Faaalialia o le Gata
“Ua oo i le tasi aso, ona o mai ai lea o atalii o le Atua e tutū mai i luma o Ieova; na sau foi Satani faatasi ma i latou.”—IOPU 1:6.
1. (a) O le ā le amataga ma le uiga o le igoa Satani? (e) E faafia ona aliaʻi mai le igoa “Satani” i le Tusi Paia, ma o ā fesili ua lagā?
O LE Ā le amataga o le igoa o Satani? O le ā lona uiga? I lona faailoaina mai faale-Tusi Paia, ua faia aʻe i mataitusi Eperu e tolu ש (Sin), ט (Tehth), ma le נ (Nun). Faatasi ai ma o latou faailoga o vaueli, ua faia aʻe ai e nei mataitusi le upu “Satani,” lea, e tusa ai ma le faamatalaga a le tagata aʻoga o Edward Langton, e “sau mai le pogai o lona uiga ‘e tetee,’ po ‘o le avea pe gaoioi o sē e ita mai.’” (Faatusatusa le 1 Peteru 5:8.) E ui lava e faa 50 taimi ona aliai mai le igoa o Satani i le Tusi Paia, a e na o le faa 18 taimi o loo taʻua ai i Tusitusiga Eperu, ma i lea ua na o tusi o 1 Nofoaiga a Tupu, Iopu, ma Sakaria. O lea, ua lagā ai fesili, O anafea na iloa ai e le tagata e uiga i le fouvalega a Satani ma ana gaoioiga? O anafea na muai faaalia manino mai ai Satani i Tusitusiga Eperu?
2. O le ā le fesili sa leʻi taliina loa lava ina ua uma ona fouvale Atamu ma Eva?
2 Ua faamatala mai e le Tusi Paia i ni faaupuga faigofie a e aogā le auala na ala ai ona oo mai le agasala ma le fouvale i le lalolagi, i le mea sa avea ma faatoaga parataiso i Sasae Tutotonu. (Tagai i le Kenese, mataupu e 2 ma le 3.) E ui lava o lē sa faapogaia le lē usiusitai o Atamu ma Eva sa faaalia mai o le gata, a e sa leʻi i ai se faasinoga maoti na aumaia ai i le taimi lava lea i le po o ai le malosi moni ma le poto sa i tua o le leo lea sa faaleo mai e le gata. A e ui i lea, sa umi se taimi na manatunatu ai Atamu i mea na tutupu i Etena lea na taʻitaʻiina atu ai i le tuliesea o ia mai le paka parataiso.—Kenese 3:17, 18, 23; 5:5.
3. E ui lava sa leʻi olegiaina, a e na faapefea ona agasala Atamu, ma o le ā na iu i ai mo le fanau a tagata?
3 E manino lava, sa iloa e Atamu e lē mafai e manu ona tautala i le poto faaletagata. Sa ia iloa foi e leʻi fetalai atu le Atua ia te ia muamua e ala i se manu, a o leʻi faaosoosoina Eva. O lea, o ai na ia taʻu i lana avā ina ia lē usiusitai i le Atua? Fai mai Paulo e ui lava ina sa matuā olegia le fafine, a e sa leʻi olegiaina Atamu. (Kenese 3:11-13, 17; 1 Timoteo 2:14) Atonu sa iloa e Atamu faapea o se mea faiola lē vaaia lea sa ofoina atu se filifiliga e ese i le usiusitai i le Atua. Peitai, e ui lava sa leʻi faalatalata atu le gata ia te ia, a e sa ia filifili ina ia faatasi ma lana avā i le lē usiusitai. O le gaoioiga fuafuaina ma le loto i ai a Atamu e lē usiusitai na talepeina ai le uiga o le lelei atoatoa, ua faaoo mai ai le ila o le agasala, ma taʻitaʻiina atu ai i le faasalaina i le oti e pei ona valoia. Ma i lea, i le faaaogāina o le gata e fai ma sui, na avea ai Satani ma uluai fasioti tagata.—Ioane 8:44; Roma 5:12, 14.
4, 5. (a) O le ā le faamasinoga faavaloaga na tuuina atu faasaga i le gata? (e) O ā mea e iso ai na aofia ai e lena valoaga?
4 O le fouvalega i Etena na iu i se faamasinoga faavaloaga mai le Atua. Na aafia ai i lena faamasinoga se “mea lilo paia” o le a faaaluina ai le faitau afe o ni tausaga e faaalia atoatoa ai. Na fetalai atu le Atua i le gata: “Ou te faatupuina le feitagai ia te oulua ma le fafine, o lau fanau foi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.”—Efeso 5:32, NW; Kenese 3:15.
5 Ua aofia ai i lenei valoaga matuā tāua ni nai mea e iso ai. O ai tonu lava sa uiga i ai “le fafine”? Pe sa o Eva ea, pe sa o se fafine faafaatusa e sili atu sona uiga i lo o Eva? E lē gata i lea, o le ā sa uiga i ai le ‘fanau a le fafine’ ma le ‘fanau a le gata’? Ma o ai moni le gata o lē o lana fanau o le a feitagai ma le fanau a le fafine? E pei ona o le a tatou talanoaina mulimuli ane, ma le manino mai sa faaiuina ai e Ieova faapea o nei fesili o le a maua ni o latou tali atoatoa i lana taimi atofaina.—Faatusatusa le Tanielu 12:4 ma le Kolose 1:25, 26.
Faamaoniga Atili o le Fouvalega i le Lagi
6. O le ā le faailoaga o le fouvalega i le lagi na vaaia a o leʻi oo le Lolo?
6 A o agaʻigaʻi i luma le tala faasolopito o le Tusi Paia, sa i ai foi se isi faailoaga atili o le fouvalega i se tulaga e sili ona maualuga o le ola na i lo o tagata, lea na faaalia a o leʻi oo le Lolo, pe tusa ma le 1,500 tausaga ina ua uma ona paʻū le tagata i le agasala. Ua taʻu mai e faamatalaga a le Tusi Paia ia i tatou e faapea “ona vaavaai lea o atalii o le Atua i afafine o tagata, ua lalelei lava i latou; ona fai avā ai lea o i latou i fafine uma ua latou loto i ai.” O fanau totolua na maua ona o nei feusuaiga lē faanatura sa lauiloa o “Nefilimi,” “o tagata malolosi ia ma le taʻua anamua.” (Kenese 6:1-4; faatusatusa le Iopu 1:6 mo le faailoaina mai o “atalii o le Atua.”) I le pe a ma le 2,400 tausaga mulimuli ane ai, na faamatala puupuu mai ai e Iuta lenei mea ina ua ia tusi: “O agelu foi o e na . . . tuua e i latou le mea sa latou nonofo ai, ua taofia e ia i noanoataga e faavavau i lalo o le pogisa, seia oo i le faamasinoga o le aso tele.”—Iuta 6; 2 Peteru 2:4, 5.
7. E ui lava sa leaga tagata, o le ā le mea ua leʻi maua e i tatou i le tele o tusi o tala faasolopito o le Tusi Paia?
7 I lena taimi a o leʻi oo le Lolo, “ua leaga tele lava tagata i le lalolagi, o manatu uma ua mafaufau ifo ai i o latou loto ua na ona leaga ia i aso uma lava.” Peitai, sa leʻi faaalia patino mai i le tusi faagaeeina o Kenese faapea o Satani o le malosi sili i faatosinaga lea sa i tua o le fouvalega faaagelu ma le amioleaga o tagata. (Kenese 6:5) O le mea moni, i le tala faasolopito atoa o malo o Isaraelu ma Iuta, faatasi ai ma lo latou lolo atu pea i le ifo i tupua ma tapuaiga sese, e lē o taʻua ai foi le igoa o Satani i tusi faagaeeina o Faamasino, Samuelu, ma Tupu faapea o le taaʻiga lē vaaia lea o loo i tua o nei mea tutupu—e ui lava o loo taʻutino mai e Satani ia lava sa “fealuai i le lalolagi, ma fesavaliai ai.”—Iopu 1:7; 2:2.
8. Pe sa iloa muamua e Iopu e uiga i le vaega na faia e Satani i ona mafatiaga? E faapefea ona tatou iloa?
8 E oo foi pe afai tatou te manatunatu i le uiga moni o faamatalaga e uiga ia Iopu ma ona tofotofoga, ua tatou iloa ai e leʻi tuuaia e Iopu ona tofotofoga i le fili, o Satani. E manino lava, sa leʻi iloa e ia i lena taimi e uiga i le finauga lea o loo taulai i le iuga o lana amio. (Iopu 1:6-12) Na te leʻi iloa faapea o Satani na uunaia le aumaia o tiga e ala i lona luia o le faamaoni o Iopu i luma o Ieova. O lea, ina ua otegia malosi e le avā a Iopu o ia i upu nei: “Ua e taofi mau pea ea i lau amiotonu? ina faifai ia e oe o le Atua, ma e oti ai,” a e ua na ona ia tali atu: “Ua tatou talia mea lelei mai le Atua, a e tatou te le talia ea ma mea leaga?” E aunoa ma lona iloaina o le pogai moni o ona tofotofoga, ua foliga mai sa ia manatu o ia mea e mai le Atua ma o le mea lea e tatau ai ona talia. I lea, sa oo ai ina avea lenei mea o se lui ogoogo o le faamaoni o Iopu.—Iopu 1:21; 2:9, 10.
9. O le ā le fesili uigā ua mafai ona lagā e faatatau ia Mose?
9 Ua lagā nei la se fesili. Afai, e pei ona tatou talitonu, na tusia e Mose le tusi o Iopu ma i lea sa ia iloa sa fealualuai solo Satani i le lalolagi, ai se ā na ia lē taʻua ai le igoa o Satani i so o se tusi o le Penitatuka, ia na ia tusia foi? Ioe, ai se ā ua seāseā ai ona taʻua Satani i Tusitusiga Eperu?a
Le Faaalia mai Faatapulaa o Satani
10. Na faapefea ona tuuina atu ia Satani na o se faaalialia faatapulaaina i Tusitusiga Eperu?
10 E ui lava e taʻusalaina galuega e faagaeeina e temoni, a e ona o le atamai o Ieova, ua mautinoa ai le i ai o ni mafuaaga lelei e faamautinoa ai le tuuina atu i lona Fili, o Satani, se faaalia faatapulaaina mai i Tusitusiga Eperu. (Levitiko 17:7; Teuteronome 18:10-13; 32:16, 17; 2 Nofoaiga a Tupu 11:15) O lea, e ui lava sa i ai se malamalamaga o tusitala Eperu e uiga ia Satani ma lona tulaga fouvale i le lagi, a e sa na ona faagaeeina i latou e faamatala ma faaalia agasala a tagata o le Atua ma nuu o loo siomia ai i latou ma apoapoai atu faasaga i o latou ala leaga. (Esoto 20:1-17; Teuteronome 18:9-13) Sa seāseā ona taʻua le igoa o Satani.
11, 12. E faapefea ona tatou iloa sa leʻi po malae i tusitala Eperu o le Tusi Paia e uiga ia Satani ma ana taaʻiga?
11 I le mafaufau atu i mea na tutupu i Etena, le tuua “o atalii o le Atua” i se tulaga maulalo, ma le faamaumauga i le tusi o Iopu, sa lē po malae i tusitala Eperu o le Tusi Paia e uiga i le taaʻiga leaga o malosi sili o Satani. Na vaaia e le perofeta o Sakaria, o lē na tusia lana tusi i le iuga o lona ono o senituri T.L.M., se faaaliga e uiga i le ositaulaga sili o Iosua ma “Satani foi, o loo tu o ia i lona itu taumatau ina ia tetee atu ia te ia. Ona fai atu ai lea o le agelu a Ieova ia Satani: ‘Satani e, ia totatau atu Ieova ia te oe, ioe, ia totatau atu Ieova ia te oe.’” (Sakaria 3:1, 2, NW) Na taʻua foi e le tusiupu o Esera, a o ia tusiaina le tala faasolopito o Isaraelu ma Iuta i lona lima o senituri T.L.M., “Ua tulai mai Satani ia Isaraelu, ua ia faaoso ia Tavita ia faitauina Isaraelu.”—1 Nofoaiga a Tupu 21:1.
12 I lea, i le vaitaimi o Sakaria, sa tuuina atu ai e le agaga paia ina ia faaalia manino mai atili i le Tusi Paia le vaega a Satani. A e na mavae le isi lima senituri a e faatoʻā faaalialia atoatoa mai ai lenei mea faiola leaga i le Afioga a le Atua. Faatasi ai ma se faavae faale-Tusi Paia, e mafai ai ona tatou manatu o le ā le mafuaaga mo le taimi lenei e faaalialia atoatoa ai Satani?
Le Ki i le Mea e Iso Ai
13-15. (a) O ā upu moni faavae ua fai ma ki i le malamalamaga i le pogai na tuuina atu ai ia Satani se faaalialia faatapulaaina i Tusitusiga Eperu? (e) Faatasi ai ma le afio mai o Iesu, na faapefea ona aumaia Satani i lumāmea?
13 Mo le Kerisiano e faatuatua i le Afioga a le Atua, o le ki faavae mo nei fesili faapea ma fesili na tatou muai laga, e lē maua i le soona faitio naua, e pei e foliga mai o le Tusi Paia ua na o se tusitusiga sili ona lelei, ua na o se fua atoatoa o le tomai sili faaletagata. O loo faaalia le ki i upu moni faavae e lua o le Tusi Paia. Muamua, e pei ona tusia e le Tupu o Solomona: “O le ala o e amiotonu, e tusa ia ma le malamalama o le ao, o loo tupu pea lona malamalama e oo i le tutonu o le la.” (Faataoto 4:18; faatusatusa le Tanielu 12:4; 2 Peteru 1:19-21.) O loo auauaʻi malie ona faaalia mai le upu moni i le Afioga a le Atua i le taimi a le Atua, ina ia tusa ai ma le manao ma le tomai o ana auauna e mitiia ai lea upu moni.—Ioane 16:12, 13; faatusatusa le Ioane 6:48-69.
14 O le upu moni faavae lona lua o loo maua i le mea na tusi atu ai le aposetolo o Paulo i le soʻo Kerisiano o Timoteo: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, . . . ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.” (2 Timoteo 3:16, 17) Na faaalialia foi e le Alo o le Atua, o Iesu, Satani ma na faamauina lea i le Tusi Paia ina ia faaauupegaina ai le faapotopotoga Kerisiano ina ia tumau mausali faasaga ia Satani e ala i le lagolagoina o le pule silisili a Ieova.—Ioane 12:28-31; 14:30.
15 I nei faavae, ua auaumalie ai ona faaalia mea e iso ai i le Kenese 3:15. I lalo o le taʻitaʻiga a le agaga paia o le Atua, po o lona malosi galue, ua aumaia ai e Tusitusiga Eperu ave o le malamalama i le Mesia o loo sau, po o le Fanau. (Isaia 9:6, 7; 53:1-12) I le tulaga tutusa ma lenei, ua i ai ni ave pupuu o le malamalama i le vaega a Satani i le avea o le Fili o le Atua ma o le fili o le fanau a tagata. A e i le afio mai o Iesu, na matuā aumaia ai Satani i luma a o ia faia se gaoioiga iloga tuusao faasaga i le Fanau folafolaina, o Iesu Keriso. A o faagasolo mea tutupu i lena uluai senituri o le taimi Faa-Kerisiano, na faaalia manino ai vaega a “le fafine,” le faalapotopotoga faalelagi o mea faiola agaga a Ieova, ma a le Fanau, o Iesu Keriso, i Tusitusiga Kerisiano Eleni. I le taimi lava foi lea, na matuā aumaia ai i lumāmea le vaega a Satani “le gata tuai.”—Faaaliga 12:1-9; Mataio 4:1-11; Kalatia 3:16; 4:26.
Faaalia le Mea Lilo Paia
16, 17. O le ā na aafia ai i le “mea lilo paia i le Keriso”?
16 Sa tusi faalauaitele atu le aposetolo o Paulo e uiga i le “mea lilo paia i le Keriso.” (Efeso 3:2-4, NW; Roma 11:25; 16:25) O lenei mea lilo paia sa uiga i le “fanau” moni lea o le a mulimuli ane ona ia tuimomomoina lea o le gata tuai, o Satani le Tiapolo. (Faaaliga 20:1-3, 10) O loo aafia ai i le mea lilo le mea moni faapea o Iesu o le uluai tagata ma o le autū o lena “fanau” a e faapea o le a aufaatasi atu isi ia te ia, “o suli faatasi” muamua lava mai ia Iutaia, ona sosoo ai lea ma Samaria ma Nuuese, ina ia faaatoaina ai le faitau aofai o lena “fanau.”—Roma 8:17; Kalatia 3:16, 19, 26-29; Faaaliga 7:4; 14:1.
17 Ua faamatala mai e Paulo: “Sa le faailoa atu [lenei mea lilo, NW] i nisi tupulaga o le fanauga a tagata, faapei ona faaali mai nei e le Agaga, i ana aposetolo paia, ma ana perofeta paia.” Ma o le ā lena mea lilo? “Ia avea nuu ese ma suli faatasi ma tino e tasi, ma ia tofusia faatasi i lana sa folafola mai ona o Keriso i le tala lelei.”—Efeso 3:5, 6; Kolose 1:25-27.
18. (a) Ua faapefea ona faaalia e Paulo faapea e manaomia se taimi e faaalia ai le uiga o le “mea lilo paia”? (e) Ua faapefea i le faaalia o lenei mea ona aafia ai le malamalamaga e uiga i le “gata tuai”?
18 Sa matuā ofo Paulo faapea, ua filifilia o ia mai tagata uma lava ina ia folafola atu le tala lelei e uiga i “le oloa faulai a Keriso e le masuesueina lava; e faamalamalamaina atu foi i tagata uma le uiga o le mafuta faatasi i le mea lilo sa natia talu mai i tupulaga anamua e le Atua, o le na faia mea uma lava.” Pe e pei ona ia tusi atu ai i Kolose: “O le [mea lilo paia, NW] lea, sa natia talu mai i augātagata ma tupulaga ua mavae, a o ona po nei ua faaalia mai ai i ona tagata paia.” O le manatu talafeagai, afai ua oo ina faaalia mulimuli ane le mea lilo paia e uiga i le “fanau,” o lona uiga foi la, o le a aafia ai foi le faaalia atoatoa o le Fili sili, “le gata tuai.” E manino lava, sa leʻi filifilia e Ieova e faia le finauga ma Satani i se tulaga aoao seia afio mai le Mesia. Ma o ai e sili i le faaalialia o Satani na i lo o le Fanau, o Keriso Iesu lava ia?—Efeso 3:8, 9; Kolose 1:26.
Ua Faaalialia e Iesu le Fili
19. Na faapefea ona faaalialia e Iesu le Fili?
19 I le amataga o lana faiva, sa matuā teena ai e Iesu le Faaosooso i upu nei: “Ina alu ese ia oe Satani; auā ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” (Mataio 4:3, 10) I se isi taimi ese, na faaalialia ai e Iesu ona fili faalotu tau faaleaga, o ē sa i ai o latou faanaunauga fia fasioti tagata agaʻi ia te ia e ala i le faaleoina atu o lo latou taʻitaʻi, ma faaalialia o ia lea o le malosi sa i tua o le gata i Etena i lona fetalai atu: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. O le fasioti tagata ia talu le amataga, e lei tumau lava ia i le upu moni, auā e le o i totonu lava ia te ia le upu moni; a tautala ia i le tala pepelo, o lana lava lea e tautala aʻi, auā o le pepelo ia, ma le tamā o le pepelo.”—Ioane 8:44.
20. O le ā le faavae sa ia Iesu i le faaalialia o Satani?
20 Ua mafai faapefea ona matuā mautinoa lelei e Iesu i lona faasalaina o Satani? Ua mafai faapefea ona ia matuā silafiaina lelei o ia? Auā foi sa i ai o ia faatasi ma Satani i le lagi! E oo lava i le taimi a o leʻi fouvale ma le mimita ia lena i le Alii Pule Silisili o Ieova, a e sa silafia o ia e Iesu, a o avea Iesu o le Upu (Lokou). (Ioane 1:1-3; Kolose 1:15, 16) Sa ia matauina ana gaoioiga faitogafiti e ala i le gata i Etena. Sa ia silafia ana faatosinaga faaoleole ia Kaino o lē na fasiotia lona lava uso. (Kenese 4:3-8; 1 Ioane 3:12) Mulimuli ane, sa i ai Iesu i luma o le lotoa faalelagi o Ieova ina ua ‘o mai atalii o le Atua . . . , na sau foi Satani faatasi ma i latou.’ (Iopu 1:6; 2:1) Oi, ioe, sa silafia o ia e Iesu e oo lava i lona fatu ma sa nofo sauni Iesu e faaalialia o ia e tusa ai ma lona tulaga,—o le pepelo, o le fasioti tagata, o le tau faaleaga, ma o le fili o le Atua!—Faataoto 8:22-31; Ioane 8:58.
21. O ā fesili o loo tumau pea ona manaomia ona taliina?
21 Faatasi ai ma sea fili malosi e taaʻina le fanau a tagata ma lona tala faasolopito, o fesili la nei: O le ā le tele ua faaalialia atili ai Satani i Tusitusiga Kerisiano Eleni? Ma e mafai faapefea ona tatou tetee atu i ana taumafaiga faaoleole ma taofimau i lo tatou faamaoni faa-Kerisiano?—Efeso 6:11, Kingdom Interlinear.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua taʻua e Polofesa Russell i lana tusi The Devil—Perceptions of Evil From Antiquity to Primitive Christianity: “O le mea moni faapea e lē o atoatoa ona aliali mai le Tiapolo i le Feagaiga Tuai, ua lē o se faavae lea e teena ai lona i ai i aʻoaʻoga faa-Iutaia ma le faa-Kerisiano e uiga i le Atua. O le mea sese lena tau i le tuufaasologa: o le manatu faapea o le moni o se upu—po o se manatu—e tatau ona maua i ona uluai amataga. Na i lo o lea, o le moni faatala faasolopito e agaʻigaʻi i luma i le faagasologa o taimi.”—Itulau 174.
Pe E te Manatua?
◻ O ā mea e iso ai e tusa ai ma le Kenese 3:15 e manaomia ona faamatalaina?
◻ O ā faamaoniga o le fouvalega i le lagi o loo i ai i Tusitusiga Eperu?
◻ O ā upu moni e lua ua fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le pogai ua seāseā ai ona taʻua Satani i Tusitusiga Eperu?
◻ O le ā le mea ua faia e le “mea lilo paia i le Keriso” e tusa ai ma le faaalia o Satani ma lana vaega?
[Ata i le itulau 9]
Sa iloa manino lava taaʻiga a Satani i le fanau a tagata i le lalolagi a o leʻi oo le Lolo
[Ata i le itulau 10]
Sa o Satani—o le peresona moni—na ia luʻia le Atua e uiga i le faamaoni o Iopu