LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi01 p. 12-14
  • Tohi Tohitapu Fika 18—Siope

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 18—Siope
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
bsi01 p. 12-14

Tohi Tohitapu Fika 18—Siope

Tokotaha-Tohí: Mōsese

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Toafa

Kakato Hono Tohí: 1473 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: Laka hake ʻi he taʻu ʻe 140 ʻi he vahaʻa ʻo e 1657 mo e 1473 K.M.

1. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa Siopé, pea ko e hā ʻa e ongo foʻi fehuʻi ʻoku tali ʻe he tohi Siopé?

KO E taha eni ʻo e ngaahi tohi motuʻa taha ʻi he ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí! Ko ha tohi ʻa ia ʻoku fakamāʻolungaʻi lahi ʻaupito pea ʻoku faʻa fai ʻa e lave ki ai, neongo ko e tohi ia ʻoku siʻi hono mahinoʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā ne tohi ai ʻa e tohí ni, pea ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga ʻokú ne maʻu maʻatautolu ʻi he ʻaho ní? Ko e talí ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he ʻuhinga ʻo e hingoa Siopé: Ko e “Faiʻanga ʻo e Tāufehiʻa.” ʻIo, ʻoku ʻomai ʻe he tohí ni ʻa e ongo foʻi fehuʻi mahuʻinga ʻe ua: Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tonuhiá? Ko e hā ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ʻi he māmaní? ʻOku tau maʻu ʻa e lēkooti ʻo e faingataʻaʻia mo e kātaki lahi ʻa Siopé ke tau fakakaukau ki ai ʻi heʻetau tali ʻa e ongo foʻi fehuʻi ko ení. Kuo hiki kotoa ia, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe kole ʻe Siopé.​—Siope 19:​23, 24.

2. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko Siopé ko ha tokotaha moʻoní?

2 Kuo hoko ʻa Siope ʻo ʻalu fakataha mo e ʻūkumá pea mo e kātakí. Ka naʻe ʻi ai ha tokotaha pehē ko Siope? Neongo ʻa e feinga kotoa ʻa e Tēvoló ke toʻo ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ko eni ʻo e anga-tonú mei he ngaahi peesi ʻo e hisitōliá, ʻoku māʻalaʻala ʻa e talí. Ko Siopé ko ha tokotaha moʻoni ia! ʻOku fakalau ia ʻe Sihova fakataha mo ʻEne ongo fakamoʻoni ko Noa mo Tanielá, ʻa ia ko ʻena ʻi aí naʻe tali ia ʻe Sīsū Kalaisi. (Isi. 14:​14, 20; fakafehoanaki mo Mātiu 24:​15, 37.) Ko e puleʻanga Hepelū he kuonga muʻá naʻa nau vakai kia Siope ko ha tokotaha moʻoni. Ko e tokotaha-tohi Kalisitiane ko Sēmisí naʻá ne tuhu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātaki ʻa Siopé. (Sem. 5:11) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha moʻui pē ne hoko moʻoni, ʻo ʻikai ko ha tokotaha naʻe toki faʻú, ʻe lava ke mātuʻaki maongo, ʻi hono fakatuipauʻi ʻa e kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē. ʻIkai ngata aí, ko e mamafa mo e ongo ʻo e ngaahi lea naʻe lēkooti ʻi he tohi Siopé ʻoku fakamoʻoni ia ki he moʻoni ʻo e meʻa naʻe hokó.

3. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e fakamānavaʻi ʻo e tohi Siopé?

3 Ko e alafalalaʻanga mo e fakamānavaʻi ʻa e tohi Siopé ʻoku toe fakamoʻoniʻi ia ʻi hono fakakau maʻu pē ia ʻe he kau Hepelū ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻenau tohi ʻoku kau ʻi he Tohitapú, ko ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ia he ko Siopé tonu naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia. ʻI he tānaki atu ki he ngaahi lave ʻoku fai ʻe ʻIsikeli mo Sēmisí, ʻoku lave mo e ʻapositolo ko Paulá ki he tohí. (Siope 5:13; 1 Kol. 3:19) Ko e fakamoʻoni mālohi ʻo e fakamānavaʻi ʻo e tohí ʻoku ʻomai ia ʻi heʻene fehoanaki fakaofo mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa kuo fakamoʻoniʻi ʻe he saienisí. Naʻe lava fēfē ke ʻiloʻi ko Sihová ʻokú ne “tautau a mamani ki he atā noabe,” lolotonga ia ko e kakai ʻo e kuonga muʻá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi tui ngalikehe taha fekauʻaki mo e anga ʻo hono pukepuke ʻo e foʻi māmaní? (Siope 26:​7, PM) Ko e fakakaukau ʻe taha naʻe maʻu ʻi he kuonga muʻá naʻe pehē tokua ko e foʻi māmaní naʻe pukepuke ia ʻe ha ongo ʻelefānite ʻokú na tuʻu ʻi ha fuʻu fonu lahi. Ko e hā ʻoku ʻikai tapua mai ai ʻi he tohi ʻa Siopé ha launoa peheé? ʻOku hā mahino koeʻuhi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú naʻá ne tokonaki mai ʻa e moʻoní ʻaki hono fakamānavaʻí. Ko e ngaahi fakamatala lahi kehe ki he foʻi māmaní mo hono ngaahi meʻa fakaofó pea mo e fanga manu kaivaó mo e fanga manupuná ʻi honau ngaahi nofoʻanga fakanatulá ʻoku mātuʻaki tonu ia he ko Sihova pē ko e ʻOtuá ʻe lava ke hoko ko e Tokotaha-Faʻu mo e Tokotaha-Fakamānavaʻi ʻo e tohi ʻa Siopé.a

4. Ko fē pea ʻanefē naʻe fakahoko ai ʻa e tulamá, pea naʻe kakato hono tohi ʻo e tohi Siopé ʻanefē?

4 Naʻe nofo ʻa Siope ʻi ʻUsa, fakatatau ki he kau faisiokālafi ʻe niʻihi, naʻe tuʻu ia ʻi he fakatokelau ʻo ʻAlepeá ofi ki he fonua naʻe nofoʻi ʻe he kau ʻĪtomí pea ki he hahake ʻo e fonua naʻe talaʻofa ki he fānau ʻa ʻĒpalahamé. Ko e kau Sipá naʻa nau ʻi he tongá, ko e kau Kalitiá ʻi he hahaké. (1:​1, 3, 15, 17) Ko e taimi ʻo hono ʻahiʻahiʻi ʻo Siopé naʻe hoko fuoloa ia ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe hoko ia ʻi ha taimi ʻa ia naʻe “ʻikai ha taha ʻi mamani ʻoku tatau mo [Siope]? he ko e tangata haohaoa mo angatonu.” (1:8) ʻOku hā ko e vahaʻa taimi eni ʻi he vahaʻa ʻo e mate ʻa Siosifa (1657 K.M.), ko ha tangata ʻo e tui tuʻu-ki-muʻa, pea mo e taimi naʻe hoko ai ʻa Mōsese ki hono ʻalunga anga-tonú. Naʻe mahulu atu ʻa Siope ʻi he lotu maʻá ʻi he vahaʻa taimi ko eni ʻo e ʻuliʻi ʻo ʻIsileli ʻe he founga-lotu tēmeniō ʻa ʻIsipité. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi tōʻonga naʻe lave ki ai ʻi he ʻuluaki vahe ʻo Siopé, mo e tali ʻe he ʻOtuá ʻa Siope ko ha tokotaha lotu moʻoní, ʻoku tuhu ai ki he taimi ʻo e kau pēteliaké kae ʻikai ki he vahaʻa taimi ki mui mei he 1513 K.M. ʻo faai mai ai, ʻi he taimi naʻe feangainga ʻataʻatā pē ai ʻa e ʻOtuá mo ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo e Laó. (Emosi 3:2; Ef. 2:12) Ko ia ai, ʻi hono fakaʻatā ke moʻui fuoloa ʻa Siopé, ʻoku hā ko e tohí ʻoku kāpui ai ha vahaʻa taimi ʻi he vahaʻa ʻo e 1657 K.M. mo e 1473 K.M., ʻa e taʻu naʻe pekia ai ʻa Mōsesé; naʻe fakakakato ʻa e tohí ʻe Mōsese ʻi ha taimi hili ʻa e pekia ʻa Siopé pea ʻi he lolotonga ʻo e ʻi he toafá ʻa e kau ʻIsilelí.​—Siope 1:8; 42:​16, 17.

5. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko Mōsese ʻa e tokotaha-tohi ʻo e tohi Siopé?

5 Ko e hā ʻoku tau pehē ai ko Mōsese ʻa e tokotaha-tohí? ʻOku fakatatau eni ki he talatukufakaholo motuʻa tahá, fakatouʻosi ʻi he lotolotonga ʻo e kau mataotao Siú mo e kau mataotao ʻi he muʻaki Kalisitiané. Ko e sīpinga longomoʻui mo moʻoni ʻo e founga hiki veesi faka-Hepelū naʻe ngāueʻaki ʻi he tohi ʻa Siopé ʻokú ne ʻai ke hā mahino ko ha muʻaki faʻu ia ʻi he faka-Hepeluú, ʻa e lea ko ia ʻa Mōsesé. ʻOku ʻikai lava ke pehē ko ha liliu ia mei ha toe lea ʻe taha hangē ko e faka-ʻAlepeá. Pehē foki, ko e ngaahi konga ʻi he lea anga-mahení ʻoku faitatau mālohi ange ia mo e Penitātusí ʻi ha toe tohi pē ʻi he Tohitapú. Ko e tokotaha-tohí kuo pau pē ko ha ʻIsileli ia, hangē ko Mōsesé, koeʻuhi ko e kau Siú naʻe “tuku ki ai ʻa e ngaahi foʻi folofola ʻa e ʻOtua.” (Loma 3:​1, 2) Hili ʻene aʻu ʻo matuʻotuʻá, naʻe fakamoleki ʻe Mōsese ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi Mitiani, ʻo ʻikai mamaʻo mei ʻUsa, ʻa ia naʻe lava ke ne maʻu ai ʻa e fakamatala fakaikiiki naʻe lēkooti ʻi he tohi Siopé. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻá ne fou ofi atu ai ʻi he fonua ʻo Siopé lolotonga ʻa e fononga taʻu ʻe 40 ʻa ʻIsileli ʻi he toafá, naʻe lava ke ʻilo ai mo lēkooti ʻe Mōsese ʻa e ngaahi fakaikiiki fakaʻosi ʻi he tohí.

6. ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻoku mahulu atu ai ʻa e tohi Siopé ʻi hono lau pē ko ha tohi mataotaó?

6 Fakatatau ki he The New Encyclopædia Britannica, ko e tohi ʻa Siopé ʻoku faʻa “lau ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faʻu mataotao taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he māmaní.”b Kae kehe, ko e tohí ʻoku mahulu atu ia ʻi hono lau pē ko e tohi mataotaó. ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻa e tohi Siopé ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú ʻi hono hakeakiʻi ʻa e mālohi, fakamaau totonu, poto, mo e ʻofa ʻa Sihová. ʻOku fakahaaʻi māʻalaʻala ʻaupito ai ʻa e ʻīsiu tefitó ki he ʻunivēsí. ʻOkú ne fakamaama ʻa e meʻa lahi ʻoku leaʻaki ʻi he ngaahi tohi kehe ʻo e Tohitapú, tautefito ki he Senesí, Ekisotó, Koheletí, Luké, Lomá, mo e Fakahaá. (Fakafehoanaki ʻa Siope 1:​6-12; 2:​1-7 mo Senesi 3:15; Ekisoto 9:16; Luke 22:​31, 32; Loma 9:​16-19 mo Fakahā 12:9; pehē foki ki he Siope 1:21; 24:15; 21:​23-26; 28:28 ʻo fakafehoanaki fakaholoholo mo e Koheleti 5:15; 8:11; 9:​2, 3; 12:13.) ʻOku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo e moʻuí. Ko e moʻoni ko ha konga tefito ia ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tokoni lahi ia ʻi he ʻalunga ʻo e mahino ʻoku ʻaongá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

39. Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻoku hakeakiʻi ai mo fakavīkivikiʻi ʻe he tohi Siopé ʻa Sihová?

39 Ko e tohi Siopé ʻokú ne hakeakiʻi ʻa Sihova mo fai fakamoʻoni ki hono poto mo hono mālohi kilukiluá. (12:​12, 13; 37:23) ʻI he tohi ʻe taha ko ení, ʻoku lave ai ki he ʻOtuá ko e Māfimafi-Aoniú ʻo tuʻo 31, ʻa ia ʻoku tuʻo lahi ange ia ʻi he toenga kotoa ʻo e ngaahi Konga Tohitapú. ʻOku hakeakiʻi ʻe he fakamatalá ʻa hono tuʻunga taʻengata mo māʻolungá (10:5; 36:​4, 22, 26; 40:2; 42:2) pehē ki heʻene fakamaau totonú, ʻaloʻofá, mo ʻene mēsí (36:​5-7; 10:12; 42:12). ʻOkú ne fakamamafaʻi ʻa e fakatonuhiaʻi ʻo Sihova ʻo māʻolunga ia ʻi he fakamoʻui ʻo e tangatá. (33:12; 34:​10, 12; 35:2; 36:24; 40:8) Ko Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻoku fakahaaʻi ko e toe ʻOtua foki ia ʻo Siopé.

40. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahīkihikiʻi mo fakamatalaʻi ʻe he tohi Siopé ʻa e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa ʻene ʻoatu ha tomuʻa maʻalifekina pea mo fehoanaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané?

40 Ko e lēkooti ʻia Siopé ʻoku fakahīkihikiʻi mo fakamatalaʻi ai ʻa e ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá. (38:4–39:30; 40:​15, 19; 41:1; 35:10) ʻOku fehoanaki ia mo e fakamatala ʻi he Senesí naʻe ngaohi ʻa e tangatá mei he efú pea ʻokú ne toe foki ki ai. (Siope 10:​8, 9; Sen. 2:7; 3:19) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “tokotaha-huhuʻi,” “huhui,” mo e “toe moʻui,” ʻo ʻomai ai ʻa e tomuʻa maʻalifekina ʻo e ngaahi akonaki ʻiloa ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. (Siope 19:​25, NW; 33:​24, PM; 14:​13, 14) Ko e lahi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he tohí kuo ngāueʻaki ia pe hiki tatau ʻe he kau palōfitá pea mo e kau hiki-tohi Kalisitiané. Fakafehoanaki, ko e fakatātaá, Siope 7:17​—Sāme 8:4; Siope 9:24​—1 Sione 5:19; Siope 10:8​—Sāme 119:73; Siope 12:25​—Teutalonome 28:29; Siope 24:23​—Palovepi 15:3; Siope 26:8​—Palovepi 30:4; Siope 28:​12, 13, 15-19​—Palovepi 3:​13-15; Siope 39:30​—Mātiu 24:28.c

41. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga fakateokalati ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tohi Siopé? (e) Ko e hā ʻoku tuʻu-ki-muʻa ai ʻa Siope ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?

41 Ko e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihova ki he moʻuí ʻoku fokotuʻu mai ia ʻi he ngaahi konga tohi lahi. ʻOku fakahalaiaʻi mālohi ʻe he tohí ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié (Siope 31:​24, 25), tauhi ʻaitolí (31:​26-28), tonó (31:​9-12), fiefia he faingataʻaʻiá (31:29), fakamaau taʻetotonú mo e filifilimānakó (31:13; 32:21), siokitá (31:​16-21), mo e taʻefaitotonú pea mo e loí (31:5), ʻo fakahaaʻi ai ko ha tokotaha ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni heʻikai lava ke ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá pea mo e moʻui taʻengatá. Ko ʻIlaiuú ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e ʻapasia lolotó mo e anga-fakanānaá, fakataha mo e taʻemanavahē, loto-toʻa, mo hono hakeakiʻi ʻa e ʻOtuá. (32:​2, 6, 7, 9, 10, 18-20; 33:​6, 33) Ko e ngāueʻi tonu ʻe Siope ʻa e tuʻunga-ʻulú, fakakaukauʻi ʻa hono fāmilí, mo e anga-talitali kakaí ʻoku toe tokonaki mai ai ha lēsoni lelei. (1:5; 2:​9, 10; 31:32) Kae kehe, ʻoku manatua lahi taha ʻa Siopé ʻi heʻene tauhi anga-tonú mo ʻene kātaki fuoloá, ʻo ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga ʻa ia kuo fakamoʻoniʻi ko ha maluʻanga fakatupu tui mālohi ia ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e ngaahi kuongá pea tautefito ʻi he ngaahi taimi ʻahiʻahiʻi ko eni ʻo e tuí. “Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki: ta ʻoku ʻofa uʻuuʻu ʻa e ʻEiki, mo ʻofangofua.”—Sem. 5:11.

42. Ko e hā ʻa e ʻīsiu tefito ʻo e Puleʻangá ʻoku fakamāʻalaʻala ʻi he tohi Siopé, pea ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻoku fakamatalaʻi fekauʻaki mo e ʻīsiu ko ení?

42 Ko Siopé naʻe ʻikai ko ha taha ia ʻo e hako ʻo ʻĒpalahame naʻe ʻoange ki ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e Puleʻangá, neongo ia ko e lēkooti ʻo fekauʻaki mo ʻene anga-tonú ʻokú ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakamāʻalaʻala ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová. Ko e tohí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lēkooti fakaʻotuá, he ʻokú ne fakaeʻa ʻa e ʻīsiu tefito ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo Sētané, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e anga-tonu ʻa e tangatá kia Sihova ko hono Haú. ʻOku fakahaaʻi ai ko e kau ʻāngeló, ʻa ia naʻe fakatupu ki muʻa ʻi he foʻi māmaní mo e tangatá, ko e toe kau mamata mo kinautolu pea ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he foʻi māmani ko ení pea mo e ikuʻanga ʻo e fakakikihí. (Siope 1:​6-12; 2:​1-5; 38:​6, 7) ʻOku fakahaaʻi ai ko e fakakikihí naʻe hoko ia ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo Siopé pea ko Sētané ko ha tokotaha laumālie moʻoni ia. Kapau ko e tohi Siopé naʻe tohi ia ʻe Mōsese, ko e ʻuluaki hā eni ʻa e kupuʻi lea has·Sa·tanʹ ʻi he konga tohi faka-Hepelū ʻo e Tohitapú, ʻo fakamahinoʻi lahi ange ai ʻa e “gata motua.” (Siope 1:​6, fakamatala ʻi laló; Fkh. 12:​9, PM) ʻOku toe fakamoʻoniʻi ʻe he tohí ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e tupuʻanga ia ʻo e faingataʻaʻia, puke, mo e mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakatangaʻi ai ʻa e kau māʻoniʻoní, lolotonga ia ʻoku fakaʻatā pē ke kei hokohoko atu ʻa e kau fulikivanú mo e tuʻunga fulikivanú. ʻOku fakahaaʻi ai ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi hono fakaaʻu ʻa e ʻīsiú ki hono fakaleleiʻi fakaʻosí.

43. ʻI he fehoanaki mo e ngaahi meʻa fakahā fakaʻotua ʻi he tohi Siopé, ko e hā ʻa e ʻalunga kuo pau ke muimui ki ai he taimí ni ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau kumi ki he ngaahi tāpuaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

43 Ko e taimi eni ʻa ia ko e tokotaha kotoa ʻoku nau loto ke moʻui ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo pau ke nau tali kia Sētane, ko e “tukuaki,” ʻaki honau ʻalunga anga-tonú. (Fkh. 12:​10, 11) Naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e ‘ngaahi ʻahiʻahi fakatupu ofó,’ kuo pau ke hokohoko atu ʻa e kau tauhi anga-tonú ʻi he lotu ki he huafa ʻo e ʻOtuá ke fakamāʻoniʻoniʻi pea ki hono Puleʻangá ke hoko mai ʻo fakaʻauha ʻa Sētane mo e kotoa ʻo hono hako taukaé. ʻE hoko ia ko e “ʻaho ʻo e fepaki mo e tau” ʻa e ʻOtuá, ʻo hoko atu ai ʻa e fiemālie mo e ngaahi tāpuaki ʻa ia naʻe ʻamanaki ʻa Siope ke kau aí.—1 Pita 4:12; Mt. 6:​9, 10; Siope 38:23; 14:​13-15.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 280-281, 663, 668, 1166; Vol. 2, peesi 562-563.

b 1987, Vol. 6, peesi 562.

c Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 83.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share