Se Tusi mo Tagata Uma
“E le faailogaina tagata e le Atua; a e peitai o le mataʻu ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, ua talia i latou e ia.”—GALUEGA 10:34, 35.
1. O le ā le tali a se tasi polofesa ina ua fesiligia i sona manatu e uiga i le Tusi Paia, ma o le ā na ia filifili e fai?
SA NOFONOFO se polofesa i lona fale i le aoauli o se Aso Sa, e na te lei faatalitalia ni malo asiasi ane. Ae ina ua afea lona fale e se tasi o o tatou tuafafine Kerisiano, sa ia fiafia e faalogologo atu i ai. Na talanoa le tuafafine e faatatau i le polusione ma le lumanai o le lalolagi—o mataupu sa logolelei i le faalogo a le polofesa. Peitai, ina ua amata ona faaaogā e le tuafafine le Tusi Paia i le talanoaga, sa iloa atu foliga lē mautonu o le polofesa. O lea na fesiligia ai o ia e le tuafafine po o le ā sona manatu e uiga i le Tusi Paia.
“O se tusi lelei na tusia e ni tagata atamamai,” o lana tali lea, “ae lē tatau ona matuā faatāuaina le Tusi Paia.”
“Pe na e faitauina ea le Tusi Paia?” o le fesili lea a le tuafafine.
Na faateia o ia ma na taʻu saʻo atu ai e le polofesa e na te lei faitauina lava.
Ona fesili lea o le tuafafine: “E mafai la faapefea ona e taʻu maia se talitonuga malosi e faatatau i se tusi e te lei faitau lava i ai?”
E talafeagai le manatu na faia e lo tatou tuafafine. Na filifili loa le polofesa e iloiloina le Tusi Paia ma fafau aʻe ai sona manatu e faatatau i ai.
2, 3. Aisea ua avea ai le Tusi Paia o se tusi e lē faitauina e le toatele o tagata, ma o le ā le luʻi ua aumaia e lenei mea ia i tatou?
2 E lē na o le polofesa o loo iai lena manatu. E toatele tagata o loo iai ni manatu mautu e faatatau i le Tusi Paia e ui latou te lei faitau totino lava i ai. Atonu o loo ia i latou se Tusi Paia. Atonu foi latou te ioeina lona aogā tau tusitusiga pe i talafaasolopito. Peitai, o le toatele lava, e latou te lē faitauina lea tusi. Ua faapea mai nisi, ‘E leai soʻu taimi e faitau ai le Tusi Paia.’ O isi e tau mānatu, ‘E mafai faapefea e se tusi o aso anamua ona aogā mai pea i loʻu olaga?’ O ituaiga manatu na e aumaia ai ia i tatou se luʻi tele. E talitonu maumauai Molimau a Ieova o le Tusi Paia “e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai.” (2 Timoteo 3:16, 17) Peitai, e mafai faapefea ona tatou faatalitonuina tagata e tusa lava po o ā o latou lanu, o latou atunuu, po o latou talaaga tau i ituaiga o tupuaga, faapea e tatau ona latou iloiloina le Tusi Paia?
3 Seʻi o tatou talanoaina nisi o mafuaaga ua tatau ai ona iloiloina le Tusi Paia. O se talanoaga faapena e mafai ona faaauupegaina ai i tatou e fetalanoaai ma i latou o ē tatou te feiloai i la tatou faiva, atonu i le faatalitonuina o i latou faapea e tatau ona latou manatunatu i mea o loo fai mai ai le Tusi Paia. Ae i le taimi lava e tasi, e tatau foi ona avea lenei toe autaluga e faamalosia ai lo tatou lava faatuatua faapea o le Tusi Paia, e moni lava lana mau—‘o le afioga lea a le Atua.’—Eperu 4:12.
Le Tusi ua Sili Ona Tele Lona Tufatufaina Atu i le Lalolagi
4. Aisea e mafai ai ona faapea atu o le Tusi Paia o le tusi sili lea ona tele lona tufatufaina atu i le lalolagi?
4 Muamua lava, ua onomea ona iloiloina le Tusi Paia auā o le tusi lea ua sili ona tele lona tufatufaina atu ma sili ona tele lona faaliliuina i le gasologa o le talafaasolopito atoa o tagata. I le silia i le 500 tausaga ua mavae, o le uluai faaliliuga na lomia i se faiga e mafai ona fetuutuunai, na lomia lea e le falelomitusi a Johannes Gutenberg. Talu mai lena taimi, ua lomia ai se faatatauga e fa miliona Tusi Paia, i tusi atoatoa pe i ni vaega. E oo mai i le 1996 ua faaliliuina ai le Tusi Paia atoa po o ni ona vaega, i le 2,167 gagana autū ma isi gagana e fesootai atu i ai (dialects).a E silia i le 90 pasene o tagata ua mafai ona latou maua, a itiiti mai, o se vaega o le Tusi Paia i la latou lava gagana. E leai se isi tusi—faalelotu po o se isi ituaiga—e tau latalata mai i le Tusi Paia i le tele o lona tufatufaina atu!
5. Aisea e ao ai ona tatou faatalitalia e tatau ona mafai ona maua le Tusi Paia e tagata o le lalolagi aoao?
5 E lē na o faamaumauga faafuainumera ua faamaonia ai le avea o le Tusi Paia ma Afioga a le Atua. Peitai, e tatau ona tatou faatalitalia ma le mautinoa e faapea, o se faamaumauga tusitusia na faagaeeina e le Atua e tatau ona mafai ona maua e tagata o le lalolagi aoao. Ae maise ai, o le Tusi Paia lava ia ua taʻu maia ia i tatou faapea “e le faailogaina tagata e le Atua; a e peitai o le mataʻu ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, ua talia i latou e ia.” (Galuega 10:34, 35) I le lē mafaatusalia atu i se isi lava tusi, ua mafai e le Tusi Paia ona laasia tuaoi faaleatunuu ma ua manumalo mai pa pupuni o lanu ma ituaiga. O le mea moni lava, o le Tusi Paia o se tusi mo tagata uma!
Se Tala Uigaese o le Faasaoina Mai
6, 7. Aisea e lē o se mea e faateia ai le aunoa o se uluai tusitusiga a le Tusi Paia o iai pea i le taimi nei, ma o le ā le fesili ua lāgā ai e lenei mea?
6 E iai se isi mafuaaga o le tatau ona iloiloina o le Tusi Paia. Ua sao mai e lē gata i faafitauli faalenatura ae o toʻatugā faaletagata. O le tala i le auala na faasaoina mai ai e ui i faafitauli matautia e matuā uigaese lava mai isi tusitusiga uma anamua.
7 E foliga mai sa tusitusi e tusitala o le Tusi Paia a latou upu i vaitusi i luga o se pepa (papyrus; e fai mai le laau Aikupito o lona igoa foi lena) ma luga o se paʻu (parchment; e fai mai paʻu o manu).b (Iopu 8:11) Peitai, o na mea sa faaaogā mo tusitusiga, e iai ni tulaga faalenatura sa faaleagaina ai. Ua faamatala mai e le tagata atamai faapitoa o Oscar Paret e faapea: “O nei mea uma, le pepa ma le paʻu, sa tutusa uma i le lamatia pe faaleagaina e le susū o le ea, le taetaepalaloa, ma ituaiga o ilo eseese latou te ʻatiina. Ua matou iloa mai mea tutupu i aso taitasi le faigofie i pepa, e oo lava foi i ni paʻu manu mafiafia, ona faaleagaina pe a faasau i fafo i le sau pe i totonu o se potu o loo susū lona ea.” E lē faateia ai la ona e aunoa ma se uluai tusitusiga o iai pea i le taimi nei; atonu ua leva lava ona faaleagaina. Ae pe afai ua faamutaina uluai tusitusiga ona o fili faalenatura, na faapefea la ona faasaoina mai le Tusi Paia?
8. A o faagasolo senituri, na faapefea ona faasaoina mai tusitusiga a le Tusi Paia?
8 E lei leva talu ona maeʻa ona tusia uluai tusitusiga, ae amata loa ona fai kopi sa tusilima. O le mea moni, na oo ina avea le siiina o le Tulafono ma isi vaega o le Tusi Paia o se galuega taualoa i Isaraelu anamua. Mo se faaaoaoga, ua faamatalaina le tusiupu o Esera faapea “o le tusiupu poto foi o ia i le tulafono a Mose.” (Esera 7:6, 11; faatusatusa i le Salamo 45:1.) Peitai o kopi sa faia o ni mea foi sa ono mafai ona faaleagaina; mulimuli ane sa tatau ona toe suia e nisi foi kopi tusilima. O lenei faagasologa o le siiina o kopi sa faaauau mo le tele o ni senituri. Talu ai e lē lelei atoatoa tagata, pe na avea ea la mea sese a tusiupu ma itu na suia ai le mau a le Tusi Paia? Ua faapea mai le anoanoai o faamaoniga e leai!
9. E faapefea i le faaaoaoga a le au Masoreta ona faataitaia ai le faaeteete ma le saʻo aʻiaʻi o tusiupu o le Tusi Paia?
9 E lē gata sa matuā popoto tusiupu ae sa iai foi so latou faaaloalo loloto mo upu na latou siiina. O le upu Eperu mo le “tusiupu” e iai sona faasinoga atu i le faitauina ma le faamaumauina. Ina ia faataitai le mamao na oo i ai le faaeteete ma le saʻo aʻiaʻi o tusiupu, seʻi manatu i le au Masoreta, o tusiupu o Tusitusiga Eperu o ē na soifua i le va o le senituri lona ono ma lona sefulu T.A. Fai mai le tagata atamai faapitoa o Thomas Hartwell Horne, na iloa e na tagata “le aofai o taimi sa aliali mai ai mataitusi taitasi o le alafapeta [faa-Eperu] i totonu o Tusitusiga Eperu atoa uma.” Seʻi manatu i le uiga o lena mea! Ina ia alofia le tuuesea e oo lava i sina mataitusi se tasi, sa faitauina ai e nei tusiupu faamaoni, e lē gata o upu na latou siiina, ae o mataitusi foi. Ioe, fai mai se tasi tagata atamai faapitoa, na lipotia mai lo latou faitauina pea o le 815,140 mataitusi taitasi i Tusitusiga Eperu! O na taumafaiga filigā sa faamaonia ai se tulaga maualuga o le saʻo aʻiaʻi.
10. O le ā le faamaoniga malosi o iai faapea o mau faa-Eperu ma le faa-Eleni lea o loo faavae aʻe ai faaliliuga faaonaponei ua saʻo aʻiaʻi ona fai ma sui o upu a uluai tusitala?
10 O le mea moni, e iai faamaoniga maumaututū faapea, o tusitusiga faa-Eperu ma le faa-Eleni lea o loo faavae aʻe ai faaliliuga faaonaponei, ua aumaia ai i se tulaga saʻo aʻiaʻi upu a uluai tusitala. Ua iai i faamaoniga le faitau afe o kopi na siilima o manusikulipi o le Tusi Paia—o se faatatauga e 6,000 o Tusitusiga Eperu uma po o ni vaega, ma se 5,000 o Tusitusiga Kerisiano Eleni—lea ua faasaoina e oo mai i o tatou aso. O se iloiloga ma le faaeteete, ma le fefaatusatusaai o le tele o manusikulipi o loo iai nei ua mafai ai e tagata atamamai faapitoa i tusitusiga ona latou matauina so o se mea sese a tusiupu ma iloa ai le auala sa uluai faitauina ai. I se manatu e faatatau i faamaumauga o Tusitusiga Eperu, na mafai ona faapea mai le tagata atamai faapitoa o William H. Green: “E mafai ona saʻo le faapea atu e leai se isi tusi o aso anamua e faatusatusa mai i ai i le saʻo aʻiaʻi o lona siiina mai.” O se lagona mautinoa foi faapena e mafai ona iai i mau o Tusitusiga Kerisiano Eleni.
11. E tusa ai ma le 1 Peteru 1:24, 25, o le ā le mafuaaga ua faasaoina mai ai le Tusi Paia i o tatou aso?
11 Pagā le ono faigofie ona faaleagaina le Tusi Paia pe ana leai kopi tusilima ia ua suia ai uluai tusitusiga, faatasi ai ma le feau tautele o loo iai! E na o le tasi lava le mafuaaga ua mafai ai ona faasaoina—o Ieova o Lē Faasaoina ma o Lē Puipuia lana Afioga. E pei o ā fā a le Tusi Paia lava ia, i le 1 Peteru 1:24, 25: “O tagata uma lava e tusa ia ma le mutia, o le matagofie uma foi o tagata e pei o le fuga o le vao; e magumagu le mutia, e toulu foi ona fuga; a o le afioga a le Alii e tumau lea e faavavau lava.”
Le Faaliliuina i Gagana o Loo Faaaogā e Tagata
12. E lē gata i le tele o senituri na toe siiina ai, ae o le ā le isi toʻatugā na fesagaia e le Tusi Paia?
12 O se matuā luʻi le tele o senituri na tauivi mai ai i le toe siiina o le Tusi Paia, peitai sa iai foi ma se isi toʻatugā na fesagaia—o le faaliliuina i gagana o loo faaaogā i ona po nei. E tatau ona talanoa le Tusi Paia i le gagana o loo masani ai tagata ina ia mafai ona pāʻia ai o latou loto. Peitai, o le faaliliuina o le Tusi Paia—i le silia i le 1,100 o ona mataupu ma le 31,000 fuaiupu—e lē o se galuega faigofie. Peitai, a o faagasolo senituri, sa faafetaiaia ai ma le fiafia e le au faaliliu faamaoni lena luʻi, i le fesagaia o toʻatugā sa foliga mai i nisi o taimi e lē mafai ona manumalo ai.
13, 14. (a) O le ā le luʻi na fesagai ma le tagata faaliliu o le Tusi Paia o Robert Moffat i Aferika i le amatamataga o le senituri lona 19? (e) O le ā le tali mai a tagata e tautatala i le gagana Tswana ina ua mafai ona maua le Evagelia a Luka i la latou lava gagana?
13 Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i le auala na mafai ai ona faaliliuina le Tusi Paia i gagana a Aferika. I le tausaga e 1800, e tusa pe na o le 12 gagana tusitusia i vaega uma o Aferika. O le faitau selau o isi gagana tautala sa lei iai se faiga e tusia ai. O le luʻi lenei na fesagai ma le tagata faaliliu o le Tusi Paia, o Robert Moffat. I le 1821, i le 25 o ona tausaga, na faatulaga ai e Moffat sana galuega faapitoa i tagata o le itu i saute o Aferika e tautatala i le gagana Tswana. Ina ia mafai ona ia aʻoaʻoina la latou gagana lea e lē tusitusia, sa faifaimea faatasi ai Moffat ma tagata. Sa naunautai pea Moffat, ma na iu lava ina mafai ona ia malamalama lelei i le gagana, e aunoa ma ni tusi aʻoaʻo po o ni lomifefiloi sa fesoasoani atu. Sa ia taumafai loa e tusitusia, ma aʻoaʻo atu ai i nisi o tagata Tswana ina ia faitauina lena tusi. I le 1829, ina ua mavae lona galue faatasi ma tagata Tswana mo le valu tausaga, na ia faamaeʻa ai le faaliliuina o le Evagelia a Luka. Mulimuli ane na ia faapea mai: “Ou te iloa ni tagata e faitau selau maila na ō mai ai ona o le fia maua o ni a latou kopi o le tusi a Luka. . . . Sa ou vaaia ina ua latou maua ni vaega o le tusi a Luka, sa latou fetagisi ai i luga o tusi, ma afisi i o latou fatafata, ma maligi loimata o le agaga faafetai, seia oo lava ina ou faapea atu i nisi o i latou, ‘O le a toe leaga a tou tusi i tou loimata.’ ” Na taʻua foi e Moffat se tamaloa Aferika na ia iloa atu ni tagata o faitauina le Evagelia a Luka ona fesili lea i ai po o le ā o loo latou faitauina. “O le afioga a le Atua,” o le tali ane lea. “E mafai ona tautala?” o le fesili lea a le tamaloa. “Ioe,” na latou tali ane ai, “e tautala mai i le loto.”
14 O tagata faamaoni sa faia faaliliuga e pei o Moffat na latou avatuina i le toatele o tagata Aferika se uluai avanoa e mafai ai ona fesootai e ala i tusitusiga. Ae na avatu foi e le au faaliliu i tagata Aferika se isi meaalofa e sili atu ona tautele—o le Tusi Paia ua faaliliuina i la latou lava gagana. E lē gata i lea, o Moffat na ia amata aʻoaʻoina atu le suafa tauatua i le gagana Tswana, ma sa ia faaaogā lena suafa i lana faaliliuga atoa.c O le mea lena e taʻua ai e tagata Tswana le Tusi Paia faapea o “le fofoga o Ieova.”—Salamo 83:18.
15. Aisea o loo matuā olaola ai pea le Tusi Paia i aso nei?
15 O toʻatugā foi faapena sa fesagai ma isi tagata faaliliu i vaega eseese o le lalolagi. O nisi na oo lava ina tuuina atu o latou ola i se tulaga lamatia ina ia mafai ona faaliliuina le Tusi Paia. Manatu i le mea lenei: Pe ana faapea e na o le gagana anamua faa-Eperu ma le faa-Eleni o loo tusia ai pea le Tusi Paia, semanū ua leva lava ona “mou atu,” auā na oo mai le taimi na galo atu ai i le toatele o tagata na gagana ma na lē tāitai foi ona iloa e tagata i le tele o isi vaega o le lalolagi. Peitai, o loo olaola pea le Tusi Paia talu ai, i le lē pei o se isi tusi, e mafai ona “talanoa” atu i tagata o le lalolagi atoa i a latou lava gagana. O le iuga, ua mafai ai e le feau o loo iai ona tumau pea i le ‘matuā galue i [ona] tagata faatuatua.’ (1 Tesalonia 2:13) Ua taʻu mai e le Jerusalem Bible upu nei: “O loo avea pea o se malosi ola i totonu o outou o ē o loo talitonu i ai.”
Ua Tatau i ai le Faatuatuaina
16, 17. (a) Ina ia mafai ona maufaatuatuaina le Tusi Paia, o ā faamaoniga e tatau ona iai? (e) Aumai se faaaoaoga e tasi o loo faataitaia ai le tautala saʻo o le tusitala o le Tusi Paia, o Mose.
16 Ua tau mānatu nisi, ‘Pe mafai moni lava ona faatuatuaina le Tusi Paia? Po o faasino atu i tagata o ē mautinoa sa soifua mai, i nofoaga sa iai moni, ma i mea na tutupu moni?’ Ina ia mafai ona tatou faatuatuaina, e tatau la ona iai ni faamaoniga faapea sa tusia e ni tusitala sa faaeteete ma faamaoni. Ona aumaia ai lea o i tatou e lena manatu i se isi mafuaaga mo le iloiloina o le Tusi Paia: E iai se faamaoniga maumaututu o lona saʻo aʻiaʻi ma le maufaatuatuaina.
17 O tusitala e faamaoni latou te faamaumauina e lē na o mea sa taulau manuia, ae faapea foi mea sa lē taulau, e lē na o uiga lelei, ae o vaivaiga foi. Ma o le uiga lelei lena o loo faaalia e tusitala o le Tusi Paia. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i le tautala saʻo o Mose. I mea uma lava ia sa ia taʻu saʻo mai, na taʻu mai ai foi ma le leai o sona agavaa e tautala atu, lea sa ia manatu ai e lē talafeagai ona avea o ia o se taʻitaʻi o Isaraelu. (Esoto 4:10); le mea sese matuia na ia faia lea na taofia ai lona ulu atu i le Nuu Folafolaina (Numera 20:9-12; 27:12-14); le masei o lona uso, o Arona, o lē na lagolago atu i tagata fouvale o Isaraelu i le faia o se tupua i se tamai povi auro (Esoto 32:1-6); le fouvale a lona tuafafine, o Miriama, ma le faasalaga faalumaina na tuu atu i ai (Numera 12:1-3, 10); o amioga matagā a atalii o lona uso, o Natapu ma Aviu (Levitiko 10:1, 2); ma le faitio soo ma le muimui o tagata o le Atua. (Esoto 14:11, 12; Numera 14:1-10) Po ua lē faaalia ea e na faamatalaga saʻo ma le faamaoni se uiga manatu mamafa mo le upu moni? Talu ai sa loto malilie tusitala o le Tusi Paia e taʻu mai faamatalaga lē logolelei e faatatau i ē sa pele ia i latou, o o latou lava tagata, e oo foi ia i latou lava, po ua lē o se mafuaaga lelei la lena e faatuatuaina ai a latou tusitusiga?
18. O le ā e faamautū ai le maufaatuatuaina o tusitusiga a tagata na tusiaina le Tusi Paia?
18 O le autasi o faamatalaga a tagata na tusiaina le Tusi Paia e faamautū ai foi le maufaatuatuaina o a latou tusitusiga. O se mea e matuā mataina ona e autasi uma manatu o le toʻa 40 tane lea na faia nei tusitusiga i se umi pe ā ma le 1,600 tausaga, e oo lava i le faamatalaina o mea ninii. Peitai, o lenei autasi e lē o matuā faatulaga lelei maia e ono masalomia ai faapea o se faufauga lē lelei. Nai lo lea, ua manino mai le lei fuafuaina o lea autasi o faamatalaga eseese; e masani lava o le autasi e manino mai o se mea ua teʻi lava ua iai.
19. E faapefea i tala a Evagelia e faatatau i le puʻeina o Iesu ona faaalia mai ai se autasi e manino sa lei fuafuaina?
19 Ina ia faataitai, seʻi manatu i le mea lea na tupu i le po na puʻeina ai Iesu. Na faamatala uma lava e tusitala e toafā o Evagelia e faapea o se tasi o le au soo na ia seʻi le pelu ma taia ai le auauna a le ositaulaga sili, ma tipiesea ai le taliga o le tamaloa. Peitai, e na o Luka ua ia taʻu maia ia i tatou faapea ‘na tago atu Iesu i le taliga ma faamalolo ia te ia.’ (Luka 22:51) Ae pe lē o se mea ea lena tatou te ono faatalitalia le taʻu mai e se tusitala o lē sa lauiloa o “le fomai pele”? (Kolose 4:14) Ua taʻu mai e le tala a Ioane ia i tatou faapea, mai soo uma lava na iai, o lē na seʻiina aʻe le pelu o Peteru lea—o se mea moni e lē faateia ai pe a manatu i le uiga masani o Peteru o le vavevave ma le osovale. (Ioane 18:10; faatusatusa i le Mataio 16:22, 23 ma le Ioane 21:7, 8.) Ua lipotia mai e Ioane se isi faamatalaga e foliga e lē manaomia tele: “O Maliko le igoa o le auauna.” Aisea ua na o Ioane ai na te taʻu maia le igoa o le tamaloa? Ua aumaia se faamalamalamaga i sina manatu o loo taʻua pe a faitau atu i le tala a Ioane lava ia faapea—“Ua iloa foi lea soo [o Ioane] e le ositaulaga sili.” Sa iloa foi o ia e le auaiga o le ositaulaga sili; sa masani auauna ia te ia, na ia iloa foi i latou.d (Ioane 18:10, 15, 16) O se mea masani lava la, le tatau ona taʻu mai e Ioane le igoa o le tamaloa lea na manuʻa, ae o isi tusitala o Evagelia, lea e foliga sa lē masani i le tamaloa, latou te lei taʻu maia. O le autasi o nei faamatalaga e matuā mataina, peitai e mautinoa sa lē o se mea na fuafuaina. E anoanoai faaaoaoga faapena o loo iai i le Tusi Paia.
20. O le ā e manaomia ona iloa e tagata e faamaoni o latou loto e faatatau i le Tusi Paia?
20 Pe mafai la ona tatou talitonuina le Tusi Paia? O le tulaga mautinoa lena! O le tautala saʻo o tusitala o le Tusi Paia ma le autasi o faamatalaga o loo iai i le Tusi Paia ua aumaia ai se tulaga manino o le upu moni. E manaomia ona iloa e tagata e faamaoni o latou loto faapea e mafai ona latou faatuatuaina le Tusi Paia, auā o le Afioga faagaeeina lea a ‘Ieova le Atua faamaoni.’ (Salamo 31:5) E iai isi mafuaaga ua avea ai le Tusi Paia ma tusi mo tagata uma, e pei ona o le a talanoaina e le mataupu o loo sosoo mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Faavae mai i fuainumera na lomia e Sosaiete Tuufaatasi o le Tusi Paia.
b I le taimi lona lua na faafalepuipui ai o ia i Roma, na talosaga atu ai Paulo ia Timoteo ina ia avatu “tusi taai, ae maise paʻu e tusi ai.” (2 Timoteo 4:13, NW) E foliga mai sa tapa atu Paulo mo ni vaega o Tusitusiga Eperu ina ia mafai ai ona ia suesueina a o iai i le falepuipui. O le fuaitau “ae maise paʻu” atonu e faaalia ai sa aofia uma tusi taai o pepa ma isi tusi taai o paʻu o manu.
c I le 1838, na faamaeʻa ai e Moffat le faaliliuina o Tusitusiga Kerisiano Eleni. Ae i se fesoasoani ane a se tasi na la galulue faatasi, na ia faamaeʻaina ai le faaliliuina o Tusitusiga Eperu i le 1857.
d O loo faamaonia atili mai i le tala le masani lelei o Ioane i le ositaulaga sili ma lona auaiga. Ina ua molia e se isi auauna a le ositaulaga sili Peteru faapea o ia o se tasi o soo o Iesu, fai mai le faamatalaga a Ioane o lenei auauna o ia o se “aiga o le na tipiesea lona taliga e Peteru.”—Ioane 18:26.
E Faapefea Ona E Tali?
◻ Aisea e tatau ai ona tatou faatalitalia o le Tusi Paia o le tusi sili lea e mafai ona mauagofie i le lalolagi?
◻ O ā faamaoniga o le saʻo aʻiaʻi ona faasaoina mai o le Tusi Paia?
◻ O ā toʻatugā sa fesagai ma i latou na faaliliuina le Tusi Paia?
◻ O le ā e faamautū ai le maufaatuatuaina o tusitusiga a le Tusi Paia?