.
O se vaaiga i le alofa mafana lea sa masani ona maua e fanau, o loo aumaia lea i le Kenese 50:23. O inā, o loo faapea mai ai e uiga i atalii o atalii o atalii o Iosefa: “Na sapasapaia [i latou] i luga o tulivae o Iosefa.” Atonu o le uiga moni o lenei faamatalaga e faapea, sa iloa e Iosefa tamaiti o ni fanau na tupuga mai ia te ia, ae na mafai foi ona faaalia ai sa taaalo fiafia ma le alofa o ia faatasi ma tamaiti, i le tasiina o i latou i luga o ona vae. E lelei foi mo tamā i aso nei ona faaalia lea lava alofa mafana i a latou fanau.
I le avea ma ulu o aiga, sa tausia ai foi e augā tamā matatau i le Atua manaoga faaleagaga o o latou aiga. Ina ua ulufafo mai le vaa ina ua mavae le Lolo i le lalolagi, “Ona faia lea e Noa o le fata faitaulaga ia Ieova; . . . ua ia fai aʻi taulaga mu i le fata.” (Kenese 8:20; faatusatusa i le Iopu 1:5.) Sa faataatia e le augā tamā faatuatua o Aperaamo se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le tuuina atu o faatonuga totino i sui taitoatasi o lona aiga. Sa ia poloaiina ona atalii ma lona aiga ina ia latou tausi i ala o Ieova ina ia faia le amiotonu ma le faamasinoga tonu pe a mavae atu o ia.’ (Kenese 18:19) I lea, o ulu alolofa e saosaolaumea i faalogona ootia ma le lelei faaleagaga o aiga.
O loo mulimuli ai tane Kerisiano o aso nei i lenei auala. E latou te faatinoina le tulaga ulu i mataupu tau tapuaiga e ala i le fesoasoani i o latou aiga ina ia ogatasi ma mea e manaomia e le Atua ma e ala i le faataatiaina e i latou lava o se faaaʻoaʻoga lelei. (Mataio 28:19, 20; Eperu 10:24, 25) E pei o augā tamā, e faaalu ai foi e tane Kerisiano po o tamā o latou taimi e avatu ai faatonuga totino i tagata o o latou aiga.
Faia se Gaoioiga Maumauai
Ina ua ia totogi atu mulimuli ane se aitalafu telē i le tamā o lana avā, na fesili atu le augā tamā o Iakopo: “O afea ea ou te sauni ai mea ma loʻu lava aiga?” (Kenese 30:30) I le pei o tamā uma lava, sa lagona e Iakopo le faigata ona tausia o manaoga faaletino o lona aiga, ma sa ia galue malosi ai ina ia faia lenei mea. Ua faapea mai le Kenese 30:43: “Ua matuā faateleina lava mea a lea tagata, na ia te ia mamoe e tele, ma auauna fafine, ma auauna tane, ma kamela, atoa ma asini.”
Ae peitai, i ni tausaga mulimuli ane, ina ua siitia atu Iakopo i le nuu o Kanana, atonu na te lei iloa ua faia e lona afafine o Tina se aufaatasiga e lamatia ai ma tagata Kanana faapaupau.a (Kenese 34:1) E lei taulau foi ona ia faia se gaoioiga ina ua ia iloa o loo iai mea o tapuaiga faapaupau i lona aiga. Ae i se isi itu, ina ua tupu se mea matautia o le tosoina o Tina e se tagata Kanana, na faia ai loa e Iakopo se gaoioiga maumauai. Na ia faatonuina i latou e faapea: “Tuu ese ia o atua ese o loo i ai ia te outou, ma ia outou faamamā ia te outou.”—Kenese 35:2-4.
E tatau i tamā Kerisiano ona mataala pe a oo i le tulaga faaleagaga o o latou aiga. Pe afai e iai ni lamatiaga matuiā i le lelei faaleagaga o le aiga, e pei o le iai o tusi i amioga lē mamā, po o musika lē mamā i le aiga, e tatau ona latou faia se gaoioiga maumauai.
O le mea e fiafia ai, ona o na fafine faatuatua e pei o Sara, Repeka, ma Rasela na faia se taaʻiga iloga i le aiga. E ui lava sa latou gauai atu i a latou tane, ae sa lei taofia ai i latou mai le tausolomua i le faia o ni gaoioiga maʻoti pe afai sa talafeagai ma tatau ai. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻu mai ia i tatou e le Esoto 4:24-26 e faapea, ina ua ō atu Mose ma lona aiga i Aikupito, “ona fetaiai lea o Ieova [“le agelu a Ieova,” Septuagint] ma ia, ina o i le mea e moe ai, ua fia fasioti ia te ia [le atalii o Mose].” E manino lava, sa lamatia le ola o le atalii o Mose i se faasalaga oti ona sa lei peritomeina o ia e Mose. Sa vave lava ona gaoioi Sepora ma peritomeina loa lana tama. Mulimuli ane, na tuu atu ai loa o ia e le agelu. E mafai foi e avā Kerisiano i aso nei ona tausolomua ona gaoioi pe a tulai mai se tulaga e talafeagai ai ona faia o lenei mea.
Faatonuga Faatamā i Lalo o le Tulafono Faa-Mose
I le 1513 T.L.M., ina ua avea Isaraelu ma nuu, na faaiuina ai le tupulaga o le augā tamā. (Esoto 24:3-8) Sa faaauau ona auauna tamā e avea o ulu o aiga. Ae peitai, sa gauai le tulafono faaleaiga i le Tulafono faalenuu lea na tuuina mai e le Atua ia Mose, ma sa faagaoioia ai e faamasino tofia. (Esoto 18:13-26) O ositaulaga o sa Levī sa gafa ma le faia o taulaga mo le tapuaiga. Ae sa faaauau pea ona faia e le tamā se vaega tāua. Na apoapoai mai Mose: “Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei. Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.”—Teuteronome 6:6, 7.
O le Tulafono, na maua ai taimi e pei o le aso o le Paseka, o le taimi lena sa mafai ona tuuina mai ai faatonuga i se auala fuafuaina ma le lē fuafuaina. A o latalata i le aso o le Paseka, ia Nisani 14, e sauniuni ai tagata Iutaia mo la latou malaga masani i Ierusalema. (Teuteronome 16:16; faatusatusa i le Luka 2:41.) O ai la se tamaitiiti o le a lē fiafia i na sauniuniga? O le malaga, o le a avea o se mea e matuā fiafia ai. O le taimi lena ua uma ai timuga, ma o le la o le tau e totogo ai mea ua amata ona tafiesea ai le ea o le taumālūlū. A o liu suavai le kiona i luga o le Mauga o Heremoni, o le taimi lena ua tatafe ai le Vaitafe o Ioritana ma lofia ai ona auvai.
A o malaga i le auala, sa mafai e tamā ona aʻoaʻo a latou fanau e lē gata i tala faatatau i lo latou laueleele, ae faapea foi ma le anoanoai o talafaasolopito o nofoaga ia o le a latou ui atu ai. O nei mea atonu e aofia ai le Mauga o Evalu ma Keresema, o i inā na faitauina ai mala ma faamanuiaga o le Tulafono. Atonu na latou ui ane ai i Peteli, le mea na iloa ai e Iakopo se faaaliga i le apefaʻi mai le lagi. Maeu ni talanoaga faafiafia loto na faia ai i inā! A o faagasolo le malaga ma aufaatasi atu tagata faimalaga mai isi itu o le atunuu i vaega o aiga, e matuā olioli tagata uma i ni aufaatasiga e atiina aʻe ai.
Na iu loa ina taunuu le aiga i Ierusalema, “o le mea e silisili ese ona matagofie.” (Salamo 50:2) Fai mai le tagata aʻoga o Alfred Edersheim: “O le toatele o nei tagata faimalaga mamao mai, atonu sa tolauapi i tuāpa o le aai. O i latou sa nonofo i totonu o pa, sa nonofo ai e aunoa ma se totogi.” Ioe, i lea faiga sa muai aʻoaʻoina ai talavou Eperu i le alofa faaleuso, ma le agaga talimalo. O loo faia foi i tauaofiaga faaletausaga a Molimau a Ieova lea lava fuafuaga i aso nei.
Ua oo ia Nisani 14. Ona fasia loa lea o le manu mo le Paseka ma tunu mo ni nai itula. Ina ua latalata i le tulua o po ma ao, ona ʻai ai lea e le aiga o le tamai mamoe, o areto e lē faafefeteina, ma laau oona. E tusa ai ma le tu a Isaraelu, o le a fesili atu se atalii: “O le a ea le uiga ia te outou o lenei sauniga?” Ona tuuina atu loa lea e tamā faatonuga aloaia, i le faapea atu: “O le taulaga o le paseka lenei ia Ieova, o le na sosopo ane i fale o le fanauga a Isaraelu i Aikupito, ina ua fasia e ia o Aikupito, a ua faasao mai e ia i o tatou aiga.”—Esoto 12:26, 27; 13:8.
Na faapea mai Solomona le tupu o Isaraelu: “O ona po . . . ʻataʻata ai . . . ma ona po e saasaa ai.” (Failauga 3:4) E iai taimi sa faatagaina mo tamaiti Isaraelu e faafiafia ai. E foliga mai sa maimoa Iesu Keriso i tamaiti a o taaalo i malae. (Sakaria 8:5; Mataio 11:16) Ma sa masani foi ona fuafua e mātua na mafai ona faia faapea ni aufaatasiga faaleaiga e olioli ai, e faaautu lava i pese, siva, ma faigaʻai. (Luka 15:25) E faapena foi i mātua Kerisiano i aso nei ona tausolomua i le saunia o faafiafiaga ma aufaatasiga mamā mo a latou fanau.
Tinā ma Fanau i le Sosaiete Faa-Iutaia
O le ā le vaega na faia e tinā i faatulagaga o le Tulafono faa-Mose? Ua poloai mai le Faataoto 1:8: “Loʻu atalii e, faalogo mai ia i le aʻoaʻo atu a lou tamā; aua foi e te tuulafoaiina le upu a lou tinā.” I le faatulagaga o le pule a lana tane, e faatino ai e se avā Iutaia mea e manaomia e le Atua mo le olaga faaleaiga. Sa tatau i lana fanau ona āva ia te ia e tusa lava po ua loomatua o ia.—Faataoto 23:22.
E matuā tele foi se sao o le tinā e faia i le toleniina o lana fanau. Sa tausia e ia se tama meamea seia oo lava ina matua ma ua teʻa ma le susu, e mautinoa lava sa iu ai i se noataga mafana ma vavalalata a se tinā ma sana tama. (Isaia 49:15) A o aʻoaʻoina e tamā o latou atalii i se tomai, sa aʻoaʻoina e tinā a latou fanau teine i tomai i totonu o le aiga. Sa faia foi e tinā se taaʻiga malosi i a latou fanau tama. Mo se faaaʻoaʻoga, na maua e le tupu o Lemuelu aogā mai “le feau tāua na aʻoaʻo ai o ia e lona tinā.”—Faataoto 31:1, NW.
O se avā Iutaia magafagafa, sa olioli foi i ni saolotoga eseese i le “vaavaai o ia i amioga a lona aiga.” E tusa ai ma le Faataoto 31:10-31, atonu sa mafai ona ia faatauina mea mo lona aiga, faatau se fanua ma se fale, ma oo lava ina faafoeina sina pisinisi laitiiti. I le tane e na te talisapaia o ia, o lona tau “e silisili . . . i penina”!
O se Faaaʻoaʻoga mo Aso Nei
I taimi o le Tusi Paia, sa aogā le fuafuaga faaleaiga i faalogona ootia ma le tuputupu aʻe faaleagaga o tagata taitoatasi uma o le aiga. Sa tatau i tamā ona faatinoina i le alofa la latou pule ina ia aogā i o latou aiga. Sa tatau ona taimua i latou i le tapuaiga. Sa faaalia uma e tamā ma tinā le naunau i a latou fanau—i le aʻoaʻoina ma le toleniina o i latou, tapuai faatasi ma i latou, ma saunia faafiafiaga mo i latou. O tinā matatau i le Atua, sa faamaonia na avea i latou ma fesoasoani tāua, i le faaaloalo i le tulaga ulu o a latou tane, a o tausolomua i latou i o latou aiga. O fanau usiusitai, sa olioli ai o latou mātua faapea ma Ieova le Atua. O le mea moni, o le aiga matatau i le Atua i taimi o le Tusi Paia, sa avea o se faaaʻoaʻoga sili ona lelei mo o tatou aso.
[Faaopoopoga i lalo]
a E tatau ona matauina e faapea, a o lei tupu lenei mea, na faia e Iakopo ni laasaga maumaututu ina ia puipuia lona aiga mai taaʻiga a tagata Kanana. Na ia fausia se fata faitaulaga, e mautinoa lava sa faia i se fausaga na faaesea ai o ia mai ona tuaoi Kanana. (Kenese 33:20; Esoto 20:24, 25) E lē gata i lea, sa ia faatuina lona faleie i fafo o le aai o Sekema ma faia lona lava vaieli. (Kenese 33:18; Ioane 4:6, 12) E lē taumatea sa iloa lelei e Tina le faanaunauga o Iakopo ina ia ʻaua neʻi aumea atu o ia i tagata Kanana.
[Ata i le itulau 23]
E mafai ona fiafia lou aiga e pei o aiga na tapuai ia Ieova i taimi o le Tusi Paia