“ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—Sēmisi 4:8
ʻOku Fanongo Mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻetau Lotú?
Kuó ke fifili pe ʻoku fanongo mai koā ʻa e ʻOtuá ki hoʻo lotú? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e tokolahi kuo nau lotu ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻenau ngaahi palopalemá, ka ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e palopalemá. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku tukunoaʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú? ʻIkai! ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu ʻi heʻetau lotu kiate ia ʻi he founga totonú. Tau vakai angé ki he lau ʻa e Tohi Tapú.
ʻOKU FANONGO MAI ʻA E ʻOTUÁ.
“ʻA koe ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú, ʻe ʻalu atu kiate koe ʻa e ngaahi faʻahinga kakai kotoa.”—Saame 65:2.
ʻOku lotu ʻa e niʻihi koeʻuhi ʻoku pehē ʻoku ʻai ai ke nau ongoʻi lelei ange, neongo ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku fanongo moʻoni mai ha taha. Ka ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku tau fai pē ke tau ongoʻi lelei koeʻuhi ke tau fekuki ai mo ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú “ʻOku ofi ʻa Sihovaa ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá, ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate ia ʻi he moʻoní. . . . ʻOkú ne fanongo ki heʻenau tangi ki ha tokoní.”—Saame 145:18, 19.
Ko ia ai, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he lotu ʻa ʻene kau lotú. ʻOkú ne lea anga-ʻofa: “Te mou ui kiate au mo mou omi ʻo lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu.”—Selemaia 29:12.
ʻOKU FINANGALO ʻA E ʻOTUÁ KE KE LOTU KIATE IA.
“Kītaki ʻi he lotu.”—Loma 12:12.
ʻI he Tohi Tapú, ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke “lotu maʻu ai pē” pea “hokohoko atu ʻa e lotu ʻi he taimi kotoa pē.” ʻOku hā mahino, ʻoku finangalo ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke tau lotu ange kiate ia.—Mātiu 26:41; ʻEfesō 6:18.
Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e ʻOtuá ke tau lotu ange kiate iá? Fakaʻuta atu: Ko hai ia ha mātuʻa heʻikai loto ke pehē ange haʻane kiʻi leka “Teti, ʻe lava ke ke tokoni mai”? Ko e moʻoni, ʻe ʻosi ʻiloʻi nai ʻe ha tamai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe heʻene kiʻi leká pe ko ʻene ongoʻí, ka ʻi he taimi ʻokú ne fanongo ai ki he ngaahi lea ko iá, ʻoku fakahaaʻi ai kiate ia ʻoku falala ange ʻene kiʻi leká pea ʻokú ne ofi kiate ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi heʻetau lotu kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau falala kiate ia pea ʻoku tau loto ke ofi kiate ia.—Palōveepi 15:8; Sēmisi 4:8.
ʻOKU TOKANGA MOʻONI MAI ʻA E ʻOTUÁ KIATE KOE.
“Lī atu ʻa e kotoa hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.”—1 Pita 5:7.
Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke tau lotu ange kiate ia koeʻuhi ʻokú ne ʻofa mo tokanga mai kiate kitautolu. ʻOkú ne ʻafioʻi lelei ʻetau ngaahi hohaʻá mo e loto-moʻuá, pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu.
ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne lotu kia Sihova ko e ʻOtuá ki ha tokoni pea tala kiate Ia ʻene fakakaukaú mo e ongoʻí. (Saame 23:1-6) Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa e ʻOtuá kia Tēvitá? Naʻe ʻofa ʻa e ʻOtuá kia Tēvita pea fanongo ki heʻene ngaahi lotú. (Ngāue 13:22) ʻOku pehē pē, ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau lotú koeʻuhi ʻokú ne tokanga mai kiate kitautolu.
“ʻOKU OU ʻOFA KIA SIHOVA KOEʻUHI ʻOKÚ NE FANONGO KI HOKU LEʻÓ”
Ko e ngaahi lea ia ʻa ha tokotaha-tohi-saame ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne fakapapauʻi naʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻene lotú, pea naʻe ola lelei ia kiate ia. Naʻá ne ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa e mālohi ke fekuki ai mo e ngaahi faingataʻa mo e mamahi ʻi he moʻuí.—Saame 116:1-9.
ʻI he taimi ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau lotú, te tau kīvoi ʻi he talanoa kiate ia. Fakakaukau ki he hokosia ʻa Pedro, ʻokú ne nofo ʻi he fakatokelau ʻo Sipeiní. Naʻe mate hono foha taʻu 19 ʻi ha fakatuʻutāmaki he halá. ʻI heʻene mamahí, naʻe huaʻi atu ʻe Pedro hono lotó ki he ʻOtuá pea toutou lotu ki ha fakafiemālie mo ha poupou. Ko e hā naʻe hokó? “Naʻe tali ʻeku ngaahi lotú fakafou ʻi he fakafiemālie mo e poupou naʻá ku maʻu mo hoku uaifí mei he kaungā-Kalisitiané,” ko e lau ia ʻa Pedro.
Ko e tali ki heʻetau lotú ʻoku faʻa haʻu ia mei he fakafiemālie mo e poupou ʻa e ngaahi kaumeʻa tokangá
Neongo naʻe ʻikai ke fakamoʻui mai ʻe he lotú ʻa hono fohá, naʻe tokoni ia kia Pedro mo hono fāmilí ʻi he ngaahi founga mahuʻinga. ʻOku manatu ʻa hono uaifí, ʻa María Carmen: “Naʻe tokoni ʻa e ngaahi lotú ke u kātekina ʻeku mamahí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe mahinoʻi au ʻe Sihova ko e ʻOtuá koeʻuhi ʻi heʻeku lotu kiate iá naʻá ku ongoʻi nonga mo fiemālie.”
Ko e Tohi Tapú mo e ngaahi hokosia fakafoʻituituí ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko e ʻOtuá ʻokú ne fanongo ki he ngaahi lotú. Neongo ia, ʻoku toe fakahaaʻi ai ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ne tali ʻa e lotu kotoa pē. Ko e hā ʻoku tali ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻe niʻihi kae ʻikai tali ʻa e niʻihi?
a Ko Sihova ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá.—Saame 83:18.