Tohi Tohitapu Fika 28—Hosea
Tokotaha-Tohí: Hōsea
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Samēlia (Vahefonua)
Kakato Hono Tohí: Hili ʻa e 745 K.M.
Vahaʻa Taimi: Ki muʻa ʻi he 804–hili ʻa e 745 K.M.
1, 2. (a) ʻOku ui he taimi ʻe niʻihi ʻa e tohi fakamuimui ʻe 12 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapú Faka-Hepeluú ko e hā? (e) Ko e hā ʻoku ʻiloʻi fekauʻaki mo Hōseá, pea ʻoku fekauʻaki mo hai ʻene kikité?
KO E tohi fakamuimui ʻe 12 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku lave anga-maheni ki ai ko e “kau palōfita mahuʻinga siʻi ange.” Ko e kupuʻi lea anga-maheni ʻoku ngāueʻaki ʻi Siamané, “ko e fanga kiʻi palōfitá,” ʻe hā ngali feʻungamālie ange ia, he ko e ngaahi tohi ko ení ʻoku ʻikai moʻoni ke siʻi ʻa hono mahuʻingá, neongo ko honau lahí ʻi hono fakatahatahaʻí ʻoku kei siʻi hifo pē ia ʻi he tohi Aiseá pe ko e Selemaiá. ʻI he Tohitapu Hepeluú, naʻe vakai ai kiate kinautolu ko e voliume ʻe taha pea naʻe ui “Ko e Hongofulumāuá.” Ko honau fakatahatahaʻi fakataha ʻi he founga ko ení naʻe ngalingali ki he taumuʻa ʻo e fakatolonga, koeʻuhi ko ha takainga siʻisiʻi ʻe taha naʻe faingofua nai ʻa ʻene molé. Hangē ko ia ʻi he ngaahi tohi ko eni ʻe 12 taki taha, ko e ʻuluakí ʻoku ui ia ki hono tokotaha-tohí, ʻa Hōsea, ʻa ia ko hono hingoá ko ha faʻunga fakanounou ia ʻo e Hōsaiá, ko hono ʻuhingá ko e “Fakamoʻui ʻe Iā; Kuo Fakamoʻui ʻe Iā.”
2 ʻI he tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá, ʻoku siʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahaaʻi fekauʻaki mo Hōseá tuku kehe ʻa e pehē ko e foha ia ʻo Peeli. Ko ʻene ngaahi kikite fekauʻaki mo ʻIsilelí ʻoku meimei fakalūkufua ia, ʻo kiʻi lave nounou pē ki Siuta; pea lolotonga ʻoku ʻikai ke lave ʻa Hōsea ki Selusalema, ʻa e matakali mālohi ʻo ʻIsilelí, ʻoku lave ai ki he hingoa ʻo ʻIfalemí ʻo tuʻo 37 pea mo e kolomuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻa Samēlia, ʻo tuʻo 6.
3. Ko e hā hono lōloa ʻo e kikite ʻa Hōseá, pea ko hai ʻa e kau palōfita kehe ʻi he vahaʻa taimi ko ení?
3 Ko e ʻuluaki veesi ʻo e tohí ʻoku tala mai ai kiate kitautolu naʻe ngāue ʻa Hōsea ko ha palōfita ʻi ha taimi lōloa anga-kehe, mei he ofi ki he ngataʻanga ʻo e pule ʻa Tuʻi Selopoame II ʻo ʻIsilelí ʻo aʻu ki he pule ʻa Hesekaia ʻo Siutá. ʻA ia ʻoku ʻikai tōmui ange ʻi he 804 K.M. ʻo aʻu ki he hili ʻa e 745 K.M., ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 59. Ko hono taimi ʻo e ngāue fakaekikité ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe mafola ia ʻi ha ngaahi taʻu ʻo aʻu ki he pule ʻa Selopoame II mo Hesekaiá. Lolotonga ʻa e taimi ko ení ko ʻĒmosi, ʻAisea, Maika, mo ʻŌteti ʻa e kau palōfita loto-tōnunga kehe ʻa Sihová.—Emosi 1:1; Ai. 1:1; Mai. 1:1; 2Ka 28:9.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi lave mo e ngaahi fakahoko fakaekikite ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e alafalalaʻanga ʻo e tohi Hoseá?
4 Ko e alafalalaʻanga ʻo e kikité ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he lave tuʻo lahi ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Ko Sīsū tonu naʻá ne lave ki he Hosea 10:8 ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa e fakamaau ʻo Selusalemá: “Ko e taimi ko ia te nau hanga ʻo lea ki he ngaahi moʻunga, Hinga maiā kiate kimautolu, pea ki he ngaahi maʻolunga, Fufū kimautolu.” (Luke 23:30) Ko e kupu tatau ʻoku lave fakakonga ki ai ʻi he Fakahā 6:16. ʻOku lave ʻa Mātiu ki he Hosea 11:1 ʻi hono fakahaaʻi ʻa e fakahoko ʻo e kikite: “Naʻa ku ui mai hoku foha mei Isipite.” (Mt. 2:15) Ko e kikite ʻa Hōsea ki he toe fakafoki ʻa e ʻIsileli kotoa pē naʻe fakahoko ia ʻi he kau ʻa e tokolahi mei he puleʻanga matakali ʻe hongofulú mo Siuta ki muʻa ʻi hono taki pōpulá pea ko honau hakó naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻa ia naʻa nau toe foki ʻi he hili ʻa e takihēʻí. (Ho. 1:11; 2 Kal. 11:13-17; 30:6-12, 18, 25; Esela 2:70) Mei he taimi ʻo ʻĒselá, kuo maʻu ai ʻe he tohí ʻa hono tuʻuʻanga totonu ʻi he tohi ʻoku kau ʻi he faka-Hepeluú ʻa ia ko e “folofola ʻa Sihova kia Hosea.”—Ho. 1:2.
5. Koeʻuhi ko e taʻefaitōnunga fē naʻe tautea ai ʻe Sihova ʻa ʻIsilelí?
5 Ko e hā naʻe fekauʻi ai ʻe Sihova ʻa Hōsea ko ʻene palōfita ki ʻIsilelí? Koeʻuhi ko e taʻefaitōnunga ʻa ʻIsileli mo hono ʻuliʻi ʻaki ʻa e lotu Pēalí, ʻi hono maumauʻi ʻa e fuakava ʻa Sihová. ʻI he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe hoko ai ʻa ʻIsileli ko ha kakai ngoue, ka ʻi hono fai iá naʻa nau ohi mai ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he founga moʻui ʻa e kau Kēnaní kae toe pehē foki ki heʻenau lotú mo ʻenau founga-lotu kia Pēalí, ko ha ʻotua fakaefakatātā ʻo e ngaahi mālohi fakafanau ʻo natulá. ʻI he ʻaho ʻo Hōseá naʻe tafoki fakaʻaufuli ai ʻa ʻIsileli mei he lotu kia Sihová ki ha kātoanga inu maveuveu, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi fehokotaki fakasino taʻetaau mo e ngaahi feʻauaki totongi ʻi he temipalé. Naʻe tuku ʻe ʻIsileli ʻenau lakalakaimonuú kia Pēali. Naʻá ne taʻemateaki kia Sihova, ʻo taʻetaau ai mo ia, pea ko ia ai naʻe pau ke valokiʻi. Naʻe pau ke fakahaaʻi ʻe Sihova kiate ia ko ʻene ngaahi koloa fakamatelié naʻe ʻikai meia Pēali, pea ko ia naʻá ne fekau ʻa Hōsea ke ne fakatokanga ki ʻIsileli ʻa e meʻa ʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻikai fakatomalá. Hili ʻa e mate ʻa Selopoame II, naʻe fehangahangai ai ʻa ʻIsileli mo hono vahaʻa taimi fakalilifu tahá. Ko ha pule ʻo e manavahē, fakataha mo hono fakapoongi ʻo e kau pule tokolahi, naʻe hokohoko mai ia ʻo aʻu ki hono taki pōpula ʻe ʻAsīliá ʻi he 740 K.M. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe fetauʻaki ai ʻa e ongo kulupu ʻe uá, naʻe loto ʻa e tahá ke faʻu ha talite mo ʻIsipite, pea ko e tahá, mo ʻAsīlia. Naʻe ʻikai ha kulupu ʻe falala kia Sihova.
6. Ko e hā ʻoku fakatupu ʻilo fekauʻaki mo e sīpinga tohi ʻa Hōseá?
6 Ko e sīpinga tohi ʻa Hōseá ʻoku fakatupu ʻilo. ʻOkú ne faʻa fakaalaala mo ongongofua ʻi heʻene fakaleá pea toutou fakamamafaʻi ʻa e ʻaloʻofa mo e meesi ʻa Sihová. ʻOkú ne nōfoʻi ʻi he kiʻi fakaʻilonga taki taha ʻo e fakatomala ʻa ia ʻokú ne sio ki aí. Ko ʻene leá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku taʻeʻamanekina mo fakaueʻiloto. Ko e meʻa ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻi he ongo mālie ʻa e hokohokó, ʻokú ne fetongi ia ʻaki ʻa e mālohí mo e mafaí. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa e ongoʻi mātuʻaki mālohi, pea ʻokú ne fetongi vave ʻa e fakakaukaú.
7. Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻi he taʻefaitōnunga ʻa Kōmelá pea mo ʻene toe fakafoki mai ia ki muí?
7 ʻI he kamata ʻo ʻene ngāue fakaekikité, naʻe fekauʻi ai ʻa Hōsea ke ne maʻu “ha uaifi feʻauaki.” (1:2, NW) Ko e moʻoni naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻa Sihova ʻi he meʻá ni. Naʻe hoko ʻa ʻIsileli kia Sihova ʻo hangē ha uaifi ʻa ia naʻe hoko ʻo taʻefaitōnunga, ʻi he fakahoko ha feʻauaki. Neongo ia te ne fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofa kiate ia pea feinga ke toe fakafoki mai ia. Ko e uaifi ʻo Hōseá, ʻa Kōmela, naʻe lava moʻoni ke ne fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni. ʻOku mahino ʻi he hili hono fanauʻi ʻo e ʻuluaki tamá, naʻá ne hoko ai ʻo taʻefaitōnunga pea ʻoku hā mahino naʻá ne fanauʻi ʻa e fānau kehé ʻi he tono. (2:5-7) ʻOku fakahaaʻi eni ʻe he fakamatala ʻoku pehē naʻá ne “faʻeleʻi kiate ia [Hōsea] ha tama” kae ʻikai fai ha lave ki he palōfitá ʻi he fekauʻaki mo e fanauʻi ʻo e ongo tamaiki ʻe toko ua kehé. (1:3, 6, 8) Ko e vahe 3, veesi 1-3, ʻoku hā ngali lau ia ki hono toe fakafoki mai ʻe Hōsea ʻa Kōmela, ʻi hono fakatau mai ia ʻo hangē ko ha pōpulá, pea ʻoku fehokotaki eni mo hono toe fakafoki mai ʻe Sihova ʻa hono kakaí hili ʻenau fakatomala ʻi honau ʻalunga fakaetonó.
8. Ko e hā ʻa e ongo hingoa ʻoku ngāueʻaki taufetongi ʻi he tohí?
8 Ko e puleʻanga matakali ʻe hongofulu fakatokelau ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ʻoku fakahanga tefito ki ai ʻa e ngaahi lea ʻo e kikite ʻa Hōseá, naʻe toe ʻiloa ia ko ʻIfalemi, ʻo uiʻaki ʻa e hingoa ʻo e matakali mālohi ʻi he puleʻangá. Ko e ongo hingoá ni, ʻa ʻIsileli mo ʻIfalemi, ʻoku ngāueʻaki taufetongi ia ʻi he tohí.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
14. Ko e hā ʻa e ngaahi fakahoko totonu ʻo e kikite ʻa Hōseá ʻoku totonu ke fakatokangaʻi?
14 Ko e tohi Hoseá ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ki he ngaahi kikite fakamānavaʻi ʻa Sihová. Ko e meʻa kotoa pē naʻe kikiteʻi ʻe Hōsea fekauʻaki mo ʻIsileli mo Siutá naʻe hoko moʻoni ia. Naʻe liʻaki ʻa ʻIsileli ʻe hono ngaahi ʻofaʻanga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kaungāʻapi tonó pea nau utu ai ʻa e ʻahiohio ʻo e fakaʻauha mei ʻAsīlia ʻi he 740 K.M. (Ho. 8:7-10; 2 Tuʻi 15:20; 17:3-6, 18) Kae kehe, naʻe tomuʻa tala ʻe Hōsea ʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e meesi ki Siuta pea fakahaofi ia, kae ʻikai ʻaki ha mālohi fakakautau. Naʻe fakahoko eni ʻi he taimi naʻe taaʻi ai ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e kau ʻAsīlia ʻe toko 185,000 ʻa ia naʻa nau fakamanamanaʻi ʻa Selusalemá. (Ho. 1:7; 2 Tuʻi 19:34, 35) Ka neongo ia, naʻe fakakau ʻa Siuta ʻi he fakamaau ʻo e Hosea 8:14: “Te u tuku atu ha afi ki heʻene ngaahi kolo, pea te ne keina hono ngaahi taua,” ko ha tala ki muʻa naʻe ʻi ai hono fakahoko fakalilifu ʻi he taimi naʻe fakalala ai ʻe Nepukanesa ʻa Siuta mo Selusalemá, 609-607 K.M. (Sel. 34:6, 7; 2 Kal. 36:19) Ko e ngaahi kikite lahi ʻa Hōsea fekauʻaki mo e toe fakafokí naʻe fakahoko ia ʻi hono tānaki fakataha ʻe Sihova ʻa Siuta mo ʻIsilelí, pea ‘naʻa nau ʻalu atu mei he fonua’ ʻo honau takihēʻí ʻi he 537 K.M.—Ho. 1:10, 11; 2:14-23; 3:5; 11:8-11; 13:14; 14:1-9; Esela 2:1; 3:1-3.
15. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he kau hiki-tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa e ngaahi hiki lea mei he tohi Hoseá?
15 Ko e ngaahi lave ʻa e kau hiki-tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ki he kikite ʻa Hōseá ʻoku toe ʻaonga lahi ia ke tau fakakaukau ki ai ʻi he ʻahó ni. Ko e fakatātaá, ʻoku fai ʻe Paula hano ngāueʻaki mālohi ʻo e Hosea 13:14 ʻi he lāulea ki he toetuʻú: “ʻE Mate, kofaʻā hoʻo ikuna na? ʻE Mate, kofaʻā hoʻo huhu na?” (1 Kol. 15:55) ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ki he ngaahi ipu ʻo e ʻaloʻofá, ʻoku hiki lea ai ʻa Paula mei he Hosea 1:10 mo e 2:23: “ʻO hange foki ko ʻene folofola ʻi he Tohi ʻa Hosea; Te u lau ko hoku kakai ʻa ia naʻe ʻikai ko hoku kakai, pea ʻofeina ʻa ia naʻe ʻikai ʻofeina. Pea ʻe hoko ʻo pehe, ko e potu ʻa ia naʻe pehe ai kiate kinautolu, ʻOku ʻikai ko hoku kakai kimoutolu, ko e potu pe ia ʻe lau ai kinautolu, ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtua Moʻui.” (Loma 9:25, 26) ʻOku toe fakalea ʻe Pita ʻa e kupu tatau ko eni mei he Hoseá ʻi heʻene pehē: “ʻA kimoutolu ʻa ia ko e ʻataʻi kakai ʻi muʻa, ka ko eni ko e kakai ʻa e ʻOtua; ko e kakai naʻe ʻikai fai ha meesi ki ai, ka ko eni kuo maʻu meesi.”—1 Pita 2:10.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa Hōsea naʻe toe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi hono fakahaaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihova ki he lotú?
16 Ko ia ai, ko e kikite ʻa Hōseá ʻoku hā kuo fakahoko ia ʻo ʻikai ngata pē ʻi he toe foki ha toenga ʻi he ʻaho ʻo Seluipēpelí kae toe pehē foki ki hono fakatahatahaʻi faimeesi ʻe Sihova ha toenga fakalaumālie ʻa ia ʻoku nau hoko ko e ‘ngaahi foha ʻofeina ʻo e ʻOtua moʻuí.’ ʻI hono fakamānavaʻí naʻe sio ai ʻa Hōsea ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻikai ko ha fōtunga ia ʻo e lotu fakataha mo e kātoanga fakaeouau, ka ʻi he ngaahi lea ʻo e Hosea 6:6 (ʻa ia naʻe toe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 9:13 mo e Mt 12:7): “Ko e ʻofa ʻoku ou manako ki ai; ʻo ʻikai ko e feilaulau; pea ʻoku taimuʻa ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua ʻi he ngaahi feilaulau-moifua.”
17. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki ha taha pē ʻoku tō ki he tono fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻa talaʻofa fakafiefia ʻo e Puleʻangá ʻoku ʻi he Hoseá?
17 Ko e fakatātā ʻo e uaifi tono naʻe fakatātaaʻi maeʻeeʻa ʻi he moʻui tonu ʻa Hōseá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku nau tafoki meiate ia ki he ngaahi founga ʻo e tauhi ʻaitolí mo e lotu loí, ʻo fai ai ʻa e tono fakalaumālié. Pea ko ia kuo tō ʻi he faihalá kuo pau ke foki kia Sihova ʻi he fakatomala moʻoni pea ‘ʻatu honau loungutú ko e fetongi ʻo e fanga pulú.” (Ho. 14:2; Hep. 13:15) ʻE fiefia ʻa e faʻahingá ni fakataha mo e toenga ʻo e ngaahi foha fakalaumālie ʻo ʻIsilelí ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa e Puleʻangá ʻi he Hosea 3:5 (PM): “Hili ia e tafoki ae fānau a Isileli, bea te nau kumi kia Jihova ko ho nau Otua, bea kia Tevita ko honau tuʻi; bea te nau manavahe kia Jihova mo ene agalelei i he gaahi aho ki mui.”