ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 13
AJMÚÚ 127 Xóo phú gíʼmaa mani̱ndxu̱ʼ
Atayáá dí Jeobá nadxuu a̱jkiu̱u̱n táni
“Bi̱ naʼni maʼdxuu a̱jkiu̱nʼ” (LUC. 3:22).
EDXU̱U̱
Xú kaʼnii guʼyáá gajkhun dí nadxuu’ a̱jkiu̱u̱n Jeobá e̱ʼni̱ mambáa dí ikháanʼ rá.
1. Ndiéjunʼ rí naʼni maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱ún tikhuiin xa̱bi̱i̱ Jeobá rá.
RA̱ʼKHÁ tháan mitsaanʼ dí “Jeobá nadxuu a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu xuajñuu” (Sal. 149:4). Mbáa nguáná muʼni guabamijná ga̱jma̱a̱ mundxaʼwamíjna̱: “Gajkhun má dí Jeobá nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo xuajñuu, mu lá nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyoʼ ikhúún xáʼ.” Mbaʼin xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ nikúwá nákha̱ wajyúuʼ niʼniún gakhi̱i̱ maku̱mu̱ún dí Dios nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún (1 Sam. 1:6-10; Job 29:2, 4; Sal. 51:11).
2. Tsíin nindxúu̱n bi̱ nuni rí maxtáa gagi Jeobá rá.
2 Náa Biblia naʼthí kaʼwu dí maski ajndu nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ma̱ndoo muʼni dí maʼdxuu Jeobá. Ndiéjunʼ gáʼyóoʼ muʼni rá. Musngajmá dí kuaʼdáá fe náa Jesús ga̱jma̱a̱ majngúlú iyááʼ (Juan 3:16). Xúʼko̱ nusngajmá náa inún xúgíinʼ, dí nitanga̱a̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá ndrígulú ma̱ngaa dí nuxuʼdamíjná muni̱ ñajuunʼ Dios (Hech. 2:38; 3:19). Jeobá ra̱ʼkhá tháán xtáa gagi índo̱ nu̱ʼni̱ rígi̱ mu mambaxúlúʼ gajmiúlú. Á mu nu̱ʼni̱ tsiakimíjna̱ muʼni dí nixuʼdámíjná náa Jeobá maʼdxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú ga̱jma̱a̱ mambajxúu ga̱jma̱á nindxu̱lú (Sal. 25:14).
3. Ndiéjunʼ graxe̱ guriʼña̱a̱ náa artículo rígi̱ rá.
3 Náá numuu dí tikhuiin ma̱ndoo mundxaʼwamíjná rí Jeobá tsíyoo gáʼñúún xá. Xú kaʼnii esngájmulú dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n eʼnilú xá. Ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gándoo gámbáyulú mu mbuʼyáá gajkhun dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n eʼnilú xá.
NÁÁ NUMUU RÍ TIKHUIIN NAKUMU̱ÚN DÍ JEOBÁ TSÍYOO GÁʼÑÚÚN
4, 5. Ndiéjunʼ ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun maski ajndu nakumulú dí raguáʼdáá numulú rá.
4 Mbaʼánʼ dí ikháanʼ nákha kaʼníí majkiáanʼ mbá nakumulú dí na̱nguá kuaʼdáá numulú (Sal. 88:15). Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Adrián naʼthí: “Xúgíʼ mbiʼi nikumu̱u̱ rí na̱nguá gúʼdoo numuʼ. Narmáʼáan a̱jkiu̱nʼ dí nákha chíʼgiúúnʼ natakáñuu Jeobá dí familioʼ makuwíin náa Ku̱ba̱ʼ nuxi̱ʼ, mu nikumu̱ʼ rí ikhúún rakáʼyoʼ maxtáá ikhí”. Tony naʼthí rígi̱, ga̱jma̱a̱ numuu xóo niʼni mbaja̱a̱ anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ bi̱ na̱nguá nindxúu̱n testigos: “Nimbá miʼtsú na̱nguá nithu̱nʼ rí nadxuu a̱jkiu̱ún enii, ni má dí nandún kuyoʼ. Nini maku̱mu̱ʼ dí xúgíʼ dí na̱ni̱ na̱nguá eʼni makuwíin gagi”.
5 Á mu mboʼ mbiʼi nakumulú dí nda̱a̱ numulú, garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ ni̱ʼkha̱ kaguáanʼ náa xuajñuu (Juan 6:44). Ikhaa ndaʼyoo cualidad dí kuaʼdalú maski ajndu ikháán tséʼyáálú ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo xú kaʼnii phú nindxu̱lú (1 Sam. 16:7; 2 Crón. 6:30). Ikha jngóo, índo̱ naʼtulúʼ dí kuaʼdáá numulú, ma̱ndoo muʼnimbulú (1 Juan 3:19, 20).
6. Xú kaʼnii nikumu̱u̱ Pablo índo̱ nindxaʼwaminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá ndrígóo rá.
6 Mbáa tikhuáánʼ dí ikháanʼ kaʼníí nagawúnluʼ eʼni aʼkhá rí niʼni nákha xóo tséʼninuuʼ dí gajkhun (1 Ped. 4:3). Ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ mbayuuʼ ma kúwá runi̱ ñajuunʼ Jeobá, mu kaʼnii nunimíjna̱ ga̱jma̱a̱ rí nagua̱ʼa̱ xuñúúnʼ. Ikháanʼ rá. Lá nakumaaʼ dí Jeobá xóó tséʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, mbáa maʼni a̱jkia̱a̱nʼ ma̱ta̱ya̱a̱ dí mbaʼin xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ niguájun jmbu nikumu̱ún xúʼko̱ kaʼnii ma̱ngaa. Mbá xkri̱da, apóstol Pablo nikumu̱u̱ dí ra̱ʼkhá tháan ngíná xa̱bu̱ nindxu̱u̱, índo̱ nandxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá ndrígóo (Rom. 7:24). Maski ajndu nitanga̱a̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá dí niʼni ga̱jma̱a̱ nijngúun iyááʼ, nikumu̱u̱ rí nindxu̱u̱ “bi̱ itháan chíʼgíiʼ náa apóstol” ga̱jma̱a̱ “bi̱ itháán gíʼdoo aʼkhá”, ki xóo eʼwíinʼ (1 Cor. 15:9; 1 Tim. 1:15).
7. Ndiéjunʼ ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun a mu natanga̱a̱ a̱jkiu̱lú rá.
7 Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí nakudaminaʼ maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú a mu natanga̱a̱ a̱jkiu̱lú (Sal. 86:5). Ikha jngóo á mu nagawíin a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá ndrígulú, xúʼni̱ a̱jma̱ a̱jkiu̱lú dí Jeobá naʼnimbánuu rí naʼthí: Ikhaa gajkhun niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Col. 2:13).
8, 9. Ndiéjunʼ gámbáyulú mu muniʼñááʼ rundxaʼwamíjna rí tséxnáá Jeobá rí ikhaa endoo xá.
8 Xúgiáanʼ nandulúʼ muxnáá Jeobá itháán májánʼ dí kuaʼdáá. Mú, mbáa tikhuáanʼ nakumulú dí nánguá eʼngo̱o̱ gúʼni̱ rí maʼdxuu a̱jkiu̱u̱n Jeobá. Ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Amanda naʼthí: “Nandxa̱ʼwáminaʼ rí maxnu̱u̱ itháán májánʼ Jeobá ndayóoʼ maniminaʼ xúgíʼ mbiʼi. Ikha jngóo naniminaʼ ma̱ni̱ itháán dí tséʼngo̱ʼ. Ga̱jma̱a̱ índo̱ tséʼngo̱ʼ gáni̱, nandxa̱ʼwáminaʼ dí Jeobá ra̱ʼkhá tháán kiʼnáa kaʼyoʼ xó má ikhúún ekiʼnún kayamínaʼ”.
9 Ndiéjuunʼ gámbáyulú mu muniʼñááʼ rundxaʼwamíjna dí tséxnáá Jeobá dí phú nandoo rá. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ikhaa na̱nguá gakhi̱i̱ a̱jkiu̱u̱n, ikhaa nakro̱ʼo̱o̱ kaʼyulú ga̱jma̱a̱ nditháan tséndu̱ʼu̱lú rí xáʼngulú guxnáá. Á mu nuʼni ñajuunʼ xó má eʼngulú tséʼniuu á mu chíʼgíiʼ, ikhaa nangajo̱o̱ wéñuuʼ rí nuʼni. Gundxaʼwámíjná ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ nikúwá nákha wajyúúʼ bi̱ ni̱ni̱ ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱ún. Mbá xkri̱da, Pablo niñejunʼ gakhi̱i̱ wéñuuʼ mbayuuʼ tsiguʼ, ni̱jkha̱ mitsínguánʼ rataráʼa ga̱jma̱a̱ niʼngo̱o̱ nigíʼ mbaʼa congregación. Mú, ni̱jkha̱nú nixtiʼkhuu xóo nixtáa ga̱jma̱a̱ nánguá nindoo gáʼtaraʼa xóo ma nakha ginii. Lá Jeobá nánguá nixtáa gagi ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa xáʼ. Na̱nguá, Pablo niʼni ma xúʼko̱ xóo eʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ Jeobá nini tsajkurámaaʼ (Hech. 28:30, 31). Ikháá má kayuuʼ, raʼkháa xúgíʼ mbiʼi ma̱ndoo muxnáá Jeobá ikhaa má, mu dí itháán gíʼdoo numuu eʼyoo ikhaa nindxu̱u̱ dí nuʼnilú. Rí xúgi̱, guʼyáá xú kaʼnii esngájmulú Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n eʼnilú.
XÚ KAʼNII ESNGÁJMULÚ JEOBÁ RÍ NADXUU A̱JKIU̱U̱N KAʼYULÚ
10. Xú kaʼnii eʼtúlúʼ Jeobá rí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá. (Juan 16:27.)
10 Náa Biblia. Jeobá nanigu̱u̱ʼ masngájmún xa̱bi̱i̱ dí nandoo kaʼñúún ga̱jma̱a̱ dí nagruiguíin. Náa Biblia na̱ʼkha̱ raʼthí a̱jma̱ nuthu náa dí niʼthúún Jesús dí ikhaa nindxu̱u̱ a̱ʼdióo bi̱ nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼni maxtáa gagi (Mat. 3:17; 17:5). Lá nanigua̱a̱ʼ rí Jeobá maʼtháanʼ rí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ ráʼ. Gajkhun má, ikhaa xáʼtulú asndu náa mekhuíí, mu naʼtulúʼ náa Ajngáa rawuunʼ. Índo̱ nuraxnuu ajngáa mitsaanʼ rí Jesús niʼthúún xa̱bi̱i̱, nakumulú xóo Jeobá xtáa raʼtulúʼ ikháánʼ (atraxnuu Juan 16:27). Jesús ndiʼyaridoo májánʼ Anu̱u̱. Ikha jngóo índo̱ nuraxnuu dí Jesús niʼthúún xa̱bi̱i̱ bi̱ niguájun jmbu dí nandoo kaʼñúún maski ajndu nindxu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá, ma̱ndoo mundxaʼwamíjna̱ dí Jeobá xtáa raʼtulúʼ ikhaa ma kayuuʼ mangáánʼ (Juan 15:9, 15).
Jeobá nasngájmulú mbaʼa enii dí xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numulú. (Atayáá kutriga̱ 10).
11. Ndíjkha dí ragíʼmaa mbuʼyáá tsáʼkhá xóo mbá náa nasngájma dí nánguá endooʼ kaʼyulú Dios rá. (Santiago 1:12.)
11 Naxnúlú dí ndayúlú. Jeobá nandoo mambáyúlú, mbá xkri̱da, naxnúlú rí ndayúlú. Mu nguáná naniñuuʼ rí mumíniiʼlú, xó má nigíʼnuu Job (Job 1:8-11). Índo̱ gúraʼníí xkujndu xúʼyáá xóo dí nánguá eyoo kaʼyulú Dios, ikhú náa dí ma̱ndoo musngajmá rí nandulúʼ kuʼyáá ga̱jma̱a̱ dí nakumulú kuʼyáá (atraxnuu Santiago 1:12). Ga̱jma̱a̱ náa mbiʼi mingíjyúuʼ rúʼko̱ muguánu mbuʼyáá xú káʼnii embáyulú ga̱jma̱a̱ xú káʼnii exnúlú ngajua ndrígóo mu maʼngulú muguajún jmbu.
12. Ndiéjunʼ esngúlú experiencia ndrígóo Dimitri rá.
12 Guʼyáá dí nigíʼnuu mbáa ndxájulú bi̱ xtáa náa Asia bi̱ mbiʼyuu Dimitri. Ikhaa nindáti̱go̱o̱ ñajunʼ ndrígóo, ga̱jma̱a̱ mba̱yu̱u̱ʼ gu̱nʼ na̱nguá exkamaa imbo̱o̱. Ikhaa niraʼwíí maʼtáraʼa itháán mu masngájmuu Jeobá dí naku̱mu̱u̱ kaʼyoo. Índo̱ ninújngoo itháan gu̱nʼ ga̱jma̱a̱ na̱nguá exkamaa i̱mba̱ ñajunʼ, nda̱wa̱á nigíʼdúu niʼniuu wéñuuʼ nandii, rúʼko̱ niʼni dí xándoo gátujxu̱u̱. Ni̱jkha̱nú nindxa̱ʼwáminaʼ rí na̱nguá nindxu̱u̱ májánʼ xa̱bu̱ nikhi̱i̱, ma̱ngaa dí Jeobá nánguá xtáa gagi ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱. Mú mbóo mbiʼi wáxióo niʼniuu imprimir mbó i̱yi̱ʼ náa kiʼniraʼmáʼ ajngáa dí na̱ʼkha̱ náa Isaías 30:15: “Maguaʼdáá tsiakii á mu naguáʼthi̱i̱n ga̱jma̱a̱ nakumalaʼ kuyoʼ”. Nda̱wa̱á nixnúu anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Papá, índo̱ gáraxtaa ngínáa garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ eʼni texto rígi̱”. Dimitri ni̱jkha̱nú ndiʼyoo dí numaaʼ má Jeobá familio kuáʼdáá ma xtiin, rí muphu ga̱jma̱a̱ náa makuwíin. Naʼthí: “Rí ndiyóoʼ ma̱ni̱ nindxu̱u̱ rí magúʼthu̱u̱n ga̱jma̱a̱ dí maku̱mu̱ʼ ka̱yo̱o̱ má xúʼko̱ Dios”. A mu ikháán xtáa ratagíʼníí xígi̱ kaʼnii, ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí Jeobá naxmiéjuunʼ kaʼyaaʼ ga̱jma̱a̱ rí maxnáa tsiaki̱i̱ mu maʼnga̱a̱.
Jeobá nasngájmulú mbaʼa enii dí xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numulú. (Atayáá kutriga̱ 12).b
13. Xú kaʼnii i̱ʼwáʼ esngájmulú Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá.
13 Najmiuu a̱ngiu̱lú mu mumbayulúʼ. Jeobá ma̱ndoo maʼni rí xa̱bi̱i̱ muthulú ajngáa dí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ ndayúlú. Rúʼko̱ nindxu̱u̱ dí nigíʼnuu mbáa ndxájulú bi̱ xtáa náa Asia. Ikhaa nindáti̱go̱o̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ niʼniuu nandii. Ndawaa ajmbio̱o̱ nikudáminaʼ mbá aʼkhá mbi̱i̱ʼ ga̱jma̱a̱ ndiyóoʼ maniñuʼ ranindxu̱u̱ anciano. Ra̱ʼkhá tháán gakhi̱i̱ nixtáa ndxájulú rí asndu niʼthí: “Na̱nguá nikro̱ʼo̱ʼ náá numuu rí xígi̱ káʼnii xtáá, nikumu̱ʼ rí ni̱ni̱ mbá dí ra̱májánʼ, ikha jngó Jeobá nánguá edxu̱u̱ a̱jkiu̱u̱n eni̱”. Ikhú nitakáñuu Jeobá rí masngájmuʼ dí nandoo kaʼyoʼ, ikhaa niriʼñuʼ rí nitajkháan. Xú kaʼnii rá. Ikhaa naʼthí: “Bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ nitamíjná ga̱jma̱a̱ nindxu̱ʼ, nimbáyúʼ mba̱yo̱o̱ rí Jeobá nandoo kaʼyoʼ”. Mbiʼi nda̱wa̱á nitanga̱án nitakáñuu Jeobá dí nandoʼ mba̱yo̱o̱ dí ikhaa xtáa rambáyúʼ. Dí nirígá rá. Ikhaa naʼthí: “Mbiʼi má rúʼko̱, nigruígú mbaʼa carta nagui̱i̱ ndrígún a̱ngiu̱lú náa congregación. Índo̱ nigúxnuu, nikumu̱ʼ rí Jeobá niʼdxawun dí nitajkháan”. Xó ma eʼyáá, ajngáa mitsaanʼ dí eʼwíinʼ nuʼthí nasngájma rí nadxuu a̱jkiu̱u̱n Jeobá eʼni (Sal. 10:17).
Jeobá nasngájmulú mbaʼa enii dí xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numulú. (Atayáá kutriga̱ 13).c
14. Xú kaʼnii ejmiuu a̱ngiu̱lú Jeobá mu masngájmulú dí nadxuu a̱jkiu̱u̱ʼ eʼnilú rá.
14 Jeobá ma̱ngaa nasngájmulú dí xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numulú índo̱ naʼni dí a̱ngiu̱lú muxnúlú consejo índo̱ ndayúlú. Mbá xkri̱da, nákha siglo timbá nijmuu espíritu santo mu xúʼko̱ Pablo ma̱ndoo maʼnirámáʼ mbá 14 cartas náa inún a̱ngiu̱lú, náa na̱ʼkha̱ consejo dí mambáñún. Náá numuu dí Jeobá niʼni dí Pablo maʼnirámáʼ consejos rúʼko̱ rá. Numuu rí májánʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ gíʼdoo ngajua ma̱ngaa naxprígulú “xóo eʼni mbáa xa̱bu̱ bi̱ nandoo kaʼyoo a̱ʼdióo” (Prov. 3:11, 12). Ikha jngóo, á mu mbáa naxnúlú consejo ga̱jma̱a̱ Biblia, xákumulú rí Jeobá nánguá xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numulú. Rí phú gajkhun, nindxu̱u̱ xóo nasngájmulú rí nandoo kaʼyulú (Heb. 12:6). Xú káʼnii i̱ʼwáʼ esngájmulú Jeobá rí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá.
I̱ʼWÁʼ NÁA NASNGÁJMA JEOBÁ RÍ NADXUU A̱JKIU̱U̱N KAYULÚ
15. Tsíin exnún espíritu santo ndrígóo Jeobá ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun rá.
15 Jeobá naxnún espíritu santo ndrígóo bi̱ nuni̱ maxtáa gagi (Mat. 12:18). Ma̱ndoo murajximíjnalú: Lá nasngájma náa vida ndrígóʼ cualidad dí na̱ʼkha̱ náa espíritu santo ráʼ. Mbá xkri̱da, xúgi̱ naʼngo̱o̱ itháan a̱jkia̱a̱nʼ ki xóo nákha xóo tsétatsiniiʼ Jeobá ráʼ. Índo̱ gáta̱ya̱a̱ dí natasngájma itháan cualidad rí na̱ʼkha̱ náa espíritu santo, ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí Jeobá xtáa gagi ga̱jma̱a̱ nindxa̱a̱ʼ. (Atayáá kúgumaʼá “Rí naxná espíritu santo nindxu̱u̱...”).
Ndiéjunʼ esngájma Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n tani rá. (Atayáá kutriga̱ 15-17).
16. Xó ma eʼthí náa 1 Tesalonicenses 2:4, tsíín ejmiuu Jeobá mu mutaraʼa ajngáa rí májánʼ rá. Ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii eʼni maraxtaa ikháán rígi̱ rá.
16 Jeobá naku̱mu̱u̱ kaʼñúún xa̱bu̱ bi̱ nagruiguíin mu mutaraʼa ajngáa rí májánʼ (atraxnuu 1 Tesalonicenses 2:4). Guʼyáá xú káʼnii mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Jocelyn ndiʼyoo dí gajkhun nindxu̱u̱ rígi̱. Mbóoʼ mbiʼi, índo̱ ikhaa ndijui̱i̱, na̱nguá nigiʼdoo tsiakii mu maʼni nimbá. Naʼthí: “Nikumu̱ʼ rí na̱nguá gúʼdoʼ tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ dí xáʼngo̱o̱ gáʼni̱ nimbá, mú nindxu̱u̱ precursora ga̱jma̱a̱ mbiʼi rúʼko̱ ndiyóoʼ magajnúu gáʼtaraʼa. Ikha jngóo niʼtákáñuu Jeobá ga̱jma̱a̱ nigájnuu gáʼtaraʼa”. Miʼcha̱ rúʼko̱, Jocelyn niʼtámíjná ga̱jma̱a̱ Mary mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ májánʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nigruigú maʼniga̱jma̱a̱ Biblia, nguáthá gu̱nʼ nda̱wa̱á Mary niʼthúu̱n Jocelyn rí miʼcha̱ dí ni̱jkha̱ gáʼdu̱u̱ xkrugoo, niʼtákáñuu Dios mu mambáyúu. Ndiéjunʼ nisngóo experiencia rígi̱ Jocelyn rá. Ikhaa naʼthí: “Niku̱mu̱ʼ xóo Jeobá xtáa raʼthúnʼ:‹Nadxuu a̱jkiu̱nʼ tani̱›”. Gajkhun má raʼkháa, xúgíinʼ xa̱bu̱ gúdxawíín ajngáa dí najkua̱lú kuʼyá, mú ma̱ndoo mbuʼyáa gajkhun rí Jeobá nadxuu índo̱ ndaʼyoo dí nuʼni mbá tsiaki̱i̱ mu muʼthúún xa̱bu̱ ajngáa rí májánʼ.
Ndiéjunʼ esngájma Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n tani rá. (Atayáá kutriga̱ 16).d
17. Ndiéjunʼ eʼsngáaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nijuiʼtsiwáánʼlú dí niʼthí Vicky rá. (Salmo 5:12.)
17 Jeobá naʼtsiri̱ya̱a̱ʼ xa̱bu̱ bi̱ naʼni rí maʼdxuu a̱jkiu̱u̱n (1 Tim. 2:5, 6). Mú, a mu naʼniulú gakhi̱i̱ mbuʼyáá dí Jeobá nagruiguáanʼlú maski má kuaʼdáá fe náa rí nijuiʼtsiwáánʼlú ga̱jma̱a̱ nijngúlú má iyááʼ rá. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí nguáná xándoo muʼnimbulú dí naʼthí a̱jkiu̱lú, mú ma̱ndoo makumulú kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ ikhaa nakudaminaʼ maʼni tsajkurámáanʼlu (atraxnuu Salmo 5:12;a Rom. 3:26). Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Vicky nimbáyúu wéñuuʼ rí mandxaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nijuiʼtsiwáánʼlú maski ajndu niʼniuu mijgíjyúu maʼnimbo̱o̱ dí Jeobá nandoo kaʼyoo. Nda̱wa̱á nindxa̱ʼwáminaʼ: “Jeobá niʼngo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoʼ, ninindxu̱u̱ xóo ikhúún xtáá ra̱thu̱u̱n: ‹Xándoo maʼndaaʼ xtayáá mbáa xa̱bu̱ xóo ikhúún, ga̱jma̱a̱ rí nixnáximinaʼ makhañúu a̱ʼdiáaʼ Jesús xáʼngo̱o̱ gaʼni numaa aʼkhá ndrígóʼ›”. Xó ma Vicky, a mú ikháanʼ nundxaʼwamíjná ga̱jma̱a̱ numuu rí nijuiʼtsiwáánʼ, muguánu mbuʼyáa rí Jeobá nandoo kaʼyulú ga̱jma̱a̱ mbuʼyáa gajkhun rí nadxuu a̱jkiu̱u̱n eʼnilú.
Ndiéjunʼ esngájma Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱nʼ tani rá (Atayáá kutriga̱ 17).
18. Ndiéjunʼ ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun á mu nandulúʼ kuʼyáá má xúʼko̱ anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí rá.
18 Maski ajndu nuʼni mbá tsiaki̱i̱ mu muʼnimbánii rí nijmañulúʼ náa artículo rígi̱. Mbáa nguáná makáwabáanʼlú ga̱jma̱a̱ murajximíjnalú á mu Jeobá nandoo kaʼyulú. Á mu xúʼko̱ etagíʼnii, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí ikhaa nagruiguíin “bi̱ nandún kuyáá má xúʼko̱” (Sant. 1:12). Ikha jngóo ayuʼ kanuu má xúʼko̱ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ atagíminaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ xúgíʼ náa nasngájma dí xtáa gagi ga̱jma̱a̱ numaaʼ. Ga̱jma̱a̱ nditháan xámbumaaʼ rí Dios “na̱nguá xtáa mitsínguánʼ náa mámbáa rí ikháánʼlú” (Hech. 17:27).
NDIÉJUUNʼ GÁTRIʼÑA̱A̱ RÁ.
Ndíjkha dí nguáná ma̱ndoo makumulú dí tsíyoo gá’yulú Dios rá.
Xú kaʼnii esngájmulú Jeobá dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá.
Ndíjkha ma̱ndoo mbu’yáá gajkhun dí Dios nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá.
AJMÚÚ 88 Atani maniʼnúnʼ kamba̱a̱ʼ
a Salmo 5:12: “Ikháánʼ matani̱ tsajkurámiinʼ bi̱ nuni̱ rí májánʼ táta Jeobá; matie̱wu̱u̱n ga̱jma̱a̱ mbá escudo.”
b NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: Xkri̱da.
c NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: Xkri̱da
d NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: Xkri̱da.