Pe E Mafai Ona E Talitonu i le Tusi Paia?
O LE talitonu i le Tusi Paia o loo tumau pea ona salalau atu, e oo lava i le lalolagi faaonaponei. Mo se faaaoaoga, i se suesuega sa faia talu ai nei i le Iunaite Setete o Amerika, e 80 pasene i latou sa faaali mai le talitonu i le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua. E tusa lava pe maualuga le pasene i lou vaipanoa pe leai foi, e mafai ona e malamalama e faapea e faatalitalia e nei tagata talitonu le aʻoaʻoina o le Tusi Paia i lotu. Peitai e masani lava ona lē faia faapea. Fai ma faaaoaoga, le aʻoaʻoga o le faapuapuagatiaina o le agaga pe a oti se tasi.
Po o aʻoaʻoina ea i le Tusi Paia ia pulekatolio po o le afi i seoli? O le toatele o tagata popoto faapitoa i Kerisinetoma i aso nei o le a tali mai e leai. Ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia e faapea: “O le mea moni lava ia, o le aʻoaʻoga faa-Katoliko i le pulekatolio e faavae mai i uputuu, ae lē o le Tusi Paia.” E faatatau i le talitonuga i le afi i seoli, ua faapea mai le Dictionary of Christian Theology: “I le F[eagaiga] F[ou] tatou te lē o maua ai le afi i seoli o se vaega o le talaʻiga a uluai Kerisiano.”
E pei ona tupu talu ai nei, o i latou e pulea ma faatonutonuina talitonuga o le Lotu Egelani sa faalauiloa i nusipepa ina ua latou fautuaina le aveesea atoatoa o le talitonuga o le afi i seoli. Na taʻua e Dr. Tom Wright, o ia o le faauluuluga o faifeau i le Litchfield Cathedral e faapea, o mafaufauga e pei ona sa sau ai e faatatau i seoli “ua avea ai le Atua e pei o se mea taufaamataʻu ma ua tuua ai ni āuga leaga i mafaufau o le toatele.” Na faamatalaina i le lipoti a le komiti e faapea o i latou o i Seoli “ua matuā leai lava.”a O le tulaga lava e tasi, na matauina e le New Catholic Encyclopedia le vaaiga faa-Katoliko e faapea: “Ua manatu tagata o loo suesuea talitonuga o le lotu i aso nei e tusa ai o seoli e faapea, o se faiga ua tau mamao ese ai mai le Atua.”
O le mea moni lava ia, e feteenai le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faatatau i le solu ma aʻoaʻoga e faatatau i pulekatolio ma le afi i seoli. E masani ona taʻua e le Tusi Paia o le solu e oti. “O le tagata [“solu,” NW] e agasala e oti ia.” (Esekielu 18:4; faatusatusa i le faaliliuga a le King James ma le Douay a le Katoliko.) E tusa ai i le Tusi Paia, o ē ua oti latou te lē o toe iloa se mea, e lē o toe lagona se tiga. “Auā o e ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o e ua oti, latou te le iloa se mea.” (Failauga 9:5) O le faamoemoe o loo taofia e le Tusi Paia mo i latou ua oti o le toetutū mai lea i le lumanai. Ina ua maliu le uo a Iesu o Lasalo, sa faatusa e Iesu le oti i le moe. Sa faaali mai e Mareta le tuafafine o Lasalo o loo ia te ia le faamoemoe sa aʻoaʻoina i le Tusi Paia ina ua ia faalauiloa mai: “Ua ou iloa e toe tu mai lava ia i le toe tu i le aso gataaga.” Na faamautinoa mai e Iesu lena faamoemoe mo tagata, e ala i lona toe faatū o Lasalo mai le oti.—Ioane 5:28, 29; 11:11-14, 24, 44.
E taʻua e tusitala o talafaasolopito e faapea o le aʻoaʻoga lea faapea o le tagata e iai se solu (agaga) lea e ese mai le tagata ma e lē mafai ona oti, e lei pogai mai le Tusi Paia ae sau mai i filosofia a Eleni. Na matauina foi e le New Catholic Encyclopedia e faapea sa lei manatu tagata Eperu anamua faapea o le tagata o loo faia aʻe i se tino faaletino ma se solu (agaga) e leai se tino. Ua taʻua e faatatau i le talitonuga a tagata Eperu e faapea: “Ina ua ulu atu le mānava ola i le uluai tagata lea na faia e le Atua mai le palapala, na avea ai o ia ma ‘tagata ola’ (Kenese 2.7). Sa lei manatu i le oti e faapea e tuueseese ai vaega eseese o loo i le tagata, e pei ona iai i le filosofia a Eleni; pe a alu ese atu le mānava ola ona avea ai lea o le tagata ma se “tagata oti” (Levitiko 21.11; Numera 6.6; 19.13). I nei tulaga uma o le upu ‘tagata ola’ (being) e tutusa ma le [neʹphesh] i le faa-Eperu, lea e masani ona faaliliu ‘solu’ ae o le mea moni, e tutusa lelei lava ma le peresona.”
O le encyclopedia lava foi lea e tasi na ia taʻua e faapea talu ai nei lava o tagata popoto faapitoa o le Katoliko “na ioeina e lē o aʻoaʻoina lava e le F[eagaiga] F[ou] le aʻoaʻoga faa-Eleni i le ola pea o le solu e lē oti.” Na faaiu mai e faapea: “O le vaifofo autū lava i le faafitauli e lē maua i manatunatuga faafilosofia ae e fesootai ma le meaalofa uigaese o le Toetu.”
Le Tusi Paia po o Uputuu?
Na faapefea la e nei manatu e lē faale-Tusi Paia ona avea ma vaega o aʻoaʻoga a le lotu? O le tele lava o lotu e faapea mai o le Tusi Paia o lo latou pule sili. Mo se faataitaiga, e lei leva tele atu na taʻua ai e Pope Ioane Paulo II le manaoga ia avea le Tusi Paia ia “taliaina e ē faatuatua faapea o le upu moni atoatoa ma o le pule silisili o lo tatou faatuatua.” Peitai, ua talia e le lautele e faapea, e lē o tutusa aʻoaʻoga a Kerisinetoma i aso nei ma Kerisiano i le uluai senituri. O le tele o lotu e manatu i suiga o se vaega o gasologa agaʻi i luma o aʻoaʻoga a le lotu. E lē gata i lena, o le manatu o le Katoliko e faapea e taufai tutusa le pule o uputuu a le lotu ma le Tusi Paia. Fai mai le New Catholic Encyclopedia e faapea: “E leai lava se talitonuga a le lotu e faavae atoatoa i le Tusi Paia e aunoa ma uputuu a le lotu, ia pe faavae atoatoa foi uputuu a le lotu e aunoa ma le Tusi Paia.”
E tusa ai o le talafaasolopito, ua suia e lotu aʻoaʻoga e faavae i le Tusi Paia i aʻoaʻoga ia e faavae mai i na o uputuu. O le mea moni, o le tele o lotu ua manatu e sese aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Mo se faaaoaoga, na taʻua e le tusi o faamatalaga eseese, o le New Catholic Encyclopedia e faapea: “E foliga mai o le tele o faamatalaga faale-Tusi Paia e matuā lē saʻo lava pe a fua i le atamai faasaienisi ma le talafaasolopito.” E faatatau i le aʻoaʻoga faale-Tusi Paia lea e fai mai o ē ua oti latou te lē toe iloa se mea, na faaopoopo mai: “E oo lava i mataupu faalotu, o loo faaalia i le F[eagaiga] T[uai] le lē atoatoa o le malamalama i se . . . ola pe a oti.” O loo sii mai e le tusi o faamatalaga eseese le Salamo 6:5 (o le fuaiupu e 6 i isi Tusi Paia) o se faataitaiga o lenei mea: “E leai se manatu ia te oe i le oti; o ai ea se vivii atu ia te oe i Seoli [po o, Hele]?” O nisi semina ma kolisi faafaifeau a Porotesano latou te lē o toe aʻoaʻoina e faapea e saʻo aʻiaʻi le Tusi Paia. I le isi itu, e talitonu le Lotu Katoliko, o loo ia i latou le pule i mea tau aʻoaʻoga, e latou te faauiga ai aʻoaʻoga o loo i le Tusi Paia. Ae atonu e te tau mānatu, ‘Ae faapefea pe afai e foliga mai o nei faauigaga e feteenai ma le Tusi Paia?’
Le Tāua o le Tusi Paia
Sa sii mai e lē aunoa e Iesu ia mau o le Tusi Paia o le pule sili e fai ma faamaoniga, e masani lava ona faatomua ona manatu i le faapea mai: “Ua tusia.” (Mataio 4:4, 7, 10; Luka 19:46) O le mea moni lava, ina ua fetalai Iesu e faatatau i le tulaga o faaipoipoga a le tagata, na ia sii mai le faamatalaga a le Kenese e uiga i le foafoaga, ae lē o filosofia faa-Eleni. (Kenese 1:27; 2:24; Mataio 19:3-9) E manino lava la, sa manatu Iesu i le Tusi Paia sa faagaeeina e le Atua ma e moni. I lana tatalo i le Atua, na ia fetalai, “O lau afioga o le upu moni lea.”—Ioane 17:17.b
O loo faamauina i le Tusi Paia le taʻusalaina e Iesu o taʻitaʻi lotu i ona aso i le faapea mai: “Ua lelei tele lo outou faaleaogaina le poloaiga a le Atua, ina ia outou taofi a outou uputuu! . . . Ua outou faaleaogaina ai le afioga a le Atua i a outou uputuu.” (Mareko 7:6-13) Sa faapena foi ona teena e le aposetolo o Paulo omiga ina ia faaaofia ai a lē o filosofia faa-Eleni po o mea sese faaleaganuu i lana aʻoaʻo atu. Na ia lapatai mai: “Ia outou, neʻi faapologaina outou e se tasi i le poto le aoga e faasese ai, e tusa ma le uputuu a tagata.” (Kolose 2:8; 1 Korinito 1:22, 23; 2:1-13) Sa iai ni nai uputuu, po o aʻoaʻoga, sa faalaeiau e Paulo ia Kerisiano e taofi mau i ai, ae o nei uputuu sa faavae i le Tusi Paia ma sa talafeagai lelei lava. (2 Tesalonia 2:13-15) Na tusi mai Paulo e faapea: “O tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi . . . ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.”—2 Timoteo 3:16, 17.
Sa valoia e Paulo le see ese mai le Tusi Paia. Sa ia lapataia Timoteo e faapea: “E oo i ona po latou te le mafafai ai ona talia o le aʻoaʻoga e ola ai, . . . latou te liliu ese foi o latou taliga i le upu moni.” Na ia faalaeiauina Timoteo e faapea: “A o oe, ia e faautauta i mea uma lava.” (2 Timoteo 4:3-5) Peitai e faapefea? O se tasi o auala ia ‘mafaufau faatamalii.’ E faamatalaina e se lomifefiloi Eleni lenei upu faale-Tusi Paia “o se naunau e aʻoaʻoina ma ia matuā fuafua lelei se mea.” Sa faaaogā e Luka le faaupuga lenei e faamatala ai le au faalogologo a Paulo mai Perea i le uluai senituri. Sa fou le aʻoaʻoga a Paulo ia i latou, ma latou te lei mananao e faaseseina. Ina ua faamālō atu i ai, na tusi Luka e faapea: “Ua sili ona amio lelei [“mafaufau faatamalii,” NW] o i latou nei [tagata Perea] i tagata Tesalonia; auā ua latou talia le upu ma le fiafia tele, ua saili i Tusi i lea aso ma lea aso, pe moni ia mea.” Ona o le iai o le mafaufau faatamalii, na lē masalosalo ai pe faatuatuai ona talitonu tagata Perea i se mea. Na i lo lena, na “talitonu ai i latou e toatele lava” ona o a latou sailiiliga ma le faamaoni.—Galuega 17:11, 12.
O Aogā o le Ola e Tusa ai o le Tusi Paia
Sa lauiloa uluai Kerisiano e lē gata o lo latou tausisi i le Tusi Paia ae o lo latou alofa faataulagaina. Peitai, i aso nei, e toatele tagata e “peiseai ua toaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena.” (2 Timoteo 3:5) So o se faiga lava o le Faa-Kerisiano i aso nei e lē o tausisi atu i le Faa-Kerisiano moʻi mai le amataga e lē mafai ona iai ni uunaiga moni mo le lelei i olaga o tagata. Pe e fesoasoani mai ea lenei mea e iloa ai pe aisea ua tatou vaai ai i le faateleina o le sauā, amioga lē mamā, aiga malepelepe, ma le matapeapea, i le vaega tele o Kerisinetoma? I nisi atunuu “Kerisiano,” o loo faia ai pea ni fetauaiga sauā i va o ituaiga o tagata lava mai le lotu e tasi.
Po ua mou atu ea le agaga o le mafaufau faatamalii lea sa i tagata Perea? Po o iai ea se vaega o tagata i aso nei o ē e talitonu ma ola e tusa ai o le Tusi Paia?
Ua matauina e le Encyclopedia Canadiana e faapea: “O le galuega a Molimau a Ieova o le toe faaolaolaina lea ma toe faavae le uluai Faa-Kerisiano lea sa faatinoina e Iesu ma ona soo i senituri muamua ma le lua o o tatou aso taatele.” E faatatau i Molimau a Ieova, ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia e faapea: “Latou te manatu i le Tusi Paia e na o le pau lava lea o le puna o o latou talitonuga ma le pule i a latou amioga.”
E lē taumatea o le mafuaaga autū lenei o le lauiloa o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa i lo latou tamaoaiga faaleagaga, le filemu, ma le fiafia. O lea matou te faalaeiau atu i la matou au faitau ina ia aʻoaʻo atili e uiga i aʻoaʻoga aogā faaleagaga a le Tusi Paia. O le tele o le poto e taʻitaʻia ai i le talitonu atili i le Tusi Paia ma atili malosi ai le faatuatua i le Atua. E matuā aogā lava taumafaiga pe a manatu i aogā e faavavau o sea ituaiga faatuatua.
[Faaopoopoga i lalo]
a National Public Radio—“Morning Edition”
b Mo nisi faamatalaga e uiga i le maufaatuatuaina o le Tusi Paia, tagai i le polosiua A Book for All People, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Ata i le itulau 6]
Sa talaʻi le aposetolo o Paulo ma isi i le maketi
[Ata i le itulau 7]
O Molimau a Ieova “e manatu i le Tusi Paia e na o le pau lava lea o le puna o o latou talitonuga ma le pule i a latou amioga”