ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 53
Xóo gúni a̱ngiu̱lú jiámá mu mundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún rá.
“Xámíñáaʼ ga̱jma̱a̱ atani̱ xóo eʼni xa̱biya̱” (1 REY. 2:2).
AJMÚÚ 135 Jeobá naʼtháanʼ: “A̱ʼdióʼ, gajmañaaʼ”
RÍ MUʼNIGAJMAAa
1. Ndiéjuunʼ gíʼmaa muni a̱ngiu̱lú jiámá mu magajnúu májánʼ rí gúni rá.
REY David niʼthúu̱n Salómón: “Xámíñáaʼ ga̱jma̱a̱ atani̱ xóo eʼni xa̱biya̱” (1 Rey. 2:1-3). Xúgíinʼ a̱ngiu̱lú jiámá májánʼ eni̱ rí nunimbáníí consejo rígi̱. Mu magajnúu májánʼ rí gúni, mbaʼyóoʼ majmañún munimbu̱u̱n ikha ndrígóo Jeobá ga̱jma̱a̱ mugíʼ muni ikha dí naʼthí náa Biblia (Luc. 2:52). Náá numuu rí a̱ngiu̱lú jiámá ndayóoʼ rí mambajxu̱u̱n májánʼ gajmiún Dios rá.
2, 3. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu rí a̱ngiu̱lú jiámá mbuyáá ñajunʼ dí muni̱ nda̱wa̱á rá.
2 A̱ngiu̱lú jiámá kuaʼdáá mbaʼa ñajunʼ rí gíʼdoo numuu náa guʼwún ga̱jma̱a̱ náa congregación. Á mu ikháánʼ káʼnii nindxa̱a̱ʼ mbáa dxámáa, mbáa natatsaʼwáminaʼ má ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ dí maraʼdáá nda̱wa̱á. Mbáa nitagíʼ má meta rí ma̱nindxa̱a̱ʼ precursor, siervo ministerial ga̱jma̱a̱ itháán nda̱wa̱á anciano. Mbáa ma̱ngaa nandaaʼ matatsiʼgúnʼ ga̱jma̱a̱ nandaaʼ maraʼdiin e̱jña̱a̱ʼ (Efes. 6:4; 1 Tim. 3:1). Mu maʼngulú maguáʼdáá meta rúʼko̱, mbaʼyóoʼ rí mambájxulú májánʼ gajmiúlú Dios.b
3 Ndiéjuunʼ gámbáyáaʼ mu mambajxáaʼ májánʼ ga̱jma̱a̱ Dios rá. Ndiéjuunʼ rí gíʼdoo numuu mbaʼyóoʼ majmañaaʼ rá. Ga̱jma̱a̱ xú káʼnii ma̱ndoo matanirataminaʼ asndu nákha xúgi̱ mu maʼnga̱a̱ʼ matanimbáníí ñajunʼ rí gákhanaaʼ nda̱wa̱á rá. Guʼyáá
NDIÉJUNʼ GÁMBÁYÁAʼ MU MAMBAJXÁAʼ MÁJÁNʼ GA̱JMA̱A̱ DIOS RÁ.
Á mu natayaridáá xkridoo Jesús, xúʼko̱ matani májánʼ ñajuunʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 4).
4. Náá gátaxkamaa consejo rí májánʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)
4 Atayaridáá xkri̱da rí májánʼ. Ma̱ndoo matanigajma̱a̱ ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ jmbiin bi̱ naʼthí náa Biblia bi̱ nindúún kuyáá Dios ga̱jma̱a̱ niñewa̱a̱n xuajñuu. Mbáa náa guʼwáaʼ o náa congregación kúwíin a̱ngiu̱lú bi̱ nuni̱ má mba̱yu̱u̱ʼ ñajuunʼ Dios bi̱ ma̱ndoo matayaridúún (Heb. 13:7). Ma̱ngaa ma̱ndoo mambáyáaʼ xkridoo Jesús (1 Ped. 2:21). Índo̱ gátanigajma̱a̱ xkri̱da ndrígu̱ún, atatsaʼwáminaʼ ndiéjuunʼ rí nanigua̱ʼ náa ikhiin (Heb. 12:1, 2). Nda̱wa̱á atatsaʼwáminaʼ ndiéjuunʼ rí gáʼyóoʼ matani̱ mu mani̱ndxa̱a̱ʼ xúʼko̱ mangáánʼ.
5. Ndiéjuunʼ gíʼmaa matani̱ mu majmáán matatsaʼwa̱a̱ edxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ ndíjkha rí gíʼdoo numuu rá. (Salmo 119:9.)
5 Atayáʼ ga̱jma̱a̱ atie̱wa̱a̱n “rí najmañaaʼ” (Prov. 3:21). Xa̱bekha bi̱ nindxu̱ún xígi̱ kaʼnii, nuriyaʼ mbiʼi mundxaʼwamíjna̱ májánʼ índo̱ nuraʼwi̱i̱ mbá rí muni. Ikha jngóo ataniminaʼ rí mani̱ndxa̱a̱ʼ mangáánʼ xígi̱ kaʼnii. Náá numuu rá. Náa numbaaʼ rí kuwáanʼ mbaʼin jiámá nuni̱ xó má nandún ikhiin (Prov. 7:7; 29:11). Ma̱ngaa numuu dí rígá televisión, películas, internet ga̱jma̱a̱ redes sociales rígi̱ ma̱ndoo maʼnijngariga̱an. Á mu xúʼko̱, ndiéjuunʼ gíʼmaa matani mu majmáán matatsaʼwaminaʼ májánʼ rá. Ginii gíʼmaa majmañaaʼ ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia, ma̱ngaa matatsaʼwamínáʼ ndíjkha rí mambáyáaʼ rí naʼthí Jeobá. Nda̱wa̱á gajmaaʼ rí nijmañaaʼ mu matraʼwi̱i̱ matani̱ rí nanigu̱u̱ʼ Jeobá (atraxnuu Salmo 119:9).c Rí majmáanʼ matatsaʼwa̱a̱ edxa̱a̱ʼ phú gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa mbáa cristianos (Prov. 2:11, 12; Heb. 5:14). Xúgi̱ mbuʼyáá xú káʼnii rí najmáánʼ natatsaʼwáá edxa̱a̱ʼ ma̱ndoo mambáyáaʼ 1) mataniu̱u̱n rí májánʼ a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ dí 2) natraʼwíí matani̱
6. Xóo gásngájma mbáa dxámá rí ndaʼyamajkhún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ rá.
6 Rí najmáán natatsaʼwáá edxa̱a̱ʼ mambáyáaʼ mu matayamajkhún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱. Mbá xkri̱da, índo̱ mbáa dxámá nanigiu̱u̱ʼ mbáa ndxájulú dxáʼgú ga̱jma̱a̱ nandoo maʼni nuwiinʼ itháán. Na̱nguá má nindxu̱u̱ raʼkhí rígi̱. Rí xúgi̱, mbáa ndxájulú bi̱ najmaa nandxa̱ʼóo edxu̱u̱, xáʼthí nimbá, xáʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ asndu xáʼni nimbá mu xúʼko̱ xáʼni makujmaa rí nanigiu̱u̱ ndxájulú dxáʼgú, i̱ndó á mu gajkhun nandoo mbayáa ndxájulú dxáʼgú (1 Tim. 5:1, 2). O á mu dí nanjngruigo̱o̱ má ga̱jma̱a̱ mbáa ndxájulú dxáʼgú, mañewu̱u̱n xáʼni rí maxtáa mbawíí ga̱jma̱a̱ ndxájulú á mu nda̱wa̱á i̱mba̱a̱ ndxájulú bi̱ maxtáa gajmiún (1 Cor. 6:18).
7. Xóo gágíʼ xtíñuu mbáa ndxájulú dxámá bi̱ naʼngo̱o̱ nandxa̱ʼwáminaʼ májánʼ rá.
7 I̱mba̱ xóo ma̱ndoo musngajmá a̱ngiu̱lú jiámá dí nijmañún mundxa̱ʼwa̱a̱ edxu̱ún xóo Jeobá, dí índo̱ nuraʼwi̱i̱ xtíin dí nugi̱ʼ ma̱ngaa xóo nuxtigúu edxu̱ún. Numuu rí bi̱ nuni xtíin ga̱jma̱a̱ bi̱ nugujua̱ tséyamajkuíí Jeobá ga̱jma̱a̱ nakúwá rí xóo tsénigu̱u̱ʼ Dios. Xtíin dí ikhiin nuni̱ nguáná jxa̱ʼ wéñuuʼ o xtíin rí nakujmiin xa̱bekha xóo gu̱ʼu̱. Mbáa ndxájulú dxámá bi̱ naʼniminaʼ maʼni itháán ñajuunʼ Dios, naʼnimbo̱o̱ ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia ma̱ngaa xkridún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación bi̱ nuraʼwi̱i̱ májánʼ xtíin dí mugi̱ʼ ga̱jma̱a̱ xóo muni tsiʼyámijná. Ma̱ndoo matrajximínaʼ: “Xóo dí naraʼwi̱i̱ mani̱, lá nasngájma dí nandxa̱ʼo̱o̱ májánʼ edxu̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí nda̱yo̱o̱ xóo ekumu̱ún eʼwíinʼ ráʼ. Lá xóo nagíʼ xtíñúʼ nakujmaa rí na̱ni̱ ñajuunʼ Dios ráʼ.” (1 Cor. 10:31-33; Tito 2:6). Jiámá bi̱ najmiin nundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún raʼkháa i̱ndó nduyamajkhún a̱ngiu̱lú, ma̱ngaa nandoo kaʼñúún Anu̱lú Dios.
8. Xóo gándoo maʼni mbáa ndxájulú rí maku̱mu̱ún kuyáá xá.
8 Ganindxa̱a̱ʼ bi̱ káʼnii munimbu̱ún kuyáá. Ma̱ngaa rígi̱ nandoo gaʼthí rí naʼnimbánuu ñajunʼ rí nakánáá (Luc. 16:10). Atsaʼwáminaʼ náa xkridoo Jesús. Ikhaa niʼnimbánuu ñajunʼ rí nikhánáá. Niʼni xúgíʼ rí Jeobá nikuʼmaa maʼni, niʼni asndu rí itháán gakhi̱i̱ maguma. Nindoo kaʼñúún xa̱bu̱ mú itháán xa̱bi̱i̱, nixtáa xawii makhañúu ga̱jma̱a̱ numún ikhiin (Juan 13:1). Xó má Jesús ataniminaʼ mangáánʼ rí matanimbáníí asndu ndiéjuunʼ má ñajunʼ rí nakhánaaʼ. Á mu tsétayáá xóo matani̱, ganindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ atanda̱ʼa̱a̱ rí mambáyáaʼ mbáa ndxájulú bi̱ naʼni májánʼ ñajuunʼ Dios. Xáguanáaʼ ga̱jma̱a̱ rí natayáá má (Rom. 12:11). Gambáaʼ xúgíʼ rí najuixnájxa̱a̱ʼ; numuu rí nindxu̱u̱ “ñajuunʼ Jeobá, raʼkháa náa xa̱bu̱ú” (Col. 3:23). Gajkhun má, na̱nguá nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ jmbii, ikha jngóo atayáá náa mbrígáa eʼngo̱o̱ matani̱ ga̱jma̱a̱ atayáá náa rí nakiéʼkhaan (Prov. 11:2).
GAJMAÑAAʼ RÍ MA̱NDOO MAMBÁYÁAʼ
9. Náá numuu rí gíʼmaa mbáa ndxájulú dxámá majmañuu maʼni rí mambáyúu xá.
9 Mu ma̱nindxa̱a̱ʼ mbáa cristiano bi̱ naʼni májánʼ ñajuunʼ Dios, ndayóoʼ rí majmañaaʼ tikhuʼ rí matani̱. Rí matani̱ rígi̱, rúʼko̱ gambáyáaʼ mu matani̱ ñajunʼ náa congregación, ma̱ngaa mu mataxkamaa ñajunʼ náa makhánáaʼ mbújkha̱a̱ rí majmaaʼ o rí matambáñún bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ, ga̱jma̱a̱ rí mambajxáaʼ májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ. Guʼyáá tikhuʼ.
Rí majmañaaʼ matraxnuu ga̱jma̱a̱ mataniraʼmáʼ májánʼ mambáyáaʼ má ikháánʼ ga̱jma̱a̱ a̱ngiu̱lú. (Atayáá kutriga̱ 10, 11).
10, 11. Xóo gámbáñún a̱ngiu̱lú mbáa ndxájulú dxámá rí majmañuu maguxnuu ga̱jma̱a̱ maʼnirámáʼ májánʼ xá. (Salmo 1:1-3, atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)
10 Gajmañaaʼ matraxnuu ga̱jma̱a̱ mataniraʼmáʼ májánʼ. Náa Biblia naʼthí rí xa̱bu̱ bi̱ xtáa gagi, ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ naguxnuu Ajngá rawuunʼ Dios xúgíʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ nandxa̱ʼwáminaʼ rí niguxnuu (atraxnuu Salmo 1:1-3).d Xúʼko̱ na̱jkha̱nú ndaʼyoo xóo endxaʼwóo edxu̱u̱ Jeobá, rúʼko̱ nambáyúu mbaʼyoo ga̱jma̱a̱ mandxaʼwáminaʼ májánʼ (Prov. 1:3, 4). Náa congregación nda̱ñu̱u̱n a̱ngiu̱lú bi̱ nindxu̱ún xígi̱ kaʼnii. Náá numuu rá.
11 A̱ngiu̱lú xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ nda̱ñu̱u̱n rí musngúún, ga̱jma̱a̱ muxnún consejo rí na̱ʼkha̱ náa Biblia a̱ngiu̱lú xa̱bekha bi̱ najmañún (Tito 1:9). Á mu najmañaaʼ natraxnuu, ga̱jma̱a̱ nataniraʼmaʼ májánʼ, xúʼko̱ ma̱ndoo matanirataminaʼ májánʼ discurso, ga̱jma̱a̱ maraxna májánʼ comentario rí maxnún tsiaki̱i̱ eʼwíinʼ. Ma̱ngaa índo̱ gátaniga̱jma̱a̱ ma̱ngaa rí matadxawíín náa reunión, náa asamblea ma̱ndoo mataniraʼmáʼ rí maʼni gujkhuʼ fe ndrígáa ga̱jma̱a̱ rí maxnún tsiaki̱i̱ eʼwíinʼ.
12. Ndiéjuunʼ gámbáyáaʼ maratamíjná májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ rá.
12 Gajmañaaʼ maratamíjná májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ. Rígi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa a̱ngiu̱lú jiámá. Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí mbaʼyóoʼ majmañáaʼ matadxawíín ga̱jma̱a̱ makrua̱ʼa̱a̱ʼ xóo endxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ xóo ekumu̱ún eʼwíinʼ (Prov. 20:5). Ataniminaʼ majmañaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjuunʼ eyoo gáʼtháanʼ ga̱jma̱a̱ aʼwá xóo najmuu, xóo naʼni inuu ga̱jma̱a̱ xóo naʼthí. Ma̱ndoo majmañaaʼ rígi̱ á mu naratamijná gajmiáanʼ xa̱bu̱. Numuu rí á mu najmaa correo electrónico, mensaje, rígi̱ maʼniaaʼ gakhi̱i̱ maratha̱a̱n xa̱bu̱ índo̱ gátayaa. Ikha jngóo ataniminaʼ maratamijná gajmiáanʼ xa̱bu̱ (2 Juan 12).
Májánʼ nindxu̱u̱ rí majmañaaʼ mbá ñajunʼ náa matada̱ʼ mbújkha̱a̱. (Atayáá kutriga̱ 13).
13. Ndiéjuunʼ xóó gíʼmaa majmañuu maʼni mbáa ndxájulú dxámá rá. (1 Timoteo 5:8, atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)
13 Atagíʼ matani̱ rí nanigua̱a̱ʼ ikháán. Mbáa cristiano bi̱ nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ najmaa mañewumínaʼ ikhaa ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá náa goʼwóo (atraxnuu 1 Timoteo 5:8). Náa tikhuʼ país, jiámá ma̱ndoo majmañún ñajunʼ dí nuni̱ anu̱ún o imba̱a̱ bi̱ kuyáá, ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ ma̱ndoo majmañún i̱mba̱ ñajunʼ. Tséʼniuu má asndu káʼnii má, májánʼ wéñuuʼ dí majmañulú muʼni mbá náa ma̱ndoo muʼdaa mbújkha̱a̱ (Hech. 18:2, 3; 20:34; Efes. 4:28). Atiejunʼ gakhi̱i̱ ga̱jma̱a̱ xátatsiʼñáánʼ káaʼ tu̱mba̱a̱. Xúʼko̱ ma̱ndoo muthi rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numaaʼ ma̱ngaa xáʼni gakhi̱i̱ makhánáaʼ ñajunʼ rí matani, ma̱ngaa rí xándatiga̱a̱ʼ. Cualidades ga̱jma̱a̱ rí najmáánʼ natani̱ dí niʼthá xúgi̱, ma̱ngaa mambáyáaʼ mu matanimbáníí ñajunʼ dí maraʼdáá nda̱wa̱á. Guʼyáá tikhuʼ.
ATANIRATAMINAʼ XÓO GÁRAXTAA NDA̱WA̱Á
14. Ndiéjuunʼ gámbáyúu mbáa ndxájulú dxámá mu maʼni kajxi̱ ñajuunʼ Jeobá rá.
14 Ma̱ndoo matani̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios. Mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ xúgi̱ nuni̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios, nigi̱ʼdi̱i̱ ninindxu̱ún precursor asndu nákha ninindxu̱ún jiámá. Á mu nanindxa̱a̱ʼ precursor, majmañaaʼ matiejunʼ gajmiáanʼ mixtiʼkhun enii xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ majmañaaʼ majmaaʼ májánʼ mbújkha̱a̱ (Filip. 4:11-13). Náá numuu rí na̱nguá etanda̱ʼa̱ mani̱ndxa̱a̱ʼ precursor auxiliar rá. Rúʼko̱ dí nimmbáñún mbaʼin mu mani̱ndxu̱ún precursor regular. Ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ maʼni rí matani i̱ʼwáʼ ñajuunʼ Dios, xóo mbá xkri̱da rí matiembáá náa naguma guʼwá o betelita.
15, 16. Ndiéjuunʼ gíʼmaa maʼni mbáa ndxájulú dxámá bi̱ nandoo mani̱ndxu̱u̱ ministerial o anciano rá.
15 Ma̱ndoo mani̱ndxa̱a̱ʼ siervo ministerial o anciano. Xúgíinʼ a̱ngiu̱lú gíʼmaa rí muni tsiakimíjna̱ mu mani̱ndxu̱ún anciano náa congregación. Náa Biblia naʼthí dí bi̱ guaʼdáá meta rí muñajunʼ xígi̱ kaʼnii náa a̱ngiu̱lú rí nandún muni̱ “mbá ñajunʼ májánʼ” (1 Tim. 3:1). Ginii ndayóoʼ ma̱nindxa̱a̱ʼ siervo ministerial nda̱wa̱á anciano. Siervo ministerial numbañún wéñuuʼ anciano. Xó má anciano ga̱jma̱a̱ siervo ministerial nindxu̱ún xa̱bu̱ guabiinʼ ga̱jma̱a̱ numbañún a̱ngiu̱lú ma̱ngaa nutaraʼa ga̱jma̱a̱ gagi. Mbáa dxámá ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ siervo ministerial maski ajndu kaʼníí gíʼdoo 17 tsiguuʼ o itháán. Ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo xóo anciano mbáa ministerial á mu dí najmañuu má, tséʼniuu á mu kaʼnii gíʼdoo 20 tsiguuʼ.
16 Náa Biblia na̱ʼkha̱ raʼthí ndiéjuunʼ eyóoʼ rí maʼnimbánuu mbáa, mu mani̱ndxu̱u̱ siervo ministerial ga̱jma̱a̱ anciano, naʼthí rí maʼndaaʼ xtayáá Jeobá, bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ ga̱jma̱a̱ a̱ngiu̱lú náa congregación (1 Tim. 3:1-13; Tito 1:6-9; 1 Ped. 5:2, 3). Gajkhun má nda̱a̱ mbá i̱yi̱i̱ʼ rí matani majthíí, rí mambáyáaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjuunʼ rí gáʼyóoʼ matani̱, atanda̱ʼa̱a̱ Jeobá mambáyáaʼ matanimbáníí.e
Jeobá nandoo rí xa̱biya̱ maʼndoo kaʼyoo a̱ʼgiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ e̱ji̱i̱n, ma̱ngaa rí mañe̱wu̱u̱n, mbaʼyoo xóo kúwá mú itháán gíʼdoo numuu mambáñún mambajxu̱u̱n itháán gajmiún Dios. (Atayáá kutriga̱ 17).
17. Xóo gáʼni rataminaʼ mbáa ndxájulú dxámá mu mani̱ndxu̱u̱ májáanʼ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ rí mbayá edxu̱u̱ náa goʼwóo rá.
17 Ma̱ndoo matatsiʼgúnʼ ga̱jma̱a̱ mbi̱ya̱ edxu̱u̱ náa guʼwáaʼ. Xóo má niʼthí Jesús, kúwi̱i̱n mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ wanii bi̱ nuraʼwi̱i̱ maguanún ndajkuíín (Mat. 19:12). Á mu natraʼwíí dí matatsiʼgúnʼ, maraʼdáá ñajunʼ rí mbi̱ya̱ edxu̱u̱ náa guʼwáaʼ (1 Cor. 11:3). Jeobá nagíʼthu̱u̱n rí xa̱bu̱ bi̱ ninigúnʼ maʼndoo kaʼyoo a̱ʼgiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ mañewu̱u̱n, mbaʼyóoʼ xú káʼnii xtáa ga̱jma̱a̱ rí mambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Dios (Efes. 5:28, 29). Cualidades ga̱jma̱a̱ rí najmañaaʼ natani̱ dí ndiʼyáá náa artículo rígi̱, xóo majmáánʼ matatsaʼwa̱a̱ edxa̱a̱ʼ, matayamajkhún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ rí mani̱ndxa̱a̱ʼ mbáa bi̱ maku̱mu̱ún kuyáá, rígi̱ gámbáyáaʼ mu matiewa̱a̱n májánʼ a̱ʼgia̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ mbi̱ya̱ edxu̱u̱ náa guʼwáaʼ.
18. Xóo gáʼni rataminaʼ mbáa ndxájulú dxámá á mu magiʼdiin e̱ji̱i̱n rá.
18 Ma̱ndoo maraʼdiin e̱ji̱n. Á mu natatsigúnʼ mbáa ma̱ndoo maraʼdiin e̱ji̱n. Náa xkridoo Jeobá ma̱ndoo majmañaaʼ mbaʼa wéñuuʼ mu xúʼko̱ ma̱ndoo ma̱nindxa̱a̱ʼ mbáa májáanʼ xa̱bu̱ nikhi̱i̱ (Efes. 6:4). Jeobá niʼthúu̱n Jesús rí nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ dí nagruiguíi xóo a̱ʼdióo (Mat. 3:17). Á mu naraʼdiin ejña̱a̱nʼ májánʼ gáʼni dí maguʼwaanʼ marathu̱u̱n dí nandaaʼ xtañún ga̱jma̱a̱ rí marathu̱u̱n dí naraxtaa gagi índo̱ nuni̱ rí májánʼ. Xabuanii bi̱ nduyaridáá xkridoo Jeobá numbañún e̱jñu̱ún mu muni itháán ñajuunʼ Dios. Xú káʼnii gándoo gátani̱ rataminaʼ asndu nákha xúgi̱ rá. Rí mataniu̱u̱n rí májánʼ bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ ga̱jma̱a̱ a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación ga̱jma̱a̱ atani̱guʼuminaʼ marathu̱u̱n rí nandaaʼ xtañún (Juan 15:9). Rígi̱, raʼkháa i̱ndó mambáyáaʼ á mu ndayáaʼ a̱ʼgia̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ maraʼdiin e̱jña̱a̱ʼ, ma̱ngaa rígi̱ naʼni dí maraʼdáá itháán numaaʼ náa Jeobá, náa bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ ga̱jma̱a̱ náa a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación.
LÁ MATAʼGÍʼ MATANI̱ RÁʼ.
Mbaʼin jiámá bi̱ nigíʼ ninimbánii rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ niuguánú nini májánʼ ñajuunʼ Dios (atayáá kutriga̱ 19 ga̱jma̱a̱ 20).
19, 20. Ndiéjuunʼ gáʼyóoʼ maʼni ndxájulú dxámá mu maʼni itháán ñajuunʼ Dios rá. (Atayáá xti’khu rí na̱’kha̱ náa timbá ináa.)
19 Á mu kaʼníí nindxa̱a̱ʼ dxámá, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ rígi̱, mu matani̱ májánʼ ñajuunʼ Dios, xarigá mbaaʼ marigá. Mbaʼyooʼ dí mataʼgíʼ májánʼ xkri̱da, majmañaaʼ matatsaʼwa̱a̱ májánʼ edxa̱a̱ʼ, rí maku̱mu̱ún kuyaaʼ, majmañaaʼ matani̱ rí mambáyáaʼ, ga̱jma̱a̱ matanirataminaʼ xóo gáraxtaa nda̱wa̱á.
20 Xúgi̱ rí natayáá xúgíʼ rí ndayóoʼ matani̱, mbáa nguáná makumaaʼ dí gakhi̱i̱, wéñuuʼ nindxu̱u̱. Xájmaa a̱jkia̱a̱nʼ, ¡ikháán maʼngaaʼ matani̱! Xámbumaaʼ rí Jeobá nandoo mambáyáaʼ (Is. 41:10, 13). A̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación mangiin mumbayáaʼ. Índo̱ gajmañaaʼ xó má Jeobá nandoo, ikhú maraxtaa májánʼ ga̱jma̱a̱ tsímáá. Nanduxuʼ kuyaaʼ ga̱jma̱a̱ nanduxuʼ rí Jeobá maʼni tsajkurámuuʼ tsiaki̱i̱ ndrígáaʼ, mu matani itháán ñajuunʼ ikhaa (Prov. 22:4).
AJMÚÚ 65 Atagíminaʼ majmañaaʼ itháan
a Náa congregación nda̱ñu̱u̱n a̱ngiu̱lú bi̱ nuni̱ májánʼ ñajuunʼ Dios. Náa artículo rígi̱, muʼnigajma̱a̱ ndiéjuunʼ ma̱ndoo muni̱ a̱ngiu̱lú jiámá mu muni májánʼ ñajuunʼ Dios.
b Atayáá “ku̱ma̱ rí gíʼdoo numuu” náa artículo rí ninújngoo.
c Salmo 119:9: “Ikhú xátiyuʼ índo̱ gánigajma̱a̱ xtángoo ndrígáaʼ”.
d Salmo 1:1-3: “Ra̱ʼkhá tháán xtáa gagi xa̱bu̱ bi̱ tséʼni mbánuu xtágabu ndrígu̱ún xa̱bu̱ bi̱ ra̱míjínʼ, ga̱jma̱a̱ tsiwi̱ji̱ náa kambu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá, ga̱jma̱a̱ tsigiʼi gajmíi̱n xa̱bu̱ bi̱ nutsijma. 2 Ikhaa naniguʼ maʼni xó má eʼthí náa xtángoo ndrígóo Jeobá, ga̱jma̱a̱ mbiʼí mbruʼun nandxaʼwáminaʼ rí niguxnuu. 3 Ga̱jma̱a̱ maʼga̱nú manindxu̱u̱ xóo mbóo ixi̱ rí wíji̱ náa rawunʼ iyaʼ, naxná xndúu índo̱ na̱jkha̱nú mbiʼi rí maxná ga̱jma̱a̱ inúu tsejndoʼ, ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rí gáʼni magajnúu májánʼ”.
e Atraxnuu libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová, náa capítulo 5 ga̱jma̱a̱ 6.