Tohi Tohitapu Fika 6—Siosiua
Tokotaha-Tohí: Siosiua
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Kēnani
Kakato Hono Tohí: 1450 K.M. n.
Vahaʻa Taimi: 1473–1450 K.M. n.
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe fetaulaki mo ʻIsileli ʻi he 1473 K.M.?
KO E taʻú ko e 1473 K.M. Ko e feituʻú ʻoku mātuʻaki fakaofo mo fakatupu-fiefia. Ko e kau ʻIsilelí, ʻoku nau ʻapitanga ʻi he ngaahi Lautoka ʻo Mōapé, ʻoku nau mateuteu ki heʻenau hū ki Kēnani, ko e Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e vahefonua ko ia ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo Sioataní ʻoku nofoʻi ia ʻe he fanga kiʻi puleʻanga lahi, ʻo taki taha ʻi ai pē ʻene kau tau mavahe. ʻOku nau māvahevahe ʻiate kinautolu pea nau vaivai ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ʻo e puleʻi fefeka ʻe ʻIsipité. Ka, ki he puleʻanga ia ʻo ʻIsilelí, ʻoku ikuʻingataʻa hono fakafepakiʻí. Ko e ngaahi kolo lahi ʻaaʻi fakakolotaú, hangē ko Sielikō, ʻAi, Hāsoa, mo Lākisí, kuo pau ke toʻo ia kapau ko e taumuʻá ke ikuʻi ʻa e fonuá. Ko ha taimi tauhaʻa ʻoku toka mai mei muʻá. Kuo pau ke fai ʻa e ngaahi faitau papau pea ikuna, fakataha mo e kau mai ʻa Sihova tonu ʻaki ʻa e ngaahi mana mālohi maʻa hono kakaí, koeʻuhi ke fakahoko ʻene talaʻofa ke fakanofonofo kinautolu ʻi he fonuá. ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ko e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto ko ʻení, ʻoku tuʻu-ki-muʻa fau ia ʻi he ngaahi feangai ʻa Sihova mo ʻene kakaí, kuo pau ke lēkooti ia, pea ke fai ia ʻe ha fakamoʻoni sio tonu. Ko e hā ha toe tangata ʻe lelei hake ki he meʻá ni ʻia Siosiua tonu, ʻa e tokotaha naʻe fakanofo ʻe Sihova ko e fetongi ʻo Mōsesé!—Nom. 27:15-23.
2. Ko e hā ʻoku feʻungamālie fakatouʻosi ai hono fili ʻo Siosiua ko e taki mo e failēkōtí?
2 Ko hono fili ʻo Siosiuá, ke hoko fakatouʻosi ko e taki pea ko ha failēkooti ʻo e ngaahi meʻa ʻoku teu ke hokó, ʻoku mātuʻaki feʻungamālie ia. Kuó ne hoko ko ha feohi vāofi ʻaupito mo Mōsese ʻi he kotoa ʻo e taʻu ʻe 40 ki muʻá ʻi he toafá. Kuó ne hoko “ko e tauhi ʻo Mosese, ko e taha ʻo hono tākanga,” ʻo fakahāhaaʻi ai ia ʻokú ne taau ko ha taki fakalaumālie pea pehē foki ko ha taki fakakautau. (Nom. 11:28; Eki. 24:13; 33:11; Sios. 1:1) ʻI he taʻu naʻe mavahe ai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, ko e 1513 K.M., naʻá ne kapiteni ai ʻi he kau tau ʻa ʻIsilelí ʻi hono ikunaʻi ʻo e kau ʻAmalekí. (Eki. 17:9-14) ʻI he tuʻunga ko e takanga mateaki ʻo Mōsese pea ko ha taki tau taʻemanavaheé, naʻe fakanatula hono fili ia ke ne fakafofongaʻi ʻa e matakali ʻo ʻIfalemí ʻi he taimi naʻe fili ai ʻa e tangata ʻe taha mei he matakali taki taha ki he fononga fakatuʻutāmaki ko e asiasi ki Kēnaní. Ko ʻene loto-toʻa mo anga-tonu ʻi he meʻa ko iá naʻe fakapapauʻi ai ʻa ʻene hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nom. 13:8; 14:6-9, 30, 38) ʻIo, ko e tangata ko ʻeni ko Siosiuá, ko e foha ʻo Nuní, “ko e tangata ʻoku Laumalieʻia,” ko ha tangata naʻe ‘molomolomuivaʻe ʻi he ʻEikí,’ ko ha tangata “naʻe fonu ʻi he laumalie ʻo e poto.” Tā neʻineʻi ke “tauhi kia Sihova ʻa Isileli, lolotonga ʻa e moʻui ʻa Siosiua.”—Nom. 27:18; 32:12; Teu. 34:9; Sios. 24:31.
3. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko Siosiuá ko ha sevāniti ʻa Sihova naʻe moʻui moʻoni mai, pea ko e toe tokotaha-tohi ia ʻo e tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá?
3 Mei he tuʻunga ʻo ʻene taukeí, akoʻí, pea mo e ngaahi ʻulungaanga kuo ʻahiʻahiʻi ʻi he tuʻunga ko e tokotaha lotu moʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻi ha tuʻunga moʻoni ai ʻa Siosiua ke ngāueʻaki ko e taha ʻo e kau tohi ʻo e ‘Folofola fakamānavaʻi mei he ʻOtuá.’ ʻOku ʻikai ko ha tokotaha fakaetalatupuʻa pē ʻa Siosiua, ka ko ha sevāniti ʻa Sihova naʻe moʻui moʻoni mai. ʻOku lave kiate ia ʻi hono hingoá ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. (Ng. 7:45; Hep. 4:8) ʻOku ʻuhinga totonu ʻo hangē pē ko hono ngāueʻaki ʻa Mōsese ke ne hiki ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻá ne moʻui aí, ko ia ko hono fetongí, ʻa Siosiua, ʻe ngāueʻaki ke ne hiki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne sio tonu aí. Ko e tohi ko iá naʻe hiki ia ʻe he tokotaha ʻa ia naʻe sio tonu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻe he Siosiua 6:25. ʻOku poupou ʻa e talatukufakaholo faka-Siú kia Siosiua ʻi hono tuʻunga ko e tokotaha-tohí, pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻe he tohí tonu: “Pea naʻe tohi ʻe Siosiua ʻa e ngaahi lea ko ia ʻi he puka ʻo e lao ʻa e ʻOtua.”—Sios. 24:26.
4. Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e tohi ʻa Siosiuá fakatouʻosi ʻe he fakahoko ʻo e kikité pea mo e fakamoʻoni ʻa e kau tohi Tohitapu ki mui mai aí?
4 ʻI he taimi ʻo hono fakaʻauha ʻo Sielikoó, naʻe fai ai ʻe Siosiua ha talatukiʻi fakaekikite ki hano toe langa ʻo e koló, ʻa ia naʻe ʻi ai hano fakahoko fakaofo ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻi he taʻu ʻe 500 nai ki mui mai ai. (Sios. 6:26; 1 Tuʻi 16:33, 34) Ko e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e tohi ʻa Siosiuá ʻoku toe fakapapauʻi ia ʻe he ngaahi lave lahi ʻa e kau tohi Tohitapu ki mui aí ki he ngaahi meʻa naʻe lēkooti aí. ʻOku toutou lave ʻa e kau tohi sāmé ki he ngaahi meʻá ni (Sāme 44:1-3; Sāme 78:54, 55; Sāme 105:42-45; Sāme 135:10-12; Sāme 136:17-22), pehē kia Nehemaia (Nehe. 9:22-25), ko ʻAisea (Ai. 28:21), ko e ʻapositolo ko Paulá (Ng. 13:19; Hep. 11:30, 31), pea mo e ākonga ko Sēmisí (Sem. 2:25).
5. (a) Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku kātoi ʻe he tohi ʻa Siosiuá? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e hingoa Siosiuá?
5 ʻOku kātoi ʻe he tohi ʻa Siosiuá ʻa e vahaʻa taimi ʻoku laka hake ʻi he taʻu ʻe 20, mei he hū ki Kēnani ʻi he 1473 K.M. ki he 1450 K.M. nai, ʻa ia ko e taʻu ia ʻoku hangehangē naʻe mate ai ʻa Siosiuá. Ko e hingoa Siosiuá (faka-Hepeluú, Yehoh·shuʹaʽ ), ʻoku ʻuhingá “Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí,” ʻoku feʻungamālie taha ia ʻi he vakai atu ki he ngafa ʻo Siosiua ko e taki hāmai ʻi ʻIsileli ʻi he lolotonga ʻa hono ikunaʻi ʻo e fonuá. Naʻá ne tuku kotoa ʻa e lāngilangí kia Sihova ko e Tokotaha-Faifakahaofí ia. ʻI he Septuagint ʻoku ui ai ʻa e tohí ko I·e·sousʹ (ko e tatau faka-Kalisi ia ʻo e Yehoh·shuʹaʽ ), pea mei he hingoá ni naʻe toʻo mei ai ʻa e hingoa Sīsuú. ʻI hono ngaahi ʻulungaanga lelei ko e loto-toʻa, talangofua, mo e mateaki-angatonú, naʻe hoko moʻoni ai ʻa Siosiua ko e taipe fakaekikite fisifisimuʻa ia ʻo “hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.”—Loma 5:1.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
21. Ko e hā ʻa e akonaki fakapotopoto ʻi he tohi ʻa Siosiuá ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻene ʻaongá ʻi he ʻahó ni?
21 ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi enginaki fakamāvae ʻa Siosiua fekauʻaki mo e ngāue anga-tonú, ʻikai ʻokú ne ueʻi ho lotó? ʻIkai ʻokú ke fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻa Siosiua naʻá ne fai laka hake ʻi he taʻu ʻe 3,400 kuo maliu atú: “Ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova”? Pe kapau ʻokú ke tauhi ʻa Sihova ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻahiʻahi pe mavahe mei he kau anga-tonu kehé, ʻikai ʻokú ke maʻu ʻa e fakaueʻiloto mei he ngaahi lea ʻa Sihova kia Siosiuá, naʻe fai ʻi he kamataʻanga ʻo e laka atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá: “Kehe pe ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali ʻaupito”? ʻIkai ngata aí, ʻikai ʻokú ke maʻu ʻa e ʻaonga taʻealafakatataua ʻi he muimui ki Heʻene akonakí ke ‘lau [ʻa e Tohitapú] ʻi he ʻaho mo e po, koeʻuhi he te ke toki monuʻia ai’? Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau muimui ki he akonaki fakapotopoto peheé te nau ʻiloʻi ʻa ʻene ʻaonga fisifisimuʻá.—24:15; 1:7-9.
22. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga tefito ʻo e lotu moʻoní ʻoku fakaeʻa mai aí?
22 Ko e ngaahi meʻa naʻe lēkooti mahino lelei ʻaupito ʻi he tohi ʻa Siosiuá ʻoku mahulu atu ia mei he hisitōlia fakakuonga muʻa peé. ʻOku nau fakaeʻa mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotua—ʻo tomuʻa fakahā mahino ko e tui mo e talangofua haohaoa kia Sihová ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki heʻene faitāpuekiná. ʻOku lēkooti ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e tuí “naʻe holo ai ʻa e ngaahi ʻā ʻo Sieliko, ʻi he hili hono ʻalu-takaiʻi ʻo ʻaho fitu,” pea koeʻuhi ko e tuí “naʻe ʻikai ʻauha ai ʻa Lehapi feʻauaki, fakataha mo e kau talangataʻa.” (Hep. 11: 30, 31) ʻOku pehē ʻa e lave ʻa Sēmisi kia Lēhapi ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻaonga ia ki he kau Kalisitiané ʻi hono fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e tuí.—Sem. 2:24-26.
23. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamanatu mālohi ʻoku ʻia Siosiuá?
23 Ko e ngaahi meʻa ngali-kehe mahulu hake mei natula ko ia naʻe hoko naʻe lēkooti ʻi he Siosiua 10:10-14, ʻa e taimi ko ia naʻe ʻikai toe ngaʻunu ai ʻa e laʻaá pea tuʻumaʻu mo e foʻi māhiná, pea pehē ki he ngaahi mana lahi kehe naʻe fakahoko ʻe Sihova maʻa hono kakaí, ko e ngaahi fakamanatu mālohi ia ʻo e malava mo e taumuʻa ʻa Sihova ke ʻomai ha fakaʻauha fakaʻosi ʻo e kau fakafepaki fulikivanu kotoa pē ʻo e ʻOtuá. Ko Kipione, ko e feituʻu ʻo e tau fakatouʻosi ʻi he taimi ʻo Siosiuá mo e taimi ʻo Tēvitá, ʻoku fakafehokotaki ia ʻe ʻAisea mo e tuʻu hake ʻa Sihova ʻi hono ueʻi ki he fakaʻauha ko ʻení, “ke fai ʻene ngaue, ka ko e ngaue kehe, ʻio, ke fai hono fatongia ka ko ha fatongia foʻou.”—Ai. 28:21, 22.
24. ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e tohi ʻa Siosiuá mo e ngaahi talaʻofa ʻo e Puleʻangá, pea ko e hā ʻa e fakapapau ʻokú ne ʻomai ko e ngaahi meʻá ni ʻe ‘hoko kotoa moʻoni mai’?
24 ʻOku tuhu hangatonu ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo Siosiuá ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko hono moʻoní ʻoku nau pehē! Ko e ikuna mo nofo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku lahi mamaʻo ange naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He ka ne fakamālōlō kinautolu ʻe Sīsū, (ʻa ia ko Siosiua,) pehe ne ʻikai te ne folofola ki mui ki ha ʻaho kehe. ʻAua; pea ta ʻoku toe pe ha mālōlō fakasapate maʻa e kakai ʻa e ʻOtua.” (Hep. 4:1, 8, 9) ʻOku nau tutui atu ke fakapapauʻi ʻenau “hu ki he puleʻanga taʻengata ʻo hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi.” (2 Pita 1:10, 11) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Mātiu 1:5, naʻe hoko ʻa Lēhapi ko ha kui fefine ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku tokonaki mai ʻe he tohi ʻa Siosiuá ha toe fehokotaki mātuʻaki mahuʻinga ʻi he lēkooti ʻa ia ʻoku taki atu ki hono tokonaki mai ʻa e Hako ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e fakapapau mālohi ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻe hoko moʻoni mai ia. ʻI he lea ʻo kau ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope pea toe fai ki he kau ʻIsilelí, ki honau ngaahi hakó, ʻoku fakahā ʻe he lēkōtí ʻo fekauʻaki mo e taimi ʻo Siosiuá: “Naʻe ʻikai ke to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei naʻa ne talaʻofa ki haʻa Isileli; naʻe hoko hono kotoa.” (Sios. 21:45; Sen. 13:14-17) Pehē foki, ko e ‘talaʻofa lelei’ ʻa Sihova fekauʻaki mo e Puleʻanga māʻoniʻoni ʻo hēvaní—ʻe hoko moʻoni kotoa ia!