LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • nwt Luke 1:1-24:53
  • Luke

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Luke
  • Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
Luke

FAKATATAU KIA LUKE

1 ʻI he vakai kuo feinga ʻa e tokolahi ke tānaki ha fakamatala ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻa ia ʻoku tau tui kakato ki aí,+ 2 hangē tofu pē ko hono tuku mai eni kiate kitautolu ʻe he faʻahinga, ʻa ia mei he kamataʻangá naʻa nau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu+ mo e kau fanongonongo ʻo e pōpoakí,+ 3 kuó u fakapapauʻi foki ʻe au, koeʻuhí kuó u fakatotoloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá ʻo tonu, ke hiki kinautolu ʻi he hokohoko totonu ki he feituʻú na, tangataʻeiki Tiofilusi,+ 4 koeʻuhi ke ke lava ʻo ʻiloʻi kakato ʻa e papau ʻo e ngaahi meʻa kuo akoʻi tala ngutu atu kiate koé.+

5 ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Hēlota,*+ ko e tuʻi ʻo Siuteá, naʻe ʻi ai ha taulaʻeiki mei he vāhenga ʻo ʻĀpaiá+ ko hono hingoá ko Sākalaia. Ko hono uaifí mei he ngaahi ʻofefine ʻo ʻĒloné, pea ko hono hingoá ko ʻIlisapesi. 6 Naʻá na māʻoniʻoni fakatouʻosi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo na ʻaʻeva taʻemele ʻo fakatatau ki he kotoa ʻo e ngaahi fekau mo e ngaahi fiemaʻu fakalao ʻa Sihová.* 7 Ka naʻe ʻikai haʻana tama, koeʻuhi naʻe paʻa ʻa ʻIlisapesi, pea naʻá na fakatou motuʻa.

8 ʻI heʻene ngāue ko ia ko e taulaʻeiki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ngafa ʻo e vāhenga naʻe kau ki aí,+ 9 ʻo fakatatau ki he ouau* anga-maheni ʻo e tuʻunga taulaʻeiki kuo ʻosi fokotuʻú, naʻe hoko mai eni ki hono taimi ke ne tutu ʻinisēnisi ai+ ʻi heʻene hū ki he feituʻu toputapu ʻo Sihová.*+ 10 Pea ko e kotoa ʻo e fuʻu kakaí naʻa nau lotu ʻi tuʻa ʻi he houa ʻo e tutu ʻinisēnisí. 11 Naʻe hā kiate ia ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová,* ʻo tuʻu ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e ʻōlita ʻo e ʻinisēnisí. 12 Ka naʻe hoko ʻo hohaʻatuʻu ʻa Sākalaia ʻi heʻene sio ki aí, pea naʻá ne mātuʻaki manavahē. 13 Kae kehe, naʻe pehē ʻe he ʻāngeló kiate ia: “ʻOua ʻe ilifia, Sākalaia, koeʻuhi kuo ongona mo fai ʻa e hōifua ki hoʻo hū tōtōakí, pea ko ho uaifi ko ʻIlisapesí te ne fanauʻi kiate koe ha foha, pea te ke fakahingoa ia ko Sione.+ 14 Te ke fiefia mo mātuʻaki tomeʻe pea ʻe nēkeneka ʻa e tokolahi ʻi hono fanauʻí,+ 15 he te ne hoko ko e lahi ʻi he vakai ʻa Sihová.*+ Ka kuo pau ke ʻoua ʻaupito te ne inu ha uaine pe ko ha faʻahinga inu ʻolokaholo pē,+ pea te ne fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní naʻa mo e ki muʻa ʻi hono fāʻeleʻí,*+ 16 pea te ne fakatafoki mai ha tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí kia Sihova* ko honau ʻOtuá.+ 17 Pehē foki, te ne muʻomuʻa ʻiate ia* ʻi he laumālie mo e mālohi ʻo ʻIlaisiaá,+ ke fakatafoki ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú+ pea mo e kau talangataʻá ki he poto ʻaonga ʻa e kau māʻoniʻoní, koeʻuhi ke teuʻi maʻa Sihova* ha kakai kuo mateuteu.”+

18 Naʻe pehē ʻe Sākalaia ki he ʻāngeló: “ʻE lava fēfē ke u fakapapauʻi ʻa e meʻá ni? He ʻoku ou taʻumotuʻa, pea kuo motuʻa mo hoku uaifí.” 19 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: “Ko Kepaleli au,+ ʻa ia ʻoku ou tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá,+ pea naʻe fekauʻi mai au ke u lea kiate koe pea ke tala atu ʻa e ongoongo leleí ni kiate koe. 20 Kae vakai, te ke longo ʻo ʻikai malava ke ke lea kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke tui ki heʻeku leá, ʻa ia ʻe fakahoko ʻi hono taimi kuo kotofá.” 21 Lolotonga iá, naʻe kei tatali ʻa e kakaí kia Sākalaia, pea naʻa nau ʻohovale ʻi heʻene nofo ʻo fuʻu fuoloa ʻi he feituʻu toputapú. 22 ʻI heʻene hū mai ki tuʻá, naʻe ʻikai malava ke ne lea kiate kinautolu, pea naʻa nau mahinoʻi naʻá ne toki sió ni ki ha meʻa anga-kehe* ʻi he feituʻu toputapú. Naʻá ne toutou talanoa tuhutuhu kiate kinautolu he naʻá ne noa. 23 ʻI he kakato ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ʻene faifatongia ʻi hono ngafa toputapú, naʻá ne ʻalu ki hono ʻapí.

24 ʻI ha ngaahi ʻaho ki mui ai naʻe hoko ʻa ʻIlisapesi ko hono uaifí ʻo feitama, pea naʻá ne hanganaki nofo fale ʻi he māhina ʻe nima, ʻi he pehē: 25 “Ko e anga ʻeni ʻa e fakafeangai ʻa Sihova* kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení. Kuó ne fai mai ha tokanga kiate au ke toʻo atu hoku manukiaʻanga ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.”+

26 ʻI heʻene māhina onó, naʻe fekauʻi mai ai ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí+ mei he ʻOtuá ki ha kolo ʻo Kāleli naʻe ui ko Nāsaleti, 27 ki ha tāupoʻou*+ kuo fakamaʻu ke mali mo ha tangata ko hono hingoá ko Siosifa mei he fale ʻo Tēvitá, pea ko e hingoa ʻo e tāupoʻoú ko Mele.+ 28 Pea ʻi he aʻu atu ʻa e ʻāngeló, naʻá ne pehē kiate ia: “Mālō e lelei, ʻa e tokotaha kuo ʻofeina lahí, ʻoku ʻiate koe ʻa Sihova.”* 29 Ka naʻá ne hohaʻa lahi ʻi heʻene leá peá ne feinga ke mahinoʻi pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e faʻahinga fakafeʻiloaki ko ení. 30 Ko ia naʻe pehē ʻe he ʻāngeló kiate ia: “ʻOua ʻe ilifia Mele, he kuo hōifua ʻa e ʻOtuá kiate koe. 31 Pea, vakai, te ke hoko ʻo feitama* pea te ke fāʻeleʻi mai ha tama tangata,+ pea te ke fakahingoa ia ko Sīsū.+ 32 ʻE hoko ʻa e tokotahá ni ko e lahi+ pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá,+ pea ko Sihova* ko e ʻOtuá te ne ʻoange kiate ia ʻa e taloni ʻo Tēvita ko ʻene tamaí,+ 33 pea te ne pule ko e Tuʻi ki he fale ʻo Sēkopé ʻo taʻengata, pea ko hono Puleʻangá ʻe ʻikai hano ngataʻanga.”+

34 Ka naʻe pehē ʻe Mele ki he ʻāngeló: “ʻE anga-fēfē ha hoko ʻa e meʻá ni, he kuo teʻeki ai ke u mohe* mo ha tangata?”+ 35 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: “ʻE hoko mai kiate koe ʻa e laumālie māʻoniʻoní,+ pea ʻe fakamalumalu koe ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māʻolungá. Pea ʻi he ʻuhinga ko iá, ko e tokotaha ʻe fanauʻí ʻe lau ia ʻoku māʻoniʻoni,+ ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.+ 36 Pea vakai, ko ʻIlisapesi ko ho kāingá kuó ne tuʻituʻia foki ʻi ha foha, ʻi heʻene taʻumotuʻá, pea ko hono māhina ono eni, ʻa e fefine naʻe lau ko e paʻá; 37 he ʻoku ʻikai ha meʻa kuo folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻe taʻemalava.”+ 38 Naʻe pehē leva ʻe Mele: “Vakai! Ko e kaunanga au ʻa Sihova!* Fakatauange ke hoko mai kiate au ʻo fakatatau ki hoʻo leá.” ʻI he meʻa ko iá naʻe mavahe leva ʻa e ʻāngeló meiate ia.

39 Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa Mele ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻo ne fononga fakavave atu ki he feituʻu moʻungaʻiá, ki ha kolo ʻo Siuta, 40 peá ne hū atu ki he fale ʻo Sākalaiá ʻo ne fakafeʻiloaki kia ʻIlisapesi. 41 Pea ʻi he fanongo ʻa ʻIlisapesi ki he fakafeʻiloaki ange ʻa Melé, naʻe hopohopo ʻa e kiʻi tama ʻi hono manavá, pea naʻe fonu ʻa ʻIlisapesi ʻi he laumālie māʻoniʻoní 42 pea naʻá ne kalanga leʻo-lahi: “Kuo faitāpuekina koe ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefiné, pea kuo faitāpuekina ʻa e fua ʻo ho manavá! 43 Ko ia ʻoku anga-fēfē ai ʻa ʻeku maʻu ʻa e monuú ni, ke haʻu kiate au ʻa e faʻē ʻa hoku ʻEikí? 44 He vakai, ʻi he ongo mai ʻa hoʻo fakafeʻiloakí ki hoku telingá, naʻe hopohopo ʻa e kiʻi tama ʻi hoku manavá ʻi he fiefia. 45 He fiefia foki ē mo e fefine ʻoku tuí, he ʻe fakahoko kakato ʻa e ngaahi meʻa ko ia kuo folofolaʻaki kiate ia meia Sihová.”*

46 Pea naʻe pehē ʻe Mele: “ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe heʻeku moʻuí ʻa Sihova,*+ 47 pea ʻoku ʻikai lava ke mapukepuke ʻa e fiefia lahi hoku laumālié ʻi he ʻOtuá ko hoku Fakamoʻuí,+ 48 koeʻuhi kuó ne hāngaifofonga mai ki heʻene kaunanga māʻulaló ni.+ He vakai, mei he taimí ni ʻo faai atu, ko e ngaahi toʻutangata kotoa pē te nau talaki ʻeku fiefiá,+ 49 koeʻuhi ko e Tokotaha mālohí kuó ne fai ha ngaahi ngāue lalahi maʻaku, pea ʻoku māʻoniʻoni hono huafá,+ 50 pea ʻi he toʻutangata ki he toʻutangata, ʻokú ne ʻaloʻofa ki he faʻahinga ko ia ʻoku manavahē kiate iá.+ 51 Kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue māfimafi ʻaki hono toʻukupú; kuó ne fakamovete atu ʻa e faʻahinga ʻoku hīkisia ʻa e taumuʻa ʻo honau lotó.+ 52 Kuó ne tuku ki lalo ʻa e kau tangata mafai māʻolungá mei he ngaahi taloní+ pea kuó ne hakeakiʻi ʻa e faʻahinga māʻulaló;+ 53 kuó ne mātuʻaki fakamākona ʻa e kau fiekaiá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei,+ pea kuó ne tuku ange atu ʻa e faʻahinga tuʻumālié ʻo taʻeʻiai haʻanau meʻa. 54 Kuó ne hoko mai ke tokoniʻi ʻa ʻIsileli ko ʻene sevānití, ʻi hono manatuʻi ʻa ʻene ʻaloʻofá,+ 55 ʻo hangē ko ia ko e meʻa naʻá ne folofolaʻaki ki heʻetau fanga kuí, kia ʻĒpalahame pea ki hono hakó,+ ʻo taʻengata.” 56 Naʻe nofo ʻa Mele mo ia ʻo māhina ʻe tolu nai peá ne toki foki ki hono ʻapí.

57 Naʻe hoko mai leva ʻa e taimi ke fāʻele ai ʻa ʻIlisapesí, pea naʻá ne fāʻeleʻi ha tama tangata. 58 Pea naʻe fanongo ʻa e ngaahi kaungāʻapí mo hono kāingá kuo fakalahi ʻe Sihova* ʻene ʻaloʻofá kiate ia, pea naʻa nau fiefia fakataha mo ia.+ 59 ʻI he ʻaho hono valú, naʻa nau haʻu ke kamu ʻa e kiʻi tamá,+ pea naʻe teu ke nau fakahingoa ia ki heʻene tamaí, kia Sākalaia. 60 Ka naʻe tali atu ʻe heʻene faʻeé ʻo pehē: “ʻIkai, ka ʻe ui ia ko Sione.” 61 ʻI he meʻá ni naʻa nau pehē kiate ia: “ʻOku ʻikai ha taha ʻi ho kāingá ʻoku ui ʻaki ʻa e hingoa ko ʻení.” 62 Naʻa nau ʻeke leva ki heʻene tamaí ʻi ha talanoa tuhutuhu pe naʻá ne lotó ke ui ia ko hai. 63 Ko ia naʻá ne kole ke ʻomi ha lauʻipapa peá ne tohi ai: “Ko Sione ʻa hono hingoá.”+ ʻI he meʻá ni naʻa nau ofoofo kotoa ai. 64 ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ava hono ngutú pea ʻatā hono ʻeleló ʻo ne kamata ke lea,+ ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá. 65 Pea naʻe tō ha manavahē ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga naʻe nofo ʻi honau feituʻú, pea naʻe kamata ke talanoaʻi holo ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi he feituʻu moʻungaʻia fakakātoa ʻo Siuteá. 66 Pea ko e faʻahinga kotoa naʻe fanongo aí naʻa nau ʻai ia ki honau lotó, ʻo nau pehē: “Ko e hā ʻe hoko ki ai ʻa e kiʻi tamá ni?” He naʻe ʻiate ia moʻoni ʻa e toʻukupu ʻo Sihová.*

67 Pea ko Sākalaia ko ʻene tamaí, naʻe fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, pea naʻá ne kikite, ʻo pehē: 68 “Ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova,* ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí,+ koeʻuhi kuó ne tokanga mai ki heʻene kakaí ʻo fakahaofi kinautolu.+ 69 Pea kuó ne fokotuʻu hake ha tokotaha faifakahaofi māfimafi*+ maʻatautolu ʻi he fale ʻo Tēvita ko ʻene sevānití,+ 70 hangē pē ko ia kuó ne folofolaʻaki fakafou ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni mei he kuonga muʻá,+ 71 ha fakamoʻui mei hotau ngaahi filí pea mei he nima ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku nau fehiʻa ʻiate kitautolú;+ 72 ke fakahāhā ʻa e ʻaloʻofá ʻi he fekauʻaki mo ʻetau fanga kuí pea ke manatu ki heʻene fuakava māʻoniʻoní,+ 73 ʻa e fuakava naʻá ne fai kia ʻĒpalahame ko ʻetau kuí,+ 74 ke ʻomai kiate kitautolu, ʻi he hili hono fakahaofi kitautolu mei he nima ʻo e ngaahi filí, ʻa e monū ʻo hono fakahoko taʻemanavahē ʻa e ngāue toputapu kiate iá 75 ʻaki ʻa e mateaki mo e māʻoniʻoni ʻi hono ʻaó ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahó. 76 Ka ko e meʻa kiate koé, kiʻi tama, ʻe ui koe ko ha palōfita ʻa e Fungani Māʻolungá, he te ke ʻalu muʻomuʻa ʻia Sihova* ke teuteu hono ngaahi halá,+ 77 ke ʻoatu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e fakamoʻuí ki hono kakaí ʻaki hono fakamolemoleʻi ʻa ʻenau ngaahi angahalá,+ 78 koeʻuhi ko e manavaʻofa kaungāongoʻi ʻa hotau ʻOtuá. Ko e manavaʻofa ko eni mei ʻolungá ʻe hangē ia ko e maama ʻoku malama mai ʻi he mafoa ʻa e atá, 79 ke fakamaama ʻa e faʻahinga ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí mo e malumalu ʻo e maté+ pea ke tataki hotau vaʻé ʻi he hala ʻo e melinó.”

80 Pea naʻe tupu hake ʻa e kiʻi tamá ʻo ne hoko ʻo mālohi ʻi he laumālié,* pea naʻá ne nofo ʻi he toafá ʻo aʻu ki he ʻaho naʻá ne fakahaaʻi atu ai ia ki ʻIsilelí.

2 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko iá naʻe ʻalu atu ai ha tuʻutuʻuni meia Sisa ʻAokositusi ke lēsisita ʻa e kakai kotoa pē ʻo e māmaní. 2 (Ko e fuofua lēsisita ko ení naʻe fakahoko ia ʻi he taimi naʻe kōvana ai ʻa Kuliniasi ʻi Sīliá.) 3 Pea naʻe fononga ʻa e kakaí kotoa ke lēsisita kinautolu, ʻa e tokotaha taki taha ki hono kolo ʻoʻona. 4 Pehē foki, naʻe ʻalu hake ʻa Siosifa+ mei Kāleli, mei he kolo ko Nāsaletí, ki Siutea, ki he kolo ʻo Tēvitá, ʻa ia ʻoku ui ko Pētelihemá,+ koeʻuhi ko e mēmipa ia ʻo e fale mo e fāmili ʻo Tēvitá. 5 Naʻá ne ʻalu ke lēsisita ia mo Mele, ʻa ia kuo foaki kiate ia ʻi he mali ʻo hangē ko ʻena aleapaú+ pea naʻá ne mei fāʻele.+ 6 Lolotonga ʻena ʻi aí, naʻe hoko mai ʻa e taimi kiate ia ke ne fāʻele aí. 7 Pea naʻá ne fāʻeleʻi ʻa ʻene tamá, ʻa e ʻuluaki tamá,+ pea naʻá ne takai ʻaki ia ha ngaahi konga tupenu ʻo ne fakatokoto ia ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú,+ koeʻuhi naʻe ʻikai ha loki maʻanautolu ʻi he feituʻu talifonongá.

8 Naʻe ʻi ai foki ʻi he vahefonua ko iá ʻa e kau tauhi-sipi naʻa nau nofo ʻi tuʻa ʻi he poʻulí ʻo leʻohi ʻenau tākangá. 9 Fakafokifā naʻe tuʻu ʻi honau ʻaó ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová,* pea naʻe malama takatakai ʻiate kinautolu ʻa e lāngilangi ʻo Sihová,* pea naʻa nau hoko ʻo manavahē lahi ʻaupito. 10 Ka naʻe pehē ʻe he ʻāngeló kiate kinautolu: “ʻOua ʻe ilifia, he vakai, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ha ongoongo lelei ʻe fiefia lahi ai ʻa e kakai kotoa pē. 11 He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻi he kolo ʻo Tēvitá+ ha fakamoʻui,+ ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.+ 12 Pea ko ha fakaʻilonga eni kiate kimoutolu: Te mou ʻilo ha kiʻi valevale ʻoku takatakai ʻaki ha ngaahi konga tupenu pea ʻoku tokoto ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú.” 13 Fakafokifā pē naʻe ʻi ai fakataha mo e ʻāngeló ha fuʻu tokolahi ʻo e kongakau fakahēvaní,+ ʻo nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá mo pehē: 14 “Ke ʻa e ʻOtua ʻi langi taupotú ʻa e lāngilangí, pea ko e melinó ki māmani ki he kakai ʻoku hōifua ki aí.”

15 Ko ia ʻi he mavahe ʻa e kau ʻāngeló meiate kinautolu ki hēvaní, naʻe kamata ke fepehēʻaki ʻe he kau tauhi-sipí: “Fei mo tau ʻalu leva ki Pētelihema ʻo mamata ʻi he meʻa kuo hokó, ʻa ia kuo fakaʻilo ʻe Sihova* kiate kitautolú.” 16 Pea naʻa nau ʻalu fakavave atu ʻo ʻilo ʻa Mele mo Siosifa, pea mo e kiʻi valevalé ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú. 17 Pea ʻi heʻenau sio ki he meʻá ni, naʻa nau fakahaaʻi ange ʻa e pōpoaki naʻe tala kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e kiʻi tamá ni. 18 Pea ko kinautolu kotoa naʻe fanongo ki aí naʻa nau ofoofo ʻi he meʻa kuo tala kiate kinautolu ʻe he kau tauhi-sipí, 19 ka naʻe kamata ke tukulotoʻi ʻe Mele ʻa e ngaahi leá ni kotoa, ʻo ne fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni.+ 20 Naʻe foki leva ʻa e kau tauhi-sipí, ʻo nau fakalāngilangiʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e meʻa kotoa naʻa nau fanongo mo mamata aí, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe tala kiate kinautolú.

21 ʻI he hili ʻa e ʻaho ʻe valu, ʻi he hoko mai ʻa e taimi ke kamu iá,+ naʻe fakahingoa ia ko Sīsū, ʻa e hingoa naʻe ʻoange ʻe he ʻāngeló ki muʻa ʻi hono tuʻituʻiaʻi iá.+

22 Pehē foki, ʻi he hoko mai ʻa e taimi ki hono fakamaʻa kinaua ʻo fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé,+ naʻá na ʻohake ʻa e kiʻi tamá ki Selusalema ke fakahaaʻi atu ia ʻi he ʻao ʻo Sihová,* 23 ʻo hangē tofu pē ko ia kuo tohi ʻi he Lao ʻa Sihová:* “Ko e ʻuluaki tama tangata kotoa pē* kuo pau ke fakamavaheʻi ia maʻa Sihova.”*+ 24 Pea naʻá na fai ha feilaulau ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Lao ʻa Sihová:* “Ko ha ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua.”+

25 Pea vakai, naʻe ʻi ai ha tangata ʻi Selusalema ko Simione hono hingoá, pea ko e tangatá ni naʻe māʻoniʻoni mo manavahē-ʻOtua, pea naʻá ne tatali ki he taimi ʻo e fakafiemālie ʻo ʻIsilelí,+ pea naʻe ʻiate ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní. 26 ʻIkai ko ia pē, kuo fakahaaʻi fakaʻotua kiate ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻo pehē ʻe ʻikai te ne hokosia ʻa e maté, kae ʻoua kuó ne mamata ki he Kalaisi kuo fekauʻi mai ʻe Sihová.* 27 ʻI he tataki ʻa e laumālié, naʻá ne haʻu ki he temipalé ʻi he taimi ko ení, pea ʻi hono ʻomai ʻe he ongo mātuʻá ʻa e kiʻi tama ko Sīsuú ke fai kiate ia ʻa e ouau ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe angaʻaki ʻi he Laó,+ 28 naʻá ne fua ʻa e kiʻi tamá peá ne fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻo ne pehē: 29 “ʻEiki Hau, kuó ke tuku eni ʻa hoʻo tamaioʻeikí ke ʻalu fiemālie+ ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá, 30 koeʻuhi kuo mamata ʻa hoku matá ki he tokotaha te ne ʻomi ʻa e fakamoʻuí+ 31 ʻa ia kuó ke teuteu ʻi he ʻao ʻo e ngaahi kakai kotoa pē,+ 32 ko ha maama+ ki hono toʻo ʻa e pūlou mei he ngaahi puleʻangá+ pea mo ha lāngilangiʻanga ʻo ho kakai ko ʻIsilelí.” 33 Pea naʻe hanganaki fifili ʻa e tamai mo e faʻē ʻa e kiʻi tamá ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻo kau kiate iá. 34 Pehē foki, naʻe tāpuakiʻi kinaua ʻe Simione peá ne pehē kia Mele, ko e faʻē ʻa e kiʻi tamá: “Vakai! Ko e kiʻi tamá ni kuo fakanofo ke tuʻunga ai ʻa e tō+ mo e toe mālanga hake ʻa e tokolahi ʻi ʻIsileli+ pea ko ha fakaʻilonga ke fai ha laukovi ki ai,+ 35 (ʻio, ʻe tuiʻi ha heletā lōloa ʻo ʻasi ʻiate koe),+ koeʻuhi ke fakahā ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ʻa e loto ʻo e tokolahi.”

36 ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻi ai ʻa e palōfita fefine, ko ʻAna ko e ʻofefine ʻo Fanueli, ʻo e matakali ʻo ʻĀselí. Ko e fefiné ni naʻe taʻumotuʻa pea naʻe nofo mo hono husepānití ʻi he taʻu ʻe fitu ʻi he hili ʻena malí,* 37 pea ko ha uitou ia ko hono taʻu 84 ʻeni. Naʻá ne ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻo ne fai ʻa e ngāue toputapú ʻi he pō mo e ʻaho fakataha mo e ʻaukai mo e hū tōtōaki. 38 ʻI he houa tofu pē ko iá, naʻá ne fakaofi mai ʻo kamata ʻoatu ʻa e fakamālō ki he ʻOtuá pea lea fekauʻaki mo e kiʻi tamá ki he kotoa ʻo e faʻahinga naʻe tatali ki he fakahaofi ʻo Selusalemá.+

39 Ko ia ʻi heʻena fakahoko kotoa ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki he Lao ʻa Sihová,*+ naʻá na foki ki Kāleli ki hona koló tonu, ʻa Nāsaleti.+ 40 Pea naʻe hokohoko atu ʻa e tupu ʻa e kiʻi tamá mo ʻene fakaʻaʻau ke mālohí, ʻo ne fonu ʻi he poto, pea naʻe hokohoko atu ʻa e ʻiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.+

41 Pea ko ʻene ongo mātuʻá naʻá na angaʻaki ʻa e ʻalu ʻi he taʻu ki he taʻu ki Selusalema ki he kātoanga ʻo e Pāsová.*+ 42 Pea ʻi heʻene taʻu 12, naʻa nau ʻalu hake ki he kātoangá ʻo hangē ko ia naʻa nau angaʻakí.+ 43 ʻI he ʻosi ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e kātoangá pea nau fokí, naʻe nofo pē ʻa e tamasiʻi ko Sīsuú ʻi Selusalema, pea naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻe heʻene ongo mātuʻá. 44 ʻI heʻena mahalo ʻokú ne kau fakataha mai mo e kau fonongá, naʻe ʻosi atu ʻa e fononga ʻi ha ʻaho kakato, peá na toki kamata kumi holo ia ʻi he lotolotonga ʻo e kāingá mo e ngaahi mahení. 45 Ka ʻi he ʻikai ke maʻu iá, naʻá na foki ki Selusalema ʻo na kumi tōtōivi kiate ia. 46 Pea ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe tolu naʻá na maʻu ia ʻi he temipalé, ʻokú ne tangutu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau faiakó ʻo fanongo mo ʻeke kiate kinautolu ha ngaahi fehuʻi. 47 Ka ko e faʻahinga kotoa naʻe fanongo kiate iá naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.+ 48 ʻI he sio leva kiate ia ʻa ʻene ongo mātuʻá, naʻá na moʻutāfuʻua, pea naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé kiate ia: “Tama, ko e hā naʻá ke fai pehē ai kiate kimauá? Ko hoʻo tamaí eni mo au kuó ma kumi kiate koe mo e loto-hohaʻa lahi.” 49 Ka naʻá ne pehē kiate kinaua: “Ko e hā naʻá mo kumi ai aú? ʻIkai naʻá mo ʻilo kuo pau ke u ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí?”+ 50 Kae kehe, naʻe ʻikai te na mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki kiate kinauá.

51 Pea naʻá ne ʻalu hifo mo kinaua ʻo nau foki ki Nāsaleti, pea naʻe hokohoko atu ʻene anganofo* kiate kinauá.+ Pehē foki, naʻe mātuʻaki tauhi ʻe heʻene faʻeé ʻa e ngaahi leá ni kotoa ʻi hono lotó.+ 52 Pea naʻe tupu hake ʻa Sīsū pea fakautuutu ʻa hono potó mo e leleiʻia ai ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.

3 ʻI he taʻu hono 15 ʻo e pule ʻa Sisa Taipilioó, ʻi he taimi naʻe kōvana ai ʻa Ponitō Pailato ʻi Siuteá, pea pule ʻa Hēlota*+ ʻi he vahefonua ʻo Kālelí, pea pule ʻa Filipe ko hono tokouá ʻi he vahefonua ʻo ʻAitulia mo Telakonaitisí, pea pule ʻa Lisaniasi ʻi he vahefonua ʻo ʻApiliné, 2 ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e ʻeiki taulaʻeiki ko ʻĀnasi pea mo Kaiafasí,+ naʻe hoko mai ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kia Sione+ ko e foha ʻo Sākalaiá ʻi he toafá.+

3 Ko ia naʻá ne ʻalu ki he kotoa ʻo e fonua takatakai ki Sioataní, ʻo malangaʻi ʻa e papitaisó ko e fakaʻilonga ʻo e fakatomala ki he fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá,+ 4 hangē tofu pē ko ia kuo hiki ʻi he tohi ʻo e ngaahi lea ʻa ʻAisea ko e palōfitá: “ʻOku ʻi ai ha leʻo ʻo ha taha ʻoku kalanga ʻi he toafá: ‘Mou teuteu ʻa e ʻalunga ʻo Sihová!* ʻAi ʻa hono ngaahi halá ke hangatonu.+ 5 Ko e teleʻa kotoa pē kuo pau ke tanu, pea ko e moʻunga mo e foʻi māʻolunga kotoa pē ke holoki; ko e ngaahi hala pikopikó kuo pau ke ʻai ke hangatonu, pea ko e ngaahi hala tokakoví ke ʻai ke tokalelei; 6 pea ko e kakano kotoa pē* te nau sio ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.’”*+

7 Ko ia naʻe kamata ke ne lea ki he fuʻu kakai naʻe haʻu ke ne papitaisó: “ʻA e hako ʻo e fanga ngata huhu kona, ko hai ia naʻe fakatokanga atu kiate kimoutolu ke mou hola mei he houhau ʻoku tuʻunuku maí?+ 8 Ko ia ai, mou fua ʻo taau mo e fakatomalá. ʻOua naʻa mou kamata pehē ʻi homou lotó, ‘Ko ʻemau tamaí ko ʻĒpalahame.’ He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ke fokotuʻu hake mei he ngaahi maká ni ha fānau maʻa ʻĒpalahame. 9 Ko e moʻoni, kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e tokí ki he tefito ʻo e ʻuluʻakaú. Ko ia, ko e fuʻu ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai ke fua leleí ʻe tā ia ʻo laku ki he afí.”+

10 Pea naʻe ʻeke ange ʻe he fuʻu kakaí kiate ia: “Ko e hā leva te mau faí?” 11 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Tuku ki he tangata ʻoku ua hono kofú* ke ne vahevahe mo e tangata ʻoku halá, pea tuku ki he tokotaha ʻoku ʻi ai ʻene meʻa ke kaí ke ne fai ʻa e meʻa tatau.”+ 12 Naʻa mo e kau tānaki tukuhaú naʻa nau omi ke papitaiso,+ pea nau pehē kiate ia: “Faiako, ko e hā te mau faí?” 13 Naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOua te mou kounaʻi* ha meʻa lahi ange ʻi he totongi totonu ʻo e tukuhaú.”+ 14 Pehē foki, ko e faʻahinga ko ia ʻi he ngāue fakakautaú naʻa nau ʻeke kiate ia: “Ko e hā te mau faí?” Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOua te mou fai ha faʻao fakamālohi mei ha taha pē pe tukuakiʻi loi ha taha pē,+ ka ke mou fiemālie pē ʻi homou ngaahi ʻinasí.”*

15 ʻI he lolotonga ʻa e ʻamanaki ʻa e kakaí ki he Kalaisí pea nau fakaʻuhinga kotoa ʻi honau lotó ʻo fekauʻaki mo Sione, “Ko e Kalaisí nai ia?”+ 16 Naʻe ʻoatu ʻe Sione ʻa e talí, ʻo ne pehē ki he faʻahinga kotoa: “Ko au, ʻi heʻeku tafaʻakí, ʻoku ou papitaiso kimoutolu ʻaki ʻa e vaí, ka ʻoku haʻu ʻa e tokotaha ʻoku mālohi ange ia ʻiate au, ʻoku ʻikai te u taau ke u vete ʻa e haʻi ʻo hono senitoló.+ Te ne papitaiso kimoutolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea ʻaki ʻa e afi.+ 17 Ko ʻene sāvolo ʻauʻau uité ʻoku ʻi hono nimá ke fakamaʻa ʻosi ʻaki ʻene ʻauʻauʻanga uité pea ke tānaki ʻa e uité ki hono feleokó,* ka ko e kafukafú te ne tutu ia ʻi he afi ʻa ia ʻe ʻikai lava ke tāmateʻi.”

18 Naʻá ne toe ʻoatu ha ngaahi enginaki lahi kehe pea hokohoko atu hono talaki ʻa e ongoongo leleí ki he kakaí. 19 Ka ko Hēlota ko e pule ʻi he vahefonuá, koeʻuhi ko hono valokiʻi ia ʻe Sione ʻi he fekauʻaki mo Helotiasi ko e uaifi ʻo hono tokouá pea ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fulikivanu kotoa naʻe fai ʻe Hēlotá, 20 naʻá ne toe tānaki atu ki he ngaahi ngāue kotoa ko iá ʻa e meʻá ni: Naʻá ne lokaʻi ʻa Sione ʻi he pilīsoné.+

21 Ko ia, ʻi he papitaiso kotoa ʻa e kakaí, naʻe papitaiso foki mo Sīsū.+ ʻI heʻene fai ha lotu, naʻe fakaava hifo ʻa e langí,+ 22 pea naʻe ʻalu hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate ia ʻi he sino hangē ha lupé, pea naʻe ongo mai ha leʻo mei he langí: “Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.”+

23 ʻI he kamata ʻe Sīsū+ ʻa ʻene ngāué, naʻá ne taʻu 30 nai,+ ko e foha ia, hangē ko ia naʻe ʻiloʻi ʻakí,

ʻo Siosifa,+

ko e foha ʻo Hēlai,

24 ko e foha ʻo Matati,

ko e foha ʻo Līvai,

ko e foha ʻo Melikai,

ko e foha ʻo Sianai,

ko e foha ʻo Siosifa,

25 ko e foha ʻo Matataiasi,

ko e foha ʻo ʻĒmosi,

ko e foha ʻo Nēhumi,

ko e foha ʻo ʻEsilai,

ko e foha ʻo Nakai,

26 ko e foha ʻo Maʻati,

ko e foha ʻo Matataiasi,

ko e foha ʻo Semaini,

ko e foha ʻo Sioseki,

ko e foha ʻo Siota,

27 ko e foha ʻo Sioanani,

ko e foha ʻo Lesa,

ko e foha ʻo Seluipēpeli,+

ko e foha ʻo Saletili,+

ko e foha ʻo Nēlai,

28 ko e foha ʻo Melikai,

ko e foha ʻo ʻĀtai,

ko e foha ʻo Kōsame,

ko e foha ʻo ʻElimatami,

ko e foha ʻo ʻEa,

29 ko e foha ʻo Sīsū,

ko e foha ʻo ʻEliese,

ko e foha ʻo Siolimi,

ko e foha ʻo Matati,

ko e foha ʻo Līvai,

30 ko e foha ʻo Simioni,

ko e foha ʻo Siutasi,

ko e foha ʻo Siosifa,

ko e foha ʻo Sionami,

ko e foha ʻo ʻIlaiakimi,

31 ko e foha ʻo Melea,

ko e foha ʻo Mena,

ko e foha ʻo Matata,

ko e foha ʻo Nētane,+

ko e foha ʻo Tēvita,+

32 ko e foha ʻo Sese,+

ko e foha ʻo ʻŌpeti,+

ko e foha ʻo Pōasi,+

ko e foha ʻo Salemone,+

ko e foha ʻo Naʻasoni,+

33 ko e foha ʻo ʻAminatape,

ko e foha ʻo ʻAlanai,

ko e foha ʻo Hesiloni,

ko e foha ʻo Pēlesi,+

ko e foha ʻo Siuta,+

34 ko e foha ʻo Sēkope,+

ko e foha ʻo ʻAisake,+

ko e foha ʻo ʻĒpalahame,+

ko e foha ʻo Tela,+

ko e foha ʻo Nēhoa,+

35 ko e foha ʻo Sēluki,+

ko e foha ʻo Leʻu,+

ko e foha ʻo Pēleki,+

ko e foha ʻo ʻEpa,+

ko e foha ʻo Sila,+

36 ko e foha ʻo Kānani,

ko e foha ʻo ʻAfakisate,+

ko e foha ʻo Semi,+

ko e foha ʻo Noa,+

ko e foha ʻo Lēmeki,+

37 ko e foha ʻo Mētuisela,+

ko e foha ʻo ʻĪnoke,

ko e foha ʻo Sēleti,+

ko e foha ʻo Mahalalieli,+

ko e foha ʻo Kānani,+

38 ko e foha ʻo ʻĪnosi,+

ko e foha ʻo Seti,+

ko e foha ʻo ʻĀtama,+

ko e foha ʻo e ʻOtuá.

4 Pea ko Sīsū, ʻi heʻene fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne mavahe mei Sioatani, pea naʻe taki holo ia ʻe he laumālié ʻi he toafá+ 2 ʻi he ʻaho ʻe 40, ʻo ʻahiʻahiʻi ia ʻe he Tēvoló.+ Pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, ko ia ʻi he hili ʻa e ngaahi ʻaho ko iá, naʻá ne ongoʻi fiekaia. 3 ʻI he meʻá ni naʻe pehē ʻe he Tēvoló kiate ia: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, lea ki he maká ni ke hoko ko e mā.” 4 Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū kiate ia: “Kuo tohi, ‘Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá ʻo ʻikai ʻi he maá pē.’”+

5 Ko ia naʻá ne ʻohake ia ʻo ne fakaʻaliʻali ange kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻi ha foʻi mōmeniti pē.+ 6 Naʻe pehē ange leva ʻe he Tēvoló kiate ia: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí, koeʻuhi kuo tuku mai ia kiate au,+ pea ʻilonga ʻa ia ʻoku ou loto ki aí, ʻoku ou foaki ia kiate ia. 7 Ko ia ai, kapau te ke fai mai ha lotu kiate au, ʻe ʻaʻau kotoa ia.” 8 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Kuo tohi, ‘Ko Sihova* ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’”+

9 Naʻá ne taki leva ia ki Selusalema ʻo ne fokotuʻu ia ʻi he ʻā* ʻo e funga temipalé ʻo ne pehē kiate ia: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, hopo ki lalo mei heni,+ 10 he kuo tohi, ‘Te ne tuku atu ha fekau ki heʻene kau ʻāngeló koeʻuhiā ko koe, ke maluʻi koe,’ 11 pea, ‘Te nau hapai koe ʻi honau nimá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa pā ho vaʻé ki ha maka.’”+ 12 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia, “Kuo folofolaʻaki: ‘Kuo pau ke ʻoua te ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova* ko ho ʻOtuá.’”+ 13 Ko ia ʻi he ʻosi ʻa e ʻahiʻahi kotoa naʻe fai ʻe he Tēvoló, naʻá ne mavahe meiate ia kae ʻoua ke ʻi ai ha toe taimi faingamālie.+

14 Naʻe foki leva ʻa Sīsū ki Kāleli+ ʻi he mālohi ʻo e laumālié. Pea naʻe mafola atu ha ngaahi ongoongo lelei fekauʻaki mo ia ʻi he kotoa ʻo e fonuá takatakai. 15 Pehē foki, naʻe kamata ke ne faiako ʻi honau ngaahi sinakoké, pea naʻe fakalāngilangiʻi ia ʻe he tokotaha kotoa.

16 Naʻá ne ʻalu atu leva ki Nāsaleti,+ ʻa ia naʻe tauhi hake ai iá, pea fakatatau ki he meʻa naʻá ne anga ki ai ʻi he ʻaho Sāpaté,* naʻá ne hū ki he sinakoké+ pea naʻá ne tuʻu hake ke lau ʻa e Folofolá. 17 Ko ia naʻe ʻoange kiate ia ʻa e takainga tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá, pea naʻá ne fakaava ʻa e takainga tohí ʻo ne ʻilo ʻa e feituʻu ʻa ia naʻe tohi ai: 18 “ʻOku ʻiate au ʻa e laumālie ʻo Sihová,* koeʻuhi naʻá ne pani au ke u talaki ʻa e ongoongo leleí ki he masivá. Naʻá ne fekauʻi mai au ke u fanongonongo ha tauʻatāina ki he pōpulá mo fakaʻā ʻa e mata ʻo e kuí, ke tuku ange atu ke tauʻatāina ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻiá,+ 19 ke malangaʻi ʻa e taʻu ʻo e hōifua ʻa Sihová.”*+ 20 Naʻá ne takatakai leva ʻa e takainga tohí, ʻo ne fakafoki ia ki he tokotaha tauhí, peá ne tangutu hifo; pea naʻe sio fakamamaʻu kiate ia ʻa e mata ʻo kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he sinakoké. 21 Pea naʻá ne kamata lea kiate kinautolu: “Kuo fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻa e folofola ko eni kuo mou toki fanongo ki aí.”+

22 Pea naʻa nau kamata kotoa ke fai ha fakamoʻoni lelei ʻo fekauʻaki mo ia mo ofoofo ʻi he ngaahi lea mālie naʻe ʻalu atu mei hono ngutú,+ pea nau pehē: “ʻIkai ko ha foha eni ʻo Siosifa?”+ 23 ʻI he meʻá ni naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai ha veiveiua te mou ngāueʻaki mai kiate au ʻa e leá ni, ‘Toketā, faitoʻo koe. Fai foki ʻi heni ʻi ho feituʻu tupuʻangá ʻa e ngaahi meʻa kuo mau fanongo naʻe fai ʻi Kāpaneumé.’”+ 24 Ko ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai tali lelei ha palōfita ʻi hono feituʻu tupuʻangá.+ 25 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu: Naʻe tokolahi ʻa e kau uitou ʻi ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻIlaisiaá ʻi he taimi naʻe tāpuni ai ʻa e langí ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono, pea naʻe hoko mai ha fuʻu honge lahi ki he kotoa ʻo e fonuá.+ 26 Neongo ia, naʻe ʻikai ke fekauʻi atu ʻa ʻIlaisiā ki ha taha ʻo e kau fefine ko iá, ka ki ha uitou ʻi Salepita ʻi he fonua ʻo Saitoní.+ 27 Pehē foki, naʻe tokolahi ʻa e kau kilia ʻi ʻIsileli ʻi he taimi ʻo ʻIlaisa ko e palōfitá; ka naʻe ʻikai ke fakamaʻa* ha taha ʻo kinautolu, ka ko Neamani pē ko e Sīliá.”+ 28 Ko e kotoa leva ʻo e faʻahinga naʻa nau fanongo ʻi he ngaahi meʻa ko ení ʻi he sinakoké naʻa nau ʻita lahi,+ 29 pea nau mālanga hake ʻo ʻave fakavave atu ia ki tuʻa mei he koló, pea nau taki ia ki he ngungutu ʻo e moʻunga ʻa ia naʻe langa ai honau koló, koeʻuhí ke fakalofa hifo ia ai. 30 Ka naʻá ne laka atu ʻi honau lotolotongá ʻo hoko atu ʻene fonongá.+

31 Pea naʻá ne ʻalu hifo ki Kāpaneume, ko ha kolo ʻo Kāleli. Pea naʻá ne faiako kiate kinautolu ʻi he Sāpaté,+ 32 pea naʻa nau fakatumutumu ʻi heʻene founga faiakó,+ koeʻuhi naʻá ne lea fakataha mo e mafai. 33 Naʻe ʻi he sinakoké ʻi he taimi ko ení ha tangata naʻe ʻi ai ha laumālie, ko ha tēmeniō taʻemaʻa, pea naʻá ne kaikaila leʻo-lahi:+ 34 “Ei! Ko e hā haʻamau kaunga kiate koe, Sīsū ko e Nāsaletí?+ Naʻá ke haʻú ke fakaʻauha kimautolu? ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻe au koe, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni koe ʻa e ʻOtuá.”+ 35 Ka naʻe valokiʻi ia ʻe Sīsū, ʻo ne pehē: “Fakalongolongo, pea hū mai ki tuʻa meiate ia.” Ko ia ʻi he hili hono lī ki lalo ʻe he tēmenioó ʻa e tangatá ʻi honau lotolotongá, naʻá ne hū mai ki tuʻa meiate ia ʻo ʻikai te ne fakamamahiʻi ia. 36 ʻI he meʻá ni naʻa nau ofo hono kotoa pea kamata ke nau fepehēʻaki: “Ko e hā ʻa e faʻahinga lea ko ení? He ʻi he mafai mo e mālohi ʻokú ne fekauʻi atu ai ʻa e ngaahi laumālie ʻulí, pea ʻoku nau hū atu ki tuʻa!” 37 Ko ia naʻe hokohoko atu ʻa e mafola ʻa e ongoongo ʻo kau kiate iá ki he potu kotoa pē ʻo e fonuá takatakai.

38 ʻI he hili ʻene mavahe mei he sinakoké, naʻá ne hū ki he ʻapi ʻo Saimoné. ʻI he taimi ko ení, naʻe puke ʻa e faʻē ʻa e uaifi ʻo Saimoné ʻi he mofi lahi, pea naʻa nau kole kiate ia ke ne tokoniʻi ʻa e fefiné.+ 39 Ko ia naʻá ne tuʻu atu ʻo hanga hifo kiate ia ʻo ne faituʻutuʻuni ki he mofí, pea naʻe matafi atu ia meiate ia. Naʻe tuʻu hake leva ʻa e fefiné ʻi he taimi ko iá ʻo ne kamata tokangaʻi kinautolu.

40 Ka ʻi he tō ʻa e laʻaá, ko e faʻahinga kotoa naʻe ʻi ai ʻenau kakai naʻe puke ʻi he ngaahi mahaki kehekehé naʻa nau ʻomai kinautolu kiate ia. ʻI heʻene hilifaki hono ongo nimá ki he tokotaha taki taha, naʻá ne fakamoʻui kinautolu.+ 41 Naʻe hū foki ki tuʻa ʻa e fanga tēmenioó mei he tokolahi, pea nau kalanga ʻo pehē: “Ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá.”+ Ka ʻi hono valokiʻi kinautolú, naʻe ʻikai ai te ne tuku ke nau lea,+ he naʻa nau ʻiloʻi ko e Kalaisí ia.+

42 Kae kehe, ʻi heʻene ʻaho haké naʻá ne mavahe mei ai ʻo ne ʻalu ki ha potu lala.+ Ka naʻe kamata ke kumi holo ia ʻe he fuʻu kakaí ʻo nau aʻu mai ki he feituʻu naʻá ne ʻi aí, pea naʻa nau feinga ke taʻofituʻu ia ke ʻoua te ne ʻalu meiate kinautolu. 43 Ka naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Kuo pau foki ke u talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi kolo kehé, koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻe fekauʻi mai ai aú.”+ 44 Ko ia naʻá ne ʻalu atu ai ʻo malanga ʻi he ngaahi sinakoke ʻo Siuteá.

5 ʻI he taimi ʻe taha ʻi he fetaʻotaʻomi mai ʻa e fuʻu kakaí kiate ia mo nau fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne tuʻu ʻi he veʻe vai ko Kenesaletí.*+ 2 Pea naʻá ne sio ki ha ongo vaka naʻe toho ʻi he veʻe vaí, ka ko e kau tangata toutaí naʻa nau hifo mei ai ʻo fō ʻenau ngaahi kupengá.+ 3 ʻI heʻene heka ki ha taha ʻo e ongo vaká, ʻa ia ko e vaka ʻo Saimoné, naʻá ne kole kiate ia ke kiʻi tukutuku siʻi atu mei ʻuta. Pea naʻá ne tangutu hifo leva, ʻo ne kamata faiako ki he fuʻu kakaí mei he vaká. 4 ʻI he ʻosi ʻene leá, naʻá ne pehē kia Saimone: “Tukutuku atu ki he lolotó, pea mou tuku hifo homou ngaahi kupengá ke maʻu ha ika.” 5 Ka naʻe tali ange ʻe Saimone: “Faiako, ne mau fakaongosia ʻi he pō kakato mo e halaʻatā ha meʻa,+ ka ʻi hoʻo fekaú te u tuku hifo ʻa e ngaahi kupengá.” 6 Ko ia ʻi heʻenau fai ení, naʻa nau maʻu* ai ha fuʻu potanga ika lahi fau. Ko hono moʻoní, naʻe kamata ke mahae ʻenau ngaahi kupengá.+ 7 Ko ia naʻa nau taʻalo ki honau kaungā-toutai ʻi he vaka ʻe tahá ke nau haʻu ʻo tokoni kiate kinautolu, pea naʻa nau haʻu ʻo fakafonu fakatouʻosi ʻa e ongo vaká, ʻo na kamata ai ke ngoto. 8 ʻI he sio ki he meʻá ni, naʻe tō foʻohifo atu ʻa Saimone Pita ki he tui ʻo Sīsuú, ʻo pehē: “Mavahe atu muʻa meiate au, ʻEiki, he ko ha tangata angahalaʻia au.” 9 He naʻá ne moʻutāfuʻua mo e faʻahinga kotoa naʻe ʻiate iá ʻi he ika naʻa nau maʻú, 10 pea naʻe pehē pē mo Sēmisi mo Sione, ko e ongo foha ʻo Sēpetí,+ ʻa ia ko e ongo kaungā-toutai ʻo Saimoné. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū kia Saimone: “Tuku e ilifiá. Mei he taimí ni ʻo faai atu te ke pō tangata* moʻui.”+ 11 Ko ia naʻa nau ʻomai ʻa e ongo vaká ki ʻuta pea nau liʻaki ʻa e meʻa kotoa, pea nau muimui ʻiate ia.+

12 ʻI ha toe taimi ʻe taha lolotonga ʻene ʻi he taha ʻo e ngaahi koló, vakai, naʻe ʻi ai ha tangata naʻe kāpui ʻe he kiliá! ʻI heʻene fakatokangaʻi atu ʻa Sīsuú, naʻá ne tō foʻohifo ʻo kōlenga kiate ia: “ʻEiki, kapau te ke loto pē ki ai, ʻe lava ke ke ʻai au ke u maʻa.”+ 13 Ko ia ʻi heʻene mafao atu hono nimá, naʻá ne ala kiate ia, ʻo ne pehē: “ʻOku ou loto ki ai! Ke ke maʻa.” Naʻe puli atu leva ʻa e kiliá meiate ia.+ 14 Naʻá ne ʻoange leva ki he tangatá ʻa e tuʻutuʻuni ke ʻoua te ne tala ki ha taha: “Ka ke ʻalu ʻo fakahā koe ki he taulaʻeikí, pea ʻoatu ha feilaulau ki hono fakamaʻa ʻoʻoú, ʻo hangē pē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mōsesé,+ ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu.”+ 15 Ka ko e ongoongo ʻo kau kiate iá naʻe hokohoko atu ai pē ʻene mafolá, pea naʻe faʻa fakatahataha mai ha fuʻu kakai tokolahi ke fanongo pea ke fakamoʻui kinautolu mei honau ngaahi alangamahakí.+ 16 Kae kehe, naʻá ne faʻa ʻalu ki he ngaahi feituʻu maomaonganoá ʻo lotu.

17 ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻaho ko iá lolotonga ʻene faiakó, naʻe tangutu ai ʻa e kau Fālesí mo e kau faiako ʻo e Laó ʻa ia naʻa nau haʻu mei he kolo kotoa pē ʻo Kāleli mo Siuteá pea mei Selusalema; pea naʻe ʻiate ia ʻa e mālohi ʻo Sihová* ke ne faifakamoʻui ʻaki.+ 18 Pea vakai, naʻe fata mai ʻe ha kau tangata ha tangata mamatea ʻi ha meʻa-fata, pea naʻa nau feinga ke ʻomi ia ki loto ʻo tuku atu ʻi he ʻao ʻo Sīsuú.+ 19 Ko ia ʻi he ʻikai ke maʻu ha founga ke ʻomi ai ia ki loto koeʻuhi ko e fuʻu kakaí, naʻa nau kaka hake ki he ʻató ʻo nau tukutuku hifo ia ʻi he meʻa-fatá ʻi ha foʻi ava naʻa nau avangi ʻi he ʻató ki he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe ʻi muʻa ʻia Sīsuú. 20 ʻI heʻene sio ki heʻenau tuí, naʻá ne pehē: “Tangata, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá.”+ 21 Naʻe kamata leva ke fakaʻuhinga ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí, ʻo pehē: “Ko hai ʻeni ʻoku lea fieʻotuá? Ko hai ia ʻoku malava ke ne fakamolemoleʻi ʻa e angahalá tuku kehe ʻa e ʻOtuá toko taha pē?”+ 22 Ka ʻi he ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa ʻenau fakaʻuhingá, naʻá ne tali ʻo pehē kiate kinautolu: “Ko e hā ʻa e fakaʻuhinga ʻoku mou fai ʻi homou lotó? 23 Ko fē ʻoku faingofua angé, ko e pehē, ‘Kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá,’ pe ko e pehē, ‘Tuʻu hake peá ke ʻalu’? 24 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ʻa e mafai ʻi māmani ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá—” naʻá ne pehē ange ki he tangata mamateá: “ʻOku ou tala atu kiate koe, Tuʻu hake, toʻo ho meʻa-fatá, peá ke ʻalu ki ho ʻapí.”+ 25 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tuʻu hake ʻi honau lotolotongá, ʻo toʻo ʻa e meʻa naʻá ne tokoto aí ʻo ne ʻalu ki hono ʻapí, mo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. 26 Pea naʻe fakatumutumu ʻa e tokotaha kotoa, pea naʻe kamata ke nau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau hoko ʻo mātuʻaki manavahē, ʻo nau pehē: “Kuo tau sio ki ha ngaahi meʻa fakaofo he ʻahó ni!”

27 Pea ʻi he hili ʻa e meʻá ni, naʻá ne ʻalu atu peá ne sio ki ha tangata tānaki tukuhau ko hono hingoá ko Līvai ʻoku tangutu ʻi he ʻōfisi tukuhaú, peá ne pehē kiate ia: “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”+ 28 Pea ʻi hono tuku atu ʻa e meʻa kotoa pē, naʻá ne tuʻu hake ʻo kamata ke ne muimui ʻiate ia. 29 Pea naʻe fai ʻe Līvai ha fuʻu kātoanga kai kiate ia ʻi hono falé, pea naʻe ʻi ai ha fuʻu tokolahi ʻo e kau tānaki tukuhaú mo e niʻihi kehe ʻa ia naʻa nau kai* mo kinautolu.+ 30 ʻI he meʻá ni naʻe kamata ke muhumuhu ai ʻa e kau Fālesí mo ʻenau kau sikalaipé ki heʻene kau ākongá, ʻo pehē: “Ko e hā ʻoku mou kai ai mo inu fakataha mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá?”+ 31 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko e faʻahinga ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku puké.+ 32 Kuó u haʻu ke ui, ʻo ʻikai ko e kakai māʻoniʻoní, ka ko e kau angahalá ke nau fakatomala.”+

33 Naʻa nau pehē kiate ia: “Ko e kau ākonga ʻa Sioné ʻoku nau toutou ʻaukai mo fai ʻa e ngaahi hū tōtōaki, pea pehē ki he kau ākonga ʻa e kau Fālesí, ka ko e kau ākonga ia ʻaʻaú ʻoku nau kai mo inu.”+ 34 Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Heʻikai lava ke mou ʻai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e tangata malí ke nau ʻaukai ʻi he lolotonga ʻo e ʻiate kinautolu ʻa e tangata malí, ʻikai ko ia? 35 Ka ʻe hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻave moʻoni ai meiate kinautolu ʻa e tangata malí;+ te nau toki ʻaukai leva ʻi he ngaahi ʻaho ko iá.”+

36 Naʻá ne ʻoange foki ha talanoa fakatātā kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai ha taha te ne tuʻusi mai ha konga tupenu mei ha kofu tuʻa foʻou ʻo monosi ʻaki ha kofu motuʻa. Kapau te ne fai pehē, ʻe hae ʻe he konga tupenu foʻoú ia ʻa e kofu motuʻá pea ʻoku ʻikai foki ke hoa lelei ʻa e konga tupenu foʻoú ia mo e kofu motuʻá.+ 37 Pehē foki, ʻoku ʻikai ke ʻutu ʻe ha taha ʻa e uaine foʻoú ʻi ha ngaahi hina kiliʻimanu motuʻa. Kapau te ne fai pehē, ʻe ʻai ʻe he uaine foʻoú ia ʻa e ngaahi hina kiliʻimanú ʻo pā pea ʻe haʻu ia ki tuʻa pea ʻe maumau ʻa e ngaahi hina kiliʻimanú. 38 Ka kuo pau ke ʻutu ʻa e uaine foʻoú ʻi ha ngaahi hina kiliʻimanu foʻou. 39 ʻOku ʻikai ha taha ʻi he hili ʻene inu ʻa e uaine motuʻá te ne fiemaʻu ha uaine foʻou, he ʻokú ne pehē, ‘ʻOku ifo ʻa e uaine motuʻá.’”

6 ʻI ha Sāpate leva ʻe taha naʻá ne ʻalu atu ai ʻi ha ngaahi ngoueʻanga uite, pea naʻe paki ʻe heʻene kau ākongá ʻa e uité+ ʻo milihi ʻaki honau nimá, pea nau kai.+ 2 ʻI he meʻá ni naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻo e kau Fālesí: “Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ngofua ʻi he Sāpaté?”+ 3 Ka naʻe tali ʻe Sīsū ʻo pehē kiate kinautolu: “Kuo teʻeki ai koā ke mou lau ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tēvita ʻi he taimi naʻá ne fiekaia ai mo e kau tangata naʻe ʻiate iá?+ 4 ʻA ʻene hū ki he fale ʻo e ʻOtuá pea ʻoange ai kiate ia ʻa e ngaahi foʻi mā foakí ʻo ne kai peá ne ʻoange ha niʻihi ki he kau tangata naʻe ʻiate iá, ʻa ia ʻoku ʻikai ngofua ki ha taha ke ne kai ka ko e kau taulaʻeikí peé?”+ 5 Naʻá ne pehē ange leva kiate kinautolu: “Ko e Foha ʻo e tangatá ʻa e ʻEiki ʻo e Sāpaté.”+

6 ʻI he Sāpate ʻe taha+ naʻá ne hū ki he sinakoké ʻo ne kamata faiako. Pea naʻe ʻi ai ha tangata ʻa ia ko hono nima toʻomataʻú naʻe mate.*+ 7 Naʻe siofi he taimi ko ení ʻe he kau sikalaipé mo e kau Fālesí ʻa Sīsū ke vakai pe te ne faifakamoʻui ʻi he Sāpaté, koeʻuhi ke nau maʻu ha founga ke tukuakiʻi ai ia. 8 Kae kehe, naʻá ne ʻilo ʻa ʻenau fakaʻuhingá,+ ko ia naʻá ne pehē ki he tangata nima maté:* “Tuʻu hake ʻo tuʻu mai ki loto.” Pea naʻá ne mālanga hake ʻo tuʻu ai. 9 Naʻe pehē ange leva ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ka u fehuʻi atu kiate kimoutolu kau tangata, ʻOku ngofua ʻi he Sāpaté ke fai ha ngāue lelei pe ke fai ha ngāue kovi, ke fakahaofi ha moʻui pe ko hano fakaʻauha?”+ 10 ʻI he hili ʻene sio takai kiate kinautolu kotoá, naʻá ne pehē ki he tangatá: “Mafao mai ho nimá.” Naʻá ne fai ia, pea naʻe moʻui hono nimá. 11 Ka naʻa nau hoko ʻo ʻita lahi, pea naʻe kamata ke nau fealēleaʻaki pe ko e hā te nau fai kia Sīsuú.

12 ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻaho ko iá naʻá ne ʻalu atu ki he moʻungá ke lotu,+ pea naʻá ne lotu ʻi he pō kakato ki he ʻOtuá.+ 13 Pea ʻi heʻene ʻaho haké, naʻá ne ui mai ʻene kau ākongá kiate ia ʻo ne fili mei honau lotolotongá ha toko 12, ʻa ia naʻá ne ui foki ko e kau ʻapositolo:+ 14 Ko Saimone, ʻa ia naʻá ne toe ui ko Pitá, ʻAnitelū ko hono tokouá, Sēmisi, Sione, Filipe,+ Pātolomiu, 15 Mātiu, Tōmasi,+ Sēmisi ko e foha ʻo ʻAlefiusí, Saimone ʻa ia ʻoku ui “ko e tokotaha faivelengá,” 16 Siutasi ko e foha ʻo Sēmisí, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia naʻe hoko ko e tokotaha lavakí.

17 Pea naʻá ne ʻalu hifo mo kinautolu ʻo ne tuʻu ʻi ha potu tokalelei, pea naʻe ʻi ai ha fuʻu tokolahi ʻo ʻene kau ākongá, pea mo ha fuʻu kakai tokolahi mei he kotoa ʻo Siutea mo Selusalema pea mo e feituʻu tuʻu matātahi ko Tāia mo Saitoní, ʻa ia naʻa nau haʻu ke fanongo kiate ia pea ke fakamoʻui honau ngaahi alangamahakí. 18 Naʻa mo e faʻahinga naʻe uesia ʻe he ngaahi laumālie ʻulí naʻe fakamoʻui. 19 Pea ko e kotoa ʻo e fuʻu kakaí naʻa nau feinga ke ala kiate ia, koeʻuhi naʻe ʻalu atu meiate ia ha mālohi+ ʻo ne fakamoʻui kinautolu kotoa.

20 Pea naʻá ne hanga hake ki heʻene kau ākongá ʻo ne kamata pehē:

“Fiefia ē ko kimoutolu ʻoku masivá, he ʻoku ʻamoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.+

21 “Fiefia ē ko kimoutolu ʻoku fiekaia he taimi ní, he ʻe fakamākona kimoutolu.+

“Fiefia ē ko kimoutolu ʻoku tangi he taimi ní, he te mou kata.+

22 “Fiefia ē ko kimoutolu ʻo ka fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he tangatá,+ pea ʻo ka nau ka fakamavaheʻi+ mo lumaʻi kimoutolu, pea siʻaki homou hingoá ʻo hangē ha meʻa ʻoku fulikivanú koeʻuhi ko e Foha ʻo e tangatá. 23 Mou fiefia ʻi he ʻaho ko iá mo tomeʻe, he vakai, ʻoku lahi hoʻomou totongí ʻi hēvani, he ko e ngaahi meʻa tatau pē ia naʻe faʻa fai ʻe heʻenau fanga kuí ki he kau palōfitá.+

24 “Kae ʻoiauē ʻa kimoutolu ʻoku koloaʻiá,+ he ko hono kakato ia ʻo e fiemālie ʻoku mou maʻú.+

25 “ʻOiauē ʻa kimoutolu ʻoku mākona he taimi ní, he te mou fiekaia.

“ʻOiauē, ʻa kimoutolu ʻoku kata he taimi ní, he te mou mamahi mo tangi.+

26 “ʻOiauē ʻo ka lea lelei ʻa e tangata kotoa pē ʻo fekauʻaki mo kimoutolu,+ he ko e meʻa eni naʻe fai ʻe heʻenau fanga kuí ki he kau palōfita loí.

27 “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ʻoku fanongó: Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí, ke failelei kiate kinautolu ʻoku nau fehiʻa mai kiate kimoutolú,+ 28 ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau talatukiʻi kimoutolú, ke lotu maʻanautolu ʻoku nau ngaohikoviʻi kimoutolú.+ 29 Ko ia ʻokú ne paaʻi ho kouʻahé, tuku atu foki kiate ia mo e kouʻahe ʻe tahá; pea ko ia ʻokú ne ʻave ho kofu tuʻá, ʻoua foki naʻá ke taʻofi meiate ia ʻa e kofu ʻi lotó.+ 30 Foaki ki he tokotaha kotoa pē ʻoku kole atu kiate koé,+ pea ko e tokotaha ʻokú ne ʻave hoʻo ngaahi meʻá, ʻoua naʻá ke toe ʻeke fakafoki mai ia.

31 “Pehē foki, hangē tofu pē ko ia ʻoku mou loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate kimoutolú, fai pehē pē kiate kinautolu.+

32 “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu pē ʻoku ʻofa mai kiate kimoutolú, ko e hā hano ʻaonga ia kiate kimoutolu? He naʻa mo e kau angahalá ʻoku nau ʻofa ki he faʻahinga pē ʻoku nau ʻofa mai kiate kinautolú.+ 33 Pea kapau ʻoku mou failelei kiate kinautolu pē ʻoku nau failelei mai kiate kimoutolú, ko e hā hano ʻaonga ia kiate kimoutolu? Naʻa mo e kau angahalá ʻoku nau fai ʻa e meʻa tatau. 34 Pehē foki, kapau ʻoku mou fai ha foaki atu* ki he faʻahinga pē ʻoku mou ʻamanaki te nau toe totongi maí, ko e hā hano ʻaonga ia kiate kimoutolu?+ Naʻa mo e kau angahalá ʻoku nau fai ha foaki atu ki he kau angahalá koeʻuhi ke nau toe maʻu mai ʻa e meʻa tatau. 35 ʻI hono kehé, hokohoko atu ke ʻofa ki homou ngaahi filí pea ke failelei pea ke foaki atu ʻo ʻikai ʻamanaki ke toe maʻu mai ha meʻa;+ pea ʻe lahi ʻa hoʻomou totongí, pea te mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e Fungani Māʻolungá, he ʻokú ne anga-lelei ki he kau taʻehoungaʻiá mo e fulikivanú.+ 36 Hokohoko atu ʻa e faimanavaʻofá,* ʻo hangē pē ko hoʻomou Tamaí ʻoku faimanavaʻofa.+

37 “ʻIkai ko ia pē, tuku hoʻomou faifakamāú, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke fakamāuʻi kimoutolu;+ pea tuku ʻa e fakahalaiá, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke fakahalaia kimoutolu. Hanganaki fakamolemole, pea ʻe fakamolemoleʻi kimoutolu.+ 38 Hanganaki foaki, pea ʻe foaki atu ʻa e kakaí kiate kimoutolu.+ Te nau huhua atu ha fua lahi ki homou fungá, ʻo lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua. He ko e meʻafua ʻoku fai ʻaki hoʻomou fuá, te nau fua mai ʻaki kimoutolu.”

39 Naʻá ne toe leaʻaki foki kiate kinautolu ha talanoa fakatātā: “ʻE lava koā ʻe ha tangata kui ke ne taki ha tangata kui? ʻIkai te na fakatou tō ai ki ha luo?+ 40 Ko ha tokotaha ako* ʻoku ʻikai ke laka hake ia ʻi heʻene faiakó, ka ko e tokotaha kotoa pē ʻoku haohaoa hono akoʻí ʻe hangē ko ʻene faiakó. 41 Ko e hā leva ʻokú ke fakasio ai ki he meʻi ʻakau ʻi he mata ʻo ho tokouá kae ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi ʻakau ʻoku ʻi ho mata ʻoʻoú?+ 42 ʻE lava fēfē ke ke pehē ki ho tokouá, ‘Tokoua, tuku muʻa ke u toʻo ʻa e meʻi ʻakau ʻoku ʻi ho matá,’ lolotonga ia ʻoku ʻikai te ke sio koe ki he kupuʻi ʻakau ko ena ʻoku ʻi ho mata ʻoʻoú? ʻA e mālualoi! Tomuʻa toʻo ʻa e kupuʻi ʻakau mei ho mata ʻoʻoú, pea te ke toki sio lelei ai ki he anga haʻo toʻo ʻa e meʻi ʻakau ʻoku ʻi he mata ʻo ho tokouá.

43 “He ʻoku ʻikai ha ʻakau lelei ʻe fua kovi, pea ʻoku ʻikai ha ʻakau kovi ʻe fua lelei.+ 44 He ko e ʻakau taki taha ʻoku ʻiloʻi ia ʻi hono fua ʻoʻoná.+ Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke toli fiki ʻa e kakaí mei he ʻakau talatalá, pe te nau toli kālepi mei ha talatalaʻāmoa. 45 Ko ha tangata lelei ʻokú ne ʻomai ha meʻa lelei mei he koloa lelei ʻo hono lotó, ka ko ha tangata fulikivanu ʻokú ne ʻomai ʻa e meʻa ʻoku fulikivanu mei heʻene koloa fulikivanú; he ko e meʻa ʻoku hulu fau ʻi he lotó ʻoku lea mai ʻaki ia ʻe hono ngutú.+

46 “Ko e hā leva ʻoku mou ui ai au ‘ʻEiki, ʻEiki,’ ka ʻoku ʻikai te mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou leaʻakí?+ 47 Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu kiate au pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá mo fai iá, te u fakahaaʻi atu kiate kimoutolu pe ko hai ʻoku hangē ko iá:+ 48 ʻOkú ne hangē ha tangata ʻa ia ʻi heʻene langa ha falé naʻá ne keli hifo ʻo loloto peá ne fakatoka ha fakavaʻe ʻi he maká. Ko ia ʻi he hoko ha tāfea, naʻe faʻafaʻaki atu ʻa e vaitafé ki he fale ko iá ka naʻe ʻikai ke mālohi feʻunga ke ne luluʻi ia, he naʻe lelei hono langá.+ 49 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻilonga ʻa ia ʻoku fanongo kae ʻikai fai ha meʻá+ ʻokú ne hangē ha tangata naʻá ne langa ha fale ʻi he kelekelé ʻo ʻikai ha fakavaʻé. Naʻe faʻafaʻaki atu ki ai ʻa e vaitafé, pea naʻe holo leva ia, pea naʻe maumau lahi ʻa e fale ko iá.”

7 ʻI he ʻosi ʻa e meʻa naʻe pau ke ne leaʻaki ki he kakaí, naʻá ne hū atu ki Kāpaneume. 2 ʻI he taimi ko ení, ko ha tamaioʻeiki ʻa ha ʻōfisa fakakautau,* ʻa ia naʻe ʻofa lahi ai ʻa e ʻōfisa fakakautaú, naʻe puke lahi ʻaupito pea naʻe mei mate.+ 3 ʻI heʻene fanongo fekauʻaki mo Sīsuú, naʻá ne fekauʻi atu kiate ia ha kau mātuʻa ʻi he kau Siú ke kole kiate ia ke haʻu muʻa ʻo fakamoʻui ʻa ʻene tamaioʻeikí. 4 Naʻa nau haʻu kia Sīsū ʻo kamata ke nau kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē: “ʻOku taau mo ia ke ke fai ki ai ʻa e meʻá ni, 5 he ʻokú ne ʻofa ʻi hotau puleʻangá pea naʻá ne langa ʻe ia tonu ʻa homau sinakoké.” 6 Ko ia naʻe ʻalu ʻa Sīsū mo kinautolu. Ka ʻi heʻene ofi atu ki he falé, ne ʻosi fekauʻi mai ʻe he ʻōfisa fakakautaú ia hano ngaahi kaungāmeʻa ke lea kiate ia: “Tangataʻeiki, ʻoua te ke toe hela mai, he ʻoku ʻikai te u taau ke ke haʻu ki hoku falé.+ 7 Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai ai te u lau ʻoku ou taau ke u ʻalu atu kiate koé. Ka ke fai mai pē haʻo folofola, pea ʻe moʻui ʻa ʻeku tamaioʻeikí. 8 He ko ha tangata foki au ʻoku ou ʻi he malumalu ʻo ha mafai, ʻoku ʻi ai ha kau sōtia ʻi hoku malumalú, pea ʻoku ou tala ki he taha ko ē, ‘ʻAlu!’ Pea ʻokú ne ʻalu leva, pea ki he taha ko ē, ‘Haʻu!’ Pea ʻokú ne haʻu leva, pea ki heʻeku tamaioʻeikí, ‘Fai ē!’ Pea ʻokú ne fai leva ia.” 9 ʻI he fanongo ʻa Sīsū ki he ngaahi meʻá ni, naʻá ne ofo ʻi he tangatá ni, peá ne hanga hake ki he fuʻu kakai naʻe muimui ʻiate iá ʻo ne pehē: “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻa mo ʻIsileli kuo teʻeki te u ʻiloʻi ai ha tui lahi pehē fau.”+ 10 Pea ʻi he foki mai ki he falé ʻa e faʻahinga ko ia naʻe fekauʻi atú, naʻa nau ʻilo ai ʻa e tamaioʻeikí kuo moʻui lelei.+

11 ʻI he hili pē ʻení naʻá ne fononga ki ha kolo naʻe ui ko Neini, pea naʻe fononga fakataha mo ia ʻa ʻene kau ākongá mo ha fuʻu kakai tokolahi. 12 ʻI heʻene fakaofi atu ki he matapā ʻo e koló, vakai, naʻe fata mai ki tuʻa ha tangata kuo mate, ko e tama pē ia ʻe taha ʻa ʻene faʻeé.+ ʻIkai ngata aí, ko ha uitou ia. Naʻe ʻiate ia foki mo ha fuʻu kakai tokolahi mei he koló. 13 ʻI hono fakatokangaʻi atu ʻe he ʻEikí ʻa e uitoú, naʻá ne fakaʻofaʻia ʻiate ia,+ peá ne pehē atu kiate ia: “Tuku e tangí.”+ 14 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne fakaofiofi atu ʻo ne ala ki he meʻa-fatá,* pea naʻe tuʻu maʻu ʻa e kau fatá. Naʻá ne pehē ange leva: “Talavou, ʻoku ou lea atu kiate koe, tuʻu hake!”+ 15 Pea naʻe tangutu hake ʻa e tangata ne maté ʻo ne kamata ke lea, pea naʻe tuku atu ia ʻe Sīsū ki heʻene faʻeé.+ 16 Naʻa nau manavahē kotoa ʻi he taimi ko ʻení, pea nau kamata ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē: “Kuo fokotuʻu hake ha palōfita lahi ʻi hotau lotolotongá,”+ pea “kuo fai mai ʻe he ʻOtuá ha tokanga ki hono kakaí.”+ 17 Pea ko e ongoongo ko eni fekauʻaki mo Sīsuú naʻe mafola atu ia ki Siutea kātoa pea ki he kotoa ʻo e fonuá takatakai.

18 ʻI he taimi ko ení, naʻe fakahā ʻe he kau ākonga ʻa Sioné kiate ia ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.+ 19 Ko ia naʻe ui mai ʻe Sione ha toko ua ʻo ʻene kau ākongá ʻo ne fekau atu kinaua ke na ʻeke ki he ʻEikí: “Ko koe ʻa e Tokotaha naʻe pehē ʻe haʻú,+ pe te mau ʻamanekina ha taha kehe?” 20 ʻI he aʻu atu ʻa e ongo tangatá kiate iá, naʻá na pehē ange: “Kuo fekauʻi mai kimaua ʻe Sione Papitaiso ke ma ʻeke atu, ‘Ko koe ʻa e Tokotaha naʻe pehē ʻe haʻú, pe te mau ʻamanekina ha toe taha kehe?’” 21 ʻI he houa ko iá naʻá ne fakamoʻui ai ʻa e kakai tokolahi mei he ngaahi puke kehekehe,+ ngaahi mahaki mafatukituki, pea mo e ngaahi laumālie fulikivanu, peá ne ʻoange ki he kakai kui tokolahi ʻa e meʻaʻofa ko e mamatá. 22 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē kiate kinaua: “Mo ō ʻo fakahā kia Sione ʻa e meʻa kuó mo sio mo fanongo ki aí: Ko eni ʻoku sio ʻa e kuí,+ ʻoku lue ʻa e heké, ʻoku maʻa ʻa e kiliá, ʻoku fanongo ʻa e tulí,+ kuo fokotuʻu hake ʻa e maté, pea kuo talaki ʻa e ongoongo leleí ki he masivá.+ 23 Fiefia ē ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha ʻuhinga ke tūkia ai ʻiate aú.”+

24 ʻI he ʻalu leva ʻa e ongo talafekau ʻa Sioné, naʻe kamata lea ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí fekauʻaki mo Sione: “Ko e hā naʻa mou ʻalu atu ke mamata ai ʻi he toafá? Ko ha kaho ʻoku fepālekina holo ʻe he matangí?+ 25 Ko e hā leva naʻa mou ʻalu atu ke mamata aí? Ko ha tangata ʻoku kofu mahuʻinga?+ He ko kinautolu ʻoku nau tui ʻa e ngaahi kofu lelei ʻaupito mo moʻui tuʻumālié ʻoku nau ʻi he fale fakatuʻí. 26 Ko ia, ko e hā koā ʻa e meʻa naʻa mou ʻalu atu ke mamata aí? Ko ha palōfita? ʻIo, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku mahulu atu ia ʻi ha palōfita.+ 27 Ko e tokotaha eni kuo tohi ʻo fekauʻaki mo ia: ‘Vakai! ʻOku ou fekauʻi atu ʻeku talafekaú ke muʻomuʻa ʻiate koe,* ʻa ia te ne tomuʻa teuteu ho halá.’+ 28 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻi he faʻahinga kuo fanauʻi ʻe he fefiné ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lahi hake ʻia Sione, ka ko ha tokotaha ʻoku siʻi ange ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku lahi ange ia ʻiate ia.”+ 29 (ʻI he fanongo ʻa e kotoa ʻo e kakaí mo e kau tānaki tukuhaú ki he meʻá ni, naʻa nau lau ʻoku māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, he naʻe papitaiso kinautolu ʻi he papitaiso ʻa Sioné.+ 30 Ka ko e kau Fālesí mo e faʻahinga naʻe mataotao ʻi he Laó naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e akonaki* ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú,+ he naʻe ʻikai ke papitaiso kinautolu ʻe Sione.)

31 “Ko ia ai, ko hai te u fakahoa ki ai ʻa e kau tangata ʻo e toʻutangatá ni, pea ʻoku nau hangē nai ko hai?+ 32 ʻOku nau hangē ko e fānau iiki ʻoku nau tangutu ʻi ha feituʻu faiʻanga fakatau ʻo nau fekailaʻaki, ʻo pehē: ‘Naʻa mau ifi atu ʻa e fulutá kiate kimoutolu, ka naʻe ʻikai te mou tauʻolunga; naʻa mau tangilāulau, ka naʻe ʻikai te mou tangi.’ 33 Pehē foki, kuo haʻu ʻa Sione Papitaiso ʻo ʻikai te ne kai mā pe inu uaine,+ ka ʻoku mou pehē: ‘ʻOku ʻiate ia ha tēmeniō.’ 34 Kuo haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻo kai mo inu, ka ʻoku mou pehē: ‘Vakai, ko ha tangata kai fakaputa* mo faʻa inu uaine lahi, ko ha kaumeʻa ʻo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá!’+ 35 Kae kehe, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa potó* ʻe heʻene fānaú kotoa.”*+

36 Pea ko e taha ʻo e kau Fālesí, naʻá ne toutou kole kiate ia ke ne kai mo ia. Ko ia naʻá ne hū ki he fale ʻo e Fālesí ʻo ne tokoto atu ki he tēpilé. 37 Pea vakai, ko ha fefine naʻe ʻiloa ʻi he koló ko ha tokotaha angahala naʻá ne ʻiloʻi naʻe kai* ʻa Sīsū ʻi he fale ʻo e Fālesí, pea naʻe ʻomai ʻe he fefiné ha siā ʻalapasita ʻo e lolo namu-kakala.+ 38 ʻI heʻene nofo ʻi mui ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú, naʻá ne tangi pea naʻe kamata ke ne fakaviviku ʻa e ongo vaʻe ʻo Sīsuú ʻaki hono loʻimatá, pea naʻá ne holoholoʻi ia ʻaki hono louʻulú. Pehē foki, naʻá ne ʻuma lolomi ʻi hono ongo vaʻé mo lilingi ki ai ʻa e lolo namu-kakalá. 39 ʻI he sio ki he meʻá ni, naʻe pehē loto pē ʻe he Fālesi naʻá ne fakaafeʻi iá: “Kapau ko e tangatá ni ko ha palōfita moʻoni, te ne ʻiloʻi pe ko hai ʻa e fefiné pea ko e fefine fēfē ia ʻoku ala kiate iá, ko iá ko ha angahala.”+ 40 Ka ʻi he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Saimone, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa te u lea atu ai kiate koe.” Naʻá ne pehē: “Faiako, lea mai!”

41 “Naʻe ʻi ai ha ongo tangata naʻá na moʻua ki ha tokotaha tali nō; ko e tokotaha naʻá ne moʻuaʻaki ʻa e tēnali* ʻe 500, ka ko e tokotaha ko ē ko e 50. 42 ʻI he ʻikai te na maʻu ha meʻa ke totongi fakafoki ʻaki ki he tokotaha tali noó, naʻá ne fakamolemoleʻi loto-lelei fakatouʻosi kinaua. Ko ia ai, ko hai ʻiate kinaua ʻe lahi ange ʻene ʻofa ʻi he tokotaha tali noó?” 43 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Saimone: “ʻOku ou pehē ko e tokotaha ko ia naʻe lahi ange hono moʻuá.” Naʻá ne pehē ange kiate ia: “ʻOku tonu hoʻo fakamāú.” 44 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne hanga atu ki he fefiné peá ne pehē kia Saimone: “ʻOkú ke sio ki he fefiné ni? Naʻá ku hū mai ki ho falé; naʻe ʻikai te ke ʻomai ha vai ki hoku vaʻé. Ka ko e fefiné ni naʻá ne fakaviviku hoku ongo vaʻé ʻaki hono loʻimatá pea holo ia ʻaki hono louʻulú. 45 Naʻe ʻikai te ke ʻuma mai kiate au, ka ko e fefiné ni, mei he houa naʻá ku hū mai aí, naʻe ʻikai tuku ʻene ʻuma lolomi ʻi hoku ongo vaʻé. 46 Naʻe ʻikai te ke lilingi ha lolo ʻi hoku ʻulú, ka ko e fefiné ni naʻá ne lilingi ha lolo namu-kakala ʻi hoku ongo vaʻé. 47 Koeʻuhi ko e meʻá ni, ʻoku ou tala atu kiate koe, ko ʻene angahalá, neongo ʻoku lahi, kuo fakamolemoleʻi ia+ koeʻuhi ko e lahi ʻene ʻofá. Ka ko e tokotaha kuo fakamolemoleʻi siʻisiʻí, ʻoku siʻi ʻene ʻofá.” 48 Naʻá ne pehē ange leva ki he fefiné: “Kuo fakamolemoleʻi hoʻo angahalá.”+ 49 Ko e faʻahinga ko ia naʻe tākoto atu ki he tēpilé fakataha mo iá naʻe kamata ke nau pehē ʻiate kinautolu: “Ko hai ʻa e tangatá ni ʻa ia ʻoku aʻu ʻo ne fakamolemoleʻi ʻa e angahalá?”+ 50 Ka naʻá ne pehē ki he fefiné: “Kuo fakahaofi koe ʻe hoʻo tuí;+ ʻalu fiemālie ā.”

8 ʻI he taimi nounou pē mei ai naʻá ne fononga mei he kolo lahi ki he kolo lahi pea mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, ʻo malangaʻi mo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.+ Pea naʻe ʻiate ia ʻa e toko Hongofulu-mā-uá, 2 pehē foki ki ha kau fefine ʻe niʻihi ʻa ia naʻe fakamoʻui kinautolu mei he ngaahi laumālie fulikivanú mo e ngaahi alangamahaki: Ko Mele naʻe ui ko Makitalá, ʻa ia naʻe ʻalu atu meiate ia ha fanga tēmeniō ʻe toko fitu; 3 Sōana+ ko e uaifi ʻo Kusí, ko e tangata pule ʻa Hēlotá; Sūsana; pea mo e kau fefine tokolahi kehe, ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ia mo e kau ʻapositoló ʻaki ʻenau ngaahi koloá.+

4 Pea ʻi he fakatahataha mai ha fuʻu kakai tokolahi mo e faʻahinga naʻe ʻalu atu kiate ia mei he kolo ki he koló, naʻá ne leaʻaki ha talanoa fakatātā:+ 5 “Naʻe ʻalu atu ha tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi ʻene tengá. ʻI he fai ʻene tūtūʻí, naʻe ngangana ʻa e niʻihi ʻi he veʻehalá pea naʻe tāmalaki ia, pea ko e fanga manupuna ʻo e langí naʻa nau kai ia ʻo ʻosi.+ 6 Naʻe ngangana ʻa e niʻihi ʻi he maká, pea ʻi he hili ʻene tupú, naʻe mae ia koeʻuhi ko e ʻikai ha vaí.+ 7 Naʻe ngangana ʻa e niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻakau talatalá, pea ko e ʻakau talatala naʻe tupu fakataha hake mo iá naʻá ne kāsia ia.+ 8 Ka naʻe ngangana ʻa e niʻihi ʻi he kelekele leleí, pea ʻi he hili ʻene tupú, naʻe laku fua mai ia ʻo liunga 100.”+ ʻI heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻá ne kalanga: “Tuku ki he tokotaha ʻoku ʻi ai hono telinga ke fanongó, ke ne fanongo.”+

9 Ka naʻe ʻeke ange ʻe heʻene kau ākongá kiate ia pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ko ení.+ 10 Naʻá ne pehē: “Kuo tuku kiate kimoutolu ke mou mahinoʻi ʻa e ngaahi fakalilolilo toputapu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ki he toengá ʻoku kei hoko pē ia ko e ngaahi talanoa fakatātā+ koeʻuhi neongo ʻoku nau sio, ko e koto kulanoa pē ʻenau sió, pea neongo ʻoku nau fanongo, ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻuhingá.+ 11 Ko e ʻuhinga leva eni ʻo e talanoa fakatātaá: Ko e tengá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.+ 12 Ko e ngaahi tenga ko ia ʻi he veʻehalá ko e faʻahinga ia kuo nau fanongo, pea haʻu leva ʻa e Tēvoló ʻo ne toʻo ʻa e folofolá mei honau lotó koeʻuhi ke ʻoua naʻa lava ke nau tui pea fakamoʻui ai kinautolu.+ 13 Ko e ngaahi tenga ko ia ʻi he maká ko e faʻahinga ia, ʻa ia ʻi heʻenau fanongo ki he folofolá, ʻoku nau tali fiefia ia, ka ʻoku ʻikai ke faiaka ʻa e ngaahi tengá ni. ʻOku nau tui ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, ka ʻi ha taimi ʻo e ʻahiʻahí, ʻoku nau siʻaki ʻenau tuí.+ 14 Pea ko e tenga naʻe ngangana ʻi he lotolotonga ʻo e ʻakau talatalá, ko eni ia ʻa e faʻahinga kuo nau fanongo, ka ʻi hono tohoakiʻi kinautolu ʻe he ngaahi loto-moʻua, ngaahi koloa,+ mo e ngaahi mālie ʻo e moʻui ko ení,+ ʻoku kāsia fakaʻaufuli ai kinautolu pea ʻikai hano fua ʻe aʻuaʻu.+ 15 Pea ko e tenga ʻi he kelekele leleí, ko eni ia ʻa e faʻahinga, ʻa ia ʻi he hili ʻenau fanongo ki he folofolá fakataha mo ha loto hangamālie mo lelei,+ ʻoku nau puke ia pea nau laku fua mai lolotonga ʻenau kātakí.+

16 “ʻOku ʻikai ha taha ʻi he hili ʻene tutu ha maama, te ne fakapūlouʻi ia ʻaki ha ʻaiʻanga meʻa pe tuku ia ʻi ha lalo mohenga, ka ʻokú ne tuku ia ki ha tuʻuʻanga maama koeʻuhi ke malava ʻa e faʻahinga ʻoku nau hū maí ʻo sio ki he māmá.+ 17 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fufū ʻe taʻefakaeʻa, pea ʻe ʻikai ʻaupito taʻehoko ʻo ʻiloʻi ha meʻa kuo mātuʻaki ʻufiʻufiʻi, pea ʻikai taʻeeʻa ki tuʻa.+ 18 Ko ia ai, tokanga ki he anga hoʻomou fanongó, he ʻilonga ʻa ia ʻokú ne maʻu ha meʻá ʻe ʻoange ha meʻa lahi ange kiate ia,+ kae ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha meʻá, naʻa mo e meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne maʻú ʻe toʻo ia meiate ia.”+

19 Pea naʻe haʻu kiate ia ʻa ʻene faʻeé mo hono fanga tokouá,+ ka naʻe ʻikai malava ke nau ofi kiate ia koeʻuhi ko e fuʻu kakaí.+ 20 Ko ia naʻe fakahaaʻi kiate ia: “Ko hoʻo faʻeé ē mo ho fanga tokouá ʻoku nau tuʻu mei tuʻa, ko e fie sio kiate koe.” 21 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko ʻeku faʻeé mo hoku fanga tokouá ʻa kinautolu ko eni ʻoku nau fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo fai ki aí.”+

22 ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne heka ai mo ʻene kau ākongá ki ha vaka, pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Tau kolosi ki he kauvai ʻe tahá.” Ko ia naʻa nau tukufolau atu.+ 23 Ka ʻi he lolotonga ʻenau folaú, naʻá ne tō ʻo mohe. Pea naʻe tō mai ha matangi mālohi ki he tahí, pea naʻe kamata ke fonu tahi honau vaká mo ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki.+ 24 Ko ia naʻa nau ʻalu atu ʻo fafangu ia, ʻo nau pehē: “Faiako, Faiako, ko eni te tau mate!” ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tuʻu hake ʻo ne valokiʻi ʻa e matangí pea mo e hou ʻa e tahí, pea naʻe malū pea hoko ha tofukī.+ 25 Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko fē hoʻomou tuí?” Ka naʻa nau mātuʻaki ilifia mo nau ofoofo, ʻo nau fepehēʻaki: “Ko hai moʻoni eni? He naʻa mo e matangí mo e tahí ʻokú ne tuʻutuʻuni ki ai, pea ʻokú na talangofua kiate ia.”+

26 Pea naʻa nau tau atu ki he matāfanga ʻo e feituʻu ʻo e kau Kēlasá,+ ʻa ia ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻoku hanga ki Kālelí. 27 ʻI he hifo atu ʻa Sīsū ki ʻutá, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ha tangata mei he koló naʻe uluisino ai ha tēmeniō. ʻI he taimi lahi naʻe ʻikai te ne tui ha vala, pea naʻá ne nofo, ʻo ʻikai ʻi ha fale, ka ʻi he ngaahi fonualotó.*+ 28 ʻI heʻene sio kia Sīsuú, naʻá ne kalanga peá ne fakatōmapeʻe atu ʻi muʻa ʻiate ia, pea naʻá ne lea leʻo-lahi atu ʻo pehē: “Ko e hā haʻaku kaunga kiate koe, Sīsū, ʻAlo ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá? ʻOku ou kōlenga atu, ʻoua te ke fakamamahiʻi au.”+ 29 (He naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa e laumālie ʻulí ke hū ki tuʻa mei he tangatá. Naʻe maʻunimā ia ʻe he laumālie ʻulí ʻi ha ngaahi taimi lahi,*+ pea naʻe toutou haʻiʻaki ia ha ngaahi sēini mo e ngaahi haʻi ukamea ʻo hanganaki fai hono leʻohi, ka naʻá ne faʻa motuhi ʻa hono ngaahi haʻí pea naʻe ʻave ia ʻe he tēmenioó ki he ngaahi potu lala.) 30 Naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū kiate ia: “Ko hai ho hingoá?” Naʻá ne pehē ange: “Ko Kongakau,”* he naʻe tokolahi ʻa e fanga tēmeniō naʻe hū kiate iá. 31 Pea naʻa nau toutou kōlenga kiate ia ke ʻoua te ne fekauʻi kinautolu ke nau ʻalu ki he luo taʻehanotakelé.+ 32 Pea naʻe ʻi ai ha fanga puaka tokolahi+ naʻa nau kaikai ʻi he moʻungá, ko ia naʻa nau kōlenga kiate ia ke tuku kinautolu ke nau hū ʻi he fanga puaká, pea naʻá ne fakaʻatā kinautolu.+ 33 Naʻe hū leva ki tuʻa ʻa e fanga tēmenioó mei he tangatá ʻo hū ʻi he fanga puaká, pea naʻe feʻohofi atu ʻa e fanga puaká ki he lilifá ʻo fenganganaʻi ki tahi ʻo nau melemo ai. 34 Ka ʻi he sio ʻa e kau tauhi puaká ki he meʻa naʻe hokó, naʻa nau tukulele ʻo fakamatala ia ʻi he koló pea ʻi he feituʻu ʻutá.

35 Ko ia naʻe omi ʻa e kakaí ke sio ki he meʻa naʻe hokó. Naʻa nau haʻu kia Sīsū ʻo nau ʻilo ʻa e tangata naʻe hū ki tuʻa mei ai ʻa e fanga tēmenioó kuo ʻai vala mo ʻatamai lelei, ʻokú ne tangutu ʻi he veʻe vaʻe ʻo Sīsuú, pea naʻa nau manavahētuʻu. 36 Ko e faʻahinga ko ia naʻa nau sio aí naʻa nau fakamatala kiate kinautolu ʻa e anga hono fakamoʻui ʻa e tangata naʻe uluisino ai ʻa e tēmenioó. 37 Pea naʻe kole ange ʻe ha fuʻu tokolahi mei he feituʻu takatakai ʻo e kau Kēlasá kia Sīsū ke ne mavahe meiate kinautolu, he naʻa nau moʻu manavahē lahi ʻaupito. Naʻá ne heka leva ki he vaká ʻo ne mavahe. 38 Kae kehe, ko e tangata naʻe hū ki tuʻa mei ai ʻa e fanga tēmenioó naʻá ne toutou kōlenga ke ne nofo atu mo ia, ka naʻá ne fekau ʻa e tangatá ke ʻalu, ʻo ne pehē:+ 39 “Foki ki ʻapi, peá ke hanganaki fakamatala ʻa e meʻa naʻe fai maʻau ʻe he ʻOtuá.” Ko ia naʻá ne ʻalu atu, ʻo ne fanongonongo ʻi he koló kotoa ʻa e meʻa naʻe fai maʻana ʻe Sīsuú.

40 ʻI he foki atu ʻa Sīsuú, naʻe talitali lelei ia ʻe he fuʻu kakaí, he naʻa nau ʻamanekina kotoa ia.+ 41 Kae vakai, naʻe haʻu ha tangata ko hono hingoá ko Siailosi; ko e tangatá ni ko ha ʻōfisa tauhi ʻo e sinakoké. Pea naʻá ne fakatōmapeʻe ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú ʻo ne kamata kōlenga kiate ia ke ne ʻalu ange ki hono falé,+ 42 koeʻuhi naʻe mei mate ʻa hono ʻofefine pē tahá, ʻa ia naʻe taʻu 12 nai.

ʻI he ʻalu atu ʻa Sīsuú, naʻe fetaʻotaʻomi mai ʻa e fuʻu kakaí kiate ia. 43 Pea naʻe ʻi ai ha fefine naʻe ʻau toto+ ʻi he taʻu ʻe 12, pea naʻe ʻikai malava ke maʻu hano faitoʻo mei ha taha.+ 44 Naʻá ne fakaofiofi mai mei mui ʻo ne ala ki he tapa ʻo hono kofu tuʻá,+ pea naʻe tuʻu leva ʻi he taimi pē ko iá ʻa ʻene ʻau totó. 45 Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hai ia naʻe ala mai kiate aú?” ʻI heʻenau fakaʻikaiʻi kotoa iá, naʻe pehē ʻe Pita: “Faiako, ʻoku feteketekeʻi mai ʻa e fuʻu kakaí mo fetaʻotaʻomi mai kiate koe.”+ 46 Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ala mai ʻa e tokotaha kiate au, he ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻalu atu meiate au ha mālohi.”+ 47 ʻI he sio ʻa e fefiné kuo ʻikai ke taʻefakatokangaʻi iá, naʻá ne haʻu tetetete ʻo ne fakatōmapeʻe ʻi muʻa ʻiate ia peá ne fakahā ʻi he ʻao ʻo e kakaí kotoa ʻa e ʻuhinga naʻá ne ala ai kiate iá pea mo e anga ʻo ʻene moʻui ʻi he taimi pē ko iá. 48 Ka naʻá ne pehē ange kiate ia: “ʻOfefine, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí. ʻAlu ʻi he fiemālie.”+

49 Lolotonga ʻene kei leá, naʻe haʻu ha fakafofonga ʻo e ʻōfisa tauhi ʻo e sinakoké ʻo ne pehē: “Kuo mate ʻa ho ʻofefiné; ʻoua te ke kei fakahohaʻasi ʻa e Faiakó.”+ 50 ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe tali ange ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOua ʻe manavahē, fakahāhā pē ʻa e tuí, pea ʻe fakamoʻui ia.”+ 51 ʻI heʻene aʻu ki he falé, naʻe ʻikai te ne tuku ke hū ki ai ha taha fakataha mo ia tuku kehe pē ʻa Pita, Sione, Sēmisi pea mo e tamai mo e faʻē ʻa e taʻahiné. 52 Ka naʻe fetāngihi ʻa e kakaí kotoa mo tuki honau fatafatá ʻi he mamahi koeʻuhi ko e taʻahiné. Ko ia naʻá ne pehē ange: “Tuku e tangí,+ he naʻe ʻikai te ne mate ka ʻokú ne mohe.”+ 53 ʻI he meʻá ni naʻe kamata ke nau kata manuki kiate ia, he naʻa nau ʻilo kuó ne mate. 54 Ka naʻá ne puke mai ʻa e nima ʻo e kiʻi taʻahiné ʻo ne ui kiate ia: “Taʻahine, tuʻu hake!”+ 55 Pea naʻe toe foki mai hono laumālié,*+ pea naʻá ne mālanga hake ʻi he taimi pē ko iá,+ pea naʻá ne fekau ke ʻoange kiate ia ha meʻa ke ne kai. 56 Pea naʻe mātuʻaki fiefia lahi ʻa ʻene ongo mātuʻá, ka naʻá ne tala kiate kinaua ke ʻoua te na fakahā ki ha taha ʻa e meʻa naʻe hokó.+

9 Pea naʻá ne ui fakataha mai ʻa e toko Hongofulu-mā-uá pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai ki he fanga tēmenioó kotoa+ pea ke fakamoʻui ʻa e ngaahi alangamahakí.+ 2 Pea naʻá ne fekauʻi atu kinautolu ke nau malangaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo fakamoʻui mahaki, 3 peá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOua naʻa ʻave ha meʻa ʻi he fonongá, ha tokotoko pe ha kato ʻoho pe ha mā pe ha paʻanga;* pe naʻa mo ha kofu ʻe ua.*+ 4 Kae ʻilonga ha feituʻu te mou hū ai ʻi ha ʻapi, nofo ai pea toki mavahe mei ai.+ 5 Pea ʻilonga ha feituʻu ʻe ʻikai tali ai kimoutolu ʻe he kakaí, ʻi hoʻomou hū ki tuʻa mei he kolo ko iá, tūtuuʻi ʻa e efú mei homou vaʻé ko ha fakamoʻoni ia kiate kinautolu.”+ 6 Ko ia ʻi heʻenau kamatá, naʻa nau fakatotofu ʻa e feituʻú mei he kolo ki he kolo, ʻo fanongonongo ʻa e ongoongo leleí mo faifakamoʻui ʻi he feituʻu kotoa pē.+

7 ʻI he taimi ko ení, ko Hēlota* ko e pule ʻo e vahefonuá, naʻá ne fanongo ki he meʻa kotoa naʻe hokó, pea naʻá ne puputuʻu lahi koeʻuhi naʻe pehē ʻe he niʻihi kuo fokotuʻu hake ʻa Sione mei he maté,+ 8 ka naʻe pehē ʻe he niʻihi ia kuo toe hā mai ʻa ʻIlaisiā, pea naʻe pehē ʻe he niʻihi ia ko ha taha ʻo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá kuo fokotuʻu hake.+ 9 Naʻe pehē ʻe Hēlota: “Naʻá ku tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sioné.+ Ko ia, ko hai leva ʻa e tangata ko ení, he ʻoku ou fanongo ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ʻo fekauʻaki mo ia?” Ko ia naʻá ne feinga ke sio kiate ia.+

10 ʻI he foki mai ʻa e kau ʻapositoló, naʻa nau fakamatala kia Sīsū ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻa nau faí.+ Ko ia naʻá ne ʻave kinautolu ʻo nau mavahe fakaekinautolu pē ki ha kolo naʻe ui ko Petesaita.+ 11 Ka ʻi he ʻilo ki ai ʻa e fuʻu kakaí, naʻa nau muimui atu ʻiate ia. Pea naʻá ne talitali lelei kinautolu pea kamata ke ne lea kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne fakamoʻui ʻa e faʻahinga naʻe puké.+ 12 Pea naʻe fakaʻaʻau ke ʻosi atu ʻa e ʻahó. Naʻe haʻu leva ʻa e toko Hongofulu-mā-uá ʻo pehē kiate ia: “Tuku ange ʻa e fuʻu kakaí, koeʻuhi ke nau ʻalu ki he ngaahi koló mo e ngaahi feituʻu ʻuta takatakaí ʻo kumi ha nofoʻanga mo ha meʻakai, koeʻuhi ko e potu lala eni ʻoku tau ʻi aí.”+ 13 Ka naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOange ʻe kimoutolu ha meʻa ke nau kai.”+ Naʻa nau pehē ange: “ʻOku ʻikai toe ʻi ai haʻamau meʻa ka ko e foʻi mā pē ʻe nima mo e mataʻiika ʻe ua, tuku kehe kapau te mau ʻalu ʻo fakatau mai ha meʻakai maʻá e kakaí ni kotoa.” 14 Ko hono moʻoní, naʻe toko 5,000 nai ʻa e kakai tangatá. Ka naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “ʻAi ke nau tangutu hifo ʻo tautau toko 50 nai.” 15 Pea naʻa nau fai pehē ʻo nau ʻai kotoa kinautolu ke nau tangutu hifo. 16 Pea ʻi heʻene toʻo ʻa e foʻi mā ʻe nimá mo e mataʻiika ʻe uá, naʻá ne hanga hake ki he langí ʻo ne tāpuakiʻi ia. Naʻá ne pakipaki leva ia pea kamata ke ne ʻoange ki he kau ākongá ke nau ʻoatu ki he fuʻu kakaí. 17 Ko ia naʻa nau kai kotoa pē ʻo nau mākona, pea nau tānaki ʻa e toengá ʻo feʻunga mo e kato mapakipakiʻi mā ʻe 12.+

18 Ki mui ai, ʻi he lolotonga ʻene lotu toko tahá, naʻe haʻu ʻa e kau ākongá kiate ia, pea naʻá ne fehuʻi kiate kinautolu, ʻo pehē: “Ko hai au ʻi he lau ʻa e fuʻu kakaí?”+ 19 ʻI he tali ki aí naʻa nau pehē: “Ko Sione Papitaiso, ka ʻoku pehē ʻe he niʻihi ko ʻIlaisiā, pea ʻoku pehē ʻe he niʻihi ia ko e taha ʻo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá kuo fokotuʻu hake.”+ 20 Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ka ko hai au ia ʻi he lau ʻamoutolú?” Naʻe tali ange ʻe Pita: “Ko e Kalaisi ʻa e ʻOtuá.”+ 21 Pea ʻi ha talanoa mahino kiate kinautolu, naʻá ne fakahinohino kiate kinautolu ke ʻoua ʻe tala eni ki ha taha,+ 22 ka naʻá ne pehē: “Ko e Foha ʻo e tangatá kuo pau ke ne tofanga ʻi he ngaahi faingataʻa lahi pea ʻe siʻaki ia ʻe he kau mātuʻá mo e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé pea ʻe tāmateʻi,+ pea ʻe fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho hono tolú.”+

23 Pea naʻá ne hoko atu ʻo ne pehē ki he tokotaha kotoa: “Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia+ pea toʻo hake ʻene ʻakau fakamamahí* ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea hanganaki muimui ʻiate au.+ 24 He ʻilonga ʻa ia ʻokú ne loto ke fakahaofi ʻene moʻuí ʻe mole ia, ka ʻilonga ʻa ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhi ko aú ko e tokotaha ia ʻe fakahaofi ʻene moʻuí.+ 25 Ko hono moʻoní, ko e hā ha lelei ʻe maʻu ʻe ha tangata kapau ʻokú ne maʻu ʻa e māmaní kotoa kae mole ʻene moʻuí tonu pe ko haʻane tofanga ʻi ha fakatamaki?+ 26 He ʻilonga ʻa ia ʻokú ne maaʻi au pea mo ʻeku ngaahi leá, ʻe maaʻi ʻa e tokotaha ko iá ʻe he Foha ʻo e tangatá ʻi heʻene haʻu ʻi hono lāngilangí pea mo e lāngilangi ʻo e Tamaí pea mo e lāngilangi ʻo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní.+ 27 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo kinautolu ko ia ʻoku tuʻu ʻi hení ʻe ʻikai te nau teitei aʻusia ʻa e maté kae ʻoua kuo nau tomuʻa sio ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”+

28 Ko hono moʻoní, ʻi he hili ʻa e ʻaho nai ʻe valu mei heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi leá ni, naʻá ne ʻave ʻa Pita, Sione, mo Sēmisi pea nau kaka hake ki he moʻungá ke ne fai ha lotu.+ 29 Pea ʻi he lolotonga ʻene lotú, naʻe liliu ʻa e fōtunga ʻo hono matá pea ko hono kofú naʻe hoko ʻo hinapaki. 30 Pea vakai, naʻe talanoa mo ia ha ongo tangata; ko Mōsese mo ʻIlaisiā. 31 Naʻe hā lāngilangiʻia ʻa e toko uá ni pea naʻe kamata ke nau talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻene mavahé, ʻa ia naʻe teu ke ne fakahoko ʻi Selusalemá.+ 32 ʻI he taimi ko ení, ko Pita mo kinaua naʻe ʻiate iá naʻa nau tulemohe, ka ʻi heʻenau ʻā lelei haké, naʻa nau sio ki hono lāngilangí+ pea mo e ongo tangata ʻokú na tuʻu fakataha mo ia. 33 Pea ʻi he teu ke mavahe atu ʻa e toko uá ni meiate iá, naʻe pehē ange ʻe Pita kia Sīsū: “Faiako, ʻoku lelei ʻemau ʻi hení. Ko ia tuku ke mau fokotuʻu ha tēniti ʻe tolu, ko e taha maʻau, taha maʻa Mōsese, pea taha maʻa ʻIlaisiā.” Naʻe ʻikai te ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí. 34 Ka ʻi heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe hoko mai ha konga ʻao ʻo kamata ke ne ʻufiʻufi kinautolu. ʻI hono kāpui kinautolu ʻe he konga ʻaó, naʻa nau hoko ʻo ilifia. 35 Naʻe ongo mai leva ha leʻo+ mei he ʻaó, ʻo pehē: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e tokotaha kuo filí.+ Mou fanongo kiate ia.”+ 36 ʻI he ongo mai ʻa e leʻó, naʻa nau sio atu ʻoku toko taha pē ʻa Sīsū. Ka naʻa nau fakalongolongo pē pea naʻe ʻikai ke nau tala ki ha taha ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa naʻa nau sio aí.+

37 ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻungá, naʻe fakafetaulaki kiate ia ha fuʻu kakai tokolahi.+ 38 Pea vakai, ko ha tangata mei he fuʻu kakaí naʻá ne ui atu, ʻo pehē: “Faiako, ʻoku ou kole atu kiate koe ke ke sio ange muʻa ki hoku fohá, koeʻuhí ko hoku fohá pē ia ʻe taha.+ 39 Pea vakai, ʻoku maʻunimā ia ʻe ha laumālie, pea fakafokifā ʻokú ne kalanga, pea haʻaki ia ʻe he laumālié ʻo tetetete mo koa hono ngutú, pea ʻoku faingataʻa ke ne mavahe meiate ia hili ʻene ngaohikoviʻi iá. 40 Naʻá ku kole ki hoʻo kau ākongá ke nau kapusi ia, ka naʻe ʻikai te nau malava.” 41 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻA e toʻutangata taʻetui mo pikopiko,+ ko e hā hono fuoloa ʻa e pau ke u kei hokohoko atu mo kimoutolú mo kei kātakiʻi kimoutolú? ʻOmi ho fohá ki heni.”+ 42 Ka naʻa mo ʻene fakaofiofi mai kia Sīsuú, naʻe haʻaki ia ʻe he tēmenioó ki he kelekelé mo fakatekeliliʻi lahi ia. Kae kehe, naʻe valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e laumālie ʻulí pea fakamoʻui ʻa e tamasiʻí pea fakafoki ia ki heʻene tamaí. 43 Pea naʻa nau ofoofo kotoa ʻi he ivi māfimafi lahi ʻo e ʻOtuá.

ʻI he lolotonga ʻenau fakatumutumu kotoa ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuó ne faí, naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: 44 “Fanongo tokanga mai pea manatuʻi ʻa e ngaahi lea ko ení, he ko e Foha ʻo e tangatá ʻe lavakiʻi ia ki he nima ʻo e tangatá.”+ 45 Ka naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí. Ko hono moʻoní, naʻe fūfuuʻi ia meiate kinautolu koeʻuhi ke ʻoua te nau lava ʻo mahinoʻi ia, pea naʻa nau manavasiʻi ke fehuʻi kiate ia ʻo fekauʻaki mo e leá ni.

46 Pea naʻe malanga hake ha fakakikihi ʻiate kinautolu pe ko hai ʻa e tokotaha ʻoku lahi taha* ʻiate kinautolú.+ 47 ʻI he ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e fakaʻuhinga ʻa honau lotó, naʻá ne ʻomai ha kiʻi leka, ʻo fokotuʻu ʻi hono tafaʻakí, 48 peá ne pehē kiate kinautolu: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne tali ʻa e kiʻi leká ni ʻi hoku hingoá ʻokú ne tali mo au foki; pea ʻilonga ʻa ia ʻokú ne tali aú ʻokú ne tali foki mo e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú.+ He ko e tokotaha ʻokú ne ʻai ia ko ha tokotaha siʻi ange ʻi he kotoa ʻo kimoutolú ko e tokotaha ia ʻoku lahí.”+

49 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sione: “Faiako, naʻa mau sio ki ha taha ʻokú ne kapusi ʻa e fanga tēmenioó ʻo ngāueʻaki ho huafá, pea naʻa mau feinga ke taʻofi ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne muimui ʻiate kitautolu.”+ 50 Ka naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOua ʻe feinga ke taʻofi iá, he ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻikai fakafepaki kiate kimoutolú ʻokú ne kau mo kimoutolu.”

51 ʻI he fakaofi mai* ʻa e ngaahi ʻaho ke ʻohake ai iá,+ naʻá ne mātuʻaki fakapapauʻi ke ʻalu ki Selusalema. 52 Ko ia naʻá ne fekauʻi atu ha kau talafekau ke muʻomuʻa ʻiate ia. Pea naʻa nau ʻalu atu ʻo hū ki ha kolo ʻo e kau Samēliá ke fai ha teuteu maʻana. 53 Ka naʻe ʻikai ke tali ia ʻe he koló,+ koeʻuhi naʻá ne fakapapauʻi* ke ne ʻalu ki Selusalema. 54 ʻI he sio ʻa e ongo ākonga ko Sēmisi mo Sioné+ ki he meʻá ni, naʻá na pehē: “ʻEiki, ʻokú ke loto ke ma ui hifo ha afi mei langi ke ne fakaʻauhamālie kinautolu?”+ 55 Ka naʻá ne tafoki hake ʻo valokiʻi kinaua. 56 Ko ia naʻa nau ō ki ha kolo kehe.

57 ʻI heʻenau fononga atu ko eni ʻi he halá, naʻe pehē ʻe ha taha kiate ia: “Te u muimui ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai.” 58 Ka naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia: “Ko e fanga fōkisí ʻoku ʻi ai honau ʻana pea ko e fanga manupuna ʻo e langí ʻoku ʻi ai honau pununga, ka ko e Foha ʻo e tangatá ʻoku ʻikai ha potu ke ʻolunga ki ai hono ʻulú.”+ 59 Naʻá ne pehē leva ki ha toe tokotaha: “Muimui ʻiate au.” Naʻe pehē ange ʻe he tangatá: “ʻEiki, tuku muʻa ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamaí.”+ 60 Ka naʻá ne pehē kiate ia: “Tuku ki he kau maté+ ke nau tanu ʻenau kau maté, ka ke ʻalu koe ʻo talaki atu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”+ 61 Pea naʻe pehē ʻe ha toe tokotaha: “Te u muimui ʻiate koe, ʻEiki, kae tomuʻa tuku muʻa ke u ʻalu ʻo lea māvae ki he faʻahinga ʻi hoku falé.” 62 Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOku ʻikai ha tangata kuo ala hono nimá ki ha palau pea sio ki he ngaahi meʻa ʻi muí+ ʻe tuha mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”+

10 ʻI he hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe fili ʻe he ʻEikí ha toko 70 kehe peá ne fekauʻi atu kinautolu ʻo tautau toko ua+ ke nau muʻomuʻa ʻiate ia ki he kolo mo e feituʻu kotoa pē naʻá ne teu ʻalu ki aí. 2 Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻIo, ko e utu-taʻú ʻoku lahi, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué. Ko ia ai, mou kōlenga ki he ʻEiki ʻo e utu-taʻú ke ne fekau atu ha kau ngāue ki heʻene utu-taʻú.+ 3 Mou ʻalu atu! Vakai, ʻoku ou fekau atu kimoutolu ko e fanga lami ʻi he lotolotonga ʻo e fanga ulofi.+ 4 ʻOua ʻe ʻave ha kato paʻanga, pe ha kato ʻoho pe senitolo,+ pea ʻoua te mou lea fakafeʻiloaki* ki ha taha ʻi he halá. 5 ʻIlonga ha fale te mou hū ki ai, mou ʻuluaki pehē: ‘Fakatauange ke ʻi he falé ni ʻa e melinó.’+ 6 Pea kapau ʻe ʻi ai ha kaumeʻa ʻo e melinó, ʻe toka hoʻomou melinó ʻiate ia. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai, ʻe toe foki mai ia kiate kimoutolu. 7 Ko ia mou nofo ʻi he fale ko iá,+ ʻo kai mo inu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau tokonakí,+ he ʻoku taau ʻa e tokotaha ngāué mo ʻene totongí.+ ʻOua te mou hanganaki hiki mei he fale ki he fale.

8 “Pehē foki, ʻilonga ha kolo te mou hū ki ai pea nau tali kimoutolu, mou kai ʻa e meʻa ʻoku tuku atu ʻi homou ʻaó 9 pea fakamoʻui ʻa e kau puke ʻi aí pea tala kiate kinautolu: ‘Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kiate kimoutolu.’+ 10 Ka ʻilonga ha kolo te mou hū ki ai pea ʻikai te nau tali kimoutolu, mou ʻalu atu ki hono ngaahi hala lalahí mo pehē: 11 ‘ʻOku mau tūtuuʻi atu kiate kimoutolu naʻa mo e efu ʻo homou koló ʻoku piki ʻi homau vaʻé.+ Ka neongo ia, mou ʻiloʻi eni, kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ 12 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu ʻe ala kātakiʻi ange ʻa Sōtoma ʻi he ʻaho ko iá ʻi he kolo ko iá.+

13 “ʻOiauē ʻa koe, Kolesini! ʻOiauē ʻa koe, Petesaita! He kapau naʻe fakahoko ʻa e ngaahi ngāue fakaofo kuo fai ʻiate kimouá ʻi Tāia mo Saitoni, ne mei fuoloa ʻenau fakatomala, ʻo nau nofo kuo nau ʻai tauangaʻa mo fakaefuefu.+ 14 Ko ia ai, ʻe ala kātakiʻi ange ʻa Tāia mo Saitoni ʻi he fakamāú ʻiate kimoua. 15 Pea ko koe, Kāpaneume, ʻe hakeakiʻi koā koe ki hēvani? Te ke ʻalu hifo koe ki Faʻitoka!*

16 “ʻIlonga ʻa ia ʻoku fanongo kiate kimoutolú ʻokú ne fanongo kiate au.+ Pea ʻilonga ʻa ia ʻokú ne taʻetokaʻi kimoutolú ʻokú ne taʻetokaʻi foki mo au. ʻIkai ngata aí, ʻilonga ʻa ia ʻokú ne taʻetokaʻi aú ʻokú ne taʻetokaʻi foki mo Ia naʻá ne fekauʻi mai aú.”+

17 Pea naʻe foki fiefia mai ʻa e toko 70, ʻo nau pehē: “ʻEiki, naʻa mo e fanga tēmenioó kuo nau moʻulaloa kiate kimautolu ʻi hono ngāueʻaki ho huafá.”+ 18 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOku ou sio kia Sētane kuó ne tō+ ʻo hangē ko e tapa ʻa e ʻuhilá mei he langí. 19 Vakai, kuó u ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e mafai ke mou tāmoloki ʻi homou lalo vaʻé ʻa e fanga ngata mo e fanga sikopio, pea mo e mafai ke ikunaʻi ʻaki ʻa e mālohi kotoa ʻo e filí,+ pea ʻe ʻikai ʻaupito ha meʻa te ne uesia kimoutolu. 20 Ka neongo ia, ʻoua te mou fiefia koeʻuhi ko hono fakamoʻulaloaʻi ʻa e ngaahi laumālié kiate kimoutolú, ka mou fiefia koeʻuhi kuo tohi homou hingoá ʻi he langí.”+ 21 ʻI he houa tofu pē ko iá, naʻá ne fiefia lahi ʻi he laumālie māʻoniʻoní peá ne pehē: “ʻOku ou fakahīkihikiʻi fakahāhaaʻi koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻo hēvani mo māmani, he kuó ke mātuʻaki fufū ʻa e ngaahi meʻá ni mei he kau potó mo e kau ʻatamaiʻiá+ pea kuó ke fakahā ia ki he fānau īkí. ʻIo, ʻe Tamai, koeʻuhí ko ho finangaló ia ke hoko ʻo pehē.+ 22 Kuo tuku kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe heʻeku Tamaí, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e ʻAló tuku kehe pē ʻa e Tamaí, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e Tamaí tuku kehe pē ʻa e ʻAló+ pea mo ha taha pē ʻa ia ʻoku loto-lelei ʻa e ʻAló ke fakahaaʻi ʻa e Tamaí ki aí.”+

23 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tafoki hake ʻo ne tala ki he kau ākongá fakaekinautolu pē: “Fiefia ē ko e ngaahi mata ʻoku nau sio ki he ngaahi meʻa ʻoku mou sio ki aí.+ 24 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e kau palōfita mo e ngaahi tuʻi tokolahi naʻa nau fakaʻamu ke sio ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki aí ka naʻe ʻikai te nau mātā ia,+ pea ke fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku mou fanongo ki aí ka naʻe ʻikai te nau fanongoa ia.”

25 Pea vakai, naʻe tuʻu hake ha tangata naʻe mataotao ʻi he Laó ke ʻahiʻahiʻi ia, ʻo ne pehē: “Faiako, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke u fai ka u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?”+ 26 Naʻá ne pehē ange kiate ia: “Ko e hā ʻoku hiki ʻi he Laó? ʻOku fēfē hoʻo mahinoʻi iá?” 27 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē: “‘Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova* ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa,’+ pea ke ‘ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’”+ 28 Naʻá ne pehē kiate ia: “ʻOku tonu hoʻo talí; fai maʻu pē ʻa e meʻá ni pea te ke maʻu ʻa e moʻuí.”+

29 Ka ʻi heʻene loto ke fakamoʻoniʻi ʻokú ne māʻoniʻoní,+ naʻe pehē ange ʻe he tangatá kia Sīsū: “Ko hai moʻoni ʻa hoku kaungāʻapí?” 30 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻalu hifo ha tangata mei Selusalema ki Sielikō ʻo maʻukovia ʻe ha kau kaihaʻa, ʻa ia naʻa nau huʻi ʻene meʻa kotoa pē, haha ia, pea nau ʻalu, pea tuku ai ia kuó ne meimei mate. 31 ʻI he taimi ko ení, naʻe feʻunga tonu ia mo e ʻalu hifo ha taulaʻeiki ʻi he hala ko iá, ka ʻi heʻene sio kiate iá, naʻá ne kolosi ki he kauhala ʻe tahá. 32 Pehē foki, naʻe ʻi ai ha Līvai, ʻi heʻene aʻu ki he feituʻu ko iá ʻo ne sio kiate iá, naʻá ne kolosi ki he kauhala ʻe tahá. 33 Ka naʻe ʻi ai ha Samēlia+ naʻe fononga atu ʻi he hala ko iá ʻo ne aʻu mai kiate ia, pea ʻi heʻene sio kiate iá, naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia. 34 Ko ia naʻá ne fakaofiofi atu kiate ia ʻo ne haʻi hono ngaahi laveá, ʻo lilingi ai ʻa e lolo mo e uaine. Naʻá ne fakaheka leva ia ki heʻene monumanú peá ne ʻomi ia ki ha fale talifononga ʻo ne tokangaʻi ai ia. 35 ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne toʻo hake ha foʻi tēnali* ʻe ua, ʻo ne ʻoange ia ki he tauhi ʻo e fale talifonongá, ʻo ne pehē: ‘Tokangaʻi ʻa e tangatá ni, pea ʻilonga haʻo toe fakamole kehe mei heni, te u totongi atu ia ʻi heʻeku foki maí.’ 36 Ko hai ʻi he toko tolú ni ʻoku hā kiate koe naʻá ne hoko ko e kaungāʻapi+ ʻo e tangata naʻe maʻukovia ʻe he kau kaihaʻá?” 37 Naʻá ne pehē: “Ko e tokotaha naʻe faimanavaʻofa* ki he tangatá.”+ Naʻe pehē ange leva ʻe Sīsū kiate ia: “ʻAlu mo koe ʻo fai ʻa e meʻa tatau.”+

38 Pea ʻi heʻenau fononga atú, naʻá ne hū ki ha kolo ʻe taha. ʻI hení naʻe ʻi ai ha fefine ko hono hingoá ko Māʻata+ ʻa ia naʻá ne talitali ʻa Sīsū ko ha tokotaha ʻaʻahi ki hono falé. 39 Naʻe ʻi ai foki hono tokoua naʻe ui ko Mele, ʻa ia naʻe tangutu ia ʻi he veʻe vaʻe ʻo e ʻEikí ʻo ne hanganaki fanongo ki he meʻa naʻá ne leaʻakí.* 40 Ka ko Māʻata, naʻá ne femoʻuekina ʻi he tokanga ki he ngaahi ngafa lahi. Ko ia naʻá ne ʻalu atu kiate ia ʻo ne pehē: “ʻEiki, ʻoku ʻikai koā te ke tokanga ki hono tuku toko taha au ʻe hoku tokouá ke u fai ʻa e ngaahi meʻá ni? Tala ange ke ne haʻu ʻo tokoni mai kiate au.” 41 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe he ʻEikí kiate ia: “Māʻata, Māʻata, ʻokú ke loto-moʻua mo hohaʻatuʻu ki he ngaahi meʻa lahi. 42 Ko ha kiʻi meʻa siʻi pē ʻoku fiemaʻú, pe ko ha meʻa pē ʻe taha. He ko e meʻa kia Melé, naʻá ne fili ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku leleí,*+ pea ʻe ʻikai ke toʻo ia meiate ia.”

11 Pea naʻá ne ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻo fai ʻene lotu, pea ʻi he ʻosi ʻene lotú, naʻe pehē ʻe ha taha ʻo ʻene kau ākongá kiate ia: “ʻEiki, akoʻi kimautolu ki he founga ke lotu aí, ʻo hangē pē foki ko hono akoʻi ʻe Sione ʻa ʻene kau ākongá.”

2 Ko ia naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “ʻO ka mou ka lotu, mou pehē: ‘ʻE Tamai, ke fakamāʻoniʻoniʻi* ho huafá.+ Ke hoko mai ho Puleʻangá.+ 3 Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻaho taki taha ʻo fakatatau ki heʻemau fiemaʻu fakaʻahó.+ 4 Pea fakamolemoleʻi ʻemau ngaahi angahalá,+ he ko kimautolu foki ʻoku mau fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa ʻoku moʻua mai kiate kimautolú;+ pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi.’”+

5 Naʻá ne pehē ange leva kiate kinautolu: “Tau pehē pē ko ha taha ʻo kimoutolu ʻoku ʻi ai hano kaungāmeʻa pea ʻokú ke ʻalu kiate ia ʻi he tuʻapoó ʻo ke pehē kiate ia, ‘Tokoua, ʻomai muʻa haʻaku foʻi mā ʻe tolu, 6 koeʻuhi kuo toki aʻú ni mai ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi haʻane fononga pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ke ʻoange kiate ia.’ 7 Ka ʻoku tali mai ʻe he tokotaha ko iá mei loto: ‘Tuku hoʻo fakahohaʻasi aú. Kuo ʻosi loka ʻa e matapaá, pea ko ʻeku fānau īkí mo au kuo mau mohe. Heʻikai lava ke u tuʻu hake ʻo ʻoatu ha meʻa kiate koe.’ 8 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, neongo kapau ʻe ʻikai te ne tuʻu hake ʻo ʻoange kiate ia ha meʻa koeʻuhi ko ʻene kaungāmeʻa mo iá, ka koeʻuhi ko ʻene vilitakí+ kuo pau ai ke ne tuʻu hake ʻo ʻoange kiate ia ha meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu. 9 Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, hanganaki kole,+ pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava atu kiate kimoutolu.+ 10 He ko ia kotoa pē ʻoku kolé te ne maʻu,+ pea ko ia kotoa pē ʻoku kumí te ne ʻilo, pea ko ia kotoa pē ʻoku tukitukí, ʻe fakaava kiate ia. 11 Ko e moʻoni, ko hai ia ha tamai ʻi homou lotolotongá, kapau ʻe kole ange hono fohá ha mataʻiika, te ne ʻoange kiate ia ha ngata kae ʻikai ko ha mataʻiika?+ 12 Pe kapau foki te ne kole ha fuaʻi moa, ʻe ʻoange kiate ia ha sikopio? 13 Ko ia ai, kapau ko kimoutolu ē ko e kau fulikivanú, ʻoku mou ʻilo ʻa e anga ʻo hono foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú, huanoa hake ai ʻa e Tamai ʻi hēvaní ʻa ʻene foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá!”+

14 Ki mui ai, naʻá ne kapusi ha tēmeniō fakatupu noa.+ ʻI he hili ʻa e hū ki tuʻa ʻa e tēmenioó, naʻe lea ʻa e tangata noá, pea naʻe ofoofo ʻa e fuʻu kakaí.+ 15 Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻo kinautolu: “ʻOkú ne kapusi ʻa e fanga tēmenioó ʻo fakafou ʻia Pelisipupe,* ko e pule ʻo e fanga tēmenioó.”+ 16 Pea ke ʻahiʻahiʻi iá, naʻe kamata ke kounaʻi meiate ia ʻe he niʻihi ha fakaʻilonga+ mei he langí. 17 ʻI he ʻiloʻi ʻenau fakakaukaú,+ naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e puleʻanga kotoa ʻoku māvahevahe ʻiate ia peé ʻe hoko ʻo ʻauha, pea ko ha fale ʻoku māvahevahe ʻiate ia peé ʻe holo. 18 ʻI he founga tatau, kapau ʻoku toe māvahevahe pē ʻa Sētane ʻiate ia pē, ʻe tuʻu fēfē ʻa hono puleʻangá? He ʻoku mou pehē ʻoku ou kapusi ʻa e fanga tēmenioó ʻo fakafou ʻia Pelisipupe. 19 Kapau ʻoku ou kapusi ʻa e fanga tēmenioó ʻo fakafou ʻia Pelisipupe, ko hai ʻoku fakafou ai ʻa hono kapusi kinautolu ʻe homou ngaahi fohá? Ko e ʻuhinga eni te nau hoko ai ko homou kau fakamāú. 20 Ka ʻo kapau ʻoku fakafou ʻi he louhiʻinima ʻo e ʻOtuá+ ʻa ʻeku kapusi ʻa e fanga tēmenioó, tā kuo aʻu moʻoni mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kiate kimoutolu.+ 21 ʻI he taimi ʻoku hanga ai ʻe ha tangata mālohi kuo fakameʻatau kakato ʻo leʻohi ʻa hono palasí, ʻoku malu ai pē ʻa ʻene ngaahi koloá. 22 Ka ʻo ka haʻu ha tokotaha ʻoku mālohi ange ʻiate ia ʻo ne ʻohofi ia peá ne ikunaʻi ia, ʻoku ʻave ʻe he tangata ko iá ʻa ʻene meʻatau kotoa naʻá ne falala ki aí, peá ne vahevahe atu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne ʻave meiate iá. 23 ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻikai kau mo aú ʻokú ne fakafetau kiate au, pea ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻikai kau mo au ʻi he fai ʻo e fakatahatahaʻí ʻokú ne fakamovetevete.+

24 “ʻI he hū atu ha laumālie ʻuli mei ha tangata, ʻokú ne fou atu ʻi ha ngaahi potu ʻoku ʻikai ʻi ai ha vai ko e kumi ki ha mālōlōʻanga, pea ʻi he ʻikai te ne maʻú, ʻokú ne pehē, ‘Te u foki ki hoku fale ʻa ia naʻá ku hiki mei aí.’+ 25 Pea ʻi heʻene aʻu ki aí, ʻokú ne ʻilo ai tā ko e falé kuo ʻosi tafi ʻo maʻa mo teuteuʻi. 26 ʻOkú ne ʻalu leva ʻo ne ʻomi mo ha toe ngaahi laumālie kehe ʻe toko fitu ʻoku fulikivanu ange ʻiate ia, pea ʻi he hili ʻenau hū ki lotó, ʻoku nau nofo ai. Ko ia ko e ngaahi tuʻunga leva ki mui ʻo e tangata ko iá ʻe kovi ange ia ʻi he ʻuluakí.”

27 ʻI heʻene leaʻaki ko eni ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe kaila mai ha fefine mei he fuʻu kakaí kiate ia: “Fiefia ē ko e manava naʻá ne fata koé mo e ongo huhu naʻá ke huhu aí!”+ 28 Ka naʻá ne pehē: “ʻIkai, ʻi hono kehé, he fiefia ē ko e faʻahinga ʻoku fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea tauhi iá!”+

29 ʻI he fakatahataha mai ʻa e fuʻu kakaí, naʻe kamata ke ne lea: “Ko e toʻutangata ko ení ko ha toʻutangata fulikivanu; ʻoku fakasio ki ha fakaʻilonga, ka ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga ʻe ʻoange ki ai tuku kehe pē ʻa e fakaʻilonga ʻo Sioná.+ 30 He hangē pē ko e hoko ʻa Siona+ ko ha fakaʻilonga ki he kau Ninivé, ʻe pehē pē ʻa e hoko ʻa e Foha ʻo e tangatá ko ha fakaʻilonga ki he toʻutangatá ni. 31 Ko e kuini ʻo e tongá+ ʻe fokotuʻu hake ʻi he fakamāú fakataha mo e kakai ʻo e toʻutangatá ni ʻo ne fakahalaiaʻi kinautolu, he naʻá ne haʻu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ke fanongo ki he poto ʻo Solomoné. Kae vakai, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lahi ange ia ʻia Solomone ʻoku ʻi heni.+ 32 Ko e kakai ʻo Ninivé te nau tuʻu hake ʻi he fakamāú mo e toʻutangatá ni pea te nau fakahalaiaʻi ia, he naʻa nau fakatomala ʻi he meʻa naʻe malangaʻaki ʻe Sioná.+ Kae vakai, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lahi ange ia ʻia Siona ʻoku ʻi heni. 33 ʻI he hili hono tutu ha maama, ʻoku tuku ia ʻe ha taha, ʻo ʻikai ʻi ha potu fufū pe ʻi ha lalo kato,* ka ʻi he tuʻuʻanga māmá,+ koeʻuhi ke malava ʻa e faʻahinga ʻoku nau hū maí ʻo sio ki he māmá. 34 Ko e maama ʻo e sinó ko ho matá. ʻI he huʻufataha* ho matá, ʻoku maamangia* foki ai ho sinó kotoa; ka ʻi heʻene havalá,* ʻoku fakapoʻuli foki ai ho sinó.+ 35 Ko ia ai, tokanga, ke fakapapauʻi ko e maama ʻoku ʻiate koé ʻoku ʻikai ke fakapoʻuli. 36 Ko ia ai, kapau ʻoku maamangia ho sinó kotoa ʻo ʻikai hano konga ʻe fakapoʻuli, ʻe maamangia kotoa ia ʻo hangē ko hano fakamaamangia koe ʻe ha maama ʻaki hono ngaahi hueló.”

37 ʻI he hili ʻene leaʻaki ʻení, naʻe kole ha Fālesi kiate ia ke na kai. Ko ia naʻá ne hū atu ʻo ne tokoto ki he tēpilé. 38 Kae kehe, naʻe ʻohovale ʻa e Fālesí ʻi heʻene sio naʻe ʻikai te ne tomuʻa fanofano* ki muʻa he kaí.+ 39 Ka naʻe pehē ʻe he ʻEikí kiate ia: “Ko kimoutolu leva kau Fālesi, ʻoku mou fakamaʻa ʻa e tuʻa ipú mo e tuʻa tisí, ka ʻi loto ʻiate kimoutolú ʻoku fonu ʻi he mānumanu mo e fulikivanu.+ 40 ʻA e kau ʻatamai-mūnoa! ʻIkai ko e tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa tuʻá naʻá ne ngaohi foki mo loto? 41 Kae ʻoatu ko e ngaahi foaki ʻofa* ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mei ho lotó, pea vakai, ʻe maʻa ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo kimoutolú. 42 Kae ʻoiauē ʻa kimoutolu kau Fālesi, koeʻuhi ʻoku mou foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e minití mo e pēkanó* pea mo e fanga kiʻi ʻakau kai ʻo e ngoué,*+ ka ʻoku ʻikai te mou tokanga ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻofa kiate Iá! Ko e ngaahi meʻá ni naʻe pau ke mou fai, kae ʻoua naʻa taʻetokangaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe ko eé.+ 43 ʻOiauē ʻa kimoutolu kau Fālesi, koeʻuhi ʻoku mou manako ki he ngaahi nofoʻanga ʻi muʻa* ʻi he ngaahi sinakoké pea mo e ngaahi fakafeʻiloaki ʻoku fai atu ʻi he ngaahi feituʻu faiʻanga fakataú!+ 44 ʻOiauē ʻa kimoutolu, koeʻuhi ʻoku mou hangē ko e ngaahi faʻitoka* ko ia ʻoku ʻikai ke nau ʻasi lelei hake,*+ ʻo mala ai ʻa e kakaí ʻo ʻikai te nau ʻilo!”

45 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange kiate ia ʻe ha taha ʻo e faʻahinga naʻe mataotao ʻi he Laó: “Faiako, ʻi hoʻo leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻokú ke fakangalivaleʻi foki ai kimautolu.” 46 Naʻá ne pehē ange leva: “ʻOiauē ʻa kimoutolu foki ʻoku mataotao ʻi he Laó, koeʻuhi ʻoku mou hilifaki ki he kakaí ʻa e ngaahi kavenga ʻoku faingataʻa ke fua, ka ko kimoutolu tonu ʻoku ʻikai te mou ala ki he ngaahi kavengá ʻaki ha taha ʻo homou ʻuluʻulutuhú!+

47 “ʻOiauē ʻa kimoutolu, koeʻuhi ʻoku mou langa ʻa e ngaahi fonualoto* ʻo e kau palōfitá, ka ko hoʻomou fanga kuí naʻa nau tāmateʻi kinautolú!+ 48 Ko e moʻoni, ko e kau fakamoʻoni kimoutolu ki he ngaahi ngāue ʻa hoʻomou fanga kuí, pea ʻosi angé ʻoku mou leleiʻia ʻiate kinautolu, he naʻa nau tāmateʻi ʻa e kau palōfitá+ ka ʻoku mou langa ʻe kimoutolu honau ngaahi fonualotó. 49 Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē foki ai ʻe he ʻOtuá ʻi hono potó:* ‘Te u fekau atu kiate kinautolu ha kau palōfita mo ha kau ʻapositolo, pea te nau tāmateʻi mo fakatangaʻi ha niʻihi ʻo kinautolu, 50 ko ia ai ʻe hilifaki* ki he toʻutangatá ni+ ʻa e toto ʻo e kotoa ʻo e kau palōfita naʻe lilingi talu mei he tanupou ʻo e māmaní,* 51 mei he toto ʻo ʻĒpelí+ ʻo aʻu mai ki he toto ʻo Sākalaiá, ʻa ia naʻe tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻōlitá pea mo e falé.’*+ ʻIo, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe hilifaki* ia ki he toʻutangatá ni.

52 “ʻOiauē ʻa kimoutolu ʻoku mataotao ʻi he Laó, koeʻuhi naʻa mou ʻave ʻa e kī ki he ʻiló. Ko kimoutolu tonu naʻe ʻikai te mou hū ki ai, pea ʻoku mou taʻofi ʻa e faʻahinga ʻoku hū atu ki aí!”+

53 Ko ia ʻi heʻene ʻalu atu mei aí, naʻe kamata ke fakafeʻātungiaʻi lahi ia ʻe he kau sikalaipé mo e kau Fālesí pea nafui ʻaki ia ha toe ngaahi fehuʻi lahi ange, 54 ʻo lamasi ke maʻu ia ʻi ha meʻa te ne leaʻaki.+

12 ʻI he taimi ko ʻení, ʻi he fakatahataha mai ha fuʻu kakai ko ha toko laui afe lahi ʻo nau fetāmalakiʻaki ai honau vaʻé, naʻá ne kamata ʻaki ʻene tomuʻa pehē ki heʻene kau ākongá: “Vakavakai telia ʻa e lēvani ʻa e kau Fālesí, ʻa ia ko e mālualoí.+ 2 Ka ʻoku ʻikai ha meʻa kuo mātuʻaki ʻufiʻufiʻi ʻe taʻefakaeʻa, mo ha meʻa fakapulipuli ʻe taʻehoko ʻo ʻiloʻi.+ 3 Ko ia ai, ʻilonga ha meʻa ʻoku mou leaʻaki ʻi he fakapoʻulí ʻe fanongoa ia ʻi he māmá, pea ko e meʻa ʻoku mou fanafanaʻaki ʻi he potu liló ʻe malangaʻaki ia mei he funga falé. 4 Pehē foki, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe hoku ngaahi kaumeʻa,+ ʻoua ʻe manavahē ki he faʻahinga ʻoku nau tāmateʻi ʻa e sinó pea hili ʻení ʻoku ʻikai malava ke nau toe fai ha meʻa.+ 5 Ka te u fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e tokotaha ke manavahē ki aí: Manavahē ki he Tokotaha ʻa ia ʻi he hili ʻene tāmateʻi kimoutolú, ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke lī kimoutolu ki Kihena.*+ ʻIo, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, manavahē ki he Tokotahá ni.+ 6 Ko ha foʻi misi ʻe nima ʻoku fakatau atu ia ki ha ongo foʻi koini ʻoku siʻi hona mahuʻingá,* ʻikai ko ia? Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe taʻemanatua* ʻe he ʻOtuá.+ 7 Ka naʻa mo homou ngaahi tuʻoni louʻulú kuo ʻosi lau fakalautelau ia.+ ʻOua ʻe manavahē; ʻoku mou mahuʻinga ange kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.+

8 “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahaaʻi ʻi he ʻao ʻo e tangatá ʻokú ne ʻiloʻi aú,+ ʻe fakahaaʻi foki ʻe he Foha ʻo e tangatá ʻokú ne ʻiloʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.+ 9 Kae ʻilonga ʻa ia ʻokú ne siʻaki au ʻi he ʻao ʻo e tangatá ʻe siʻaki ia ʻi he ʻao ʻo e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.+ 10 Pea ko ia kotoa pē ʻokú ne laukovi ki he Foha ʻo e tangatá, ʻe fakamolemoleʻi ia, kae ʻilonga ʻa ia ʻoku laukovi ki he laumālie māʻoniʻoní ʻe ʻikai fakamolemoleʻi ia.+ 11 ʻI heʻenau ʻomi kimoutolu ki he ʻao ʻo e ngaahi fakatahaʻanga kakaí,* kau ʻōfisa fakapuleʻangá, pea mo e kau maʻu mafaí, ʻoua ʻe hoko ʻo loto-moʻua pe ʻe fēfē pe ko e hā haʻamou lea taukapo ʻe fai, pe ko e hā te mou leaʻakí,+ 12 he ʻe akoʻi atu ʻe he laumālie māʻoniʻoní kiate kimoutolu ʻi he houa tofu pē ko iá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou leaʻakí.”+

13 Pea naʻe pehē ʻe ha taha ʻi he fuʻu kakaí kiate ia: “Faiako, tala ange ki hoku tokouá ke ma vahevahe ʻa e koloa tukufakaholó.” 14 Naʻá ne pehē kiate ia: “Tangata, ko hai naʻá ne fakanofo au ke u hoko ko e fakamaau pe tokotaha faituʻutuʻuni ʻi homo vahaʻá?” 15 Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Hanganaki ʻā homou matá mo leʻohi kimoutolu telia ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e mānumanú,*+ koeʻuhi naʻa mo hono maʻu ʻe ha taha ha meʻa lahi, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ʻene moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú.”+ 16 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tala kiate kinautolu ha talanoa fakatātā, ʻo ne pehē: “Naʻe fua lahi ʻa e kelekele ʻa ha tangata koloaʻia. 17 Ko ia naʻá ne kamata fakaʻuhinga ʻiate ia, ʻo pehē, ‘Ko e hā te u faí he ko eni kuo ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu ke u tānaki ai ʻeku ngoué?’ 18 Naʻá ne pehē leva, ‘Te u fai ʻeni:+ Te u holoki ʻa hoku ngaahi feleokó pea langa ha ngaahi feleoko lalahi ange, pea te u tānaki ki ai ʻa e kotoa ʻo ʻeku uité mo e kotoa ʻo ʻeku koloá, 19 pea te u pehē kiate au: “Kuó u tātānaki ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi; te u mālōlō ā ʻo kai, inu, mo fiefia.”’ 20 Ka naʻe folofola ʻe he ʻOtuá kiate ia, ‘ʻA e ʻatamai-mūnoa, ʻi he poó ni ʻoku nau kounaʻi ke toʻo ʻa hoʻo moʻuí. Ko hai leva te ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuó ke tānakí?’+ 21 Ko e meʻa ia ʻe hoko ki he tangata ʻokú ne tātānaki koloa maʻana kae ʻikai koloaʻia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.”+

22 Naʻá ne pehē ange leva ki heʻene kau ākongá: “Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou tala atu ai kiate kimoutolu, tuku hoʻomou loto-moʻua fekauʻaki mo hoʻomou moʻuí ki ha meʻa ke mou kai pe ki homou sinó ki ha meʻa ke mou tui.+ 23 He ʻoku mahuʻinga ange ʻa e moʻuí ʻi he meʻakaí, pea mo e sinó ʻi he valá. 24 Fakakaukau atu ki he fanga lēvení: ʻOku ʻikai te nau tūtuuʻi pe utu; ʻoku ʻikai hanau fale tukuʻanga koloa pe feleoko; ka neongo iá, ʻoku fafanga kinautolu ʻe he ʻOtuá.+ ʻIkai ʻoku mou mahuʻinga lahi ange kimoutolu ʻi he fanga manupuná?+ 25 Ko hai ʻiate kimoutolu ʻe lava ʻe heʻene loto-moʻuá ke tānaki atu ha kiupite* ki he lōloa ʻo ʻene moʻuí? 26 Ko ia ai, kapau ʻe ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa siʻi pehē, ko e hā ke loto-moʻua ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kehe ko ē?+ 27 Fakakaukau atu ki he anga ʻo e tupu ʻa e ngaahi lilé: ʻOku ʻikai te nau fakaongosia pe ngaohi filo; ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻa mo Solomone ʻi he kotoa ʻo hono lāngilangí naʻe ʻikai ke teungaʻia ia ʻo hangē ko ha taha ʻo e ngaahi lilé ni.+ 28 Kapau leva ʻoku fakateunga pehē ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻakau ʻo e vaó ʻa ia ʻoku ʻi heni ʻi he ʻahó ni pea laku ki ha ʻōvani ʻapongipongí, huanoa hake ai ʻene fakateunga kimoutolu, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai! 29 Ko ia tuku ā ʻa e kumi ki he meʻa te mou kaí mo e meʻa te mou inú, pea tuku ā ʻa e loto-moʻua tōtuʻá;+ 30 he ko e ngaahi meʻá ni kotoa ko e ngaahi meʻa ia ʻoku tuli vēkeveke ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe hoʻomou Tamaí ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻá ni.+ 31 ʻI hono kehé, hanganaki kumi ki hono Puleʻangá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni.+

32 “ʻOua ʻe manavahē, fanga sipi tokosiʻi,+ he kuo hōifua hoʻomou Tamaí ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e Puleʻangá.+ 33 Fakatau atu hoʻomou ngaahi meʻá pea ʻoatu ha ngaahi foaki ʻofa.*+ ʻAi maʻamoutolu ha ngaahi faʻoʻanga paʻanga ʻa ia ʻoku ʻikai popó, ko ha koloa ʻoku ʻikai toe ʻosi ʻi he langí,+ ʻa e feituʻu ʻoku ʻikai ofi ai ha kaihaʻa pea ʻoku ʻikai keina ʻe ha ané. 34 He ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, ʻe ʻi ai foki homou lotó.

35 “Mou noʻo homou valá mo mateuteu*+ pea ke ulo hoʻomou māmá,+ 36 pea ke mou hangē ko ha kau tangata ʻoku nau talitali ki honau ʻeikí ke ne foki mai+ mei he malí,+ koeʻuhí ʻi heʻene haʻu ʻo tukitukí, te nau fakaava leva kiate ia. 37 Fiefia ē ko e kau tamaioʻeiki ko ia ʻa ia ʻoku haʻu ʻa e ʻeikí ʻo ne ʻiloʻi ʻoku nau leʻó! ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, te ne ʻai hono vala* ki he ngāué pea ʻai kinautolu ke nau tākoto atu ki he tēpilé pea te ne haʻu ki ai ʻo tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú. 38 Pea kapau te ne haʻu ʻi he uasi hono uá,* naʻa mo e uasi hono tolú,* ʻo ne ʻiloʻi kinautolu ʻoku nau mateuteu, he fiefia ē ko kinautolu! 39 Kae ʻiloʻi eni, kapau naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻo e ʻapí ʻa e houa ʻe haʻu ai ʻa e kaihaʻá, naʻe ʻikai te ne tuku ke haea hono falé.+ 40 Pehē foki mo kimoutolu, hanganaki mateuteu, koeʻuhi ʻi ha houa ʻoku ʻikai te mou fakakaukau atu ai ngalingali ko e houá ia, ʻoku haʻu ai ʻa e Foha ia ʻo e tangatá.”+

41 Naʻe pehē ange leva ʻe Pita: “ʻEiki, ʻokú ke leaʻaki ʻa e talanoa fakatātaá ni kiate kimautolu pē, pe ʻoku toe kau ki ai ʻa e tokotaha kotoa?” 42 Pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí: “Ko hai moʻoni koā ʻa e tamaioʻeiki* anga-tonú, ʻa e tokotaha fakapotopotó,* ʻa ia ʻe fakanofo ʻe heʻene ʻeikí ke ne tokangaʻi ʻa e kulupu ʻo ʻene kau sevānití* ke hanganaki ʻoange kiate kinautolu ʻenau tokonaki meʻakai feʻunga ʻi he taimi totonu?+ 43 He fiefia ē ko e tamaioʻeiki ko iá ʻo ka haʻu ʻa hono ʻeikí ʻo ne ʻilo ia ʻokú ne fai pehē! 44 ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, te ne fakanofo ia ke ne tokangaʻi ʻene ngaahi meʻá kotoa. 45 Ka ʻo kapau ʻe faifai ange pea pehē ʻe he tamaioʻeiki ko iá ʻi hono lotó, ‘ʻOku tuai ʻa e haʻu ʻa hoku ʻeikí,’ pea kamata ke ne haha ʻa e kau tamaioʻeikí mo e kau kaunangá pea kai mo inu mo konā,+ 46 ʻe haʻu ʻa e ʻeiki ʻo e tamaioʻeiki ko iá ʻi ha ʻaho ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina ai iá pea ʻi ha houa ʻoku ʻikai te ne ʻilo ki ai, pea te ne tauteaʻi ia ʻaki ʻa e tautea kakaha tahá pea tuku atu ia ke ʻinasi fakataha mo e kau taʻefaitōnungá. 47 Pea ko e tamaioʻeiki leva ko iá, ʻa ia naʻá ne mahinoʻi ʻa e loto ʻa hono ʻeikí kae ʻikai te ne mateuteu pe fai ʻa e meʻa naʻá ne kole angé,* ʻe lahi ʻa hono haha iá.+ 48 Ka ko e tokotaha ko ia naʻe ʻikai te ne mahinoʻi peá ne fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tuha mo hono hahá ʻe siʻi pē hono tā iá. Ko e moʻoni, ko e tokotaha kotoa pē ʻa ia kuo foaki ki ai ha meʻa lahi, ko e meʻa lahi ʻe kounaʻi meiate iá, pea ko e tokotaha ko ia kuo tuku ki ai ke ne tokangaʻi ha meʻa lahi ʻe kounaʻi meiate ia+ ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tuʻunga anga-mahení.

49 “Naʻá ku haʻu ke tutu ha afi ʻi he māmaní, pea ko e hā ha meʻa te u toe fakaʻamu ki ai kapau kuo ʻosi tutu ia? 50 Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha papitaiso ʻoku teu ke u papitaiso ai, pea hono ʻikai ke u ʻūkuma ʻa e mamahí kae ʻoua ke lava ia!+ 51 ʻOku mou fakakaukau naʻá ku haʻu ke ʻomai ha melino ki he māmaní? ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ko e melino ka ko e māvahevahe.+ 52 He mei he taimí ni ʻo faai atu ʻe ʻi ai ʻa e toko nima ʻi he fale ʻe taha te nau māvahevahe, ʻo vākovi ʻa e toko tolu mo e toko ua pea vākovi ʻa e toko ua mo e toko tolu. 53 Te nau māvahevahe, ʻe vākovi ʻa e tamaí mo e fohá pea mo e fohá mo e tamaí, ʻa e faʻeé mo ʻene taʻahiné pea mo e taʻahiné mo ʻene faʻeé, ʻe vākovi ʻa e faʻē-ʻi-he-fonó mo hono ʻofefine-ʻi-he-fonó pea mo e ʻofefine-ʻi-he-fonó mo ʻene faʻē-ʻi-he-fonó.”+

54 Pea naʻá ne pehē foki ki he fuʻu kakaí: “ʻI hoʻomou sio ki ha konga ʻao ʻoku ʻalu hake ʻi he hihifó, ʻoku mou pehē leva, ‘ʻE ʻalotāmaki,’ pea ʻoku hoko ia. 55 Pea ʻi hoʻomou sio ʻoku angi mai ha matangi mei he tongá, ʻoku mou pehē, ‘ʻE ʻaʻafu,’ pea ʻoku hoko ia. 56 ʻA e kau mālualoi, ʻoku mou ʻilo ʻa hono vakaiʻi ʻa e hā mai ʻa e foʻi māmaní mo e langí, ka ko e hā ʻoku ʻikai te mou ʻilo ai ʻa hono vakaiʻi ʻa e taimi ko ení?+ 57 Ko e hā ʻoku ʻikai te mou mahinoʻi ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke mou faí? 58 Ko e fakatātaá, ʻi hoʻo ʻalu mo e tokotaha ʻokú ne fakaʻilo koé ki ha maʻu mafai, ʻi he lolotonga hoʻomo fonongá, fai leva ha meʻa ke fakaleleiʻi hoʻomo vākoví koeʻuhi ke ʻoua naʻá ne tuku atu koe ki he ʻao ʻo e fakamāú, pea ʻave koe ʻe he fakamāú ki he ʻōfisa ʻo e fakamaauʻangá, pea lī ai koe ʻe he ʻōfisa ʻo e fakamaauʻangá ki pilīsone.+ 59 ʻOku ou tala atu, heʻikai ʻaupito te ke ʻatā mai mei ai kae ʻoua kuó ke totongi ʻa hoʻo kiʻi foʻi koini fakaʻosí.”*

13 ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahā ange ʻe ha niʻihi kiate ia ʻo fekauʻaki mo e kau Kāleli ʻa ia ko honau totó naʻe huʻi fakataha ʻe Pailato mo ʻenau ngaahi feilaulaú. 2 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOku mou fakakaukau ko e kau Kāleli ko iá naʻe kovi ange ʻenau faiangahalá ʻi he kau Kāleli kehé kotoa koeʻuhi ko ʻenau tofanga ʻi he ngaahi meʻá ni? 3 ʻIkai, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ka ʻikai ke mou fakatomala, te mou ʻauha pehē pē hono kotoa.+ 4 Pe ko e toko 18 ko ia naʻe holo ai ʻa e taua ʻi Sailoamé, ʻo nau mate aí—ʻoku mou fakakaukau naʻe lahi ange ʻenau halaiá ʻi he kakai kehe kotoa ʻoku nofo ʻi Selusalemá? 5 ʻIkai, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ka ʻikai te mou fakatomala, ʻe fakaʻauha kimoutolu kotoa ʻo hangē pē ko kinautolú.”

6 Naʻá ne hoko atu leva ʻo ne fai ʻa e talanoa fakatātaá ni: “Naʻe ʻi ai ha tangata naʻá ne tō ha fuʻu fiki ʻi heʻene ngoue kālepí, pea naʻá ne haʻu ʻo fakasio ha fua mei ai ka naʻe ʻikai maʻu ha fua.+ 7 Pea naʻá ne pehē ange ki he tokotaha ngāue he ngoue kālepí, ‘Ko e taʻu ʻeni ʻe tolu ʻeku haʻu ʻo fakasio ha fua ʻi he fuʻu fikí ni, kae ʻikai pē ke maʻu ha fua. Tā hifo ia! Ko e hā ke kei tuku ai ia ke maumau kelekelé?’ 8 ʻI he tali ki aí naʻá ne pehē ange kiate ia, ‘ʻEiki, toe tuku atu ia ʻi ha taʻu ʻe taha kae ʻoua ke u keli takai ki ai mo ʻai ki ai ha fafanga. 9 Kapau ʻe fua ia ʻi he kahaʻú, ko e meʻa lelei ia; ka ʻikai, pea toki tā hifo ia.’”+

10 Pea naʻá ne faiako ʻi he taha ʻo e ngaahi sinakoké ʻi he Sāpaté. 11 Pea vakai, naʻe ʻi ai ha fefine naʻe ʻiate ia ha laumālie naʻá ne ʻai ia ke puke* ʻi he taʻu ʻe 18; pea naʻá ne pikoua pea naʻe ʻikai ʻaupito malava ke ne tuʻu hangatonu hake. 12 ʻI he sio ʻa Sīsū kiate iá, naʻá ne lea ange ʻo ne pehē: “Fefine, kuo fakatauʻatāinaʻi koe mei ho puké.”+ 13 Pea naʻá ne hili hono ongo nimá kiate ia, pea naʻá ne tuʻu hangatonu hake ʻi he taimi pē ko iá ʻo ne kamata fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. 14 Ka ʻi he fakafeangai ki aí, naʻe ʻita lahi ʻa e ʻōfisa tauhi ʻo e sinakoké koeʻuhi ko e faifakamoʻui ʻa Sīsū ʻi he Sāpaté, ʻo ne pehē ki he fuʻu kakaí: “ʻOku ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ono ʻa ia ʻoku totonu ke fai ai ʻa e ngāué;+ ko ia, mou haʻu ʻo faitoʻo ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, ʻo ʻikai ʻi he ʻaho Sāpaté.”+ 15 Kae kehe, naʻe tali ange ʻe he ʻEikí kiate ia: “ʻA e kau mālualoi,+ ʻikai ʻoku vete ʻe he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ʻi he Sāpaté ʻa ʻene pulú pe ko ʻene ʻasí mei he fale-manú pea taki atu ia ke ʻoange hano inu?+ 16 ʻIkai ʻoku totonu ki he fefiné ni, ʻa ia ko ha ʻofefine ʻo ʻĒpalahame pea ne moʻu haʻisia ʻe Sētane he taʻu ē ʻe 18, ke fakatauʻatāinaʻi mei he haʻí ni ʻi he ʻaho Sāpaté?” 17 Ko ia, ʻi heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe kamata ke ongoʻi mā ʻa hono kau fakafepakí kotoa, ka ko e kotoa ʻo e fuʻu kakaí naʻe kamata ke nau fiefia ʻi he ngaahi meʻa lāngilangiʻia kotoa naʻá ne faí.+

18 Ko ia naʻá ne hoko atu ʻo ne pehē: “ʻOku hangē nai ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ko e hā ʻe lava ke u fakahoa ia ki aí? 19 ʻOku hangē ia ko ha tengaʻi mūsita naʻe ʻave ʻe ha tangata ʻo ne tō ʻi heʻene ngoué, pea naʻe tupu ia ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau, pea ko e fanga manupuna ʻo e langí naʻa nau faʻu pununga ʻi hono ngaahi vaʻá.”+

20 Pea naʻá ne toe pehē: “Ko e hā ʻe lava ke u fakahoa ki ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? 21 ʻOku hangē ia ha lēvani ʻa ia naʻe ʻave ʻe ha fefine ʻo ne fio mo ha fua* mahoaʻa lahi ʻe tolu kae ʻoua kuo tupu ʻa e takaongá kotoa.”+

22 Pea naʻá ne fononga mei he kolo lahi ki he kolo lahi pea mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, ʻo faiako mo hokohoko atu ʻene fonongá ki Selusalema. 23 Naʻe pehē ange ʻe ha tangata kiate ia: “ʻEiki, ʻoku tokosiʻi pē koā ʻa e faʻahinga ia ʻoku fakahaofí?” Naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: 24 “Mou feinga tōtōivi ke hū atu ʻi he matapā fāsiʻí,+ koeʻuhi ko e tokolahi, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, te nau feinga ke hū ka ʻe ʻikai te nau malava. 25 ʻI he taimi ʻe tuʻu hake ai ʻa e tokotaha ʻo e ʻapí ʻo lokaʻi ʻa e matapaá, te mou tuʻu ʻi tuʻa ʻo tukituki ʻi he matapaá, ʻo pehē, ‘ʻEiki, fakaava mai muʻa ʻa e matapaá kiate kimautolu.’+ Ka ʻi he tali ki aí te ne pehē atu kiate kimoutolu: ‘ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko hoʻomou omi mei fē.’ 26 Pea ʻe kamata ke mou pehē, ‘Naʻa mau kai mo inu ʻi ho ʻaó, pea naʻá ke faiako ʻi homau ngaahi hala lalahí.’+ 27 Ka te ne pehē atu kiate kimoutolu, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hoʻomou omi mei fē. ʻAlu meiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku mou fai ʻa e meʻa ʻoku taʻemāʻoniʻoní!’ 28 Ko e feituʻu ia te mou tangi mo ʻūʻūnifo ai, ʻi hoʻomou sio kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, pea mo e kotoa ʻo e kau palōfitá ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kae lī kimoutolu ia ki tuʻa.+ 29 ʻIkai ngata aí, ʻe haʻu ʻa e kakai mei he hahaké mo e hihifó pea mei he tokelaú mo e tongá pea te nau nofo ʻi he tēpile ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. 30 Pea vakai, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku muimui te nau muʻomuʻa, pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku muʻomuʻa te nau muimui.”+

31 ʻI he houa tofu pē ko iá, naʻe haʻu ha kau Fālesi ʻe niʻihi ʻo tala ange kiate ia: “Hiki ʻo ke mavahe mei heni, koeʻuhi ʻoku loto ʻa Hēlota ke tāmateʻi koe.” 32 Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ō ʻo tala ki he fōkisi* ko iá, ‘Vakai mai, ʻoku ou kapusi ʻa e fanga tēmenioó mo fakamoʻui ʻa e kakaí ʻi he ʻahó ni mo ʻapongipongi, pea ʻe toki ʻosi ia ʻi he ʻaho hono tolú.’ 33 Ka neongo ia, kuo pau ke hoko atu ʻeku fonongá ʻi he ʻahó ni, ʻapongipongi, pea mo e ʻaho hoko maí, koeʻuhi ʻe ʻikai lava ke tāmateʻi ha palōfita ʻi tuʻa mei Selusalema.+ 34 ʻE Selusalema, ʻe Selusalema, ʻa e tokotaha fakapoongi ʻo e kau palōfitá mo e tokotaha tolomakaʻi ʻo e faʻahinga naʻe fekauʻi kiate iá+—he tuʻo fiha ē ʻeku loto ke tānaki fakataha hoʻo fānaú ʻo hangē ko hono ʻōʻōfaki fakataha mai ʻe he motuʻa moá ʻa hono fāngangá ki hono lalo kapakaú! Ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai.+ 35 Vakai! Kuo siʻaki atu homou falé kiate kimoutolu.+ ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, heʻikai ʻaupito te mou mamata kiate au kae ʻoua kuo mou pehē: ‘He faitāpuekina ē ko e tokotaha ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihová!’”*+

14 ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ne hū atu ke maʻu meʻatokoni ʻi he fale ʻo e taha ʻo e kau taki ʻo e kau Fālesí ʻi he Sāpaté, pea naʻa nau siosiofi ia. 2 Pea vakai, naʻe ʻi hono ʻaó ha tangata naʻe maʻu ʻe he fufula-vaí.* 3 Ko ia naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū ki he faʻahinga naʻe mataotao ʻi he Laó mo e kau Fālesí: “ʻOku ngofua koā ke fai ha fakamoʻui ʻi he Sāpaté pe ʻikai?”+ 4 Ka naʻa nau fakalongolongo pē. ʻI he meʻa ko iá naʻá ne puke mai ʻa e tangatá, ʻo fakamoʻui ia, peá ne tuku ange ia ke ʻalu. 5 Naʻá ne pehē ange leva kiate kinautolu: “Ko hai ʻiate kimoutolu kapau ʻe tō ʻa hono fohá pe ko haʻane pulu ki ha vaitupu,+ heʻikai te ne fusi hake ia ʻi he taimi pē ko iá ʻi he ʻaho Sāpaté?”+ 6 Pea naʻe ʻikai malava ke nau fai ha tali ki he meʻá ni.

7 Naʻá ne tala ange leva ki he kau tangata naʻe fakaafeʻí ha talanoa fakatātā ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa ʻenau fili ʻa e ngaahi nofoʻanga mahuʻinga tahá.+ Naʻá ne pehē kiate kinautolu: 8 “ʻI hono fakaafeʻi koe ʻe ha taha ki ha kātoanga kai ʻo ha mali, ʻoua ʻe nofo hifo ʻi he nofoʻanga mahuʻinga tahá.+ Naʻa kuo ʻosi fakaafeʻi foki mo ha tokotaha ia ʻoku māʻolunga ange ʻiate koe. 9 Pea haʻu leva ʻa e tokotaha naʻá ne fakaafeʻi kimouá ʻo ne pehē atu kiate koe, ‘Tuku ʻa e tangatá ni ke nofo ʻi ho nofoʻangá.’ ʻE toki fakamā leva ai haʻo hiki ʻo nofo ʻi he nofoʻanga māʻulalo tahá. 10 Ka ʻi hono fakaafeʻi koé, ʻalu ʻo nofo hifo ʻi he nofoʻanga māʻulalo tahá, koeʻuhi ʻi he haʻu ʻa e tangata naʻá ne fakaafeʻi koé, te ne pehē atu kiate koe, ‘ʻE hoku kaumeʻa, hiki ki ha nofoʻanga māʻolunga ange.’ Te ke maʻu leva ai ʻa e lāngilangi ʻi he ʻao ʻo ho kaungā-fakaafé kotoa.+ 11 He ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne hakeakiʻi iá ʻe fakatōkilaloʻi pea ʻilonga ʻa ia ʻokú ne fakatōkilaloʻi iá ʻe hakeakiʻi.”+

12 Naʻá ne hoko atu foki ʻo pehē ki he tangata naʻá ne fakaafeʻi iá: “ʻI haʻo fai ha fuʻu kai hoʻatā pe ha kai efiafi, ʻoua ʻe ui mai ho ngaahi kaungāmeʻá pe ko ho fanga tokouá pe ko ho kāingá pe ko ho ngaahi kaungāʻapi tuʻumālié. He ka pehē, te nau toe fakaafeʻi nai koe, pea ʻe hoko leva ia ko ha totongi fakafoki atu kiate koe. 13 Ka ʻi haʻo fai ha kātoanga kai, fakaafeʻi ʻa e masivá, ʻa e mamateá, ʻa e heké, ʻa e kuí;+ 14 pea te ke fiefia ai, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke totongi fakafoki atu kiate koe. He ʻe totongi fakafoki atu ia kiate koe ʻi he toetuʻu+ ko ia ʻa e kau māʻoniʻoní.”

15 ʻI he fanongo ki he ngaahi meʻá ni, naʻe pehē ai ʻe ha taha ʻo e kaungā-fakaafé kiate ia: “Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ne kai* ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

16 Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Naʻe fai ʻe ha tangata ha fuʻu kai efiafi lahi,+ peá ne fakaafeʻi ki ai ha tokolahi. 17 Naʻá ne fekauʻi atu ʻene tamaioʻeikí ʻi he houa ʻo e kai efiafí ke tala ki he kau fakaafé, ‘Haʻu, koeʻuhi kuo maau ʻa e meʻa kotoa.’ 18 Ka naʻa nau fai tatau kotoa pē ʻo kamata ke nau kumi kalofanga.+ Naʻe pehē ʻe he ʻuluakí kiate ia, ‘Naʻá ku fakatau ha ngoueʻanga pea ʻoku fiemaʻu ke u ʻalu ʻo sio ki ai; ʻoku ou kole atu, kātaki, heʻikai te u lava atu.’ 19 Pea pehē ʻe he tokotaha, ‘Naʻá ku fakatau mai ha pulu ʻe hongofulu* pea te u ʻalu ʻo vakaiʻi kinautolu; ʻoku ou kole atu, kātaki, heʻikai te u lava atu.’+ 20 Ka naʻe pehē ʻe he tokotaha ia, ‘Naʻá ku toki malí ni, pea ʻi he ʻuhinga ko ení heʻikai ai te u lava ʻo ʻalu atu.’ 21 Ko ia naʻe haʻu ʻa e tamaioʻeikí ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki hono ʻeikí. Ko ia naʻe ʻita ai ʻa e ʻeiki ʻo e falé ʻo ne pehē ki heʻene tamaioʻeikí, ‘ʻAlu fakavave atu ki he ngaahi hala lalahí mo e fanga kiʻi hala iiki ʻo e koló, pea ʻomi ki heni ʻa e masivá mo e mamateá mo e kuí mo e heké.’ 22 Faifai atu pea pehē ʻe he tamaioʻeikí, ‘ʻEiki, ko e meʻa naʻá ke tuʻutuʻuni ki aí kuo fakahoko, ka ʻoku kei ʻatā pē.’ 23 Ko ia naʻe pehē ʻe he ʻeikí ki he tamaioʻeikí, ‘ʻAlu atu ki he ngaahi halá mo e fanga kiʻi hala īkí, ʻo fekau ke nau haʻu koeʻuhi ke lava ʻo fonu hoku falé.+ 24 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, heʻikai ha taha ʻi he kau tangata ne fakaafeʻí te ne ʻahiʻahiʻi ha meʻa ʻi heʻeku kai efiafí.’”+

25 Pea naʻe ʻi ai ha fuʻu kakai tokolahi naʻe fononga fakataha mo ia, pea naʻá ne tafoki hake ʻo pehē kiate kinautolu: 26 “Kapau ʻoku haʻu ha taha kiate au pea ʻikai te ne fehiʻa* ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé mo hono uaifí mo ʻene fānaú mo hono fanga tokouá, pea mo hono fanga tuofāfiné, ʻio, pea naʻa mo ʻene moʻuí tonu,+ heʻikai lava ke hoko ia ko ʻeku ākonga.+ 27 ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻikai te ne fua ʻene ʻakau fakamamahí* pea muimui ʻiate aú ʻe ʻikai lava ke hoko ia ko ʻeku ākonga.+ 28 Ko e fakatātaá, ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻokú ne loto ke langa ha taua te ne taʻetomuʻa tangutu hifo ʻo fikaʻi ʻa e fakamolé ke sio pe ʻokú ne maʻu ha meʻa feʻunga ke fakakakatoʻaki ia? 29 He ka ʻikai, te ne fakatoka nai hono fakavaʻé kae ʻikai lava ke fakaʻosi ia, pea ko kinautolu kotoa ʻe mamata ki aí te nau kamata lumaʻi ia, 30 ʻo pehē: ‘Ko e tangatá ni naʻá ne kamata ke langa kae ʻikai lava ke ne fakaʻosi ia.’ 31 Pe ko hai ia ha tuʻi ʻoku laka atu ke fetaulaki mo ha tuʻi ʻe taha ʻi he taú te ne taʻetomuʻa nofo hifo ʻo aleaʻi pe te ne lava koā mo e kau tau ʻe toko 10,000 ke fehangahangai mo e tama ʻoku haʻu kiate ia mo e toko 20,000? 32 Ko hono moʻoní, kapau ʻe ʻikai te ne lava ke fai ia, pea lolotonga ʻoku kei mamaʻo ʻa e tokotaha ko iá, ʻokú ne fekauʻi atu ha kau talafekau ʻo kole ha fakamelino. 33 Ko e moʻoni ʻi he founga tatau, heʻikai ha taha ʻo kimoutolu ʻa ia ʻoku ʻikai te ne lea māvae ki heʻene* ngaahi meʻa kotoa ʻokú ne maʻú ʻe lava ke hoko ko ʻeku ākonga.+

34 “Ko e māsimá, ko hono moʻoní, ʻoku lelei. Ka ʻo ka mole mei he māsimá ʻa hono konokoná, ʻe toe fakakonokona ʻaki ia ʻa e hā?+ 35 ʻOku ʻikai feʻunga ia ki he kelekelé pe ki he fafangá. ʻOku laku ia ʻe he kakaí. Tuku ki he tokotaha ʻoku ʻi ai hono telinga ke fanongó, ke ne fanongo.”+

15 Pea naʻe hanganaki fakatahataha mai kiate ia ʻa e kotoa ʻo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá ke fanongo kiate ia.+ 2 Pea naʻe hanganaki femuhumuhuʻi ʻa e kau Fālesí mo e kau sikalaipé: “Ko e tangatá ni ʻokú ne talitali lelei ʻa e kau angahalá pea kai fakataha mo kinautolu.” 3 Ko ia naʻá ne leaʻaki ʻa e talanoa fakatātā ko ení kiate kinautolu, ʻo pehē: 4 “Ko hai ia ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku ʻi ai haʻane sipi ʻe 100, ʻo ka mole ha taha ʻo kinautolu, ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e toko 99 ʻi he toafá kae ʻalu ʻo kumi ʻa e taha kuo molé kae ʻoua kuó ne maʻu ia?+ 5 Pea ʻi heʻene maʻu iá, ʻokú ne hili ia ʻi hono ongo umá mo fiefia. 6 Pea ʻi heʻene aʻu ki ʻapí, ʻokú ne ui mai hono ngaahi kaungāmeʻá mo hono ngaahi kaungāʻapí, ʻo pehē kiate kinautolu, ‘Tau fiefia fakataha mo au, he kuó u maʻu ʻeku sipi naʻe molé.’+ 7 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe pehē pē ʻa e fiefia lahi ange ʻi hēvani ʻi he fakatomala ʻa ha faiangahala ʻe toko tahá,+ ʻi he toko 99 māʻoniʻoni ko ē ʻoku ʻikai ha fiemaʻu ke nau fakatomalá.

8 “Pe ko hai ia ha fefine ʻoku ʻi ai haʻane koini siliva* ʻe hongofulu, ʻo ka mole ha taha ʻo ʻene ngaahi foʻi koini silivá,* ʻe ʻikai te ne tutu ha maama mo tafi hono falé pea kumi fakalelei kae ʻoua kuó ne maʻu ia? 9 Pea ʻi heʻene maʻu iá, ʻokú ne ui mai ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá* pea mo hono ngaahi kaungāʻapí, ʻo ne pehē, ‘Tau fiefia fakataha mo au, he kuó u maʻu ʻa e foʻi koini siliva naʻe molé.’ 10 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku pehē pē ʻa e fiefia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi he fakatomala ʻa ha faiangahala ʻe toko taha.”+

11 Naʻá ne pehē leva: “Naʻe ʻi ai ha tangata naʻe ʻi ai hono ongo foha. 12 Pea naʻe pehē ange ʻe he foha siʻisiʻí ki heʻene tamaí, ‘Tamai, ʻomi muʻa ʻa hoku ʻinasi ʻi he koloá ʻa ia ʻoku totonu ke u maʻú.’ Ko ia naʻá ne vahevahe ʻene ʻū meʻá kiate kinaua. 13 Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe tānaki ʻe he foha siʻisiʻí ʻa ʻene ngaahi meʻa kotoa peá ne fononga ki ha fonua mamaʻo ʻo ne fakamoleki noa ai ʻa ʻene koloá ʻi heʻene moʻui ʻi ha moʻui fakalusa.* 14 ʻI he hili ʻene fakamoleki ʻa e meʻa kotoa pē, naʻe tō ha fuʻu honge lahi ʻi he kotoa ʻo e fonua ko iá, pea naʻá ne fusimoʻomo ai. 15 Naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ʻo muimui holo ʻi he taha ʻo e kakai ʻo e fonua ko iá, ʻa ia naʻá ne fekauʻi atu ia ki hono ngaahi konga ʻapí ke ne tauhi ʻene fanga puaká.+ 16 Pea naʻá ne fakaʻamua ke ne mākona mai ʻi he piini naʻe kai ʻe he fanga puaká, ka naʻe ʻikai ha taha te ne ʻoange kiate ia ha meʻa.

17 “ʻI he foki mai ʻene fakakaukau leleí, naʻá ne pehē, ‘He tokolahi ē ko e kau tangata ngāue totongi ʻeku tamaí ʻoku nau maʻu ha mā lahi fau, lolotonga ia ʻoku ou tei mate au heni ʻi he fiekaiá! 18 Te u tuʻu ʻo fononga ki heʻeku tamaí ʻo pehē kiate ia: “Tamai, kuó u faiangahala ki he langí pea kiate koe. 19 ʻOku ʻikai ke u kei taau ke ui ko ho foha. ʻAi au ko e taha ʻo hoʻo kau tangata ngāue totongí.”’ 20 Ko ia naʻá ne tuʻu hake ʻo ʻalu ki heʻene tamaí. Lolotonga ʻene kei mamaʻó, naʻe fakatokangaʻi atu ia ʻe heʻene tamaí pea naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá, ʻo ne lele ʻo fāʻofua ʻiate ia* mo ʻuma lolomi kiate ia. 21 Pea pehē ʻe he fohá kiate ia, ‘Tamai, kuó u faiangahala ki he langí pea kiate koe.+ ʻOku ʻikai ke u kei taau ke ui ko ho foha.’ 22 Ka naʻe pehē ʻe he tamaí ki heʻene kau tamaioʻeikí, ‘Fakavave! ʻOmi ha pulupulu, ʻa e lelei tahá, ʻo ʻai kiate ia, pea ʻai ha mama ki hono nimá mo ha senitolo ki hono vaʻé. 23 Pehē foki, ʻomi ʻa e ʻuhikiʻi pulu sinó, tāmateʻi ia, pea tau kai mo fakafiefia, 24 he ko hoku foha eni ne maté kuo toe moʻui mai;+ naʻá ne mole pea kuo maʻu mai.’ Pea naʻe kamata ke nau fakafiefia.

25 “Lolotonga iá, naʻe ʻi he ngoueʻangá hono foha lahí, pea ʻi heʻene foki mai ʻo fakaofiofi atu ki he falé, naʻá ne fanongo ki ha tā fasi mo e tauʻolunga. 26 Ko ia naʻá ne ui mai ʻa e taha ʻo e kau sevānití ʻo ne ʻeke pe ko e hā ʻa e meʻa kuo hokó. 27 Naʻá ne pehē kiate ia, ‘Ko ho tokouá kuó ne haʻu, pea kuo tāmateʻi ʻe hoʻo tamaí ʻa e ʻuhikiʻi pulu sinó koeʻuhi kuó ne foki moʻui mai kiate ia.’ 28 Ka naʻá ne hoko ʻo ʻita ʻo ʻikai te ne fie hū ki loto. Pea haʻu ʻene tamaí ki tuʻa ʻo kamata ke fakakolekole ia. 29 ʻI he tali ki heʻene tamaí naʻá ne pehē, ‘Vakai! Kuo laui taʻu lahi eni ʻeku ngāue fakatamaioʻeiki kiate koe pea kuo teʻeki ʻaupito tuʻo taha haʻaku talangataʻa ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní, kae hili iá kuo teʻeki ʻaupito te ke foaki tuʻo taha mai kiate au ha kiʻi kosi ke u fakafiefia ʻaki mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. 30 Ka ʻi he aʻu mai pē ho foha ko eni naʻá ne tolovekaʻaki* hoʻo koloá mo e kau feʻauakí, kuó ke tāmateʻi ʻe koe ʻa e ʻuhikiʻi pulu sinó maʻana.’ 31 Naʻá ne pehē leva kiate ia, ‘ʻE hoku foha, kuó ke ʻi heni maʻu pē mo au, pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻakú ʻoku ʻaʻau ia. 32 Ka kuo pau pē ke tau fakafiefia mo nēkeneka, he ko ho tokoua ne maté kuo toe moʻui mai; naʻá ne mole pea kuo maʻu mai.’”

16 Pea naʻá ne toe pehē foki ki he kau ākongá: “Naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia naʻe ʻi ai ʻene tamaioʻeiki* ʻa ia naʻe tukuakiʻi ia ki heʻene tolovekaʻaki ʻene ngaahi koloá. 2 Ko ia naʻá ne ui mai ia ʻo ne pehē, ‘Ko e hā ʻa e meʻa ko ʻeni kuó u fanongo ai fekauʻaki mo koé? ʻOmi ʻa e lēkooti ʻo hoʻo ngāue fakatamaioʻeikí, heʻikai te ke kei fakalele ʻa e falé.’ 3 Naʻe pehē leva ʻe he tamaioʻeikí kiate ia pē, ‘Ko e hā haʻaku meʻa ʻe fai, he ko eni ʻoku ou sio atu ʻe toʻo ʻe hoku ʻeikí ʻa e tuʻunga fakatamaioʻeikí meiate au? ʻOku ʻikai ke u mālohi feʻunga ke ngāue ʻi he ngoué, pea ʻoku ou mā he kolekolé. 4 ʻŌ! ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa te u faí, koeʻuhí kae tali lelei au ʻe he kakaí ki honau ngaahi ʻapí ʻi he taimi ʻe toʻo ai au mei he tuʻunga fakatamaioʻeikí.’ 5 Pea ʻi heʻene ui taha taha ange ʻa e kau moʻua ki hono ʻeikí, naʻá ne pehē ki he ʻuluakí, ‘ʻOku fiha ho moʻua ki hoku ʻeikí?’ 6 Naʻá ne tali ange, ‘Ko e fua* lolo ʻōlive ʻe teau.’ Naʻá ne pehē kiate ia, ‘Fakafoki atu hoʻo tohi aleapaú peá ke tangutu hifo ʻo tohiʻi fakavave ai ʻa e 50.’ 7 Ko hono hokó, naʻá ne pehē ki ha toe tokotaha, ‘Ko koe eni, ʻoku fiha ho moʻuá ʻoʻou?’ Naʻá ne pehē, ‘Ko ha fua lahi ʻe teau* ʻo e uite.’ Naʻá ne pehē ange kiate ia, ‘Fakafoki atu hoʻo tohi aleapaú pea tohiʻi ai ʻa e 80.’ 8 Pea naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he ʻeikí ʻa ʻene tamaioʻeikí, neongo ʻene taʻemāʻoniʻoní, koeʻuhi naʻá ne ngāueʻaki ʻa e poto ʻaonga;* he ko e ngaahi foha ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení* ʻoku nau poto ange ʻi ha founga ʻaonga ʻi he ngaahi foha ʻo e māmá,+ ʻi he fakafeangai ki honau toʻutangatá tonu.

9 “Pehē foki, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu: Mou kumi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻaki ʻa e ngaahi koloa taʻemāʻoniʻoní,+ koeʻuhi ʻo ka kaʻanga ia, te nau tali kimoutolu ki he ngaahi nofoʻanga taʻengatá.+ 10 Ko e tokotaha ʻoku anga-tonu ʻi he meʻa ʻoku siʻí ʻoku anga-tonu foki ia ʻi he meʻa ʻoku lahí, pea ko e tokotaha ʻoku taʻemāʻoniʻoni ʻi he meʻa ʻoku siʻí ʻoku taʻemāʻoniʻoni foki ia ʻi he meʻa ʻoku lahí. 11 Ko ia ai, kapau ʻoku ʻikai ke mou fakamoʻoniʻi ʻoku mou anga-tonu ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi koloa taʻemāʻoniʻoní, ko hai ia te ne tuku atu kiate kimoutolu ke mou tauhi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní? 12 Pea kapau kuo teʻeki ke mou fakamoʻoniʻi ʻoku mou anga-tonu ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ʻa ha taha kehe, ko hai ia te ne ʻoatu ha meʻa maʻamoutolu?+ 13 ʻOku ʻikai lava ha sevāniti ke hoko ko ha tamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua, he te ne fehiʻa ki he taha kae ʻofa ki he taha, pe te ne pīkitai ki he taha kae taʻetokaʻi ʻa e taha. Heʻikai lava ke mou hoko ko ha kau tamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.”+

14 Ko e kau Fālesí leva, ʻa ia ko e kau ʻofa ki he paʻangá, naʻa nau fanongo ki he ngaahi meʻá ni kotoa, pea naʻe kamata ke nau fakaʻaluma kiate ia.+ 15 Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko kimoutolu ʻa e faʻahinga ʻoku mou fakahā ʻoku mou māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e tangatá,+ ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá homou lotó.+ He ko e meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa e tangatá ʻoku māʻolungá ʻoku fakalielia ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá.+

16 “Ko e Laó mo e Kau Palōfitá naʻe ʻi ai ʻo aʻu mai kia Sione. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, kuo talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tutui atu ki ai ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē.+ 17 Ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke mole atu ʻa langi mo māmani ʻi ha ʻalu atu taʻefakahoko ha foʻi kohi ʻe taha ʻi he Laó.+

18 “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne veteʻi* hono uaifí pea mali mo ha taha kehe ʻokú ne tono ai, pea ʻilonga ʻa ia te ne mali mo ha fefine kuo veteʻi* ʻe hono husepānití ʻokú ne tono ai.+

19 “Naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia naʻá ne faʻa tui ha teunga līneni lanu vāleti, ʻo fiefia ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi ha moʻui tuʻumālie. 20 Ka naʻe faʻa tuku ʻi he matapā ʻo hono ʻaá ha tangata kolekole ko hono hingoá ko Lāsalosi, naʻe fonu ʻi he papalá 21 pea naʻá ne fakaʻamu ange mai ke mākona ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ngangana mei he tēpile ʻa e tangata koloaʻiá. ʻIo, naʻa mo e fanga kulií naʻa nau faʻa haʻu ʻo ʻemo hono papalá. 22 Pea ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe mate ʻa e tangata kolekolé pea naʻe fata ia ʻe he kau ʻāngeló ki he tafaʻaki ʻo ʻĒpalahamé.*

“Pehē foki, naʻe mate ʻa e tangata koloaʻiá pea naʻe tanu. 23 Pea naʻe hanga hake hono matá ʻi Faʻitoka,* ʻokú ne tofanga ʻi he mamahi, ʻo ne sio atu kia ʻĒpalahame ʻi he mamaʻó mo Lāsalosi ʻoku ʻi hono tafaʻakí.* 24 Ko ia naʻá ne ui atu ʻo pehē, ‘ʻE tamai ʻĒpalahame, ʻaloʻofa* mai muʻa kiate au, ʻo fekau ʻa Lāsalosi ke unu hono muʻa tuhú ʻi ha vai ʻo fakamokomoko ʻaki hoku ʻeleló, he ʻoku ou faingataʻaʻia ʻi he afi kakahá ni.’ 25 Ka naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame, ‘Tama, manatuʻi naʻá ke maʻu kakato hoʻo ngaahi meʻa leleí ʻi hoʻo kei moʻuí, ka naʻe maʻu ʻe Lāsalosi ia ʻa e ngaahi meʻa naʻe kovi. Ka ko eni, kuo fiemālie ia ʻi heni, ka ʻokú ke faingataʻaʻia koe. 26 Pea tuku kehe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, kuo fokotuʻu ha fuʻu vanu* ʻi hotau vahaʻá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa lava ʻa e faʻahinga ʻoku loto ke ʻalu atu mei heni kiate kimoutolú ʻo ʻalu atu, pea ke ʻoua foki ʻe lava ʻa e kakaí ʻo kolosi mai mei hena kiate kimautolu.’ 27 Naʻá ne pehē leva, ‘ʻI heʻene peheé, ʻoku ou kole atu, ʻe tamai, ke fekauʻi ia ki he fale ʻo ʻeku tamaí, 28 he ʻoku ʻi ai hoku fanga tokoua ʻe toko nima, koeʻuhi ke ne fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki kiate kinautolu ke ʻoua te nau toe haʻu mo kinautolu foki ki he potu fakamamahi ko ení.’ 29 Ka naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame, ‘ʻOku nau maʻu ʻa Mōsese mo e Kau Palōfitá; tuku ke nau fanongo ki ai.’+ 30 Naʻá ne pehē ange leva, ‘ʻIkai ʻaupito, ʻe tamai ʻĒpalahame, ka ʻo ka ai ha taha ʻe tuʻu hake mei he maté ʻo ʻalu atu kiate kinautolu te nau fakatomala.’ 31 Ka naʻá ne pehē kiate ia, ‘Kapau ʻoku ʻikai te nau fanongo kia Mōsese+ mo e Kau Palōfitá, heʻikai foki ke nau tui kinautolu kapau ʻe tuʻu hake ha taha mei he maté.’”

17 Pea naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai ala kalofi ʻa e hoko mai ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e tūkiá. Kae kehe, ʻoiauē ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku fou mei aí! 2 ʻE sai ange kiate ia kapau naʻe tautau ha maka momosi ʻi hono kiá pea lī ia ki tahi ʻi haʻane fakatūkiaʻi ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.+ 3 Tokanga kiate kimoutolu. Kapau ʻoku fai ʻe ho tokouá ha angahala, valokiʻi ia,+ pea kapau ʻokú ne fakatomala, fakamolemoleʻi ia.+ 4 Neongo kapau ʻokú ne faiangahala kiate koe ʻo tuʻo fitu ʻi he ʻaho pea ʻokú ne foki tuʻo fitu atu kiate koe, ʻo pehē, ‘ʻOku ou fakatomala,’ kuo pau ke ke fakamolemoleʻi ia.”+

5 Naʻe pehē leva ʻe he kau ʻapositoló ki he ʻEikí: “Fakalahi ʻemau tuí.”+ 6 Pea pehē ʻe he ʻEikí: “Kapau naʻa mou maʻu ha tui ʻoku hangē ko e lahi ʻo ha tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he fuʻu fuamelié ni, ‘Mataʻaki hake ʻo tuʻu ʻi tahi!’ Pea ʻe talangofua ia kiate kimoutolu.+

7 “Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku ʻi ai haʻane tamaioʻeiki ʻoku fai ʻene palau pe ʻokú ne tokangaʻi ʻa e tākangá te ne pehē ange kiate ia ʻi heʻene haʻu mei he ngoué, ‘Haʻu he taimí ni pē ki he tēpilé ʻo kai’? 8 Kae kehe, ʻikai te ne pehē kiate ia, ‘Teuteu mai ʻeku kai efiafí, pea tui ha ʻēpani ʻo tauhi mai ʻeku ngaahi fiemaʻú kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku kaí mo ʻeku inú, pea ʻi he hili iá ʻe toki lava leva ke ke kai mo inu’? 9 ʻE ʻikai te ne ongoʻi houngaʻia ʻi he tamaioʻeikí koeʻuhí he naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻe vaheʻi angé, ʻikai ko ia? 10 Pehē foki mo kimoutolu, ʻo ka hili hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo vaheʻi atú, mou pehē: ‘Ko e kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga pē kimautolu. Ko e meʻa kuo mau faí ko e meʻa pē ia naʻe tonu ke mau fai.’”+

11 Lolotonga ʻene fononga ki Selusalemá, naʻá ne fou atu ʻi he vahaʻa ʻo Samēlia mo Kālelí. 12 Pea ʻi heʻene hū atu ki ha kolo, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ha kau tangata kilia ʻe toko hongofulu, ka naʻa nau tuʻu pē mei he mamaʻó.+ 13 Pea nau hiki hake honau leʻó ʻo pehē: “Sīsū, Faiako, ʻaloʻofa* mai kiate kimautolu!” 14 ʻI heʻene sio atu kiate kinautolú, naʻá ne pehē atu: “Mou ō ʻo fakahā kimoutolu ki he kau taulaʻeikí.”+ Ko ia ʻi he lolotonga ʻenau ʻalú, naʻa nau hoko ai ʻo maʻa.+ 15 Ko e toko taha ʻo kinautolu, ʻi heʻene sio kuo fakamoʻui iá, naʻá ne foki, ʻo ne fakalāngilangiʻi leʻo-lahi ʻa e ʻOtuá. 16 Pea naʻá ne tō foʻohifo atu ʻi he veʻe vaʻe ʻo Sīsuú, ʻo fakamālō kiate ia. ʻIkai ko ia pē, ko ha Samēlia ia.+ 17 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e toko hongofulu kotoa naʻe fakamaʻá, ʻikai ko ia? Ko fē leva ʻa e toko hiva ia ko ē? 18 Naʻe ʻikai ha toe taha ia ne foki mai ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá tuku kehe ʻa e tangata ko eni mei ha fonua kehé?” 19 Naʻá ne pehē ange leva kiate ia: “Tuʻu ʻo ʻalu; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí.”+

20 ʻI he ʻeke ange kiate ia ʻe he kau Fālesí pe ko fē ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá,+ naʻá ne tali kiate kinautolu: “Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá heʻikai ke hoko mai ia ʻi ha founga ʻe hā mahino ʻaupito; 21 ʻumaʻā ha pehē ʻe he kakaí, ‘Ko eni ia!’ Pe, ‘Ko ena!’ He vakai, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi homou lotolotongá.”+

22 Pea naʻá ne pehē ki he kau ākongá: “ʻE hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia te mou holi ai ke sio ki he taha ʻo e ngaahi ʻaho ʻo e Foha ʻo e tangatá, ka ʻe ʻikai te mou sio ai. 23 Pea ʻe pehē ʻe he kakaí kiate kimoutolu, ‘Ko ena!’ Pe, ‘Ko eni!’ ʻOua ʻe ʻalu atu pe tulimui kiate kinautolu.+ 24 He hangē tofu pē ko e tapa ʻa e ʻuhilá mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e langí ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e langí, ʻe pehē pē ʻi he ʻaho+ ʻe hā mai ai ʻa e Foha ʻo e tangatá.+ 25 Kae kehe, kuo pau ke ne tomuʻa tofanga ʻi he ngaahi mamahi lahi pea ʻe talitekeʻi ia ʻe he toʻutangatá ni.+ 26 ʻIkai ko ia pē, hangē tofu pē ko ia naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá,+ ʻe pehē pē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Foha ʻo e tangatá:+ 27 Naʻa nau kai, naʻa nau inu, naʻe mali ʻa e kakai tangatá, naʻe foaki atu ʻa e kakai fefiné ʻi he mali kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe hū ai ʻa Noa ki he ʻaʻaké,+ pea naʻe hoko mai ʻa e Lōmakí ʻo fakaʻauha kotoa kinautolu.+ 28 Pehē foki, hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Loté:+ Naʻa nau kai, naʻa nau inu, naʻa nau fakatau mai, naʻa nau fakatau atu, naʻa nau ngoue, naʻa nau langa. 29 Ka ʻi he ʻaho naʻe hū ai ki tuʻa ʻa Lote mei Sōtomá, naʻe ʻuha afi mo sūlifa mei he langí ʻo fakaʻauha kotoa kinautolu.+ 30 ʻE pehē pē ʻi he ʻaho ko ia ʻe hā mai ai ʻa e Foha ʻo e tangatá.+

31 “ʻI he ʻaho ko iá, tuku ki he tokotaha ʻoku ʻi he funga falé ka ʻoku ʻi loto ʻi he falé ʻene ʻū meʻá ke ʻoua te ne toe ʻalu hifo ke toʻo ia, pea pehē foki, ko e tokotaha ʻoku ʻi he ngoué kuo pau ke ʻoua te ne toe foki ki he ngaahi meʻa kuó ne tuku ki muí. 32 Manatuʻi ʻa e uaifi ʻo Loté.+ 33 ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne feinga ke maluʻi ʻene moʻuí ʻe mole ia, kae ʻilonga ʻa ia ʻokú ne tuku ia ke molé te ne fakahaofi ia.+ 34 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻi he pō ko iá ʻe ʻi ai ha ongo meʻa te na ʻi he mohenga ʻe taha; ʻe ʻave ʻa e taha, kae siʻaki ʻa e taha.+ 35 ʻE ʻi ai ha ongo fefine ʻe fai ʻena momosi uite ʻi he maka momosi pē taha; ʻe ʻave ʻa e taha kae siʻaki ʻa e taha.” 36 *—— 37 Ko ia ʻi he tali ki aí naʻa nau pehē kiate ia: “ʻE hoko eni ʻi fē, ʻEiki?” Naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e potu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻangaʻangá, ʻe fakatahataha foki ki ai ʻa e fanga ʻīkalé.”+

18 Pea naʻá ne hoko atu ʻo ne fai ha talanoa fakatātā kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ke nau lotu maʻu pē ʻo ʻoua ʻe fiu,+ 2 ʻo ne pehē: “ʻI ha kolo ʻe taha naʻe ʻi ai ha fakamaau naʻe ʻikai ke ne manavahē ki he ʻOtuá pea ʻikai ke ne tokaʻi ha tangata. 3 Naʻe ʻi ai foki ha uitou ʻi he kolo ko iá ʻa ia naʻá ne toutou ʻalu kiate ia ʻo ne pehē, ‘Ke ke fai muʻa ha fakamaau totonu maʻaku ʻi heʻeku fehangahangai mo e tokotaha ʻokú ne fakaʻilo aú.’ 4 Kae kehe, naʻe ʻikai te ne loto ki ai ʻi ha kiʻi taimi, ka ʻi he hili iá naʻá ne pehē hifo kiate ia pē, ‘Neongo ʻoku ʻikai te u manavahē ki he ʻOtuá pe tokaʻi ha tangata, 5 koeʻuhi ko e hanganaki fakahohaʻasi au ʻe he uitoú ni, te u fai ha fakamaau totonu kiate ia koeʻuhi ke ʻoua te ne hanganaki haʻu ʻo fakapāhiaʻi au ʻaki ʻene kolé.’”+ 6 Pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí: “Fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he fakamāú neongo ʻene taʻemāʻoniʻoní! 7 Ko hono moʻoní leva, ʻikai ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú ki he faʻahinga kuó ne filí ʻa ia ʻoku nau tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō,+ lolotonga ia ʻene kātaki kiate kinautolú?+ 8 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, te ne ʻai ke fakahoko vave ʻa e fakamaau totonú kiate kinautolu. Ka neongo ia, ʻi he aʻu mai ʻa e Foha ʻo e tangatá, te ne ʻilo koā ha tui peheni* ʻi he māmaní?”

9 Naʻá ne leaʻaki foki ʻa e talanoa fakatātā ko ení ki he faʻahinga naʻa nau falala pē ki heʻenau māʻoniʻoni pē ʻa kinautolú pea naʻa nau vakai ki he niʻihi kehé ko e koto noa peé: 10 “Naʻe ʻalu hake ha ongo tangata ki he temipalé ke fai ʻena lotu, ko e toko taha ko ha Fālesi pea ko e toko taha ko ha tānaki tukuhau. 11 Naʻe tuʻu ʻa e Fālesí pea kamata ke ne lotuʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi loto ʻiate ia pē, ‘ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakamālō atu kiate koe ʻi he ʻikai te u hangē ko e tokotaha kehe kotoa pē—ʻa e kau maʻu koloa fakamālohí, kau taʻemāʻoniʻoní, kau tonó—pe hangē ko e tokotaha tānaki tukuhaú ni. 12 ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike; ʻoku ou foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú.’+ 13 Ka ko e tokotaha tānaki tukuhaú, naʻá ne tuʻu pē ʻo mamaʻo atu, pea naʻe ʻikai te ne faʻa lava naʻa mo haʻane loto ke hanga hake hono fofongá ki he langí ka naʻá ne hanganaki tuki hono fatafatá ʻo ne pehē, ‘ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa* mai kiate au, ko ha angahala au.’+ 14 ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e tangatá ni naʻá ne ʻalu hifo ki hono ʻapí pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻoku māʻoniʻoni ange ia ʻi he Falesí.+ Koeʻuhí ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne hakeakiʻi iá ʻe tuku hifo, kae ʻilonga ʻa ia ʻokú ne fakatōkilaloʻi iá ʻe hakeakiʻi.”+

15 Pea naʻe ʻomai foki ʻe he kakaí kiate ia ʻa ʻenau kau valevalé ke ne ala kiate kinautolu, ka ʻi he sio ki he meʻá ni, naʻe kamata ke ngāhiʻi kinautolu ʻe he kau ākongá.+ 16 Kae kehe, naʻe ui ange ʻe Sīsū ʻa e kau valevalé kiate ia, ʻo ne pehē: “Tuku ʻa e fānau īkí ke nau haʻu kiate au, pea ʻoua ʻe feinga ke taʻofi kinautolu, he ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻa e faʻahinga peheé.+ 17 ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ha kiʻi tamá ʻe ʻikai ʻaupito te ne hū ki ai.”+

18 Pea naʻe fehuʻi ʻe ha taha ʻo e kau pulé kiate ia, ʻo ne pehē: “Faiako lelei, ko e hā kuo pau ke u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?”+ 19 Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Ko e hā ʻokú ke ui ai au ko e leleí? ʻOku ʻikai ha taha ʻe lelei tuku kehe pē ʻa e toko taha, ko e ʻOtuá.+ 20 ʻOkú ke ʻilo ʻa e ngaahi fekaú: ‘ʻOua ʻe tono,+ ʻoua ʻe fakapō,+ ʻoua ʻe kaihaʻa,+ ʻoua ʻe fai ha fakamoʻoni loi,+ fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.’”+ 21 Naʻá ne pehē ange leva: “Ko e ngaahi meʻá ni kotoa kuó u tauhi ia talu mei heʻeku kei siʻí.” 22 Hili ʻa e fanongo ki he meʻa ko iá, naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, “ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe taha ʻoku toe ke ke fai: Fakatau atu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maʻú pea foaki ia ki he masivá, pea te ke maʻu ai ha koloa ʻi hēvani; peá ke haʻu ʻo muimui ʻiate au.”+ 23 ʻI heʻene fanongo ki he meʻá ni, naʻá ne mātuʻaki mamahi, he naʻá ne koloaʻia ʻaupito.+

24 Naʻe sio atu ʻa Sīsū kiate ia peá ne pehē: “He faingataʻa ē ki he faʻahinga maʻu paʻangá ke nau hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!+ 25 Ko hono moʻoní, ʻe faingofua ange ki ha kāmeli ke hū ʻi ha avaʻi-hui tuitui ʻi he hū ʻa ha tangata koloaʻia ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”+ 26 Ko e faʻahinga naʻa nau fanongo ki he meʻá ni naʻa nau pehē: “Ko hai ia ʻe lava ke moʻui?”+ 27 Naʻá ne pehē ange: “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai malava ki he tangatá ʻoku malava ia ki he ʻOtuá.”+ 28 Ka naʻe pehē ange ʻe Pita: “Vakai! Kuo mau liʻaki ʻa e meʻa naʻa mau maʻú pea mau muimui ʻiate koe.”+ 29 Naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha taha kuó ne liʻaki ha fale pe ha uaifi pe fanga tokoua pe ha ongo mātuʻa pe ha fānau koeʻuhi ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá+ 30 te ne taʻemaʻu ʻi he taimi ko ení ʻo toe liuliunga lahi ange, pea ʻi he fokotuʻutuʻu ka hoko maí,* ko e moʻui taʻengata.”+

31 Pea naʻá ne taki leva ʻa e toko Hongofulu-mā-uá ki he tafaʻakí ʻo ne pehē kiate kinautolu: “Vakai! ʻOku tau ʻalu hake ki Selusalema, pea ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi fakafou ʻi he kau palōfitá ʻo fekauʻaki mo e Foha ʻo e tangatá ʻe fakahoko* ia.+ 32 Hangē ko ení, ʻe tuku atu ia ki he kau tangata ʻo e ngaahi puleʻangá+ pea ʻe manukiʻi+ mo fai ha fiematamuʻa ki ai pea mo ʻanuhi.+ 33 Pea ʻi he hili hono haha iá, te nau tāmateʻi ia,+ ka ʻi he ʻaho hono tolú te ne toetuʻu hake.”+ 34 Kae kehe, naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, he ko e ngaahi leá ni naʻe fufū ia meiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe leaʻakí.

35 Pea ʻi he fakaofiofi atu ʻa Sīsū ki Sielikoó, naʻe ʻi ai ha tangata kui naʻe tangutu ʻi he veʻehalá ʻo kolekole.+ 36 Koeʻuhi naʻá ne fanongo ki he fononga atu ʻa ha fuʻu kakai, naʻá ne kamata fehuʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. 37 Naʻa nau fakahā kiate ia: “Ko Sīsū ko e Nāsaletí ʻoku fou mai heni!” 38 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne kalanga: “Sīsū, Foha ʻo Tēvita, ʻaloʻofa* mai kiate au!” 39 Pea ko e faʻahinga naʻe ʻi muʻá naʻe kamata ke nau valokiʻi ia, ʻo tala ange kiate ia ke ne fakalongolongo, ka naʻe toe fakalalahi ange ʻene kaikailá: “Foha ʻo Tēvita, ʻaloʻofa mai kiate au!” 40 Pea naʻe tuʻu ʻa Sīsū ʻo ne fekau ke ʻomi kiate ia ʻa e tangatá. ʻI he hili ʻene fakaofi atú, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū kiate ia: 41 “Ko e hā ʻokú ke loto ke u fai maʻaú?” Naʻá ne pehē ange: “ʻEiki, tuku muʻa ke u lava ʻo sio.” 42 Ko ia naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Ke ke sio ā; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí.”+ 43 Pea naʻá ne lava leva ʻo sio, ʻo ne kamata muimui atu ʻiate ia,+ ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. Pehē foki, ʻi he sio ki he meʻa ko iá, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he kakaí kotoa ʻa e ʻOtuá.+

19 Naʻá ne hū atu leva ki Sielikō ʻo ne fou atu ai. 2 Pea naʻe ʻi ai ha tangata ai ko hono hingoá ko Sākeasi; ko ha pule tānaki tukuhau ia, pea naʻá ne koloaʻia. 3 Ko ia, naʻá ne feinga ke sio pe ko hai ʻa Sīsū ko ení, ka naʻe ʻikai te ne malava ke sio koeʻuhi ko e fuʻu kakaí, he naʻá ne pukupuku. 4 Ko ia naʻá ne lele muʻomuʻa ʻo ne kaka ʻi ha fuʻu sukamino koeʻuhi ke ne mamata kia Sīsū, he naʻe teu ke ne fou atu ʻi he hala ko iá. 5 ʻI he aʻu leva ʻa Sīsū ki he feituʻu ko iá, naʻá ne hanga hake ʻo ne pehē kiate ia: “Sākeasi, fakavave hifo ki lalo, he ʻi he ʻahó ni kuo pau ke u nofo ʻi ho falé.” 6 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne fakavave hifo leva ki lalo ʻo ne talitali fiefia ia. 7 ʻI heʻenau sio ki he meʻá ni, naʻa nau femuhumuhuʻi kotoa, ʻo pehē: “Naʻá ne ʻalu ke nofo ʻi he fale ʻo ha tangata angahala.”+ 8 Ka naʻe tuʻu hake ʻa Sākeasi ʻo ne pehē ki he ʻEikí: “Vakai! Ko e vaeua ʻo ʻeku koloá, ʻEiki, te u foaki ia ki he masivá, pea ʻilonga ha meʻa naʻá ku maʻu fakamālohi* mei ha taha, te u fakafoki ia ʻo liunga fā.”+ 9 ʻI he meʻá ni naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “ʻI he ʻahó ni kuo hoko mai ʻa e fakamoʻuí ki he falé ni, koeʻuhi ko ha foha foki ia ʻo ʻĒpalahame. 10 He naʻe haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ke kumi pea ke fakahaofi ʻa ia naʻe molé.”+

11 ʻI he lolotonga ʻenau fanongo ki he ngaahi meʻá ni, naʻá ne toe leaʻaki ha talanoa fakatātā, koeʻuhi naʻá ne ofi ki Selusalema pea naʻa nau fakakaukau ʻe hā mai ʻi he taimi pē ko iá ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.+ 12 Ko ia naʻá ne pehē: “Naʻe ʻi ai ha tangata ko ha tupuʻi-ʻeiki, naʻá ne fononga ki ha fonua mamaʻo+ ke maʻu hono mafai fakatuʻí peá ne toki foki mai. 13 ʻI hono ui mai ha toko hongofulu ʻi heʻene kau tamaioʻeikí, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha mina* ʻe hongofulu peá ne tala ange kiate kinautolu, ‘Mou ngāueʻi eni kae ʻoua ke u haʻu.’+ 14 Ka naʻe fehiʻa ʻa e kakai ʻi hono fonuá ʻiate ia pea nau fekauʻi atu ha kau talafekau ʻo muimui atu ʻiate ia ke nau pehē, ‘ʻOku ʻikai te mau loto ke hoko ʻa e tangatá ni ko ha tuʻi kiate kimautolu.’

15 “ʻI he faifai atu pē peá ne foki mai ʻi he hili hono maʻu ʻa e mafai fakatuʻí,* naʻá ne ui mai ʻa e kau tamaioʻeiki ko ia naʻá ne ʻoange ki ai ʻa e paʻangá,* koeʻuhi ke fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ngāue fakapisinisí.+ 16 Ko ia naʻe laka atu ʻa e ʻuluakí ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, ko hoʻo miná kuo maʻu ai ha mina ʻe hongofulu.’+ 17 Naʻá ne pehē ange kiate ia, ‘Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei! Koeʻuhi kuó ke fakamoʻoniʻi hoʻo faitōnungá ʻi ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻaupito, pule koe ki he kolo ʻe hongofulu.’+ 18 Naʻe haʻu leva ʻa hono uá, ʻo ne pehē, ‘Ko hoʻo miná, ʻEiki, ne maʻu ai ʻa e mina ʻe nima.’+ 19 Naʻá ne toe pehē foki ki he tokotahá ni, ‘Pehē pē mo koe, pule koe ki he kolo ʻe nima.’ 20 Ka naʻe haʻu ha toe tokotaha ʻo ne pehē: ‘ʻEiki, ko hoʻo miná eni ʻa ia naʻá ku kofukofu ʻi ha konga tupenu ʻo fufū. 21 ʻOkú ke ʻilo, naʻá ku manavahē kiate koe, koeʻuhi ko ha tangata anga-fefeka koe; ʻokú ke toʻo ʻa e paʻanga naʻe ʻikai te ke fakahū, pea ʻokú ke utu ʻa e meʻa naʻe ʻikai te ke tō.’+ 22 Naʻá ne pehē kiate ia, ‘Te u fakamāuʻi koe mei hoʻo leá, ʻa e tamaioʻeiki fulikivanu. Naʻá ke ʻilo koā, ko ha tangata anga-fefeka au, ke u toʻo ʻa e paʻanga naʻe ʻikai te u fakahū mo utu ʻa e meʻa naʻe ʻikai te u tō?+ 23 Ko ia ko e hā naʻe ʻikai te ke tuku ai ʻeku paʻangá* ki ha pangikeé? Pea ʻi heʻeku haʻú, naʻá ku mei maʻu ia fakataha mo ha tupu.’

24 “ʻI he meʻa ko iá naʻá ne pehē ki he faʻahinga naʻe tuʻu aí, ‘Toʻo ʻa e miná meiate ia pea ʻoange ia ki he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mina ʻe hongofulú.’+ 25 Ka naʻa nau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻokú ne maʻu ʻe ia ʻa e mina ʻe hongofulu!’— 26 ‘ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ko ia kotoa pē ʻokú ne maʻu ha meʻá, ʻe ʻoange ha meʻa lahi ange kiate ia, ka ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha meʻá, naʻa mo e meʻa ʻokú ne maʻú ʻe toʻo ia meiate ia.+ 27 ʻIkai ko ia pē, mou ʻomi ki heni ʻa hoku ngaahi fili ko eni ʻa ia naʻe ʻikai te nau loto ke u hoko ko e tuʻi kiate kinautolú pea tāmateʻi kinautolu ʻi hoku ʻaó.’”

28 ʻI he hili ʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻá ne ʻalu muʻomuʻa atu, ʻo ʻalu hake ki Selusalema. 29 Pea ʻi heʻene fakaofi atu ki Petefesi mo Pētani ʻi he moʻunga naʻe ui ko e Moʻunga ʻŌlivé,+ naʻá ne fekauʻi atu ha toko ua ʻo e kau ākongá,+ 30 ʻo ne pehē: “Mo ō atu ki he kolo ʻoku ʻasi maí, pea ʻi he hili hoʻomo hū ki aí, te mo ʻilo ai ha ʻuhikiʻi ʻasi tangata ʻoku haʻihaʻi, ʻa ia kuo teʻeki heka ai ha tangata. Vete ia ʻo taki mai ki heni. 31 Ka ʻo kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha kiate kimoua, ‘Ko e hā ʻokú mo vete ai iá?’ Kuo pau ke mo pehē ange, ‘ʻOku fiemaʻu ia ʻe he ʻEikí.’” 32 Ko ia naʻe ʻalu atu ʻa kinaua naʻe fekauʻi atú ʻo na ʻilo ia ʻo hangē pē ko e meʻa naʻá ne leaʻaki kiate kinauá.+ 33 Ka ʻi heʻena vete ʻa e ʻuhikiʻi ʻasi tangatá, naʻe pehē ange ʻe he faʻahinga naʻe ʻanautolu iá kiate kinaua: “Ko e hā ʻokú mo vete ai ʻa e ʻuhikiʻi ʻasi tangatá?” 34 Naʻá na pehē: “ʻOku fiemaʻu ia ʻe he ʻEikí.” 35 Pea naʻá na taki mai ia kia Sīsū, pea naʻa nau ʻai honau ngaahi kofu tuʻá ki he ʻuhikiʻi ʻasi tangatá pea fakaheka ki ai ʻa Sīsū.+

36 ʻI heʻene fononga atú, naʻa nau fola honau ngaahi kofu tuʻá ʻi he halá.+ 37 ʻI heʻene fakaofi atu pē ko ia ki he hala ʻoku ʻalu hifo mei he Moʻunga ʻŌlivé, naʻe kamata ʻa e kotoa ʻo e fuʻu kau ākongá ke nau fiefia mo fakahīkihikiʻi leʻo-lahi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e kotoa ʻo e ngaahi ngāue fakaofo naʻa nau mamata aí, 38 ʻo nau pehē: “He faitāpuekina ē ko e tokotaha ʻoku haʻu ko e Tuʻi ʻi he huafa ʻo Sihová!* Ke ʻi hēvani ʻa e melinó, mo e lāngilangí ʻi he langi taupotú!”+ 39 Kae kehe, ko e niʻihi ʻo e kau Fālesi ʻi he fuʻu kakaí naʻa nau pehē kiate ia: “Faiako, valokiʻi ʻa hoʻo kau ākongá.”+ 40 Ka ʻi he tali ki aí naʻá ne pehē: “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, kapau ʻe fakalongolongo ʻa kinautolú ni, ʻe kalakalanga ʻa e ngaahi maká ia.”

41 Pea ʻi heʻene fakaofiofi atú, naʻá ne vakai atu ki he koló peá ne tengihia ia,+ 42 ʻo pehē: “Kapau pē ā naʻá ke ʻilo, ʻio ʻe koe, ʻi he ʻaho ko ení ʻa e ngaahi meʻa te ke maʻu ai ʻa e melinó—ka ko eni kuo fufū ia mei ho fofongá.+ 43 Koeʻuhi ʻe hoko mai kiate koe ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻaaʻi fakakolotau ai koe ʻe ho ngaahi filí ʻaki ha ngaahi ʻakau mata māsila pea te nau ʻātakaiʻi mo ʻākoloʻi* koe mei he tapa kotoa.+ 44 Te nau laiki koe mo hoʻo fānau ʻoku ʻiate koé ki he kelekelé,+ pea ʻiate koé, ʻe ʻikai te nau tuku ha foʻi maka ke kei hili ʻi ha foʻi maka,+ he naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻa e taimi ʻo hono sivi koé.”

45 Naʻá ne hū leva ki he temipalé ʻo kamata laku ki tuʻa ʻa kinautolu naʻa nau fai ʻa e fakatau atú,+ 46 ʻo ne pehē kiate kinautolu: “Kuo tohi, ‘Ko hoku falé ʻe hoko ko ha fale faiʻanga lotu,’+ ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻa.”+

47 Naʻe hokohoko atu ʻene faiakó ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi he temipalé. Ka ko e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé pea mo e kau tuʻu-ki-muʻa ʻo e kakaí naʻa nau feinga ke tāmateʻi ia;+ 48 ka naʻe ʻikai pē ke nau ʻilo ha founga ke fai ai ʻa e meʻá ni, he ko e kakaí kotoa naʻa nau kei pīkitai holo pē ʻiate ia ke fanongo kiate ia.+

20 ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻaho lolotonga ʻene faiako ki he kakaí ʻi he temipalé mo talaki ʻa e ongoongo leleí, naʻe haʻu ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé fakataha mo e kau mātuʻá 2 ʻo nau pehē kiate ia: “Tala mai angé, ko e mafai mei fē ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni? Pe ko hai naʻá ne ʻoatu ʻa e mafaí ni?”+ 3 Naʻá ne tali ange kiate kinautolu: “Te u ʻeke atu ʻe au foki ha fehuʻi, pea mou tala mai: 4 Ko e papitaiso ʻa Sioné naʻe tupu mei hēvani pe mei he tangatá?”* 5 Ko ia naʻa nau fai ai ʻa e ngaahi fakamulituku ʻiate kinautolu, ʻo pehē: “Kapau te tau pehē, ‘Mei hēvani,’ te ne pehē mai, ‘Ko e hā naʻe ʻikai te mou tui ai kiate iá?’ 6 Ka ʻo kapau te tau pehē, ‘Mei he tangatá,’ ʻe hanga ʻe he kakaí kotoa ʻo tolomakaʻi kitautolu, he ʻoku nau tui ko Sioné ko ha palōfita.”+ 7 Ko ia naʻa nau tali ange naʻe ʻikai te nau ʻilo pe naʻe tupu mei fē. 8 Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Pea heʻikai foki te u tala atu kiate kimoutolu pe ko e mafai mei fē ʻoku ou fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni.”

9 Naʻá ne kamata leva ke tala ki he kakaí ʻa e talanoa fakatātaá ni: “Naʻe tō ʻe ha tangata ha ngoue kālepi+ peá ne lisi atu ia ki ha kau ngoue, peá ne ʻalu ki muli ʻi ha vahaʻa taimi lōloa.+ 10 ʻI he aʻu ki he taimi tolí naʻá ne fekau atu ha tamaioʻeiki ki he kau ngoué koeʻuhi ke nau ʻomai kiate ia ha niʻihi ʻo e fua ʻo e ngoue kālepí. Kae kehe, naʻe tuku ange atu ia ʻe he kau ngoué taʻeʻiai ha meʻa, hili hono haha iá.+ 11 Ka naʻá ne toe fekauʻi atu ha tamaioʻeiki ʻe taha. Naʻa nau toe haha foki mo e tokotaha ko iá mo ngaohikoviʻi pea tuku ange atu ia taʻeʻiai ha meʻa. 12 Ka naʻá ne toe fekauʻi atu foki mo ha tokotaha ko hono tolú ia; naʻa nau fakalaveaʻi mo e tokotahá ni pea lī ia ki tuʻa. 13 ʻI he meʻá ni naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e ngoue kālepí, ‘Ko e hā te u faí? Te u fekau atu hoku fohá, ʻa e ʻofeiná.+ Ngalingali pē te nau tokaʻi ʻa e tokotaha ko ení.’ 14 ʻI hono fakatokangaʻi atu ia ʻe he kau ngoué, naʻa nau fefakaʻuhingaʻaki ʻiate kinautolu, ʻo pehē, ‘Ko e ʻeá eni. Tau tāmateʻi ia koeʻuhi kae ʻatautolu ʻa e tofiʻá.’ 15 Ko ia naʻa nau lī ia ki he tuʻa ngoue kālepí pea tāmateʻi ia.+ Ko e hā leva ʻe fai kiate kinautolu ʻe he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e ngoue kālepí? 16 Te ne haʻu ʻo tāmateʻi ʻa e kau ngoué ni pea foaki ʻa e ngoue kālepí ki ha niʻihi kehe.”

ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻa nau pehē: “Ke ʻoua ʻaupito naʻa hoko ia!” 17 Ka naʻá ne sio hangatonu kiate kinautolu peá ne pehē: “Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ko eni kuo tohi: ‘Ko e maka naʻe siʻaki ʻe he kau tufungá, kuo hoko ia ko e maka-tuliki tefitó’?*+ 18 Ko e tokotaha kotoa pē ʻe tō ʻi he funga maka ko iá ʻe havehave.+ Ka ko ia ʻe tō ai ʻa e maká, ʻe lailai.”

19 Naʻe feinga leva ʻa e kau sikalaipé pea mo e houʻeiki taulaʻeikí ke puke ia ʻi he houa pē ko iá, he naʻa nau ʻiloʻi naʻá ne leaʻaki ʻa e talanoa fakatātaá ni ʻo ʻuhingá kiate kinautolu,+ ka naʻa nau manavahē ki he kakaí. 20 Pea ʻi he hili ʻenau siosiofi iá, naʻa nau fekau atu ha kau tangata ne nau totongi fakapulipuli ke nau fakangalingali māʻoniʻoni, koeʻuhí ke ʻai ia ke ne leaʻaki ha meʻa ʻoku hala,+ ke nau ʻave ai ia ki he puleʻangá pea ki he mafai ʻo e kōvaná. 21 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē: “Faiako, ʻoku mau ʻiloʻi ʻokú ke lea mo faiako totonu pea ʻikai haʻo filifilimānako, ka ʻokú ke faiakoʻaki ʻa e ʻalunga ʻo e ʻOtuá ʻo fehoanaki mo e moʻoní: 22 ʻOku totonu ke tau totongi tukuhau kia Sisa pe ʻikai?” 23 Ka naʻá ne ʻiloʻi ʻenau kākaá peá ne pehē kiate kinautolu: 24 “Fakaʻaliʻali mai angé ha foʻi tēnalí.* Ko e ʻīmisi mo e hingoa ʻo hai ʻoku ʻasi aí?” Naʻa nau pehē: “ʻO Sisa.” 25 Naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Peʻi ʻoange kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá+ ka ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.”+ 26 Ko ia, naʻe ʻikai lava ke nau tauheleʻi ia ʻi heʻene lea ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ka ʻi heʻenau ofoofo ʻi heʻene talí, naʻa nau fakalongolongo pē.

27 Kae kehe, ko e niʻihi ʻo e kau Sātusí, ʻa e faʻahinga ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai ha toetuʻú,+ naʻa nau haʻu ʻo ʻeke ange kiate ia:+ 28 “Faiako, naʻe tohi ʻe Mōsese kiate kitautolu, ‘Kapau ʻe mate ha tokoua ʻo ha tangata pea toe mai pē ʻa e uaifí kae ʻikai ʻi ai haʻane fānau, ʻoku totonu ke ʻave ʻe hono tokouá ʻa e uaifí ʻo mali mo ia pea fakatupu mai ai ha hako maʻa hono tokouá.’+ 29 Ko ia naʻe ʻi ai ha kau tautehina ʻe toko fitu. Naʻe maʻu ʻe he ʻuluakí ha uaifi ka naʻá ne mate ʻo ʻikai haʻane fānau. 30 Ko ia ko hono uá 31 mo hono tolú naʻá na mali mo ia. Pehē foki ki he kotoa ʻo e toko fitú; naʻa nau mate ʻo ʻikai haʻanau fānau. 32 Fakaʻosí, naʻe mate foki mo e fefiné. 33 Ko ia ai, ʻi he toetuʻú, ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo hai? He naʻe hoko ia ko e uaifi ʻo e toko fitú.”

34 Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko e fānau ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení* ʻoku nau mali pea ʻoku foaki atu kinautolu ʻi he mali, 35 ka ko kinautolu kuo lau ʻoku nau taau ke maʻu ʻa e fokotuʻutuʻu ka hoko maí pea mo e toetuʻu mei he maté heʻikai te nau mali pe ko hano foaki atu kinautolu ʻi he mali.+ 36 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai foki malava ke nau toe mate, he ʻoku nau hangē ko e kau ʻāngeló, pea ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau hoko ko e fānau ʻo e toetuʻú. 37 Ka ko e meʻa ki he fokotuʻu hake ʻo e maté, naʻa mo Mōsese naʻá ne fakahaaʻi ia ʻi he fakamatala fekauʻaki mo e ʻakau talatalá, ʻi heʻene ui ʻa Sihova* ‘ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo e ʻOtua ʻo ʻAisake mo e ʻOtua ʻo Sēkope.’+ 38 Ko ha ʻOtua ia, ʻo ʻikai ʻo e kau maté, ka ʻo e kau moʻuí, he ʻoku nau moʻui kotoa pē kiate ia.”*+ 39 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻo e kau sikalaipé: “Faiako, naʻe tonu hoʻo leá.” 40 He naʻe ʻikai te nau kei loto-toʻa ke ʻeke ange kiate ia ha foʻi fehuʻi ʻe taha.

41 Naʻá ne ʻeke ange leva kiate kinautolu: “ʻOku anga-fēfē ʻenau pehē ko e Kalaisí ko e ʻalo ia ʻo Tēvita?+ 42 He ʻoku pehē tonu ʻe Tēvita ʻi he tohi ʻo e Ngaahi Sāmé, ‘Naʻe folofola ʻa Sihova* ki hoku ʻEikí: “Nofo hifo ʻi hoku nima toʻomataʻú 43 kae ʻoua kuó u tuku ho ngaahi filí ke nau hoko ko ho tuʻunga-vaʻe.”’+ 44 Ko ia ai, ʻoku ui ia ʻe Tēvita ko e ʻEiki; ʻoku anga-fēfē leva ai ʻene hoko ko hono ʻaló?”

45 Ko ia, ʻi he lolotonga ʻa e fanongo ʻa e kakaí kotoa, naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: 46 “Tokanga telia ʻa e kau sikalaipé ʻa ia ʻoku nau saiʻia ke lue holo mo e ngaahi kofu tōtōlofá pea nau saiʻia ʻi he ngaahi fakafeʻiloaki ʻoku fai ange ʻi he ngaahi feituʻu faiʻanga fakataú pea mo e ngaahi nofoʻanga ʻi muʻa* ʻi he ngaahi sinakoké pea mo e ngaahi feituʻu mahuʻinga taha ʻi he ngaahi kātoanga kaí,+ 47 pea ʻoku nau keina ʻa e ngaahi ʻapi ʻo e kau uitoú pea fai ha ngaahi lotu lōloa ko e fiehā pē.* Ko e faʻahingá ni te nau maʻu ha fakamaau ʻoku kakaha* ange.”

21 Pea ʻi heʻene hanga haké, naʻá ne sio ki he kau koloaʻiá ʻoku nau lī ʻenau ngaahi meʻaʻofá ki he ngaahi puha* paʻangá.+ 2 Hili iá naʻá ne sio ki ha uitou masiva ʻokú ne lī ai ha ongo kiʻi foʻi koini ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hona mahuʻingá,*+ 3 peá ne pehē: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu ko e uitou masivá ni naʻe lahi ange ʻene lií ʻiate kinautolu kotoa.+ 4 He ko kinautolú ni kotoa naʻa nau lī meʻaʻofa mei heʻenau meʻa naʻe hulú, ka ko e fefiné ni, neongo ʻene fusimoʻomó,* naʻá ne lī kotoa ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ke ne moʻuiʻakí.”+

5 Ki mui ai, ʻi he lāulea ʻa e niʻihi ʻo fekauʻaki mo e temipalé, ʻa e anga hono teuteuʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi maka lelei mo e ngaahi meʻa kuo fakatapuí,+ 6 naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi meʻa ko eni ʻoku mou sio ki aí, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻikai tuku ha foʻi maka ke kei hili ʻi ha foʻi maka ʻo taʻelaku ki lalo.”+ 7 Ko ia naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē: “Faiako, ʻe hoko fakakū mai koā ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni?”+ 8 Naʻá ne pehē: “Vakai ke ʻoua naʻa takihalaʻi kimoutolu,+ he ko e tokolahi te nau haʻu ʻi hoku hingoá, ʻo pehē, ‘Ko au ia,’ pea, ‘ʻOku ofi ʻa e taimi kotofá.’ ʻOua ʻe muimui ʻiate kinautolu.+ 9 ʻIkai ko ia pē, ʻi hoʻomou fanongo ki he ngaahi tau mo e ngaahi māveuveú, ʻoua ʻe ilifia. He kuo pau ke tomuʻa hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, ka heʻikai hoko leva ʻa e ngataʻangá.”+

10 Naʻá ne pehē leva kiate kinautolu: “ʻE tuʻu ʻa e fonua ki he fonua,+ mo e puleʻanga ki he puleʻanga.+ 11 ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi mofuike lalahi, pea ʻi he feituʻu ki he feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoni mo e ngaahi mahaki fakaʻauha;+ pea ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē ʻe ʻasi pea mo ha ngaahi fakaʻilonga lalahi mei he langí.

12 “Ka ki muʻa ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻe ala atu ʻa e nima ʻo e kakaí kiate kimoutolu mo fakatangaʻi kimoutolu,+ ʻo tuku atu kimoutolu ki he ngaahi sinakoké mo e ngaahi pilīsoné. ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e ngaahi tuʻi mo e kau kōvana koeʻuhi ko hoku hingoá.+ 13 ʻE iku atu ia ki haʻamou faifakamoʻoni. 14 Ko ia ai, fakapapauʻi ʻi homou lotó ke ʻoua te mou tomuʻa fakaangaanga pe ʻe anga-fēfē haʻamou taukapoʻi kimoutolu,+ 15 he te u ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi lea mo ha poto ʻa ia ko hono kotoa homou kau fakafepakí heʻikai te nau lava ke matatali pe fakakikihiʻi.+ 16 ʻIkai ngata aí, naʻa mo hoʻomou ngaahi mātuʻá mo homou fanga tokouá mo e ngaahi kāingá mo e ngaahi kaungāmeʻá te nau fakaʻilo* kimoutolu, pea te nau tāmateʻi ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu,+ 17 pea ʻe fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoá.+ 18 Ka naʻa mo ha tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulú ʻe ʻikai ke mole atu ia.+ 19 ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.*+

20 “Kae kehe, ʻi hoʻomou sio kuo ʻātakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú,+ mou ʻilo leva kuo ofi hono fakaʻauhá.+ 21 Tuku leva ki he faʻahinga ʻi Siuteá ke nau kamata hola ki he ngaahi moʻungá,+ tuku ki he faʻahinga ʻi loto Selusalemá ke nau mavahe mei ai, pea tuku ki he faʻahinga ʻi he ngaahi feituʻu ʻutá ke ʻoua te nau hū ki ai, 22 koeʻuhi ko e ngaahi ʻaho eni ke fai ai ʻa e fakamaau totonú* ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo tohí. 23 ʻOiauē ʻa e kau fefine feitamá mo e faʻahinga ʻoku nau toutama ʻi he ngaahi ʻaho ko iá!+ He ʻe ʻi ai ʻa e mamahi lahi ʻi he fonuá mo e houhau ki he kakaí ni. 24 Pea te nau tō ʻi he mata ʻo e heletaá pea taki pōpula ki he ngaahi puleʻanga kotoa;+ pea ʻe tāmalaki ʻa Selusalema ʻe he ngaahi puleʻangá* kae ʻoua kuo kakato ʻa e taimi kotofa ʻo e ngaahi puleʻangá.*+

25 “Pehē foki, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻaá mo e māhiná mo e ngaahi fetuʻú,+ pea ʻi he māmaní ʻe faingataʻaʻia ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻo ʻikai ʻilo ha haoʻanga koeʻuhi ko e longoaʻa ʻa e tahí mo ʻene houtuʻú. 26 ʻE pongia ʻa e kakaí koeʻuhi ko e manavaheé mo e ʻamanekina ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko mai ki he māmani kuo nofoʻí, he ko e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻe ngalulululu. 27 Pea te nau mamata leva ki he Foha ʻo e tangatá+ ʻokú ne haʻu ʻi ha konga ʻao fakataha mo e mālohi mo e lāngilangi lahi.+ 28 Ka ʻi he kamata ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, mou tuʻu hangatonu hake pea hiki hake homou ʻulú, koeʻuhí kuo ofi homou fakahaofí.”

29 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne fai ha talanoa fakatātā kiate kinautolu: “Fakatokangaʻi ʻa e fuʻu fikí pea mo e ʻuluʻakau kehe kotoa pē.+ 30 ʻI heʻenau talamuka maí, te mou sio leva ai ʻo ʻilo ʻoku ofí ni ʻa e faʻahitaʻu māfaná. 31 Pehē foki mo kimoutolu, ʻi hoʻomou sio ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, mou ʻiloʻi leva ʻoku ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. 32 ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ʻaupito mole atu ʻa e toʻutangatá ni kae ʻoua kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.+ 33 ʻE mole atu ʻa langi mo māmani, ka ko ʻeku ngaahi leá ʻe ʻikai ʻaupito mole.+

34 “Kae tokanga kiate kimoutolu ke ʻoua ʻaupito naʻa hoko homou lotó ʻo mafatukituki ʻi he kai ʻo fuʻu hulú mo e inu ʻo fuʻu lahí+ pea mo e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí,+ pea fakafokifā kuo hoko fakatuʻupakē mai ʻa e ʻaho ko iá kiate kimoutolu 35 ʻo hangē ha tauhelé.+ He ʻe hoko mai ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nofo ʻi he funga ʻo māmaní kotoa. 36 Hanganaki ʻā+ leva, ʻo fai ʻa e hū tōtōaki ʻi he taimi kotoa pē+ ke mou lava ʻo hao ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ko eni kuo pau ke hokó pea ke mou lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Foha ʻo e tangatá.”+

37 Ko ia naʻá ne faʻa faiako ʻi he ʻahó ʻi he temipalé, ka ʻi he poʻulí naʻá ne faʻa ʻalu atu ʻo nofo ʻi he moʻunga naʻe ui ko e Moʻunga ʻŌlivé. 38 Pea naʻe faʻa haʻu pongipongia ʻa e kakaí kotoa kiate ia ke nau fanongo kiate ia ʻi he temipalé.

22 Pea ko e Kātoanga ʻo e Mā Taʻelēvaní, ʻa ia ʻoku ui ko e Pāsová,+ naʻe fakaofi mai.+ 2 Pea ko e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé naʻa nau kumi ki ha founga ola lelei ke nau tāmateʻi ai ia,+ koeʻuhí naʻa nau ilifia ki he kakaí.+ 3 Naʻe hū leva ʻa Sētane ʻia Siutasi, ʻa e tokotaha naʻe ui ko ʻIsikalioté, ʻa ia naʻe kau ʻi he toko Hongofulu-mā-uá,+ 4 pea naʻá ne ʻalu atu ʻo talanoa mo e houʻeiki taulaʻeikí pea mo e kau kapiteni ʻo e temipalé ʻo fekauʻaki mo e founga ke lavakiʻi ai ia kiate kinautolú.+ 5 Naʻa nau fiefia ʻi he meʻá ni pea nau felotoi ke ʻoange kiate ia ha paʻanga siliva.+ 6 Ko ia naʻá ne loto ki ai pea naʻe kamata ke ne lama ha foʻi faingamālie lelei ke lavakiʻi ai ia kiate kinautolu ʻi he ʻikai ʻi ai ha fuʻu kakaí.

7 Naʻe aʻu mai ʻeni ki he ʻaho ʻo e Mā Taʻelēvaní, ʻa ia kuo pau ke ʻoatu ai ʻa e feilaulau Pāsová;+ 8 ko ia naʻe fekau atu ʻe Sīsū ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē: “Mo ō ʻo teuteu ʻa e Pāsová maʻatautolu ke tau kai.”+ 9 Naʻá na pehē kiate ia: “Ko fē ʻa e feituʻu ʻokú ke loto ke ma teuteu ai iá?” 10 Naʻá ne pehē kiate kinaua: “Vakai! ʻI hoʻomo hū ki he koló, ʻe fakafetaulaki atu kiate kimoua ha tangata ʻokú ne toʻo ha siā ʻumea ʻoku ʻi ai ʻa e vai. Muimui ʻiate ia ki he fale ʻa ia te ne hū ki aí.+ 11 Pea te mo tala ange ki he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e falé, ‘ʻOku pehē ʻe he Faiakó: “Ko fē ʻa e loki talitali ke u kai ai ʻa e Pāsová mo ʻeku kau ākongá?”’ 12 Pea ʻe fakahinohino atu ʻe he tangata ko iá kiate kimoua ha loki lahi ʻi ʻolunga, kuo ʻosi maau. Mo teuteuʻi ai.” 13 Ko ia naʻá na mavahe atu pea ko e meʻa kotoa pē naʻá ne tala kiate kinauá naʻe hoko, pea naʻá na fai ʻa e teuteu ki he Pāsová.

14 Ko ia ʻi he hoko mai ʻa e houá, naʻá ne tokoto atu ki he tēpilé fakataha mo e kau ʻapositoló.+ 15 Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Kuó u holi lahi ke kai ʻa e Pāsova ko ení mo kimoutolu ki muʻa ke u tofanga ʻi he faingataʻá; 16 he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai te u toe kai ia kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” 17 Pea ʻi heʻene tali ha ipu naʻe ʻoangé, naʻá ne fai ha fakafetaʻi peá ne pehē: “Toʻo ʻeni pea paasi takai atu ia ʻiate kimoutolu, 18 he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, mei he taimí ni ʻo faai atu, ʻe ʻikai te u toe inu ʻi he uainé kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

19 Pehē foki, naʻá ne toʻo ha mā,+ ʻo ne fai ha fakafetaʻi, pakipaki ia, peá ne ʻoatu kiate kinautolu, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻuhinga eni ki hoku sinó,+ ʻa ia ʻe foaki koeʻuhi ko kimoutolu.+ Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.”+ 20 Pehē foki, naʻá ne fai ʻa e meʻa tatau ki he ipú hili ʻenau fai ʻa e kai efiafí, ʻo ne pehē: “Ko e ipú ni ʻoku ʻuhinga ia ki he fuakava foʻou+ ʻoku faiʻaki hoku totó,+ ʻa ia ʻe lilingi koeʻuhi ko kimoutolu.+

21 “Kae vakai, ʻoku ʻi he tēpilé fakataha mo au ʻa hoku tokotaha lavakí.+ 22 He ko e moʻoni, ko e Foha ʻo e tangatá ʻe mole atu ʻo fakatatau ki he meʻa kuo ʻosi fakapapauʻí;+ ka neongo ia, ʻoiauē ʻa e tangata ko ia ʻoku fou ai hono lavakiʻi iá!”+ 23 Ko ia naʻa nau kamata lāulea ʻiate kinautolu pe ko hai moʻoni ia ʻa e tokotaha ʻiate kinautolu ʻoku teu ke ne fai ʻa e meʻá ni.+

24 Kae kehe, naʻe malanga hake foki ha fakakikihi lahi ʻiate kinautolu pe ko hai ʻa e taha ʻo kinautolu naʻe pehē ko e lahi tahá.+ 25 Ka naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e ngaahi tuʻi ʻo e ngaahi puleʻangá ʻoku nau puleʻi holo honau kakaí, pea ko e faʻahinga ʻoku ʻi ai honau mafai kiate kinautolú ʻoku ui ko e Kau Tokoni-ʻOfa.+ 26 Ka ko kimoutolu, ʻe ʻikai te mou pehē.+ Kae tuku ki he tokotaha ʻa ia ʻoku lahi taha ʻi homou lotolotongá ke ne hoko ko e siʻi taha,+ pea ko e tokotaha ʻa ia ʻoku takimuʻá ke ne hoko ko e tokotaha ʻoku ngāue fakasevāniti. 27 He ko hai ia ʻoku lahi angé, ko e tokotaha ʻoku kaí* pe ko e tokotaha ʻoku ngāue fakasevānití? ʻIkai ko e tokotaha ʻoku kaí?* Ka ʻoku ou ʻi homou lotolotongá ko e tokotaha ʻoku ngāue fakasevāniti.+

28 “Kae kehe, ko kimoutolu ia ʻa e faʻahinga kuo nōfoʻi mo au+ ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí;+ 29 pea ʻoku ou fai ha fuakava mo kimoutolu ki ha puleʻanga,+ hangē tofu pē ko e fuakava kuo fai ʻe heʻeku Tamaí mo aú, 30 koeʻuhi ke mou lava ke kai mo inu ʻi heʻeku tēpilé ʻi hoku Puleʻangá,+ pea nofo ki he ngaahi taloni+ ke fakamāuʻi ʻa e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí.+

31 “ʻE Saimone, ʻe Saimone, vakai, kuo kouna ʻe Sētane ke sivi ʻa kimoutolu hono kotoa ʻo hangē ha uité.+ 32 Ka kuó u fai ha hū tōtōaki maʻau ke ʻoua naʻa ʻosi hoʻo tuí;+ pea ko koe, ʻi hoʻo fokí mai pē, fakaivimālohiʻi ho fanga tokouá.”+ 33 Naʻá ne pehē ange leva kiate ia: “ʻEiki, ʻoku ou mateuteu ke ʻalu fakataha mo koe ki he pilīsoné pea ki he maté.”+ 34 Ka naʻá ne pehē: “ʻOku ou tala atu kiate koe, Pita, ki muʻa ke ʻuʻua ʻa e moá he ʻaho ní, ʻe tuʻo tolu hoʻo pehē ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi au.”+

35 Naʻá ne toe pehē kiate kinautolu: “ʻI he taimi naʻá ku fekauʻi atu ai kimoutolu ʻo ʻikai ha kato paʻanga mo ha kato ʻoho mo ha senitoló,+ naʻa mou masiva koā ʻi ha meʻa?” Naʻa nau pehē ange: “ʻIkai!” 36 Naʻá ne pehē ange leva kiate kinautolu: “Ka ʻi he taimi ní tuku ki he tokotaha ʻoku ʻi ai haʻane kato paʻangá ke ne ʻave ia, pehē foki mo ha kato ʻoho, pea tuku ki he tokotaha ʻoku ʻikai haʻane heletaá ke ne fakatau atu hono kofu tuʻá ʻo fakatau mai ʻaki ha heletā. 37 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu kuo pau ke fakahoko ʻiate au ʻa e meʻa kuo tohí, ʻa eni, ‘Naʻe lau fakataha ia mo e faʻahinga maumau-laó.’+ He ʻoku fakahoko eni ʻiate au.”+ 38 Pea naʻa nau pehē ange: “ʻEiki, vakai, ko e heletā ʻeni ʻe ua.” Naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “Kuo feʻunga ia.”

39 ʻI heʻene mavahé, naʻá ne ʻalu atu ki he Moʻunga ʻŌlivé ʻo hangē ko ia naʻá ne angaʻakí, pea naʻe muimui foki ʻa e kau ākongá ʻiate ia.+ 40 ʻI heʻene aʻu ki he feituʻú, naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Hokohoko atu hoʻomou lotú koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou hū ki ha ʻahiʻahi.”+ 41 Pea naʻá ne mavahe meiate kinautolu ʻi ha lisinga maka* nai ʻe taha, peá ne tūʻulutui ʻo ne kamata ke lotu, 42 ʻo pehē: “Tamai, kapau ko ho finangaló ia, toʻo ʻa e ipú ni meiate au. Ka neongo ia, tuku ke ʻoua naʻa fai ki hoku lotó, ka ki hoʻoú pē.”+ 43 Pea naʻe hā ha ʻāngelo mei he langí kiate ia ʻo ne fakaivimālohiʻi ia.+ 44 Ka naʻá ne hokosia ha langa lahi ʻo ne hanganaki lotu tōtōivi lahi ange;+ pea naʻe hoko ʻa hono pupuhá ko ha ngaahi tulutā toto ʻo tō hifo ki he kelekelé. 45 ʻI heʻene mālanga hake mei heʻene lotú ʻo ne ʻalu ki he kau ākongá, naʻá ne ʻilo kinautolu ʻoku nau mohe, kuo nau ongosia ʻi heʻenau mamahí.+ 46 Naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e hā ʻoku mou mohe aí? Mou tuʻu hake ʻo hanganaki lotu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou hū ki ha ʻahiʻahi.”+

47 Lolotonga ʻene kei leá, vakai, ko ha fuʻu kakai, pea ko e tangata naʻe ui ko Siutasí, ko e taha ʻo e toko Hongofulu-mā-uá, naʻá ne taki mai kinautolu, pea naʻá ne fakaofiofi mai kia Sīsū ʻo ne ʻuma kiate ia.+ 48 Ka naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Siutasi, ʻokú ke lavakiʻi koā ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻaki ha ʻuma?” 49 ʻI he sio ʻa e faʻahinga takatakai ʻiate iá ki he meʻa naʻe teu ke hokó, naʻa nau pehē: “ʻEiki, te mau taaʻi kinautolu ʻaki ʻa e heletaá?” 50 Ko e tokotaha ʻo kinautolu naʻe aʻu ʻo ne taaʻi ʻa e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí, ʻo motu hono telinga toʻomataʻú.+ 51 Ka ʻi he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo feʻunga ena.” Pea naʻá ne ala atu ki he telinga ʻo e tamaioʻeikí ʻo ne fakamoʻui ia. 52 Naʻe pehē ange leva ʻe Sīsū ki he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau kapiteni ʻo e temipalé pea mo e kau mātuʻa naʻa nau haʻu ke puke iá: “Naʻa mou haʻu koā mo e ngaahi heletaá mo e ngaahi pōvaí ke puke au ʻo hangē ha taha kaihaʻá?+ 53 Lolotonga ʻa ʻeku ʻiate kimoutolu ʻi he temipalé ʻi he ʻaho ki he ʻaho,+ naʻe ʻikai ke ala mai homou nimá kiate au.+ Ka ko homou houá eni pea mo e mafai ʻo e faʻahinga ʻoku ʻi he fakapoʻulí.”+

54 Naʻa nau puke leva ia ʻo taki mai,+ ʻo nau ʻomi ia ki he fale ʻo e taulaʻeiki lahí; ka naʻe muimui mamaʻo mai pē ʻa Pita.+ 55 ʻI heʻenau tafu ha afi ʻi loto ʻi he lotoʻaá pea nau tangutu fakatahataha aí, naʻe tangutu ʻa Pita ʻi honau lotolotongá.+ 56 Ka ʻi he sio atu ha kaunanga kiate ia ʻokú ne tangutu mai ʻi he veʻe afi naʻe uló, naʻá ne sio fakamamaʻu atu kiate ia ʻo ne pehē: “Ko e tangatá ni foki naʻe ʻiate ia.” 57 Ka naʻá ne fakaʻikaiʻi ia, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai te u ʻilo ia, fefine.” 58 ʻI he hili ha taimi nounou mei ai naʻe sio kiate ia ha tokotaha ʻe taha peá ne pehē atu: “Ko koe foki ko e taha ʻo kinautolu.” Ka naʻe pehē ʻe Pita: “Tangata, ʻoku ʻikai.”+ 59 Pea ʻi he hili ʻa e houa ʻe taha nai, naʻe kamata ke kikivi mālohi atu ha toe tangata ʻe taha: “Ko e moʻoni ko e tangatá ni naʻe ʻiate ia foki, he ko hono moʻoní, ko ha Kāleli ia!” 60 Ka naʻe pehē ʻe Pita: “Tangata, ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke leaʻakí.” Pea ʻi he taimi pē ko iá, lolotonga ʻene kei leá, naʻe ʻuʻua ʻa e moá. 61 ʻI he meʻá ni naʻe tafoki ʻa e ʻEikí ʻo ne sio hangatonu atu kia Pita, pea naʻe manatuʻi ʻe Pita ʻa e lea ʻa e ʻEikí ʻi heʻene pehē ange kiate ia: “Ki muʻa ke ʻuʻua ʻa e moá he ʻaho ní, te ke fakafisingaʻi au ʻo tuʻo tolu.”+ 62 Pea naʻá ne hū leva ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi.

63 Ko e kau tangata leva ko ia naʻa nau tuku pōpula ʻa Sīsuú naʻe kamata ke nau manukiʻi ia,+ ʻo nau tā ia;+ 64 pea ʻi he hili ʻenau fakapūlouʻi hono matá, naʻa nau hanganaki ʻeke ange: “Tala mai angé! Ko hai ia naʻá ne taaʻi koé?” 65 Pea naʻa nau fai ha ngaahi laukovi lahi kehe kiate ia.

66 Pea ʻi heʻene ʻaho haké, naʻe fakatahataha mai ʻa e fuʻu fakataha ʻa e kau mātuʻa ʻo e kakaí, fakatouʻosi ʻa e houʻeiki taulaʻeikí pea mo e kau sikalaipé,+ pea naʻa nau taki atu ia ki honau holo Sanetalimí,* ʻo nau pehē: 67 “Kapau ko e Kalaisí koe, tala mai.”+ Ka naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Naʻa mo haʻaku tala atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai pē haʻamou teitei tui ki ai. 68 ʻIkai ko ia pē, kapau te u fehuʻi atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai haʻamou tali ki ai. 69 Kae kehe, mei he taimí ni ʻo faai atu ko e Foha ʻo e tangatá+ te ne nofo ʻi he nima toʻomataʻu māfimafi ʻo e ʻOtuá.”+ 70 ʻI he meʻá ni naʻa nau pehē kotoa: “Ko ia ai, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá koe?” Naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko kimoutolu tonu ena ʻoku mou pehē ko au ia.” 71 Naʻa nau pehē: “Ko e hā ka tau toe fiemaʻu ai ha fakamoʻoni? He ko kitautolu tonu eni kuo tau fanongo ki ai mei hono ngutú tonu.”+

23 Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa e fuʻu tokolahi, ʻa e tokotaha kotoa, ʻo nau taki atu ʻa Sīsū kia Pailato.+ 2 Naʻa nau kamata leva ke tukuakiʻi ia,+ ʻo pehē: “Naʻa mau ʻilo ʻa e tangatá ni ʻokú ne fakamoveuveuʻi homau puleʻangá, ʻo ne tapui ʻa e totongi tukuhau kia Sisá,+ peá ne pehē ko ia tonu ʻa e Kalaisí ko ha tuʻi.”+ 3 Naʻe ʻeke ange leva ʻe Pailato kiate ia ʻa e fehuʻi: “Ko koe ʻa e Tuʻi ʻo e Kau Siú?” Naʻá ne tali ange ʻo pehē: “Ko ena ʻokú ke lea mai ʻakí.”+ 4 Naʻe pehē ange leva ʻe Pailato ki he houʻeiki taulaʻeikí mo e fuʻu kakaí: “ʻOku ʻikai te u ʻilo ha hia ʻa e tangatá ni.”+ 5 Ka naʻa nau tuʻukāivi, ʻo pehē: “ʻOkú ne fakatupu moveuveu ʻi he kakaí ʻaki ʻene faiako ʻi he kotoa ʻo Siuteá, ʻo kamata mei Kāleli ʻo aʻu mai ki heni.” 6 ʻI he fanongo ki aí, naʻe ʻeke ʻe Pailato pe ko e tangatá ni ko ha Kāleli. 7 ʻI he hili hono fakapapauʻi ko ʻene haʻu mei he vāhenga ʻoku pule ai ʻa Hēlotá,+ naʻá ne ʻave ia kia Hēlota, ʻa ia naʻá ne ʻi Selusalema foki ʻi he ngaahi ʻaho ko iá.

8 ʻI he sio ʻa Hēlota kia Sīsuú, naʻá ne fiefia lahi. He naʻe fuoloa ʻene fie sio kia Sīsū koeʻuhi kuó ne fanongo ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo ia,+ pea naʻá ne ʻamanaki te ne sio ki haʻane fakahoko ha faʻahinga mana. 9 Ko ia naʻe kamata ke ne fakafehuʻi ia ʻi ha taimi fuoloa, ka naʻe ʻikai te ne fai ha tali kiate ia.+ 10 Kae kehe, naʻe hanganaki tuʻu hake ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé ʻo nau tukuakiʻi fefeka ia. 11 Pea naʻe taʻetokaʻi ia+ ʻe Hēlota mo ʻene kau sōtiá, pea naʻá ne manukiʻi ia+ ʻaki hono fakakofuʻaki ia ha kofu lelei pea fakafoki leva ia kia Pailato. 12 Naʻe hoko ʻo kaungāmeʻa ʻa Hēlota mo Pailato ʻi he ʻaho ko iá, he ki muʻa aí naʻá na fetāufehiʻaʻaki.

13 Naʻe ui fakataha mai leva ʻe Pailato ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, kau pulé, pea mo e kakaí 14 peá ne pehē kiate kinautolu: “Naʻa mou ʻomi ʻa e tangatá ni kiate au ko e tokotaha ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke nau angatuʻu. Kae vakai, naʻá ku sivisiviʻi ia ʻi homou ʻaó ka naʻe ʻikai maʻu ʻi he tangatá ni ha makatuʻunga ki he ngaahi tukuakiʻi ʻoku mou fai kiate iá.+ 15 Ko hono moʻoní, naʻe pehē pē mo Hēlota, he naʻá ne fakafoki mai ia kiate kimautolu, pea vakai, ʻoku halaʻatā ha meʻa kuó ne fai te ne tuha ai mo e maté. 16 Ko ia ai, te u tauteaʻi ia+ pea tuku ange atu ia.” 17 *—— 18 Ka naʻe kaila atu ʻa e fuʻu kakaí kotoa: “Tāmateʻi ʻa e tangatá ni,* pea tuku ange mai ʻa Palāpasa ia kiate kimautolu!”+ 19 (Ko e tangatá ni kuo fakahū pilīsone ia ki he fakatupu angatuʻu ʻa ia naʻe hoko ʻi he koló pea ki he fakapō.) 20 Naʻe toe kalanga atu ʻa Pailato kiate kinautolu, koeʻuhi naʻá ne loto ke tuku ange ʻa Sīsū.+ 21 Ko ia naʻe kamata ke nau kaikaila, ʻo pehē: “Tutuki ia! Tutuki ia!”*+ 22 ʻI hono tuʻo tolú naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ha kovi naʻe fai ʻe he tangatá ni? Naʻe halaʻatā ha meʻa te u ʻilo ʻiate ia ʻokú ne tuha ai mo e maté; ko ia ai te u tauteaʻi ia pea tuku ange atu ia.” 23 ʻI he meʻá ni naʻa nau kīkīvoi, ʻo nau kaikaila leʻo-lahi ʻo vilitaki atu ke tāmateʻi ia,* pea naʻe lavameʻa ʻa ʻenau kaikailá.+ 24 Ko ia naʻe fai ʻe Pailato ʻa e tuʻutuʻuni ke fai ki he meʻa naʻa nau vilitaki ki aí. 25 Naʻá ne tuku ange ʻa e tangata naʻa nau vilitaki ke tuku angé, ʻa ia naʻe fakahū pilīsone ki he fakatupu angatuʻú mo e fakapoó, ka naʻá ne tuku atu ʻa Sīsū ke nau faʻiteliha ki ai.

26 ʻI heʻenau taki atu leva iá, naʻa nau puke mai ʻa Saimone ʻo Sailiné, ʻa ia ko ʻene haʻu mei he feituʻu ʻutá, pea nau hilifaki kiate ia ʻa e ʻakau fakamamahí* ke ne fua ia ʻo muimui ʻia Sīsū.+ 27 Naʻe muimui atu ʻiate ia ha fuʻu kakai tokolahi, ʻo kau ai ʻa e kakai fefine ʻa ia naʻa nau hanganaki tuki honau fatafatá ʻi he mamahi mo tangilāulau koeʻuhi ko ia. 28 Naʻe tafoki hake ʻa Sīsū ki he kau fefiné ʻo ne pehē: “Ngaahi ʻofefine ʻo Selusalema, tuku hoʻomou tangi koeʻuhi ko aú. Ka mou tangi koeʻuhi ko kimoutolu pea koeʻuhi ko hoʻomou fānaú;+ 29 he vakai, ʻoku hoko mai ha ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe pehē ai ʻe he kakaí, ‘Fiefia ē ko e kau fefine paʻá, ʻa e ngaahi manava naʻe ʻikai fāʻelé pea mo e ngaahi huhu naʻe ʻikai fai ai ha fakahuhú!’+ 30 Pea te nau kamata pehē ki he ngaahi moʻungá, ‘Holo mai kiate kimautolu!’ Pea ki he ngaahi foʻi māʻolungá, ‘ʻUfiʻufi kimautolu!’+ 31 Kapau ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he kei mata ʻa e fuʻu ʻakaú, ko e hā ʻe hoko ʻi heʻene mōmoá?”

32 Naʻe taki atu mo ha ongo tangata kehe, ko ha ongo faihia, ke tāmateʻi fakataha mo ia.+ 33 Pea ʻi heʻenau aʻu atu ki he feituʻu ʻoku ui ko ʻUlupokó,+ naʻa nau tutuki ia ki he ʻakaú ʻo ʻi hono tafaʻakí ʻa e ongo faihiá, ko e taha ʻi hono toʻomataʻú pea taha ʻi hono toʻohemá.+ 34 Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Tamai, fakamolemoleʻi kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí.” ʻIkai ko ia pē, naʻa nau fai ha lulu ʻo vahevahe ʻa hono ngaahi kofú.+ 35 Pea ko e kakaí naʻa nau tuʻu pē ʻo mamata. Ka ko e kau pulé naʻa nau fakaʻaluma ʻo nau pehē: “Naʻá ne fakahaofi ʻa e niʻihi kehé; tuku ke ne fakahaofi ʻe ia ʻa ia tonu kapau ko e Kalaisi ia ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha Kuo Filí.”+ 36 Naʻa mo e kau sōtiá naʻa nau manukiʻi ia, ʻo nau fakaofiofi atu ʻo ʻoange kiate ia ha uaine mahi+ 37 mo pehē: “Kapau ko e Tuʻi ʻo e Kau Siú koe, fakahaofi koe.” 38 Naʻe ʻi ai foki mo ha tohi naʻe fokotuʻu ʻi ʻolunga ʻiate ia: “Ko e Tuʻi ʻo e Kau Siú eni.”+

39 Pea ko e taha ʻo e ongo faihia naʻe tautau aí naʻe kamata ke ne laukovi kiate ia,+ ʻo pehē: “Ko e Kalaisí koe, ʻikai ko ia? Fakahaofi koe mo kimaua!” 40 ʻI he tali ki aí naʻe valokiʻi ia ʻe he tangata ʻe tahá, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai koā haʻo teitei manavahē ki he ʻOtuá, he ko eni kuó ke maʻu ʻa e fakamaau tatau pē mo e tangatá ni? 41 Pea ʻoku tonu pē meʻa ʻoku fai kiate kitauá, he ʻokú ta maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku tuha mo e ngaahi meʻa naʻá ta faí; ka ko e tangatá ni naʻe ʻikai te ne momoʻi fai ha hala.” 42 Naʻá ne pehē ange leva: “Sīsū, manatuʻi au ʻi hoʻo hoko ki ho Puleʻangá.”+ 43 Pea naʻá ne pehē ange kiate ia: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe ʻi he ʻahó ni, te ke ʻi Palataisi mo au.”+

44 Pea naʻe aʻu mai ʻeni ki he houa hono onó* nai, pea naʻe tō ha fakapoʻulituʻu ki he fonuá kotoa ʻo aʻu ki he houa hono hivá,*+ 45 koeʻuhi naʻe ʻikai ha maama mei he laʻaá; pea ko e puipui leva ʻo e feituʻu toputapú+ naʻe mahaeua ʻi loto-mālie.+ 46 Pea naʻe kalanga leʻo-lahi ʻa Sīsū ʻo ne pehē: “Tamai, ʻoku ou tuku atu hoku laumālié* ki ho toʻukupú.”+ ʻI he hili ʻene leaʻaki ʻení, naʻá ne pekia.*+ 47 Koeʻuhí ko e sio ko ia ʻa e ʻōfisa fakakautaú ki he meʻa naʻe hokó, naʻe kamata ai ke ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo ne pehē: “Tā ko e moʻoni, ko e tangata māʻoniʻoni eni.”+ 48 Pea ko e kotoa ʻo e fuʻu kakai naʻa nau fakatahataha ai ki hono tutukí, ʻi heʻenau sio ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, naʻa nau foki ki ʻapi, mo nau tuki honau fatafatá. 49 Pea ko e faʻahinga kotoa naʻe maheni mo iá naʻa nau tuʻu pē mei he mamaʻó. Pehē foki, ko e kau fefine ko ia naʻa nau haʻu mo ia mei Kālelí naʻa nau ʻi ai ʻo sio ʻi he ngaahi meʻá ni.+

50 Pea vakai, naʻe ʻi ai ha tangata ko hono hingoá ko Siosifa, ko ha mēmipa ʻo e Fakatahá,* ʻa ia ko ha tangata lelei mo māʻoniʻoni.+ 51 (Ko e tangatá ni naʻe ʻikai te ne loto ke poupouʻi ʻenau faʻufaʻú mo ʻenau ngāué.) Ko ʻene haʻu mei ʻAlematea, ko ha kolo ʻo e kau Siuteá, pea naʻá ne tatali ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. 52 Naʻe hū atu ʻa e tangatá ni ki he ʻao ʻo Pailató ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú. 53 Pea naʻá ne ʻohifo ia+ ʻo ne kofu ʻaki ha līneni lelei, pea naʻá ne tuku ia ki ha fonualoto* naʻe tā ʻi he maká,+ ʻa ia naʻe teʻeki ai ke tuku ai ha tangata. 54 Ko e ʻaho eni ʻo e Teuteú*+ pea naʻe mei kamata ʻa e Sāpaté.+ 55 Ka ko e kau fefine ʻa ia naʻa nau haʻu fakataha mo ia mei Kālelí, naʻa nau muimui mai ʻo nau vakai ki he fonualotó* pea naʻa nau sio ki he potu naʻe fakatokoto ai ʻa hono sinó,+ 56 pea naʻa nau foki ke teuteu mai ha ngaahi sipaisi mo e ngaahi lolo namu-kakala. Ka ko hono moʻoní, naʻa nau mālōlō ʻi he Sāpaté+ ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuní.

24 Ka ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻa nau omi pongipongia ʻaupito ki he fonualotó,* ʻo nau ʻomai ʻa e ngaahi sipaisi naʻa nau teuteú.+ 2 Ka naʻa nau fakatokangaʻi atu kuo ʻosi tekaʻi ʻa e maká ia mei he fonualotó,*+ 3 pea ʻi heʻenau hū atú, naʻe ʻikai te nau ʻilo ai ʻa e sino ʻo e ʻEiki ko Sīsuú.+ 4 Lolotonga ʻenau kei puputuʻu fekauʻaki mo e meʻá ni, vakai, naʻe tuʻu mai ʻi honau tafaʻakí ha ongo tangata kofu ngingila. 5 Naʻe manavahē ʻa e kau fefiné mo nau hanganaki hanga pē ki he kelekelé, ko ia naʻe pehē ange ʻe he ongo tangatá kiate kinautolu: “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ki he tokotaha moʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau maté?+ 6 ʻOku ʻikai te ne ʻi heni, ka kuo fokotuʻu hake. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne tala atu kiate kimoutolu lolotonga ʻene ʻi Kālelí, 7 ʻi heʻene pehē ko e Foha ʻo e tangatá kuo pau ke tuku atu ia ki he kau angahalá pea ʻe tautau ʻi he ʻakaú pea ʻi he ʻaho hono tolú te ne tuʻu hake.”+ 8 Ko ia naʻa nau manatu ai ki heʻene ngaahi leá,+ 9 pea naʻa nau foki mei he fonualotó* ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ki he toko Hongofulu-mā-tahá pea ki he toengá kotoa.+ 10 Ko kinautolú ni ko Mele Makitala, Sōana, mo Mele ko e faʻē ʻa Sēmisí. Pehē foki, ko e toenga ʻo e kau fefine naʻe ʻiate kinautolú naʻa nau fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kau ʻapositoló. 11 Kae kehe, naʻe hā ngali launoa pē ʻa e ngaahi leá ni ia kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai haʻanau tui ki he kau fefiné.

12 Ka naʻe tuʻu hake ʻa Pita ʻo lele ki he fonualotó,* pea ʻi heʻene punou atu ʻo fakasio ki lotó, ko e ngaahi konga tupenu līnení pē naʻá ne sio ki aí. Ko ia naʻá ne ʻalu leva, ʻo ne fifili ʻiate ia ki he meʻa kuo hokó.

13 Kae vakai, ʻi he ʻaho pē ko iá, naʻe fononga ai ha toko ua ʻo kinautolu ki ha kolo naʻe ui ko ʻEmeasi, ʻa ia naʻe maile nai ʻe fitu* mei Selusalema, 14 pea naʻá na fetalanoaʻaki ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kotoa ko eni naʻe hokó.

15 ʻI he lolotonga ko ʻeni ʻena fetalanoaʻaki mo lāulea ki he ngaahi meʻá ni, naʻe fakaofi atu ʻa Sīsū tonu ʻo ne kamata fononga fakataha mo kinaua, 16 ka naʻe taʻofi hona matá ke ʻoua te na fakatokangaʻi ia.+ 17 Naʻá ne pehē ange kiate kinaua: “Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ko eni ʻokú mo tālangaʻi ʻi hoʻomo fonongá?” Pea naʻá na tuʻu maʻu, ʻokú na mata mamahi. 18 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange kiate ia ʻe he tokotaha ko hono hingoá ko Kaliopasi: “Ko ha sola koe ʻokú ke nofo toko taha ʻi Selusalema pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ki he ngaahi meʻa kuo hoko ai lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho ko ení?” 19 Naʻá ne ʻeke ange kiate kinaua: “ʻA e ngaahi meʻa hā?” Naʻá na pehē ange kiate ia: “ʻA e ngaahi meʻa fekauʻaki mo Sīsū ko e Nāsaletí,+ ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ko ha palōfita ʻo mālohi ʻi he ngāue mo e lea ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e kotoa ʻo e kakaí;+ 20 pea mo e anga hono tuku atu ia ʻe homau kau houʻeiki taulaʻeikí mo homau kau pulé ke tautea mate+ pea nau tutuki ia ki he ʻakaú. 21 Ka naʻa mau ʻamanaki ko e tangata ko ení ʻa e tokotaha te ne fakahaofi ʻa ʻIsilelí.+ ʻIo, pea tuku kehe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ko e ʻaho ʻaki ʻeni hono tolu mei he hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. 22 ʻIkai ko ia pē, naʻe toe fakamoʻutāfuʻuaʻi kimautolu ʻe ha kau fefine mei homau lotolotongá, he naʻa nau ʻalu atu pongipongia ki he fonualotó*+ 23 pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo ai ʻa hono sinó, naʻa nau haʻu ʻo pehē naʻa nau toe sio ki ha meʻa anga-kehe ko e ongo ʻāngelo, ʻa ia naʻá na pehē ʻokú ne moʻui. 24 Pea naʻe ʻalu atu ha niʻihi ʻo e faʻahinga naʻe ʻiate kimautolú ki he fonualotó,*+ pea nau ʻilo ai ʻoku ʻikai ʻi ai ha taha ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he kau fefiné, ka naʻe ʻikai te nau sio kia Sīsū.”

25 Ko ia naʻá ne pehē ange kiate kinaua: “ʻA e kau taʻepoto mo tuai ke tui ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo leaʻaki ʻe he kau palōfitá! 26 ʻIkai naʻe fiemaʻu ki he Kalaisí ke faingataʻaʻia ʻi he ngaahi meʻá ni+ pea ke hū ki hono lāngilangí?”+ 27 Pea ʻi heʻene kamata ʻia Mōsese mo e kotoa ʻo e Kau Palōfitá,+ naʻá ne fakaʻuhinga kiate kinaua ʻi he ngaahi meʻa ʻo kau kiate ia tonu ʻoku ʻi he kotoa ʻo e Folofolá.

28 Naʻa nau ofi atu leva ki he kolo naʻá na fononga ki aí, pea naʻá ne ʻai ke hangē ka hoko atu pē ʻene fonongá. 29 Ka naʻá na vili kiate ia ke ne nofo, ʻo pehē: “Nofo mai mo kimaua, he kuo mei efiafi pea kuo tāutuku atu ʻa e ʻahó.” ʻI he meʻa ko iá naʻá ne hū atu ʻo nofo mo kinaua. 30 Pea ʻi heʻene kai* mo kinauá, naʻá ne toʻo ʻa e maá ʻo tāpuakiʻi ia peá ne pakipaki ʻo ne kamata ʻoange ia kiate kinaua.+ 31 ʻI he meʻa ko iá naʻe mātuʻaki ʻā ai hona matá ʻo na fakatokangaʻi ia; ka naʻá ne puli meiate kinaua.+ 32 Pea naʻá na fepehēʻaki: “ʻIkai ne vela hota lotó ʻi heʻene lea kiate kitaua ʻi he halá, ʻi heʻene veteveteki kakato* mai ʻa e Folofolá kiate kitauá?” 33 Pea naʻá na tuʻu hake ʻi he houa pē ko iá ʻo na foki ki Selusalema ʻo na ʻilo ʻa e toko Hongofulu-mā-tahá pea mo e faʻahinga naʻe fakatahataha mo kinautolú, 34 ʻa ia naʻa nau pehē mai: “Ko e moʻoni kuo fokotuʻu hake ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne hā kia Saimone!”+ 35 Naʻá na fakamatala atu leva ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he halá pea mo e anga ʻena hoko ʻo ʻiloʻi ia ʻi heʻene pakipaki ʻa e maá.+

36 ʻI he lolotonga ʻenau lāulea ki he ngaahi meʻá ni, kuo tuʻu ʻa Sīsū ia ʻi honau lotolotongá ʻo ne pehē kiate kinautolu: “Fakatauange ke mou maʻu ʻa e melinó.”+ 37 Ka koeʻuhí naʻa nau mate ilifia pea nau manavahē, naʻa nau fakakaukau kinautolu kuo nau sio ki ha laumālie. 38 Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e hā ʻoku mou hohaʻatuʻu aí, pea ko e hā ʻoku ake ai ha veiveiua ʻi homou lotó? 39 Vakai mai ki hoku ongo nimá mo hoku ongo vaʻé, ko au tonu ia; ala mai kiate au ke mou ʻilo, he ʻoku ʻikai ke kakano mo hui ha laumālie ʻo hangē ko ia ʻoku mou sio mai ʻoku ou maʻú.” 40 Pea ʻi heʻene leaʻaki ʻení, naʻá ne fakaʻaliʻali kiate kinautolu hono ongo nimá mo hono ongo vaʻé. 41 Ka ʻi he lolotonga ʻenau kei taʻetui koeʻuhi ko ʻenau fuʻu fiefiá mo ʻenau ofoofó, naʻá ne pehē atu kiate kinautolu: “ʻOku ʻi ai haʻamou meʻa hena ke kai?” 42 Ko ia naʻa nau ʻoange kiate ia ha konga ika tunu, 43 pea naʻá ne toʻo ia ʻo ne kai ʻi honau ʻaó.

44 Naʻá ne pehē ange leva kiate kinautolu: “Ko ʻeku ngaahi lea eni ʻa ia naʻá ku leaʻaki kiate kimoutolu he lolotonga ʻeku kei ʻiate kimoutolú,+ ʻo pehē kuo pau ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻe tohi fekauʻaki mo au ʻi he Lao ʻa Mōsesé pea ʻi he Kau Palōfitá mo e Ngaahi Sāmé.”+ 45 Pea naʻá ne ʻai ke mahinoʻi kakato ʻe honau ʻatamaí ʻa e ʻuhinga ʻo e Folofolá,+ 46 peá ne pehē kiate kinautolu, “Ko e meʻa eni kuo tohí: Ko e Kalaisí te ne faingataʻaʻia pea te ne tuʻu hake mei he lotolotonga ʻo e kau maté ʻi he ʻaho hono tolú,+ 47 pea makatuʻunga ʻi hono hingoá, ʻe malangaʻaki ai ʻa e fakatomalá ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá+ ʻi he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá+—ʻo kamata mei Selusalema.+ 48 Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni.+ 49 Pea vakai, ʻoku ou tuku atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kuo talaʻofaʻaki ʻe heʻeku Tamaí. Ka ko kimoutolu, mou nofo ʻi he koló kae ʻoua kuo mou maʻu ʻa e mālohi mei ʻolungá.”+

50 Naʻá ne taki atu leva kinautolu ʻo aʻu ki Pētani, pea naʻá ne hiki hake hono ongo nimá ʻo ne tāpuakiʻi kinautolu. 51 ʻI heʻene tāpuakiʻi kinautolú, naʻá ne mavahe meiate kinautolu pea ʻohake ia ki hēvani.+ 52 Pea naʻa nau fai ha fakaʻapaʻapa* kiate ia pea nau foki ki Selusalema mo e fiefia lahi.+ 53 Pea naʻe hokohoko atu ʻenau ʻi he temipalé, ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá.+

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “tōʻonga.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “ʻo kamata pē mei he manava ʻo ʻene faʻeé.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

ʻA ia, ko e ʻOtuá.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “ki ha vīsone.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “fefine kei nofo anga-maʻa.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “tuʻituʻia ʻi ho manavá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “fehokotaki fakasino.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Fakafoʻilea, “ha meʻatui ʻo e fakamoʻui.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga, “Meʻatui.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

ʻOku ʻuhingá ki he hehema fakaefakakaukau mo e angaʻitangata.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Fakafoʻilea, “Ko e ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻokú ne fakaava ʻa e manavá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Fakafoʻilea, “talu mei heʻene kei nofo anga-maʻá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “talangofua.”

ʻA ia, ko Hēlota ʻAnitipasa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá.”

Pe “ki he founga faifakahaofi ʻa e ʻOtuá.”

Pe “ʻokú ne maʻu ha toe kofu ʻe tahá.”

Pe “tānaki.”

Pe “ʻi hoʻomou totongí.”

Pe “fale tukuʻanga koloá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “feituʻu māʻolunga taha.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “fakamoʻui.”

ʻA ia, ko e Tahi Kālelí.

Fakafoʻilea, “haʻo.”

Pe “kakai.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “tākoto atu ki he tēpilé.”

Pe “pai.”

Pe “nima paí.”

ʻA ia, ʻo ʻikai hilifaki ha tupu.

Pe “mēsí.”

Pe “Ko ha ākonga.”

Pe “senituliō,” ko ha ʻeikitau ʻo e kau sōtia ʻe toko 100.

Pe “meʻa-fata putú.”

Fakafoʻilea, “ke ʻi muʻa ʻi ho matá.”

Pe “tataki.”

Pe “kai mānumanu.”

Pe “ʻoku fakatonuhiaʻi ʻa poto.”

Pe “ʻi hono ngaahi olá.”

Pe “tokoto atu ki he tēpilé.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “ngaahi fonualoto fakamanatú.”

Pe ngalingali, “Naʻe pukenimā fuoloa ia ʻe he laumālie ʻulí.”

Sio ki he fakamatala ʻi lalo ʻi he Māt 26:53.

Pe “ivi moʻuí.”

Fakafoʻilea, “siliva.”

Pe “mo ha toe kofu ʻe taha.”

ʻA ia, ko Hēlota ʻAnitipasa. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “mahuʻinga taha.”

Fakafoʻilea, “ʻI he fakaʻaʻau ke kakato.”

Fakafoʻilea, “naʻe hanga hono fofongá.”

Pe “fāʻofua ʻi he lea fakafeʻiloaki.”

Pe “Hētesi,” ʻa ia, ko e faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “meesi.”

Fakafoʻilea, “ki heʻene leá.”

Pe “meʻa lelei tahá.”

Pe “ʻai ke tāpuhā; ʻai ke toputapu.”

Ko e hingoa ʻoku ngāueʻaki kia Sētane.

Pe “kato fuaʻanga-meʻa.”

Pe “sio lelei.” Fakafoʻilea, “faingofua.”

Pe “maamaloa.”

Fakafoʻilea, “koví; fulikivanú.”

ʻA ia, ko hono fakamaʻa fakaeouau ia.

Pe “ha meʻaʻofa ki he masivá.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Faka-Kalisi, “peʹga·non.” Ko ha ʻakau ʻoku ngāueʻaki ki he faitoʻó mo ha fakaifoifo ki he meʻakaí.

Pe “mo e vesitapolo kehé.”

Pe “lelei taha.”

Pe “ngaahi fonualoto fakamanatu.”

Pe “ko e ngaahi faʻitoka ko ia ʻoku ʻikai fakaʻilongaʻi.”

Pe “ngaahi fonualoto fakamanatu.”

Fakafoʻilea, “ʻe he poto ʻo e ʻOtuá.”

Pe “ʻekeʻi.”

ʻOku ʻuhinga eni ki he fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví.

Pe “temipalé.”

Pe “ʻekeʻi.”

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Fakafoʻilea, “ki ha ʻasalioni ʻe ua.” Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “taʻefakatokangaʻi.”

Pe ngalingali, “ʻao ʻo e ngaahi sinakoké.”

Pe “havalá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “ha meʻaʻofa ki he masivá.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Fakafoʻilea, “Ke noʻo homou kongalotó.”

Pe “ʻai hono noʻo.”

Mei he 9 poʻuli nai ki he 12 tuʻapō.

Mei he 12 tuʻapō ki he 3 hengihengi nai.

Fakafoʻilea, “sētuata.” Pe “pule fale.”

Pe “tokotaha potó.”

Pe “ʻa e kau sevāniti ʻo hono falé.”

Pe “fai ʻo fakatatau ki hono lotó.”

Fakafoʻilea, “ʻa e lepitoni fakaʻosí.” Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “ha laumālie naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi ia.”

Fakafoʻilea, “fua sia.” Ko ha sia naʻe tatau ia mo e lita ʻe 7.33 (kuata ʻe 6.66 ʻi he fua mōmoá). Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

ʻI ʻIsileli naʻe vakai ai ki he fōkisí ko ha manu kākā.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Ko ha mahaki ʻokú ne fakatupunga ʻa e fepulopulasi koeʻuhi ko e fakatahataha ʻo fuʻu lahi ʻa e huhuʻa ʻi he sinó.

Fakafoʻilea, “kai mā.”

Fakafoʻilea, “ha tauluaʻi pulu ʻe nima.”

Pe “pea ʻikai siʻi ange ʻene ʻofá.”

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “tuku ange ʻene.”

Fakafoʻilea, “tulekimā.” Ko ha koini tulekimā ʻoku tatau ia mo e vahe fā ʻe tolu ʻo e vāhenga ʻo ha ʻaho ʻe taha. Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Fakafoʻilea, “tulekimā.” Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “ʻa hono ngaahi kaungāfefiné.”

Pe “taʻeʻaonga.”

Fakafoʻilea, “ʻo tāupe ʻi hono kiá.”

Fakafoʻilea, “keina.”

Pe “ʻene pule fale.”

Pe “fua pate.” Ko ha pate naʻe tatau ia mo e lita ʻe 22 (kālani ʻe 5.81). Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “Ko ha fua koa ʻe teau.” Ko ha koa naʻe tatau ia mo e lita ʻe 220 (kuata ʻe 200 ʻi he fua mōmoá). Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “fai fakapotopoto.”

Pe “kuonga ko ení.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

ʻA ia, ko ha tangata ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e veté koeʻuhi ko ha fehokotaki fakasino taʻetaau.

ʻA ia, ko ha fefine ʻoku ʻikai veteʻi koeʻuhi ko ha fehokotaki fakasino taʻetaau.

Fakafoʻilea, “ki he fatafata ʻo ʻĒpalahamé.”

Pe “Hētesi,” ʻa ia, ko e faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Fakafoʻilea, “ʻi hono fatafatá.”

Pe “meesi.”

Pe “teleʻa loloto.”

Pe “meesi.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A3.

Pe “ha faʻahinga tui peheni.” Fakafoʻilea, “ʻa e tuí.”

Pe “meesi.”

Pe “kuonga ka hoko maí.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “fakakakato.”

Pe “meesi.”

Pe “maʻu fakamālohi ʻi ha tukuakiʻi loi.”

Ko ha mina Kalisi naʻe kalami ʻe 340 (ʻaunise ʻe 10.9) hono mamafá pea naʻe pehē ko hono mahuʻingá ko e tulekimā ʻe 100. Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “ʻa e puleʻangá.”

Fakafoʻilea, “silivá.”

Fakafoʻilea, “ʻeku silivá.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “fetaʻomi mai kiate.”

Pe “pe tupu mei he tangatá?”

Fakafoʻilea, “ko e ʻulu ʻo e maka-tulikí.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “kuonga ko ení.” Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “ʻi heʻene vakaí.”

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A5.

Pe “lelei taha.”

Pe “ko e fakangalingali.”

Pe “mamafa.”

Pe “tānakiʻanga.”

Fakafoʻilea, “ha lepitā ʻe ua.” Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “masivá.”

Pe “lavakiʻi.”

Pe “moʻui ʻi he kahaʻú.” Faka-Kalisi, psy·kheʹ. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “ngaahi ʻaho eni ʻo e faisāuní.”

Pe “Senitailé.”

Pe “Senitailé.”

Pe “tokoto atu ki he tēpilé.”

Pe “tokoto atu ki he tēpilé.”

Ko e lisinga maká ko e mamaʻo ia ʻo e tolo ʻe ha tangata ha foʻi maka.

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Sio ki he Fakamatala Fakalahi A3.

Fakafoʻilea, “ʻAve ʻa e tokotahá ni.”

Pe “Tautau ia ʻi he ʻakaú! Tautau ia ʻi he ʻakaú!”

Pe “tautau ia ʻi he ʻakaú.”

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

ʻA ia, ko e 12 hoʻatā nai.

ʻA ia, ko e 3 efiafi nai.

Pe “ivi moʻuí”; faka-Kalisi, pneuʹma.

Pe “naʻe tuʻu ʻene mānavá.”

Pe “Sanetalimí.”

Pe “fonualoto fakamanatu.”

Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Kilomita nai ʻe 11. Fakafoʻilea, “sitētia ʻe 60.” Ko ha sitētioni naʻe tatau ia mo e mita ʻe 185 (fute ʻe 606.95). Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “fonualoto fakamanatú.”

Pe “tokoto atu ki he tēpilé.”

Pe “fakamatalaʻi mahino.”

Pe “naʻa nau punou.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share