“Kau Vekiume” Fakaofo ʻo e Tahí
Fai ʻe he tokotaha-tohi ʻĀ Hake! ʻi Fisi
ʻOku nau “ngaʻunu māmālie ʻi he kilisitahí ʻi he vave ʻo ha hui tala houa, pe longolongoaʻa ʻi heʻenau tohepo ʻi he kele ʻoku mohu ʻi he ngaahi nāunau mei he meʻamoʻuí. ʻOku nau ʻi he feituʻu kotoa pē mei he mamahá ki he ngaahi feituʻu loloto taha ʻo ʻōsení. ʻI he hangē ha kiʻi pupunga tia ʻoku takatakai māmālie holo ʻi he lolotó, ʻoku nau kaikai ʻi he sinou mohu ʻi he nāunau ʻo e meʻamoʻuí kuo ngangana hifo mei ʻolungá.”—Philip Lambert, ko ha tauhi ʻo e Mesiume Royal British Columbia.
TE KE ʻohovale nai ʻi he loto-māfana ʻa ha taha ke tohi ʻo fekauʻaki mo e mokohunu māʻulaló.a Kuo fakamatalaʻi ʻa e meʻamoʻuí ni ko ha “faʻahinga sōsisi ulapa ʻoku ʻikai hano ʻulu.” ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e mokohunú ʻi hono fōtunga hā maí pē?
Lavaʻi ʻa e Meʻa Lahi
ʻOku pehē ko e mokohunú ʻoku fāmili taha ia mo e mangamangaʻātaí pea mo e vaná. Neongo ʻene matamata hangē ko e mama ʻi ʻutá, ʻoku kehe ʻaupito ia mei he faʻahinga ʻi tahi ʻoku kau ki ai ʻa e tekiafó (sea slug), ʻa ia ko e fingota hangē ha ʻelili tahí ʻoku ʻikai hano ngeʻesi. Kuo aʻu he taimí ni ʻo laka hake he faʻahinga ʻe 1,100 ʻo e mokohunú kuo ʻiloʻí. ʻI he ngaahi faʻahingá ni ko e lahi ai—kau ai ʻa e ngaahi faʻahinga ʻoku kaí—ʻoku ʻikai ke fakaʻofoʻofa honau fōtungá. Ko e niʻihi ʻoku hā mataʻāʻā ʻaupito. Ko e fanga kiʻi pupula ʻi he kili ʻo e ngaahi kalasi lahi ʻoku ʻai ai kinautolu ke nau hangē ha kiukamipā tonotoná.
Ko e mokohunu ʻe niʻihi ʻoku valevale ʻaupito, lolotonga ia ʻoku malava ke aʻu ʻa e lōloa ʻo e niʻihi ki he mita ʻe 5. Kae kehe, ko e lahi tahá ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e senitimita ʻe 10 ki he 30. ʻOku fakafuofua ko e mokohunú ʻokú ne kātoi ʻo laka hake he peseti ʻe 90 ʻa e lahi ʻo e ngaahi meʻamoʻui kotoa ʻoku nofo ʻi ha loloto ko e mita ʻe 8,000, ʻo ʻai ai kinautolu ko e meʻamoʻui lahi taha ia ʻi he ngaahi luo ʻe niʻihi ʻo e ʻōsení. Neongo ko honau lahi tahá ʻoku nofo ʻi he kilisitahí, ko e faʻahinga siʻi pē ʻo e moaná ʻoku malava ke kakaú.
Ko e mokohunú ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi potu tahi kotoa ʻo e māmaní, ʻoku nau kaikai ʻi he kele ʻoku mohu ʻi he ngaahi nāunau mei he meʻamoʻuí. ʻI he hangē ha ngaahi foʻi timi ʻo e kau vekiumé, ʻoku nau fakamaʻa ʻa e kele mo e pelepela ʻi kilisitahí ʻaki ʻenau folo ha fuʻu konga lahi ʻo e kelé, ʻo sivi ʻa e veveʻi meʻamoʻui ko iá, pea tuku mai ai ʻa e ʻoneʻone maʻa ʻi heʻenau mavahé. ʻOku aʻu ki he mokohunu ʻe 2,000 ʻoku malava ke nofo ʻi he ʻeka ʻe taha ʻo e hakaú.
Ko e meʻakai ʻa e mokohunú ko e fanga kiʻi meʻamoʻui mo e veveveveʻi meʻa valevale ʻoku toka ʻi he kilisitahí pe fakalaka hake ʻi he ʻaú. ʻOku aʻu ki he foʻi kave hangē ha lavé ʻe 30 mo hono fanga kiʻi hikuhikuʻi neave makehe ʻi hono hikuhikú ʻoku ngāueʻaki ki hono fā mo puke ʻo e fanga kiʻi meʻi meʻakaí. ʻOku “ʻemoʻi” leva ʻe he mokohunú ʻa e foʻi kave taki taha ki muʻa ke foki ʻo hoko atu ʻa e kumí.
Ko e kalasi ʻe niʻihi ʻo e mokohunú ʻoku nau ngāue ko e “kau talitali” ʻa ia ʻoku nau talitali ʻa e “kau ʻaʻahi.” Ko e “kau ʻaʻahí” ko e iká mo e ngaahi meʻamoʻui kehe ʻa ia ʻoku nau nofo ʻi he kete ʻo e tokotaha-talitalí pea ʻoku nau hū mai ki tuʻa ʻi he poʻulí ke kai. ʻOku kau heni ʻa e faʻahinga ʻe 27 ʻo e pearlfish ʻo e fāmili Carapidae. ʻI hono fakahohaʻasí, ʻoku hā nai ai ʻa ʻenau foki fakavave ki honau toitoiʻangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻiloʻi ai ʻoku nau kai ʻa e ʻōkani fakafanau mo e ʻōkani mānava ʻo honau tokotaha-talitalí. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke uesia ai heni ʻa e tokotaha-talitalí, koeʻuhi he ʻoku malava ʻe he mokohunú ke toe fakatupu foʻou mai ʻa e kakano naʻe molé.
Mohu Fakakaukau ʻo ka Fakamanamanaʻi
ʻOku hā mahino ʻoku tuha ʻa e mokohunú mo hano siofi kapau te ke fetaulaki mo ia ʻi hoʻo ʻaʻahi hono hoko ki ʻōsení. Ka ke tokanga! Kapau ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakamanamanaʻi kinautolu, ko e “kau vekiume” ko eni ʻo e tahí ʻoku nau mohu ʻi he ngaahi filioʻi pōtoʻi ʻoku fakapuputuʻu. Ko e fakatātaá, ʻoku tukuange mai ʻe he niʻihi ha ʻotu filo lōloa pikipiki ʻa ia ʻokú ne fakafihiaʻi pe fakaleluʻi ʻa e kau kai moʻuí. ʻOku vave ke fakafefeka ʻa e meʻa pikipiki ko iá, ʻo hoko ai ʻa e faʻahinga ʻoku maʻungatāmakí ʻo ʻikai toe ʻi ai haʻanau fili ka ke tatala ha fulufulu pē kuo pipiki ai ʻa e ngaahi tuʻoni meʻa pikipikí.
Ko e ngaahi mokohunu ʻe niʻihi ʻoku nau ngaohi ha meʻa kona ʻoku ui ko e holothurin. Ko e meʻa ko ení ʻoku fakatupu mate ia ki he faʻahinga lahi ʻo e iká. Neongo ʻoku fakatuʻutāmaki ki he matá pea ngalingali ke ne fakatupunga ha petepete ʻa e kilí, ʻoku hā mai ʻoku ʻikai te ne fakatupu ha maumau ki he tangatá. Kuo ngāueʻaki mai ʻa e meʻá ni ʻi he laui toʻutangata ʻe he kakai ʻo e ʻotu motú ke fakakonahi, tāmateʻi pe fakaninimoʻiʻaki ʻa e ika ke maʻu ki he kaí, pea ko ha meʻa ola lelei ia ki hono seʻe ʻo e ʻangá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakatotoló ko e ngaahi meʻa kona ko ia ʻoku ngaohi ʻe he mokohunú ʻoku ʻi ai nai ʻene malava ke ngaohiʻaki ha ngaahi faitoʻo ki hono faitoʻo ʻo e kanisaá mo e ngaahi mahaki pipihí. Kuo ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko e ngaohi mei he mokohunú ʻe he kau faitoʻo fakanatulá ʻi hono faitoʻo ʻo e langa-huí, toe faʻu ʻo e niuniú pea ki hono holoki hifo ʻa e māʻolunga ʻo e totó. ʻOku toe ngaohi foki ʻa e mokohunú ke ne ʻomai ʻa e vaitamini mo e minulolo.
Ka ʻoku toe ha foʻi fakaʻohovale ʻe taha ʻa e mokohunú ʻoku tuku pē ia ki he ngaahi tuʻunga fakamanavahē tahá, ko ha faʻahinga foʻou ʻo e maluʻi-kitá. ʻI hoʻo feinga ke ʻunuakiʻi iá, ʻoku fakangākau ai ʻe he mokohunú ʻa ia pē—ʻa ia, ʻokú ne fakamavaeuaʻi ia ʻo ne tukuange mai hono ngākaú. ʻI hoʻo moʻutāfuʻua ʻi he fuʻu tali fakaʻohovale ko iá, ʻokú ke fifili ai pe ko e hā naʻá ke fai ke fakatupunga ai ha ngataʻanga fakalilifu pehē ki he siʻi meʻamoʻuí! Ka ke fiemālie. Ngalingali naʻe ʻikai te ke toʻo ʻene moʻuí. ʻI hono kehé, naʻá ke mātā ha feinga hola ʻoku anga-kehe atu. Ko e manu moʻuingofua ko ení ʻe toe tupu mai hano ngaahi toʻotoʻonga foʻou ʻi ha ngaahi uike pē!
Kei Fiemaʻua
Ko e ngāue fuoloa ko ia ʻo hono fāngotaʻi ʻo e mokohunú ʻoku kei faí ni pē ia fakatouʻosi ʻi he ngaahi potu tahi māfaná mo ia ʻo e talopikí. Ko hono moʻoní, ʻe tuku atu ʻe he kau uku ʻe niʻihi ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ke lahi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. Ko e konga lahi ʻo e mokohunú ʻoku fakaheka ia ki Siaina pea mo e ngaahi feituʻu kehe ʻo e Hahaké—ʻo hangē ko ia kuo fai mai ʻi he ngaahi senituli. Ko hono ngaohi ʻo e mokohunu mōmoá ʻoku haka ia ʻi he vai konokona pea toki fakangākau, fakaʻahu mo tauaki ki hono fakamāketí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe ala maʻu foki ʻa e mokohunú kuo fakapoloka.
ʻE faifai ange pea ʻasi ha mokohunu ʻi hoʻo tēpile kaí? Mahalo pē ʻe pehē. ʻI heʻene mohó, ʻoku kano ngaʻito ai ʻa e mokohunú mo meimei hinehina. ʻOku ngāueʻaki ia ko ha meʻa fakafatu mo fakaifoifo ki he supó. ʻI Fisi, ko hono faʻahinga kehekehe ʻoku maʻu fakalotofonuá ʻoku loloʻi ia ʻi ha founga anga-maheni ʻa e motú, pea ko hono olá ʻoku namu-poa, ifo mo kano-fafau.
Ka, ko e kau ngāue lavameʻa ʻikai fakatokangaʻi mo fakalongolongo ko ení ʻoku ʻikai ko ha meʻa ifo pē ke kai. ʻOku tau moʻua moʻoni ki he mokohunú ki heʻenau ngaahi ngāue fakaefakamaʻa taʻetuku ʻi hono tauhi ʻa e tuʻunga lelei ʻo hotau tahí. Ko e hā pē haʻo ui kinautolu, ko e “kau vekiume” fakaofo ko eni ʻo e tahí ʻoku nau ʻoatu ʻa e fakahīkihiki fakalongolongo ki he Tokotaha naʻá ne fakatupu kinautolú!—Sāme 104:24, 25.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he kupu ko ení ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e mokohunú ke ʻuhinga fakalūkufua ki he kalasi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻi tahi ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e faʻahinga hangē ko e mula, teʻepupulu, lomu, loli mo e finemotuʻa, neongo ko e foʻi lea mokohunú ʻoku ʻuhinga ki he faʻahinga pē ʻe taha.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ngaahi Anga Makehe ʻo e Mokohunú
◼ Ko e faʻunga mānava ʻa e mokohunú ʻoku kehe lahi ia mei he meʻa ʻoku tau anga-maheni ki aí. ʻOku hū ʻa e vaí ki loto fakafou he ngākaú pea ʻoku mimisi ai ʻa e ʻosikená ki he kili ʻo e ongo foʻi tiupi vaʻavaʻa mānava ʻe ua. ʻOku ngāueʻaki ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e moaná ʻa honau kilí fakakātoa ke tānakiʻaki ʻa e ʻosikená. ʻOku aʻu ʻo mānava ʻa e niʻihi fakafou ʻi he kili ʻo honau lalo keté.
◼ Ko e fanga kiʻi meʻa hangē ha huihuí ʻokú ne ʻoange ai ki he ngaahi mokohunu lahi ʻa honau faʻahinga fōtunga hangē ha foʻi kiukamipaá. ʻI hono fakaʻata ʻi he ngaahi meʻa-fakaʻata-siemu ʻilekituloní, ko e fanga kiʻi tisaini fakatoʻoaloto ʻo e fanga kiʻi huihuí ʻoku fai ha vakai ki ai ko e fanga kiʻi tala ʻoku hangē hono fuó ko e veʻeteká, taulá mo e mātaʻú ʻa ia ʻoku nofo ʻi honau kilí, ʻo ʻai ai ia ke fefeka hangē ko e letá. Ko e fanga kiʻi kilisitala kalasiume kāponeiti valevale fihi ko ení ʻoku taki taha pē ʻa e faʻahinga mo hono ngaahi anga ʻoku makehe ai pea ʻoku ʻaonga ai ia ki honau ʻiloʻí.
◼ ʻOku ngaʻunu ʻa e mokohunú ʻi he mālohi ʻo e vaí. Ko e fanga kiʻi vaʻe ʻe laui teau hangē ha tiupí ʻoku puleʻi ia ʻe ha takinga vai fakamanava ʻoku nau ngāue taimi taha. ʻI he mafao mo e mingi ʻa e fanga kiʻi tiupí, ʻoku hū atu ai ʻa e vaí ki loto ki he fanga kiʻi vaʻé ʻo ne fao kinautolu ʻi he hokohoko totonu koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e foʻi ngaʻunu ʻoku fiemaʻú.
◼ Ko e fakafanaú ʻoku faʻa fai ia ʻi ha fakaoʻo ʻa e fuá ʻi tuʻa ʻi he vaí, ʻa ia ʻi he hili iá ʻoku tētē hifo ʻa e ʻemipilioó ʻo toka ʻi kilisitahi. Kae kehe, kuo fakatokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e mokohunú ʻoku nau ngāueʻaki ha founga ʻoku fuʻu fefeka ange. ʻOku nau vaeuaʻi kinautolu mei ʻolunga ki lalo ki he konga ʻe ua. ʻI ha tuʻunga fakaofo, ʻoku nau toe fakatupu mai leva ʻa e ngaahi konga ʻo e sinó naʻe molé. Ko e founga fakafanau taʻefakaoʻo ko ení ʻoku fiemaʻu ai ʻa e toe fokotuʻutuʻu lahi ʻo e ngaahi kakanó ʻi he kongokonga taki taha naʻe mavaeuá.
[Maʻuʻanga]
Mei ʻolunga ki lalo: Tokoni ʻa Bruce Carlson, Georgia Aquarium; tokoni ʻa e UC Museum of Paleontology, www.ucmp.berkeley.edu; © Houseman/BIODIDAC; Ocean Sky Diving, Hong Kong
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Tukuange mai ʻe he mulá ʻa e fanga kiʻi filo maluʻi pikipiki
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Mokohunu tonotoná
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Mokohunu mo e foʻi kave fafanga ʻe taha ʻi hono ngutú
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e mokohunú ʻi hono loloʻi ʻi he founga anga-maheni ʻa e motú
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 14]
http://www.JohnHarveyPhoto.com
[Maʻuʻanga ʻo e peesi 15]
ʻI loto ʻi ʻolungá: © David Wrobel/Visuals Unlimited; ʻi tuʻá: © Phillip Colla/SeaPics.com; toʻohema ʻi laló: © Doug Perrine/SeaPics.com