“Ko ha Tokoni Mahuʻinga ki he Saienisi Fakafaitoʻó”
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI MEKISIKOU
ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻi heʻenau fili ʻa e faitoʻo ʻikai kau ki ai ʻa e totó ʻi heʻenau ngaahi tuʻunga fakafaitoʻó. ʻOku fakaangaʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e tui Fakatohitapu ko ʻení. Neongo ia, hangē ko ia naʻe hiki ʻi he nusipepa ʻoku lahi hono tufakí ʻi he Kolo ko Mekisikoú ko e Reforma, naʻe pehē ai ʻe Dr. Ángel Herrera, ko ha toketā faitafa māʻolunga ʻi he Akoʻanga Fakavahaʻapuleʻanga ʻo Oncology: “ʻOku ʻikai ke vale ʻa e Kau Fakamoʻoní. Pea ʻoku ʻikai ko ha kau tui tōtuʻa kinautolu. . . . [Kuo nau] fai ha tokoni mahuʻinga ki he saienisi fakafaitoʻó ʻaki ʻenau ʻai ʻa e ngāue fakafaitoʻó ke fakakaukauʻi ai ʻa e fiemaʻu ke taʻofi ʻa e mole ʻo e totó.”
ʻI he taʻu ʻe taha nima kuo maliu atú naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Dr. Herrera ha timi ʻo e kau toketā faitoʻo fakaongonoa mo e kau toketā faitafa ke nau fakahoko ha ngaahi tafa ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e totó. Ko Dr. Isidro Martínez, ko ha toketā faitoʻo fakaongonoa ʻi he timi ko iá, naʻá ne fakamatala: “Ko ha founga faitoʻo fakaongonoa totonu ʻoku lava ke ngāueʻaki ki ai ʻa e ngaahi founga kotoa ki hono taʻengāueʻaki ʻo e totó. Ko ia ʻe lava moʻoni ke tau tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo tokaʻi ʻenau tui fakalotú.”
ʻOku laka hake he ngaahi faitoʻo ʻe 30 ke fetongiʻaki ʻa e huhu totó, ko e līpooti ia ʻa e Reforma ʻi ʻOkatopa 2006. ʻOku kau ki ai ʻa hono tutu ʻo e ngaahi kālava totó, kofu ʻa e ngaahi ʻōkaní ʻaki ha tupenu makehe ʻokú ne tukuange ʻa e ngaahi kemikale ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e fānoa ʻa e totó pea mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakalahi ʻa e totó.a
Ko Dr. Moisés Calderón, ko ha toketā māʻolunga ʻi he tafa mafú ʻi he Falemahaki Lahi ko La Raza ʻo e Kolo ko Mekisikoú, ʻokú ne fai tuʻumaʻu ʻa e tafá ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e totó. Naʻá ne fakamatala ʻi he Reforma: “Ko e huhu totó ʻoku ʻikai ko ha founga ia ʻoku taʻeʻiai hano kovi. ʻOku ala lava ke hoko ai ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e mafola ʻa e ngaahi vailasí, pekitīlia mo e palasaití. ʻIkai ko ia pē, ʻoku lava ke tupu ai ʻa e ʻikai ke tali lelei ia ʻe he sinó ʻa ia ʻokú ne uesia ʻa e ngāue ʻa e kofuuá mo e maʻamaʻá.” ʻI he vakai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ko iá, naʻe pehē ʻe Dr. Calderón: “ʻOku mau tafa ʻa e kau mahaki kotoa ʻo hangē pē ko ha Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kinautolu. ʻOku mau feinga ke fakasiʻisiʻi ʻa e fānoa ʻa e totó ki he siʻisiʻi taha ʻe ala lavá, fetongi ʻa e toto kuo molé pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo ʻokú ne tokoniʻi ʻa e tokotaha mahakí ke siʻisiʻi e fānoa ʻa e totó.”
Naʻe hiki lea ʻa e nusipepá mei he Ngāue 15:28, 29, ʻa e konga Tohi Tapu tefito ʻoku fakatuʻunga ai ʻa e tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he konga tohí ni naʻe ʻomai ai ʻe he kau ʻapositoló ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení: “Kuo ha lelei ki he Laumálie Maʻoniʻoni mo kimautolu, ke ʻoua naʻa toe ʻai mo ha kavenga kiate kimoutolu, ngata pe i he ngaahi meʻa ko eni, ʻa ia kuo pau; ke mou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina, pea mo e feʻauaki.”
ʻOku līpooti mai ʻe he Tafaʻaki Fakamatala Fakafalemahaki ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Mekisikoú ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki ʻe 75 ʻi he fonua ko iá mo e kau pole ʻe toko 950 ʻoku nau ʻaʻahi ki he kau toketaá ke ʻave ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi faitoʻo ke fetongiʻaki ʻa e huhu totó. ʻOku loto-lelei ha kau toketā ʻe toko 2,000 nai ʻi Mekisikou ke faitoʻo ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e totó. ʻOku houngaʻia lahi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he fietokoni ʻa e kau toketā ko ʻení, ʻa ia ʻoku nau toe hoko foki ʻo mateuteu lelei ange ai ke tokoniʻi ʻa e kau mahaki ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻikai ke fokotuʻu ʻe he ʻĀ Hake! ha faʻahinga faitoʻo pau ʻi he faitoʻo ʻoku ʻikai ngāueʻaki ai ʻa e totó, ʻi hono ʻiloʻi ko e meʻa ʻeni ia ke fili fakafoʻituitui ki ai.
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Dr. Ángel Herrera
Dr. Isidro Martínez
Dr. Moisés Calderón