Mapú—Ko Ha Founga Pōtoʻi ʻo e “Fetuʻutakí”
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI MEKISIKOU
◼ ʻI he ʻotu moʻunga ʻo Oaxaca, Mekisikoú, ko e kakai Masateko ʻi he feituʻú ʻoku ʻikai ʻi ai haʻanau telefoni laine, telefoni toʻotoʻo pe telefoni fakakolo. Neongo ia, ʻoku nau kei malava pē ʻo fetuʻutaki ʻi he mamaʻo ko e kilomita ʻe ua pe lahi ange ai—ko e fakatātaá, lolotonga ʻenau ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻanga kofi ʻi he veʻe moʻungá. Ko e hā ʻenau fakapulipulí? ʻI he taimi fuoloá, naʻe faʻu ai ʻe he kau Masatekó ha founga ʻo ʻenau leá ʻi hano mapuʻi. ʻOku pehē ʻe Pedro, ko ha talavou Masateko: “Ko e lea faka-Masatekó ko ha lea hiki tō. Ko ia ʻi he taimi ʻoku mau mapu aí, ʻoku mau faʻifaʻitakiʻi ʻa e tō mo e fasi ʻo e lea ʻoku leaʻakí. Pea ʻoku mau mapumapu ʻataʻatā pē ʻo ʻikai ngāueʻaki homau nimá.”a
Ko e kaumeʻa ʻo Pedro ko Fidencio ʻokú ne fakamatala ki he ʻaonga ʻo e fetuʻutaki ʻi he mapú: “ʻOku mau ngāueʻaki ʻa e founga fetuʻutaki ko ení ki ha feituʻu mamaʻo pea ʻi he tuʻunga lahi ʻi ha fetuʻutaki nounou. Ko e fakatātaá, ʻoku fekauʻi nai ʻe ha tamai ʻa hono fohá ke ʻalu ki he falekoloá ʻo fakatau mai ha tōtia kae ngalo ke ne kole ange ke ʻomai ai mo ha temata. Kapau ʻoku fuʻu mamaʻo ʻa e tamasiʻí ke fanongo mai, ʻe lava ke mapuʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e foʻi fekaú.”
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fetuʻutaki mapu ai foki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku fakamatala ʻa Pedro: “ʻI he taimi ʻoku ou ʻaʻahi ai ki he ngaahi feituʻu ngāue mamaʻó pea loto ke fakaafeʻi ha tokoua fakalaumālie ke ma oó, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u toe ʻalu ki hono ʻapí. ʻOku ou mapu pē.”
“Koeʻuhi ke mau ʻiloʻi pe ko hai ʻoku mapú,” ko e lau ia ʻa Pedro, “ʻoku mau taki taha pē ha founga mapu. Ko e kau tangata Masatekó pē ʻoku nau faʻa fetuʻutaki mapú. ʻOku mahinoʻi nai ʻe ha fefine ʻa e mapú pea aʻu ʻo ne ngāueʻaki ia ʻi he fāmilí, ka heʻikai te ne ngāueʻaki ia ke fetuʻutaki ai mo ha toe tangata kehe pē. ʻE fai e vakai ki ai ʻoku taʻetotonu.”
Ko e fetuʻutaki mapú ʻoku ʻikai ko ha meʻa makehe pē ia ʻa e kau Masatekó; ʻoku ngāueʻaki ʻa e mapú ʻe he kakai kehe ʻi Pāpua Niu Kini, Siaina mo e ʻOtu Motu Kānelí. ʻOku angamaheniʻaki, ko e kakai ia ʻoku nofo ʻi he ʻotu moʻungá mo e ngaahi vaotā lalahí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai nai ʻa e fetuʻutaki mapu laka hake ʻi he 70, pea kuo ako ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he founga fetuʻutaki mapu ʻe 12.
ʻOku tau ofo moʻoni ai ʻi he poto ʻo e tangatá. Ko e moʻoni, ʻi hoʻo fakatahaʻi ʻa e talēniti ko iá mo ha holi lahi ke fetuʻutakí, ʻe lava ke ke fai ha meʻa pē ʻokú ke fakakaukauloto atu ki ai—pea ʻoku meimei ʻikai hano ngataʻanga!
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakamatala ha tohi ʻe taha: “ʻI he kehekehe ʻi he vave, anga ʻo e toó, mo e lahi ʻo e mapú, ʻoku malava ai ʻa e kau Masatekó ke femahinoʻaki ʻi ha ngaahi fakakaukau lahi.”