Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
ʻOku Lava ke Fakafiefia ʻa e Lotu ki he ʻOtuá?
“ʻOKU ou tui mo ʻofa ki he ʻOtuá,” ko e tohi ia ʻa ha tokotaha Kalisitiane lau pē. “Ka . . . ko e maʻu lotú ʻoku fakapipiko kiate au.” ʻOkú ke maʻu ha ngaahi ongoʻi meimei tatau? Ko hono moʻoní, ko e pipikoʻiá, taʻefiemālié, mo e ongoʻi feifeitamakí kuó ne fakatupunga ʻa e niʻihi ke nau fokotuʻu ʻenau ngaahi founga lotu pē ʻanautolu ki he ʻOtuá.
“Lotu hangatonu,” ko e anga ia hono fakalea ʻe ha nusipepa ʻe taha ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e taki taha fokotuʻu pē ʻene founga lotú. Ka ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau holi ke fiefia ʻi he lotu ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke hanga ʻe ha founga kehe pehē ia ʻo ʻomai ʻa e fiefiá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e taʻefiemālie ko ia naʻá ne fakatafokiʻi ʻa e faʻahinga peheé mei heʻenau ngaahi lotú te ne toe uesia pē nai kinautolu.
ʻOku taki atu ʻa e meʻá ni ki he fehuʻi, ʻOku fakapipiko mo ʻikai ha fiefia ʻi he moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú? ʻIkai ʻaupito! Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-saame ʻe taha ʻo e Tohi Tapú: “Haʻu ke tau hiva fiefia kia Sihova: . . . Tau o ke tau hu mo punou; tau tuʻulutui ʻi he ʻao ʻo Sihova ne ne ngaohi kitautolu.”—Sāme 95:1, 6.
Naʻe hiva ʻa e toe tokotaha-tohi-saame ʻe taha ʻo e Tohi Tapú kia Sihova ʻaki ʻa e loto-houngaʻia: “[Ko koe] koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ui ai ʻa Sihova ko e “ʻOtua Mohu Monuʻia [pe fiefia],” pea kuo faʻa fakahāhā ʻe heʻene kau lotú ʻa e fiefia, fakatouʻosi ʻi he kuohilí mo e ʻahó ni.—Sāme 83:18, PM; 1 Timote 1:11.
Ko e Makatuʻunga ki he Fiefiá
Ko e makatuʻunga ki he fiefia moʻoni ʻi heʻetau lotú ko hono ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fai moʻoni ʻe Sihova ke fakahāhā ʻaki ʻene ʻofa ʻiate kitautolú. Pea ko e hā ʻa e meʻa ko iá? “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 3:16.
Ko ia ai, hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:3, 4) ʻOku ʻikai ke ʻuhinga iá ko hono ʻiloʻi pē ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe ha ngaahi veesi pau ʻi he Tohi Tapú. Ka, ʻoku fiemaʻu ia ke tau “ʻilo” ʻa e meʻa ʻoku tau laú, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e ako fakalelei mo loto-moʻoni. (Mātiu 15:10) Ko e palé: “Te ke . . . maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.” ʻOku lava ke fakafiefia moʻoni ia!—Palovepi 2:1-5.
ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe hokosia ai ʻe he kakai ʻo e kolo Masitōnia ko Pēleá ʻa e fiefia pehē. ʻI he taimi naʻe akoʻi ai kiate kinautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, “naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola, ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.” Naʻe ʻikai te nau mei maʻu ʻa e loto lelei peheé kapau naʻe fakapipiko pe ʻikai fakafiefia ʻenau ako ʻa e Tohi Tapú.—Fakaʻītali ʻamautolu; Ngāue 17:11.
Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Monūʻiaā [pe fiefiaā] ka ko kinautolu ʻo ka fie kai mo fie inu ki he maʻoniʻoni: he ʻe fakamakona ʻaakinautolu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 5:6) Hangē ko ha kakai ʻaungalua kuo kamata ke nau kai tuʻumaʻú, kuo fiefia ʻa e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻi hono fakalato ʻenau fiekaia fakalaumālié. Ko ia ai, ʻi he hangē ko e kau Pēleá, ko e “tokolahi honau kakai [kuo hoko ʻo] tui.”—Ngāue 17:12.
Ko ha ʻAlunga ʻo e Moʻuí
Naʻe tali ʻe he kau lotu moʻoni ʻo e ʻuluaki senitulí ʻa e “ʻalunga kó é,” ko ha foʻi lea ʻoku ngāueʻaki ʻi he Ngāue 9:2 ke ʻuhinga ki he ʻalunga foʻou ʻo e moʻuí naʻe muimui ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané. ʻI he ʻahó ni, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he lotu ki he ʻOtuá kuo pau ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku fiemaʻu ke nau fakaʻatā ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ke ne ueʻi ʻenau fakakaukaú pea mo ʻenau tōʻonga fakaʻahó.
Ko ia ai, naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kakai ʻo ʻEfesoó: “Mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata.” Ka, ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange, ʻo hangē ko e hoko atu ʻa Paulá: “Mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—Efeso 4:22-24.a
ʻI heʻetau fai ki he akonaki ko iá, ʻo fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí ke fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, te tau hū atu ai ki ha matavai ʻo e fiemālie mo e fiefia lahi. Ko e hā ʻa e matavai ko iá? Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Kolosé ʻo pehē naʻe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻi heʻenau moʻuí ‘koeʻuhi ke tāu ʻenau laká pea mo Sihova, ʻo huʻu ki he meʻa kotoa pe te ne hōifua aí.’ (Kolose 1:10) Ko ia ai, ko hono ʻiloʻi ʻoku hōifua mai ʻa e ʻOtua moʻoní ki heʻetau moʻuí ko ha ʻuhinga ia ke fiefia ai! ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻai ʻe he ʻOtuá ke malava ke fakahōifuaʻi ia “he meʻa kotoa pe.” Anga-fēfē? Fakafou ʻi he fakamolemole.
Ko kitautolu tāutaha ʻoku tau faiangahala; ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu taki taha ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. “Naʻe haʻu ʻa Kalaisi Sisu ki mamani ke fakamoʻui ʻa e kakai angahala,” ko e lau ia ʻa Paulá, ʻo hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he 1 Timote 1:15. ʻI hono feilaulauʻi ʻe Sīsū ʻene moʻuí maʻatautolú, naʻá ne ʻai ai ke tau malava ke maʻu ʻa e fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Ko ia ai, ʻoku ongoʻi ʻe ha tokotaha lotu moʻoni ʻa e nonga, koeʻuhi kuo toʻo atu mei hono lotó ha kavenga mamafa ʻo e halaiá. ʻOku lava ke ne maʻu ha konisēnisi maʻa pea malava ke ne fiefia ʻi he loto-hangamālie ko ʻene fai tōtōivi pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻe fakamolemoleʻi ai ʻene ngaahi angahalá.
Toe Tupuʻanga ʻe Taha ki he Fiefiá
ʻI he kamata ha taha ke lotu ki he ʻOtua moʻoní, ʻoku ʻikai te ne toko taha pē. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Ne u fiefia ʻi heʻenau pehe kia kita, ‘Tau o ki he fale ʻo Sihova.’” (Sāme 122:1) Ko e moʻoni, ko e fakataha maʻu pē mo e kau lotu moʻoni kehé ʻoku fakalahi ai ʻetau fiefiá.
ʻI he hili hono maʻu ha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe tohi ʻe ha tangata ʻe taha: “Naʻe talitali lelei kimautolu ʻaki ʻa e anga-lelei mo e fietokoni ʻa ia ko ha fakahāhā ia ʻo ha ‘ongoʻi vāofi’ fakalūkufua. Ko e anga-mokomoko mo e loto-maʻu ʻa e faʻahinga kei siʻi tokolahi aí kuo pau pē ko ha matavai ia ʻo e fiefia kiate kinautolu pea mo ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻOku ou fie fakahā ʻa ʻeku houngaʻia lahi ʻi hono fakaafeʻi au ki ha meʻa fakatoʻoaloto mo fakafiefia pehē.”
ʻOkú ke kau nai mo koe ʻi hono maʻu ha ngaahi taimi fakafiefia ʻo e lotu kia Sihová, ʻo fiefia ai hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻo e kuonga muʻá. Naʻá ne enginaki mai: “Tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e fiefia: Hu ki hono ʻao mo e kaikaila.” (Sāme 100:2) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtua moʻoní ʻaki ʻa e taumuʻa totonú ʻe lava ke nau ʻamanekina ʻe fakafiefia ʻenau lotú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI hono lau ʻa e Efeso vahe 4 mo e Kolose vahe 3, te ke maʻu ai ʻa e foʻi fakakaukau māʻalaʻala ki he meʻa ʻoku kau ki he liliu ko ʻeni ʻo e angaʻitangatá.
KUÓ KE FIFILI?
◼ Ko e hā ʻa e makatuʻunga ki he lotu moʻoní?—1 Timote 2:3-6.
◼ Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí ʻi hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefiá?—1 Timote 1:15.
◼ ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ki hoʻo fiefia ʻi he lotú?—Sāme 100:1-5.
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻE lava ke hoko ʻo fakafiefia ʻa e kau fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ako Tohi Tapú