Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • w25 Juñu p. 2-7
  • Aprende husi Jacob nia lia-menon ikus—Parte 1

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Aprende husi Jacob nia lia-menon ikus—Parte 1
  • Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun (Estudu)—2025
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • RUBEN
  • SIMEÃO NO LEVI
  • JUDÁ
  • Aprende husi Jacob nia lia-menon ikus—Parte 2
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun (Estudu)—2025
  • Jacob no Esaú hadame malu
    Aprende husi Istória iha Bíblia
  • Jacob iha família boot
    Livru Istória husi Bíblia
  • Desizaun neʼebé hatudu katak ita sadere ba Jeová
    Moris Kristaun no Haklaken—Programa no nota—2023
Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun (Estudu)—2025
w25 Juñu p. 2-7

LISAUN ESTUDU 24

KNANANUK 98 Eskritura hotu mai husi Maromak

Aprende husi Jacob nia lia-menon ikus—Parte 1

“Imi halibur hamutuk bá hodi haʼu bele fó-hatene ba imi buat neʼebé sei akontese iha futuru.”—GÉN 49:1.

OBJETIVU

Aprende husi Jacob nia lia-menon ikus ba Ruben, Simeão, Levi, no Judá.

1-2. Saida mak Jacob halo bainhira nia besik atu mate, no tanbasá? (Haree mós dezeñu.)

BAINHIRA Jacob katuas ona, nia halo viajen ho ninia família tomak husi Kanaan ba Ejitu. Iha neʼebá, nia kontinua serbí Jeová ho laran-metin ba tinan 17. (Gén 47:28) Jacob kontente tebes atu haree fali ninia oan José, tanba nia hanoin katak José mate tiha ona. Ikusmai, Jacob hamutuk fali ho ninia oan-mane hotu. Maibé Jacob hatene katak lakleur tan nia sei mate. Tan neʼe, nia halo enkontru importante ida ho ninia oan-mane sira.—Gén 49:28.

2 Iha tempu neʼebá, baibain ulun ba família halibur ninia família tomak atu fó matadalan antes nia mate. (Isa 38:1) Iha situasaun hanesan neʼe, nia mós sei fó sai kona-ba sé mak sei sai família nia ulun tuirmai.

Jacob neʼebé besik atu mate fó sai profesia ba ninia oan-mane naʼin-12 (Haree parágrafu 1-2)


3. Tuir Génesis 49:​1, 2, tanbasá Jacob nia lia-menon ikus mak la hanesan baibain?

3 Lee Génesis 49:​1, 2. Maibé, neʼe laʼós enkontru baibain. Jacob mak profeta ida. Durante enkontru neʼe, Jeová dirije Jacob atu fó sai kona-ba akontesimentu importante iha futuru neʼebé sei fó impaktu boot ba ninia jerasaun. Tan neʼe, Jacob nia lia-menon ikus mak nuʼudar profesia.

4. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba saida? (Haree mós kaixa “Jacob nia família”.)

4 Iha lisaun neʼe, ita sei buka-hatene saida mak Jacob hatete ba ninia oan-mane naʼin-haat: Ruben, Simeão, Levi, no Judá. Iha lisaun tuirmai, ita sei buka-hatene Jacob nia liafuan ba ninia oan-mane naʼin-ualu tan. Hanesan ita sei aprende, Jacob laʼós deʼit koʼalia kona-ba ninia oan-mane sira, maibé mós kona-ba sira-nia jerasaun neʼebé sei sai parte ba nasaun Izraél antigu. Kuandu ita aprende nasaun Izraél nia istória, ita sei haree ho klaru oinsá Jacob nia profesia sai loos. Hodi aprende kona-ba Jacob nia lia-menon ikus, ita sei hetan lisaun importante neʼebé bele ajuda ita atu halo kontente ita-nia Aman Jeová.

Tabela hatudu Jacob nia família. Nia iha feen naʼin-rua, Lea no Raquel, inklui mós feen-kiʼik rua Bila no Zilpa. Ninia oan husi Lea mak Ruben, Simeão, Levi, Judá, Issacar, Zebulão, no Dina. Ninia oan husi Raquel mak José no Benjamim. Ninia oan husi Bila mak Dan no Naftali. Ninia oan husi Zilpa mak Gad no Aser.

RUBEN

5. Karik Ruben espera atu hetan saida husi ninia aman?

5 Ulukliu, Jacob koʼalia ba Ruben: “Ó mak haʼu-nia oan-mane primeiru.” (Gén 49:3) Nuʼudar oan primeiru, karik Ruben espera atu simu liman-rohan dala rua liu fali ninia alin sira. Karik nia mós hein katak nia mak sei sai ulun ba família depois ninia aman mate no ninia jerasaun mak sei hetan priviléjiu atu toma konta ba Jacob nia umakain tomak.

6. Tanbasá Ruben lakon ninia direitu nuʼudar oan-mane primeiru? (Génesis 49:​3, 4)

6 Maibé, Ruben lakon ninia direitu nuʼudar oan-mane primeiru. (1 Krón 5:1) Tanbasá? Tanba depois Raquel mate, Ruben halo relasaun seksuál ho Raquel nia atan-feto Bila. Antes neʼe, Raquel fó ona Bila ba Jacob nuʼudar feen. (Gén 35:​19, 22) Tanbasá mak Ruben halo relasaun seksuál ho Bila? Ruben mak Raquel nia biin Lea nia oan. Tan neʼe, karik Ruben hakarak halo relasaun ho Bila atu nuneʼe Jacob bele odi Bila no hadomi liu ninia inan. Ka karik Ruben laran-monu ba Bila no la kontrola ninia hakarak seksuál. Maski ita la hatene ho loloos, maibé Jeová no Jacob la kontente ho Ruben nia hahalok neʼe.—Lee Génesis 49:​3, 4.

7. Oinsá mak Jacob nia profesia kona-ba Ruben sai loos? (Haree mós kaixa “Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia”.)

7 Jacob hatete ba Ruben: “Ó labele sai boot liu ó-nia alin sira.” Liafuan neʼe sai loos duni. La iha eskritura ida neʼebé fó sai katak Ruben nia jerasaun ida mak sai liurai, amlulik, ka profeta. Maski nuneʼe, Jacob nafatin fó liman-rohan ba Ruben, no Ruben nia jerasaun sai suku ida iha nasaun Izraél. (Jos 12:6) Ruben hatudu ona hahalok diʼak oioin iha situasaun seluk, no haree hanesan nia la halo tan sala seksuál.—Gén 37:​20-22; 42:37.

Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia

Ruben.

Oan

Ruben

Profesia

“Ó labele sai boot liu ó-nia alin sira.”—Gén 49:4.

Sai loos

Ema husi suku Ruben nunka kaer knaar atu dirije Izraél.—1 Krón 5:​1, 2.

8. Ita bele aprende saida husi Ruben nia ezemplu?

8 Ita bele aprende saida? Ita presiza hakaʼas an atu haburas hahalok kontrola an no sees husi sala seksuál. Se ita hetan tentasaun atu halo sala, ita presiza para no hanoin oinsá ita-nia hahalok bele hakanek Jeová, ita-nia família, no ema seluk. Ita mós presiza hanoin-hetan katak “buat naran deʼit neʼebé ema kari, nia mós sei koʼa ida-neʼe”. (Gal 6:7) Husi buat neʼebé akontese ba Ruben, ita bele aprende katak Jeová mak Maromak neʼebé laran-sadiʼa. Maski Jeová la proteje ita husi konsekuénsia husi ita-nia sala, maibé se ita arrepende sala no hakaʼas an atu halo buat neʼebé loos, Jeová sei haraik bensaun mai ita.

SIMEÃO NO LEVI

9. Tanbasá Jacob la kontente ho Simeão no Levi? (Génesis 49:​5-7)

9 Lee Génesis 49:​5-7. Tuirmai, Jacob koʼalia makaʼas ba Simeão no Levi hodi hatudu katak nia la kontente ho sira. Tinan barak antes neʼe, mane Kanaan ida naran Siquém estraga Jacob nia oan-feto Dina. Neʼe halo Jacob nia oan-mane hotu hirus tebes, maibé Simeão no Levi la kontrola sira-nia hirus. Jacob nia oan-mane sira lohi Siquém no ninia ema hodi hatete katak se mane hotu iha sidade Siquém hetan sirkunsizaun, sira bele hadame malu. Mane sira-neʼe konkorda. Maibé kuandu sira sente moras hela tanba sirkunsizaun, Simeão no Levi “foti sira-nia surik no tama ba sidade no la iha ema ida mak deskonfia sira. Iha momentu neʼe sira oho mane hotu.”—Gén 34:​25-29.

10. Oinsá mak Jacob nia profesia kona-ba Simeão no Levi sai loos? (Haree mós kaixa “Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia”.)

10 Jacob sai laran-susar tebes ho buat neʼebé ninia oan-mane naʼin-rua neʼe halo. Nia fó-hatene katak sira-nia jerasaun sei namkari iha Izraél nia leet. Liutiha tinan 200, profesia neʼe sai loos bainhira nasaun Izraél tama ba rai neʼebé Maromak promete. Suku Simeão simu sidade balu iha suku Judá nia área laran. (Jos 19:1) Suku Levi mós hetan sidade 48 neʼebé namkari iha nasaun Izraél tomak.—Jos 21:41.

Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia

Simeão.

Oan

Simeão

Profesia

“Haʼu sei halo sira namkari iha Jacob nia rai.”—Gén 49:7.

Sai loos

Liman-rohan ba suku Simeão mak sidade balu iha suku Judá nia área laran.—Jos 19:​1-8.

Levi.

Oan

Levi

Profesia

“Haʼu sei halo sira namkari iha Izraél nia leet.”—Gén 49:7.

Sai loos

Suku Levi hela namkari iha sidade 48 iha nasaun Izraél tomak.—Jos 21:41.

11. Buat diʼak saida deʼit mak suku Simeão no Levi halo?

11 Simeão no Levi nia bei-oan sira la halo tuir sira-nia beiʼala nia sala. Ema Levi hatudu laran-metin ba adorasaun neʼebé loos. Bainhira Moisés simu Ukun-Fuan husi Jeová iha Foho Sinai, ema Izraél barak adora karau-oan osan-mean, maibé ema Levi apoia Moisés no ajuda atu halakon adorasaun falsu. (Éx 32:​26-29) Jeová deside atu fó priviléjiu ba suku Levi atu serbí nuʼudar amlulik. (Éx 40:​12-15; Núm 3:​11, 12) Liutiha tempu balu, suku Simeão ajuda suku Judá atu funu hasoru ema Kanaan hodi bele manán rai neʼebé Maromak promete.—Juís 1:​3, 17.

12. Ita bele aprende saida husi Simeão no Levi nia ezemplu?

12 Ita bele aprende saida? Ita presiza kontrola Ita-nia hirus. Se ema trata aat Ita ka ema neʼebé Ita hadomi, klaru katak Ita sei hirus. (Sal 4:4) Maibé hanoin-hetan katak Jeová la kontente se ita koʼalia ka halo buat neʼebé la diʼak ba ema neʼebé trata aat ita. (Tgo 1:20) Kuandu ita hasoru situasaun la justisa iha kongregasaun laran ka liʼur, ita presiza halo tuir Bíblia nia prinsípiu hodi la selu aat ho aat ba ema seluk. (Rom 12:​17, 19; 1 Ped 3:9) Lisaun seluk mak, se Ita-nia inan ka aman halo buat ruma neʼebé Jeová la gosta, Ita la presiza halo tuir sira-nia ezemplu. Keta hanoin katak Ita labele halo Jeová kontente. Jeová sei haraik bensaun ba Ita-nia hakaʼas an atu halo buat neʼebé loos.

JUDÁ

13. Bainhira Judá rona tiha Jacob nia lia-menon ba ninia maun naʼin-tolu, karik nia hanoin barak kona-ba saida?

13 Ema tuirmai neʼebé atu simu Jacob nia lia-menon mak Judá. Bainhira Judá rona tiha Jacob nia lia-menon ba ninia maun naʼin-tolu, karik neʼe halo nia hanoin barak. Loloos, Judá mós halo ona sala sériu balu. Nia naʼok sidade Siquém nia sasán sira. (Gén 34:27) Nia mós fó ideia ba ninia maun-alin sira atu faʼan José nuʼudar atan no bosok ninia aman kona-ba neʼe. (Gén 37:​31-33) Nia mós halo relasaun seksuál ho ninia feto-foun Tamar, tanba hanoin katak Tamar mak feto-aat ida.—Gén 38:​15-18.

14. Buat diʼak saida deʼit mak Judá halo? (Génesis 49:​8, 9)

14 Maski nuneʼe, Jacob gaba deʼit Judá no haraik bensaun ba nia. (Lee Génesis 49:​8, 9.) Judá hanoin tebes ninia aman neʼebé katuas ona. Nia mós hadomi ninia alin-ikun Benjamim toʼo prontu atu sai atan iha Ejitu hodi troka Benjamim nia fatin.—Gén 44:​18, 30-34.

15. Iha dalan saida deʼit mak Judá hetan bensaun?

15 Jacob fó sai katak Judá mak sei dirije ninia maun-alin sira. Maibé, presiza hein ba tempu kleur atu profesia neʼe sai loos. Maizumenus liutiha tinan 200 bainhira ema Izraél sai husi Ejitu no laʼo iha rai-fuik, suku Judá mak laʼo uluk no suku sira seluk tuir. (Núm 10:14) Jeová mós fó knaar ba suku Judá atu laʼo uluk no funu hasoru ema Kanaan hodi bele manán rai neʼebé Maromak promete. (Juís 1:​1, 2) No David mak liurai primeiru husi liurai barak neʼebé mai husi suku Judá. Maibé iha buat seluk tan.

16. Oinsá mak profesia iha Génesis 49:10 sai loos? (Haree mós kaixa “Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia”.)

16 Jacob fó sai katak Liurai ida ba povu hotu sei mai husi Judá nia jerasaun, no nia sei ukun ba nafatin. (Lee Génesis 49:10 no nota-rodapé.) Liurai neʼe mak Jesus Kristu, ida neʼebé Jacob bolu nuʼudar Silo. Kona-ba Jesus, anju ida hatete: “Maromak Jeová sei fó ninia aman David nia kadunan ba nia.” (Lc 1:​32, 33) Bíblia mós bolu Jesus nuʼudar “Leaun husi suku Judá”.—Apok 5:5.

Jacob nia lia-menon ikus neʼebé sai nuʼudar profesia

Judá.

Oan

Judá

Profesia

“Liurai nia ai-tonka sei la hasai husi Judá . . . toʼo Silo mai.”—Gén 49:10.

Sai loos

Jesus husi Judá nia jerasaun mak sai Liurai ba Maromak nia Ukun.—Lc 1:​32, 33.

17. Oinsá ita bele banati-tuir Jeová nia ezemplu?

17 Ita bele aprende saida? Jeová haraik bensaun ba Judá maski nia halo sala balu neʼebé sériu. Karik Judá nia maun-alin sira hanoin tanbasá Jeová haraik bensaun ba nia. Maski ita la hatene ho loloos, maibé Jeová haree buat diʼak husi Judá no fó bensaun ba nia. Oinsá ita bele banati-tuir Jeová nia ezemplu? Bainhira maluk Kristaun ida simu priviléjiu ruma, karik foufoun ita fokus liu ba ninia fraku. Maibé ita presiza hanoin-hetan katak Jeová kontente ho ninia hahalok diʼak sira. Jeová haree ba ninia atan sira-nia hahalok diʼak. Tan neʼe, mai ita hakaʼas an atu banati-tuir Jeová.

18. Tanbasá ita presiza pasiénsia?

18 Lisaun ida tan neʼebé ita bele aprende husi suku Judá mak hahalok pasiénsia. Jeová sempre kumpre ninia promesa, maibé dala ruma ita presiza hein ba Jeová, no karik Jeová sei halo buat ruma iha dalan neʼebé la tuir ita-nia hakarak. Foufoun ema neʼebé dirije Maromak nia povu la mai husi suku Judá. Maibé suku Judá apoia ema neʼebé Jeová hili, porezemplu Moisés husi suku Levi, Josué husi suku Efraim, no Liurai Saul husi suku Benjamim. Ohin loron, ita mós presiza apoia ema neʼebé Jeová hili atu dirije ita.—Ebr 6:12.

19. Saida mak ita aprende kona-ba Jeová liuhusi Jacob nia lia-menon ikus ba Ruben, Simeão, Levi no Judá?

19 Ita aprende saida husi Jacob nia lia-menon ikus ba Ruben, Simeão, Levi, no Judá? Klaru katak “dalan neʼebé ema haree la hanesan ho dalan neʼebé Maromak haree”. (1 Sam 16:7) Jeová mak Maromak neʼebé pasiénsia no prontu atu fó perdua. Nia la simu deʼit hahalok neʼebé sala, maibé nia mós la espera ninia atan sira atu sai perfeitu. Nia bele haraik bensaun ba ema neʼebé halo ona sala sériu iha tempu pasadu se sira arrepende an no halo fali buat neʼebé loos. Iha lisaun tuirmai, ita sei buka-hatene saida mak Jacob hatete ba ninia oan-mane naʼin-ualu seluk.

SAIDA MAK ITA APRENDE HUSI JACOB NIA LIA-MENON IKUS BA . . .

  • Ruben?

  • Simeão no Levi?

  • Judá?

KNANANUK 124 Kontinua laran-metin

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe