LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 4/10 p. 17-18
  • Haʻu ʻo Sio he Māketi ʻAfiliká

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Haʻu ʻo Sio he Māketi ʻAfiliká
  • ʻĀ Hake!—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻAlu ki he Māketí ʻi he Founga ʻa ʻAfiliká
  • Palepale ʻe Lauingeau
  • Haʻu ʻo Kai ʻi ha Falekai
  • ʻOatu ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Māketí
ʻĀ Hake!—2010
g 4/10 p. 17-18

Haʻu ʻo Sio he Māketi ʻAfiliká

KO E taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakatotoloʻi ai ʻa e anga fakafonua, tōʻonga, mo e founga feimeʻatokoni ʻa ha fonua ko e ʻaʻahi ki ha māketi. ʻE lava ke ke siofi ai ʻa e kakai ʻo e feituʻú, ʻahiʻahiʻi ʻenau meʻakaí, pea fakatau ʻenau koloa ʻoku tuʻuakí. Te ke toe fetaulaki ai mo e kau fefakatauʻaki makehe ʻoku nau fai ʻenau lelei tahá ke fetuʻutaki mo koe—ko e hā pē ʻa hoʻo leá.

ʻE faingataʻa ke ke maʻu ha māketi ʻe toe fakatoʻoaloto ange ʻi he ngaahi māketi ko ia ʻi ʻAfiliká. ʻOku hakeʻuta ia he kakai mo e koloa kehekehe kotoa pē ʻokú ke ala fakakaukau atu ki ai. ʻE lava ke ke ʻiloʻi ai ʻa e tuʻunga fakalata ʻo ʻAfiliká. Haʻu angé ke ta ʻaʻahi ki ha māketi anga-maheni ʻi heni ʻi Douala, Kameluni.

ʻAlu ki he Māketí ʻi he Founga ʻa ʻAfiliká

ʻI he ngaahi kolo ʻAfilika lalahí, ko e founga maʻamaʻa taha mo vave taha ke ʻalu ai ki he māketí ko e heka ʻi ha paiki. ʻI he meimei tuliki hala kotoa pē, ʻoku tuʻuaki mai ai ʻe he kau fakaʻuli paikí ke ke heka ai. Kapau te ke loto-lahi feʻunga, ʻe lava ke ke fokotuʻutuʻu ke ʻave koe ʻe ha taha. ʻI Kameluni, ko e founga manakoa ko eni ʻo e fefonongaʻakí ʻoku lelei tahá koeʻuhi ko ʻene fakatou maʻamaʻa mo vavé.

Ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loko saiʻia ʻi hono ʻahiʻahi fai ʻo ha meʻa foʻoú, ʻoku toe lahi foki ai ʻa e ngaahi tekisī anga-maheni. ʻOku faʻa fakafonu ha kau pāsese ʻi ha meʻalele pē taha ke nau vahevahe ʻa e totongí.

Palepale ʻe Lauingeau

Ko e tokotaha ʻaʻahi ʻi he ʻuluaki taimí ki he māketí te ne ongoʻi lōmekina nai ʻi he fuʻu tokolahi fau ʻa e kakaí mo e ʻotu ʻi he veʻehalá ʻa e fanga kiʻi palepalé. Ko ha pupunga kakai, kau ai ʻa e fānaú, ʻoku nau hili ʻi honau ʻulú ʻa ʻenau koloa ʻoku ʻomi ke fakatau atú. ʻI ha sio ofi ange ki ai ʻoku hā ai ʻoku ʻi heʻenau kató ʻa e fanga moa moʻui, moli kuo fohi, pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi faitoʻo kehekehe.

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻi he tēpile ʻe lauingeau ʻa e vesitapolo hangē ko e kāpisi, kāloti, kiukamipā, paingani, hina, piini loloa, kumala, temata, ʻufi, mo e faʻahinga kehekehe ʻo e lētisí. Ko e kau ʻaʻahi mei he konitinēniti kehé heʻikai nai te nau ʻiloʻi ʻa e vesitapolo kotoa ko iá, he ko e niʻihi ai ʻa ē ʻoku ifoʻia ai ʻa e feituʻú ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha ngaahi fonua kehe mei ʻAfilika. Mahalo ko e ngaahi palepale ulo tahá ʻa ē ʻoku fakatau atu ai ʻa e polo lanu kulokula mo engeengá, ʻoku foʻou ʻaupito ʻo hā ngingila ʻi he laʻā he pongipongí. ʻOku tuʻuaki ʻi he ngaahi palepale lahi ʻa e ʻāvoka, siaine, kālepi, meleni, fainā, moli pea mo e lēmani. ʻOku nau hā fuʻu fakaʻuakai, pea maʻamaʻa ʻa e totongí ʻo te loto ke fakatau mai ia! Ko e ʻufí, manioké mo e laisé—ʻa e meʻakai anga-maheni ʻi he feituʻú—ʻoku toe fakatau lahi atu ai, fakataha mo e onioni mo e kāliki ʻoku hū mai mei muli.

ʻI he taha ʻo e ngaahi māketi ʻi Douala, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻoku ʻonautolu ʻa e ngaahi palepalé ko e kakai Hausa mo e Fula. Ko e kau pisinisi ko ení ʻoku nau ʻasi lelei koeʻuhi ko honau ngaahi fuʻu kofu tōtōlofa anga-maheni lanu pulū, hinehina, pe engeenga ʻoku ui ko e kanitulasi pe popoasi mo ʻenau fakalea anga-fakakaumeʻa ʻi he lea faka-Fulá. Ko e ʻātakai ʻo e māketí ʻoku ʻi ai ha ʻatimosifia nonga. ʻI he ʻaʻahí ni, ko e taha ʻoku ʻoʻona ha palepale, ʻa ia ko Ibrahim, ʻokú ne fili ha ngaahi foʻi onioni fōlalahi ʻe tolu ʻo ʻomai kiate au ko ha meʻaʻofa. “Tala ange ki ho malí ke ne ʻaʻau ʻa e lotoʻi onioní ʻo faʻoaki ai ha laise kuo ʻai ki ai ha sipaisi pea taʻo māmālie,” ko ʻene fakahinohinó mai ia.

ʻI he toe hokohoko atu e ʻaʻahí, ʻoku fakatau ai—ha kakanoʻi manu foʻou kuo fahi—meimei ko e pulu mo e kosi. ʻOku fua ʻe ha kau tangata mālohi ʻa e fanga monumanu kuo ʻosi tāmateʻí ʻo laku ki ha ngaahi funga tēpile. Ko e kau fahi kakanoʻi manú, ʻoku nau taʻalo pōtoʻi ʻaki ʻenau ngaahi fuʻu helé, ʻi hono fakaafeʻi ʻa e kau kasitomaá ke nau filiʻi haʻanau konga kanomate. ʻOku toe fakatau atu foki ʻa e fanga kosi, fanga moa mo e fanga puaka moʻui ki he kau kasitomā ko ē ʻoku nau saiʻia ke nau toki tāmateʻi pē ia ʻe kinautolú.

Haʻu ʻo Kai ʻi ha Falekai

ʻOku ʻikai ala fakakaukau atu ʻe ʻikai ha feituʻu ke kai ai ʻi ha māketi. ʻI Kameluni, ko e ngaahi palepale meʻakai ʻi he māketí ʻoku ʻiloa ia ko e ngaahi falekai. ʻOku tā fasi leʻo-lahi ai ʻa e niʻihi ke lava ʻo tohoakiʻi mai ʻaki ha kau kasitomā, ka ʻoku toe ʻi ai foki mo e ngaahi feituʻu lōngonoa ʻa ia ʻe lava ke te ʻota mai ai ha meʻakai ʻAfilika anga-maheni pea fetaulaki ai mo e kakai ʻo e feituʻú. Ngalingali ʻe hiki ʻa e lisi ʻo e meʻakaí ʻi ha palakipoe, pea ko ha taha pē ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻakai ʻi he feituʻú te ne fiemaʻu nai ha tokoni ke fakamatalaʻi ia.

Ko e meʻakai tefito ʻe ua ʻa e laisé mo e fufu, ko ha manioke, hopa pe ʻufi kuo oʻi. Te ke toe maʻu foki ai ʻa e ika, pulu, mo e moa tunu ʻoku ʻomai fakataha mo e soosi kuo ngaohi mei he okra (vesitapolo hangē ha sūkiní), pata pīnati, pe temata. ʻOku ʻikai fai ha fakavavevave ʻi he ngaahi falekaí, pea ʻoku ʻi ai ha faingamālie feʻunga ki ha fepōtalanoaʻaki.

ʻOku haʻu ha ongo tali-tēpile ʻo tokangaʻi kimaua. ʻOku toʻo mai ʻe he toko taha ha fuʻu laulau ʻoku ʻi ai e ngaahi peleti kapa fonu ʻi he laise kuo haka, piini mo e fufu. ʻOku fakaifoifo ʻaki ʻa e meʻakai tefito ko iá ʻa e soosi okra pea kuo teuteuʻi ʻaki ia ʻa e kakanoʻi manu mo e ngaahi konga ika tunu. ʻOku toe ʻi ai ha kiʻi sioki soosi polo fifisi ki he faʻahinga ʻoku nau saiʻia ʻi hono fakafifisi ʻenau meʻakaí. ʻOku ʻomai ʻe he tali-tēpile hono uá ha tauveli mo ha pēsoni vai koeʻuhi ke ma fanofano ai. ʻOku fiemaʻu eni, koeʻuhi ko e ngaahi meʻakai ʻi he feituʻú ʻoku angaʻaki hono kai ʻaki honau nimá ʻo ʻikai ʻaki ha huhu mo e hele. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e lotu ʻa ha kasitomā ki muʻa ke ne kaí pea fanongo leva ki he kau ʻaʻahi ʻi he tēpile hoko mai aí ʻoku nau kau fakataha ʻi he lea “Ēmení.”

ʻOatu ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Māketí

Kuo fuoloa hono fakahoko ʻi he ngaahi māketí ha tafaʻaki fakasōsiale mahuʻinga ʻi he ngaahi feohiʻanga lahi. ʻOku ʻomai ai ha tuʻunga lelei ʻo ʻikai ki he fakatau mai pē mo e fakatau atú kae toe pehē foki ki he fetalanoaʻaki ʻi he ngaahi ongoongó, feʻiloaki mo e ngaahi kaungāmeʻá pea aʻu ki hono maʻu ʻo ha ngāue. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he ngaahi māketí, ʻa ia naʻá ne akoʻi ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ʻOtuá pea fai ai ha ngaahi fakamoʻui mahaki. Ko e ʻapositolo foki ko Paulá naʻá ne fakaʻuhinga “mo kinautolu naa nau fetaulaki mo ia i he botu fakatau” pe māketí. (Ngāue 17:16, 17, PM; Maake 6:56) Hangē pē ko ia he ʻaho ní, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Kameluní ʻoku nau ʻiloʻi ko e māketí ko ha feituʻu lelei ia ke malangaʻi ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Tānaki mai.

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Polo lanu kehekehe

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share