LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/09 p. 30
  • Vakai Ki He Māmaní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Vakai Ki He Māmaní
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kava Mālohí Lolotonga ʻa e Feitamá
  • Tō Ngoué—Lelei ki Hoʻo Moʻuí
  • Lēkooti ʻo e Puna Taʻetuku
  • Puke ʻa e Kau Kaihaʻa Kakatisi
  • Inu ʻOlokaholó—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Mapuleʻi Ia?
    Ngaahi Kaveinga Kehe
  • Hoko ʻo Tokanga ki he Malú
    ʻĀ Hake!—2003
  • ʻAi ʻa Hoʻo Feitamá ke Malu Ange
    ʻĀ Hake!—2003
ʻĀ Hake!—2009
g 10/09 p. 30

Vakai Ki He Māmaní

◼ “ʻOku maʻu ki muí ni ʻe Lūsia ʻa e toni veve kona ʻe ua piliona nai ʻi hono feituʻú, pea ʻoku ʻikai ha founga ola lelei ki hono fakaʻauhá.”—RIA NOVOSTI, LŪSIA.

◼ Kuo mātā ʻi he senituli hono 21 ha kaihaʻa fakautuutu ʻi he ngaahi vaka ʻi tahí. Ko e fakatātaá, ʻi he 2007, “naʻe ʻohofi moʻoni ai pe fai ha feinga kaihaʻa ʻi tahi ʻe 263.”—THE WALL STREET JOURNAL, ʻAMELIKA.

Kava Mālohí Lolotonga ʻa e Feitamá

ʻI he taʻu taki taha ʻi Siamane ʻoku fāʻeleʻi mai ai ʻa e fanga kiʻi pēpē ʻe toko 10,000 nai fakataha mo e ngaahi mele ʻi he felāveʻi mo e kava mālohí, ko e līpooti ia ʻa e Süddeutsche Zeitung. Ko e toko 4,000 nai ʻo e fānaú ni ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesino lahi mo tuʻuloa. “ʻOku ʻikai ha fakangatangata pau ki ha malu ʻa hono ngāueʻaki ʻo e kava mālohí lolotonga ʻa e feitamá,” ko e fakatokanga ia ʻa e Komisiona Faitoʻo Kona Tapu ko Sabine Bätzing. “ʻOku fiemaʻu ke tau fakamamafaʻi ki he kau toketaá, kau māʻulí mo e kakai fefine feitamá naʻa mo ha ipu ʻe taha ʻi he taimi ki he taimi [ʻa ha fefine feitama] ʻe lava ke fakatupu maumau fakaeʻatamai ia mo fakaesino ki ha tama pe iku atu ai ki ha ngaahi palopalema fakaeʻulungaanga.”

Tō Ngoué—Lelei ki Hoʻo Moʻuí

“ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ko hono tō ʻa hoʻo meʻakaí tonu—pe ʻoku lahi pe siʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí—ʻoku lelei ange ia ki hoʻo moʻuí ʻi ha toe meʻa pē ʻoku fakakaukau ki ai ha taha,” ko e lau ia ʻa e Psychology Today. Naʻe fakahaaʻi ʻi he fakatotoló ko e taimi ko ia ʻoku folo ai pe mānavaʻaki ʻa e “faʻahinga pau ʻo e fanga kiʻi pekitīlia tupu mei he kelekelé,” ʻoku nau “fakaleleiʻi lahi ʻa e sisitemi maluʻi ʻo e tangatá.” Ko ia ai, ʻoku pehē ʻe he makasiní, “ʻoku fakautuutu ʻene mahino ko hono folo ʻa e ʻelemēniti ʻo e kelekelé tonu ʻoku lava ke mahuʻinga ia ki he moʻui lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē pē ko e ngaahi fuaʻiʻakau mo e vesitapolo ʻoku tupu aí.”

Lēkooti ʻo e Puna Taʻetuku

Kuo līpooti ʻe he Savea Fakasioloki ʻa ʻAmeliká (USGS) ʻa e “lēkooti ʻo e puna taʻetuku lōloa taha ʻa ha manupuna nofo ʻuta.” Naʻe muimuiʻi ʻe he satelaité ʻa e fanga godwit hiku loloá ʻi he fai fakataʻu ʻenau fehikitaki ʻi he ʻŌseni Pasifikí. Naʻe puna taʻetuku ʻaho valu ʻi he kilomita ʻe 11,650 ha manupuna fefine ʻe taha mei ʻAlasikā ki Nuʻu Sila. ʻI he taimi naʻá ne aʻu ai ki aí, kuo ʻosi ʻa e vaeua ʻo hono mamafa ko e kalami ʻe 700,” ko e lau ia ʻa e makasini Week. ʻI heʻenau fononga ʻo fokí, ʻoku puna ai ʻa e fanga godwit mei Nuʻu Sila ki Siaina pea toki foki mei ai ki ʻAlasikā—ko e fononga takai ia ʻi he kilomita ʻe 29,000. “Kapau ko e kilomita ʻe 29,000 ko ha ʻavalisi ia ʻo e mamaʻo ʻo e puna fakataʻú,” ko e lau ia ʻa e Saveá, “tā ʻe puna ha foʻi manupuna lahi ʻi he kilomita ʻe 463,000 ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻuí.”

Puke ʻa e Kau Kaihaʻa Kakatisi

Ko e Paʻake Fakafonua Saguaro, ʻi ʻAlisona, ʻAmeliká, ʻoku mole ʻa ʻene kakatisi makehé ʻi he ngāue ʻa e kau kaihaʻa. “ʻOku fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa ha fuʻu kakatisi saguaro ʻi honau toumuʻá,” ko e lau ia ʻa Jim McGinnis, ʻo e ʻōfisi Potungāue Ngoue ʻo e ngaahi fakatotolo makehe ʻi ʻAlisoná. Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e sio ki ha meʻalele ʻi he toafá ʻoku uta ai ha kakatisi. ʻOku anga-maheniʻaki e tāketi ʻa e kau kaihaʻá ki he kalasi ʻoku mita ʻe taha ki he ua, ʻa ia ʻoku lava ke maʻu mai ai ha tola ʻe taha afe pe lahi ange. Ke fakafepakiʻi ʻa e kaihaʻá, ʻoku palani ʻa e kau ʻōfisá ke fakahū ʻa e fanga kiʻi kongokonga fakakomipiuta ki he kakatisí. ʻE toki hanga leva ʻe ha fanga kiʻi mīsini toʻotoʻo ʻo fakahaaʻi pe ko e kalasi kakatisi ʻoku fakatau atu ʻi he ngaahi tōʻanga ʻakaú pe pisinisi palani tō ngoué naʻe kaihaʻasi mei he paʻake fakafonuá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share