LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi00 p. 13-15
  • Tohi Tohitapu Fika 11—1 Tuʻi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 11—1 Tuʻi
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
bsi00 p. 13-15

Tohi Tohitapu Fika 11—1 Tuʻi

Tokotaha-Tohí: Selemaia

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema mo Siuta

Kakato Hono Tohí: 580 K.M.

Vahaʻa Taimi: 1040 n.–911 K.M.

1. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hōloa ʻa e lakalakaimonū lelei ʻa ʻIsilelí ʻo hoko ʻo koví? (e) Ka ko e hā ʻoku lava nai ai ke fakamatalaʻi ʻoku ‘fakamanava mo ʻaonga’ ʻa e ʻUluaki Tuʻí?

KO E ngaahi ikuna ʻa Tēvitá naʻe fakalahi atu ai ʻa e pule ʻa ʻIsilelí ki hono ngaahi ngataʻanga naʻe foaki mei he ʻOtuá, mei he vaitafe ʻIufaletesí ʻi he tokelaú ki he vaitafe ʻo ʻIsipité ʻi he tongá. (2 Sam. 8:3; 1 Tuʻi 4:21) ʻI he aʻu mai ki he taimi naʻe mate ai ʻa Tēvitá pea pule hono foha ko Solomoné ko hono fetongí, “naʻe tokolahi ʻa Siuta mo Isileli, ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻi he matatahi, ʻo nau kai mo inu mo fakafiefia.” (1 Tuʻi 4:20) Naʻe pule ʻa Solomone ʻaki ʻa e poto lahi, ko ha poto naʻe laka mamaʻo ia ʻi he poto ʻo e kau Kalisi ʻo e kuonga muʻá. Naʻá ne langa ha temipale molumalu kia Sihova. Kae kehe, naʻa mo Solomone naʻá ne tō ki he lotu ʻa e ngaahi ʻotua loí. ʻI heʻene maté, naʻe mavaeua ʻa e puleʻangá, pea ko ha fakaholoholo ʻo e ngaahi tuʻi anga-fulikivanu ʻi he ongo puleʻanga fakavahavahaʻa ʻo ʻIsileli mo Siutá naʻa nau tōʻonga fakalusa, ʻo ʻomai ai ʻa e faingataʻaʻia lahi ki he kakaí, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sāmiuelá. (1 Sam. 8:​10-18) ʻI he ngaahi tuʻi ʻe toko 14 ʻa ia naʻa nau pule ʻi Siuta pea ʻi ʻIsileli hili ʻa e mate ʻa Solomoné pea hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he tohi ʻa ʻUluaki Tuʻí, ko e toko 2 pē naʻe lavameʻa ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa Sihová. Ko ia, ʻoku ‘fakamanava mo ʻaonga’ ʻa e lēkooti ko ʻení? Ko hono moʻoní ʻoku pehē, ʻo hangē ko ia te tau sio ki ai mei hono ngaahi akonakí, ko ʻene ngaahi kikité mo e ngaahi sīpingá, pea mo ʻene fekauʻaki mo e kaveinga tefito fakae-Puleʻanga ʻo e “potu Folofola kotoa pe.”

2. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e lēkooti ʻo e ʻUluaki mo e Ua Tuʻí ko e takainga tohi ʻe uá, pea naʻe anga-fēfē hono faʻu fakatahatahaʻi kinauá?

2 Ko e tohi ʻo e ngaahi Tuʻí naʻe ʻuluaki takainga tohi pe voliume pē ia ʻe taha, pea naʻe ui ko e Mela·khimʹ (Ngaahi Tuʻi) ʻi he faka-Hepeluú. Naʻe ui ia ʻe he kau liliu lea ʻo e Septuagint ko e Ba·si·leiʹon, “Ngaahi Puleʻanga,” pea ko kinautolu naʻa nau ʻuluaki vahevahe ia ki he takainga tohi ʻe uá koeʻuhi ke faingamālie. Naʻe ui kinaua ki mui ko e Tolu mo e Fā Tuʻi, ʻa ia ko e hingoa ia ʻoku hokohoko mai ʻaki ʻe he ngaahi Tohitapu Katoliká ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Kae kehe, ʻoku ʻiloa kinaua ia he taimí ni ko e ʻUluaki mo e Ua Tuʻi. ʻOkú na kehe mei he ʻUluaki mo e Ua Samiuelá ʻi he lave ki he ngaahi lēkooti ki muʻá ko e maʻuʻanga fakamatala ia ki he tokotaha fakatahatahaʻi fakamatalá. Ko e tokotaha fakatahatahaʻi fakamatala ʻe taha, ʻi he ʻalunga ʻo e ongo tohí, ʻoku lave tuʻo 15 ai ki “he puka ʻo e kalonikali ʻo e ngaahi tuʻi Siuta,” tuʻo 18 ki “he puka ʻo e kalonikali ʻo e ngaahi tuʻi Isileli,” pea toe pehē foki ki “he puka ʻo e ngaue ʻa Solomone.” (1 Tuʻi 15:7; 14:19; 11:41) Neongo kuo mole ʻaupito ʻa e ngaahi lēkooti kehe ko ʻeni ʻo e kuonga muʻá, ʻoku kei maʻu pē ʻa e fakamatala fakatahatahaʻi naʻe fakamānavaʻí​—ʻa e fakamatala ʻaonga ʻo e ʻUluaki mo e Ua Tuʻí.

3. (a) Ko hai ʻoku ʻikai ha toe veiveiua naʻá ne tohi ʻa e ongo tohi ʻo e ngaahi Tuʻí, pea ko e hā ʻokú ke tali pehē aí? (e) Naʻe kakato ʻanefē ʻa hono tohí, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku kātoi ʻe he ʻUluaki Tuʻí?

3 Ko hai naʻá ne tohi ʻa e ongo tohi ʻo e ngaahi Tuʻí? Ko ʻena fakamamafa ʻi he ngāue ʻa e kau palōfitá, tautefito kia ʻIlaisiā mo ʻIlaisá, ʻoku hā mai ai ko ha palōfita ʻa Sihova. Ko e ngaahi faitatau ʻo e leá, faʻú, mo e foungá ʻoku fokotuʻu mai ai ko e tokotaha-tohi tatau pē mo ia ʻo e tohi ʻa Selemaiá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea faka-Hepelū ʻoku hā pē ia ʻi he ngaahi Tuʻí mo e tohi Selemaiá, pea ʻikai ʻi ha toe tohi Tohitapu kehe. Kae kehe, kapau naʻe tohi ʻe Selemaia ʻa e ongo tohi ʻo e ngaahi Tuʻí, ko e hā ʻoku ʻikai lave ai kiate ia ʻi aí? Naʻe ʻikai fiemaʻu pau ia, he ko ʻene ngāué naʻe ʻosi kātoi ia ʻi he tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá. ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻa e ngaahi Tuʻí ia ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova mo ʻEne lotú, ʻikai ko e fakalahi atu ʻa e ongoongo ʻo Selemaiá. Ko hono moʻoní, ʻi he konga lahi tahá, ʻoku fefakakakatoʻaki ʻa e ngaahi Tuʻí mo Selemaia, ʻo fefakakakatoʻaki ʻi he meʻa ʻoku liʻaki ʻe he taha ko ē. Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala huʻufataha, ʻo hangē, ko e fakatātaá, ko e 2 Tuʻi 24:​18–25:30 mo e Selemaia 39:​1-10; 40:​7–41:10; 52:​1-34. ʻOku fakapapauʻi ʻe he talatukufakaholo faka-Siú ko Selemaia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e ʻUluaki mo e Ua Tuʻí. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne kamata hono fakatahatahaʻi ʻa e ongo tohí fakatouʻosi ʻi Selusalema, pea ʻoku hā naʻe kakato ʻa e tohi hono uá ʻi ʻIsipite ʻi he 580 K.M. nai, koeʻuhi ʻokú ne lave ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu ko iá ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo ʻene lēkōtí. (2 Tuʻi 25:27) ʻOku ʻi he ʻUluaki Tuʻí ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsileli mei he ngataʻanga ʻo Ua Samiuelá pea faai mai ai ki he 911 K.M., ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa Sihosafaté.​—1 Tuʻi 22:50.

4. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he hisitōlia fakaemāmaní mo e keli fakatotoló ʻa e ʻUluaki Tuʻí?

4 Ko hono fokotuʻu ʻe he ʻUluaki Tuʻí ʻa hono tuʻunga totonu ʻi he tohi fakaefakamoʻoniʻanga ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní, ʻoku tali ia ʻe he ngaahi mafai kotoa. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻUluaki Tuʻí ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he ngaahi hisitōlia fakaemāmani ʻo ʻIsipite mo ʻAsīliá. ʻOku poupou foki mo e keli fakatotoló ki he ngaahi fakamatala lahi ʻi he tohí. Ko e fakatātaá, ʻi he 1 Tuʻi 7:​45, 46 ʻoku tau lau ai ʻo pehē “ʻi he seakale ʻo Sioatani . . . ʻi he vahaʻa ʻo Sukote mo Saletani” naʻe haka ai ʻe Hailame ʻa e ngaahi naunau kopa ki he temipale ʻo Solomoné. ʻI hono keli ʻe he kau keli fakatotoló ʻa e tuʻuʻanga ʻo Sūkote ʻo e kuonga muʻá kuo nau maʻu hake ai ʻa e fakamoʻoni ʻo e ngaahi ngāue haka ukamea ai.a Tānaki atu ki ai, ko ha tongi maka fakamanatu ʻi ha holisi ʻo ha temipale ʻi Karnak (ko Thebes ʻo e kuonga muʻá) ʻo polepoleʻaki ʻa e fakatūʻuta ʻa e tuʻi ʻIsipite ko Sesoniki (Sīsake) ʻi Siutá, ʻoku lave ki ai ʻi he 1 Tuʻi 14:​25, 26.b

5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni fakamānavaʻi ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e ʻUluaki Tuʻí?

5 Ko e ngaahi lave ki ai ʻa e kau tohi Tohitapu kehé pea mo e ngaahi fakahoko ʻo e ngaahi kikité ʻoku poupou ia ki he moʻoni alafalalaʻanga ʻo e ʻUluaki Tuʻí. Naʻe lea ʻa Sīsū ki he ngaahi meʻa naʻe hoko takatakai ʻia ʻIlaisiā pea mo e uitou ʻo Salepitá ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia. (Luke 4:​24-26) ʻI he lea ʻo kau kia Sione Papitaisó, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e Ilaisia ka hoko mai.” (Mt. 11:​13, 14) Naʻe lave heni ʻa Sīsū ki he kikite ʻa Malakai, ʻa ia naʻá ne toe lea ʻo kau ki ha ʻaho ʻi he kahaʻú: “Ko au eni ʻoku ou te u fekau atu ʻa e palofita ko Ilaisia ʻi he teʻeki ke hoko ʻa e ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” (Mal. 4:5) Naʻe toe fakamoʻoni ʻa Sīsū ki he kau totonu ʻa e ʻUluaki Tuʻí ʻaki ʻene lave ki he meʻa ʻoku hiki ʻi he tohi ko iá ʻo fekauʻaki mo Solomone pea pehē ki he kuini ʻo e tongá.​—Mt. 6:29; 12:42; fakafehoanaki mo 1 Tuʻi 10:​1-9.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

23. Ko e hā ʻa e fakapapau mo e fakalototoʻa ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻUluaki Tuʻí ʻo kau ki he lotú?

23 ʻOku maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he fakahinohino fakaʻotua ʻi he ʻUluaki Tuʻí. ʻUluakí, fakakaukau ange ki he meʻa fekauʻaki mo e lotú, ʻa ia ʻoku faʻa fakamuʻomuʻa ʻi he tohi ko ʻení. Ko Solomone, ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo e fatongia lahi fakaʻulia ʻo e tuʻunga-tuʻí ʻi ʻIsilelí, naʻá ne lotu anga-fakatōkilalo kia Sihova ʻi he anga ʻo ha kiʻi tama. Naʻá ne kole pē ki ha ʻiloʻilo pea mo ha loto talangofua, ka ʻi hono tānaki atu ki he potó ʻi ha tuʻunga lahi fau, naʻe toe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e koloa mo e lāngilangi. (3:​7-9, 12-14) ʻOfa ke tau maʻu ʻa e loto-pau ʻi he ʻahó ni ko ʻetau ngaahi lotu anga-fakatōkilalo ki ha poto mo e tataki ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻe ʻikai ke taʻetali! (Sem. 1:5) ʻOfa ke tau lotu faivelenga maʻu pē mei he lotó, fakataha mo e houngaʻia loloto ki he kotoa ʻo e anga-lelei ʻa Sihová, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Solomone ʻi hono fakatapui ʻa e temiplé! (1 Tuʻi 8:​22-53) ʻOfa ke fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻa e falala haohaoa mo e tuipau kia Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe ʻi he ngaahi lotu ʻa ʻIlaisiaá ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí pea ʻi he fehangahangai mo ha puleʻanga lotu-tēmenioó! ʻOku fai mai ʻe Sihova ʻa e tokonaki fakaofo ki he faʻahinga ʻoku nau kumi kiate ia ʻi he lotú.​—1 Tuʻi 17:​20-22; 18:​36-40; 1 Sione 5:14.

24. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakatokanga ʻoku fokotuʻu mai ʻi he ʻUluaki Tuʻí, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tautefito ai ki he kau ʻovasiá ke nau tokanga ki aí?

24 ʻIkai ngata aí, ʻoku totonu ke fakatokangaʻi kitautolu ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ko ia naʻe ʻikai te nau anga-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo Sihová. He ‘talitekeʻi lahi ē ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻafungí’! (1 Pita 5:5) Naʻe kau ai ʻa ʻAtunaisa, ʻa ia naʻá ne fakakaukau te ne malava ʻo tukunoaʻi ʻa e fakanofo fakateokalati ʻa Sihová (1 Tuʻi 1:5; 2:​24, 25); ko Simi, ʻa ia naʻá ne fakakaukau te ne malava ke hū ki tuʻa ʻi he ngaahi fakangatangatá pea toe foki mai (2:​37, 41-46); ko Solomone ʻi hono ngaahi taʻu ki muí naʻá ne talangataʻa ʻo fakahoko mai ai ʻa e kau fakafepaki meia Sihova (11:​9-14, 23-26); pea ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻenau lotu loí (13:​33, 34; 14:​7-11; 16:​1-4). ʻIkai ngata aí, naʻe kau ki ai mo Sisipeli mānumanu anga-fulikivanu, ʻa e mālohi tuʻu mei mui ʻi he taloni ʻo ʻĒhapí, ʻa ia ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ē naʻe ngāueʻaki ʻi ha taʻu ʻe laui afe ki mui ko ha fakatokanga ki he fakatahaʻanga ʻi Taiatailá: “Ka neongo ia ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, ko hoʻo kātaki ʻa e fefine ko Sisipeli, ʻa ia ʻoku ne taukave koe palofita ia, mo ne akonekina mo takihēʻi ʻeku kau tamaioʻeiki, ke nau feʻauaki mo kai meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli.” (Fkh. 2:20) Kuo pau ki he kau ʻovasiá ke nau tauhi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ke maʻa mo ʻataʻatā mei he ngaahi tākiekina faka-Sisipeli kotoa pē!​—Fakafehoanaki mo Ngāue 20:​28-30.

25. Ko e hā ʻa e ngaahi kikite ʻo e ʻUluaki Tuʻí kuo fakahoko fakaofó, pea ʻe anga-fēfē ke tokoni kiate kitautolu he ʻaho ní ʻa hono manatuʻi ʻo e ngaahi meʻá ni?

25 Ko e mafai ʻo Sihova ki he kikité ʻoku fakahaaʻi mahino ia ʻi he fakahoko ʻo e ngaahi kikite lahi ʻoku ʻomai ʻi he ʻUluaki Tuʻí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi ai ha fakamatala tokamuʻa fakaofo, naʻe fai ia ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 300 ki muʻa, ʻo pehē ko Siosaia ʻa e tokotaha te ne haeua ʻa e ʻōlita ʻa Selopoame ʻi Pētelí. Naʻe fai ia ʻe Siosaia! (1 Tuʻi 13:​1-3; 2 Tuʻi 23:15) Kae kehe, ko e tuʻu-ki-muʻa tahá ko e ngaahi kikite fekauʻaki mo e fale ʻo Sihová, naʻe langa ʻe Solomoné. Naʻe tala ʻe Sihova kia Solomone ko e tō ki he ngaahi ʻotua loí ʻe iku ai ki hono tuʻusi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei he funga fonuá pea mo ʻEne liʻaki mei Hono ʻaó ʻa e fale naʻá Ne fakatāpuhaaʻi ki hono huafá. (1 Tuʻi 9:​7, 8) ʻI he 2 Kalonikali 36:​17-21 ʻoku tau lau ai ki hono fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo hono leaʻaki ʻa e kikité ni. ʻIkai ngata aí, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ko e temipale ki mui naʻe langa ʻe Hēlota ko e Lahí ʻi he tuʻuʻanga tatau peé ʻe faingataʻaʻia ʻi he nunuʻa tatau pē pea ʻi he ʻuhinga tatau pē. (Luke 21:6) He toe moʻoni ē ka ko e meʻá ni! ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí ni pea mo e ʻuhinga ki aí, pea ʻoku totonu ke nau fakamanatuʻi mai maʻu pē kiate kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻOtua moʻoní.

26. Ko e hā ʻa e tomuʻa vīsone fakaueʻiloto fekauʻaki mo e temipale mo e Puleʻanga ʻo Sihová ʻoku tokonaki mai ʻi he ʻUluaki Tuʻí?

26 Naʻe haʻu ʻa e kuini ʻo Sipá mei hono fonua mamaʻó heʻene fakatumutumu ʻi he poto ʻo Solomoné, ko e lakalakaimonū ʻa hono kakaí, pea mo e lāngilangi ʻo hono puleʻangá, ʻo kau ai ʻa e fale fisifisimuʻa ʻo Sihová. Kae kehe, naʻa mo Solomone naʻá ne vete kia Sihova: “Naʻa mo e langi, ʻio, mo e langi ʻo e ngaahi langi, ka ʻoku ʻikai hao ai ʻa e ʻAfiona; kae huanoa ʻa e fale ni kuo u langa!” (1 Tuʻi 8:27; 10:​4-9) Ka ʻi he laui senituli ki mui mei ai naʻe haʻu ʻa Kalaisi Sīsū ke fakahoko ha ngāue langa fakalaumālie tautefito ʻo fekauʻaki mo hono toe fakafoki mai ʻa e lotu moʻoní ki he temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová. (Hep. 8:​1-5; 9:​2-10, 23) Ki he tokotahá ni, ʻoku lahi ange ʻia Solomoné, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e talaʻofa ʻa Sihová: “Te u toki fakapapau ho taloni mo hoʻo pule ki Isileli ʻo taʻengata.” (1 Tuʻi 9:5; Mt. 1:​1, 6, 7, 16; 12:42; Luke 1:32) ʻOku tokonaki mai ʻe he ʻUluaki Tuʻí ha tomuʻa vīsone fakaueʻiloto fekauʻaki mo e lāngilangi ʻo e temipale fakalaumālie ʻo Sihová pea mo e lakalakaimonū, loto-fiefia, mo e fiefia fakafiemālie ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau hoko mai ke moʻui ʻi he malumalu ʻo e puleʻi poto ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová ʻe Kalaisi Sīsuú. ʻOku hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻo ʻetau houngaʻia ki he mahuʻinga ʻo e lotu moʻoní pea mo e tokonaki fakaofo ʻa Sihova fekauʻaki mo hono Puleʻangá ʻi he Hakó!

[Fakamatala ʻi lalo]

a The International Standard Bible Encyclopedia, Vol. 4, 1988, ʻētitaʻi ʻe G. W. Bromiley, peesi 648.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 149, 952.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share