LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi07 p. 8-10
  • Tohi Tohi Tapu Fika 27​—Taniela

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 27​—Taniela
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
bsi07 p. 8-10

Tohi Tohi Tapu Fika 27​—Taniela

Tokotaha-Tohí: Taniela

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Pāpilone

Kakato Hono Tohí: 536 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 618–536 K.M. n.

ʻI HE ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku tuʻu kotoa ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻi he matatulutulu ʻo e fakaʻauhá, ʻoku ʻomai ʻe he tohi Tanielá ki heʻetau tokangá ʻa e ngaahi pōpoaki fakaekikite ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Lolotonga ia ko e ngaahi tohi Fakatohitapu ʻa Samiuelá, Ngaahi Tuʻí mo e Ongo Kalonikalí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi lēkooti sio tonu ʻi he hisitōlia ʻo e puleʻanga fakaetaipe ʻo e ʻOtuá (ʻa e haʻa tuʻi ʻo Tēvitá), ʻoku fakahangataha ʻa Taniela ia ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní pea ʻomai ʻa e ngaahi tomuʻa vīsone fekauʻaki mo e fāinga ʻi he mafaí ʻa e ngaahi holongā tuʻi lalahi mei he taimi ʻo Tanielá ʻo aʻu mai ai ki he “taimi fakamui.” Ko e hisitōlia eni ʻo e māmaní ʻoku hiki ki muʻa. ʻOku taki atu ia ki ha tumutumu fakatupu moʻutāfuʻua ʻi hono fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻe hoko “ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” ʻI he hangē ko Nepukanesá, kuo pau ke ako ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi ha founga faingataʻa “ʻoku hau ʻa ʻElioni ʻi he puleʻanga ʻo e tangata” pea ʻe iku ʻo ne ʻoange ia ki he tokotaha “hange ha hakoʻi tangata,” ko e Mīsaia mo e Taki, ko Kalaisi Sīsū. (Tan. 12:4; 10:14; 4:25; 7:​13, 14; 9:25; Sione 3:​13-16) ʻI he fai ʻa e tokanga ofi ki he ngaahi fakahoko fakaekikite ʻo e tohi fakamānavaʻi ʻa Tanielá, te tau houngaʻia kakato ange ai ʻi he mālohi ʻo Sihova ʻi he kikité pea mo ʻene ngaahi fakapapauʻi ʻa e maluʻanga mo e tāpuaki ki hono kakaí.​—2 Pita 1:19.

2 ʻOku fakahingoa ʻa e tohí ki hono tokotaha-tohí. Ko e “Taniela” (faka-Hepelū, Da·ni·yeʼlʹ) ko hono ʻuhingá “Ko Hoku Fakamāú ʻa e ʻOtuá.” Ko ʻIsikeli, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taimi tatau, ʻokú ne fakapapauʻi ko Tanielá ko ha tokotaha moʻoni ia, ʻo ne fokotuʻu hono hingoá fakataha mo Noa pea mo Siope. (Isi. 14:​14, 20; 28:3) ʻOku fakaʻaho ʻe Taniela ʻa e kamata ʻa ʻene tohí ki “hono tolu taʻu ʻo e pule ʻa Sihoiakimi ko e Tuʻi Siuta.” Ko e 618 K.M. eni, ko e taʻu ia hono tolu ʻo e tuʻi fakamoʻulaloa ʻa Sihoiakimi kia Nepukanesá.a Ko e ngaahi vīsone fakaekikite ʻa Tanielá naʻe hokohoko atu ia ʻo aʻu ki he taʻu hono tolu ʻo Kōlesí, ʻi he 536 K.M. nai. (Tan. 1:1; 2:1; 10:​1, 4) Ko ha ngaahi taʻu mahuʻinga moʻoni ē naʻe kāpui ʻi he moʻui kotoa ʻa Tanielá! Ko hono muʻaki ngaahi ʻahó naʻe fakamoleki ia ʻi he malumalu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi Siutá. Pea ʻi he tuʻunga ko ha pilinisi taʻu hongofulu tupú, fakataha mo hono ngaahi kaungāmeʻa houʻeiki Siutá, naʻe ʻave ia ki Pāpilone ke ne nofo ai ʻi he kotoa ʻo e mahiki hake mo e tō hifo ʻa e hau hono tolu ko ia ʻo e māmaní ʻi he hisitōlia Fakatohitapú. Naʻe hao ʻa Taniela ʻo ngāue ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he hau fakaemāmani hono faá, ʻa Meto-Pēsia. Kuo pau naʻe moʻui ʻa Taniela ʻo meimei taʻu teau.

3 Kuo fakakau maʻu pē ʻa e tohi Tanielá ʻi he katiloka faka-Siu ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí. Kuo maʻu ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e Tanielá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tohi kehe ʻoku kaú ʻi he Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté, ʻa ia ko e niʻihi ai ko e taimi ʻo hono tohí ʻoku mei he ʻuluaki konga ʻo e ʻuluaki senituli K.M. Kae kehe, ko e toe fakamoʻoni mahuʻinga ange ʻo e alafalalaʻanga ʻa e tohí ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi lave ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻOku lave hangatonu ʻa Sīsū ki he hingoa ʻo Tanielá ʻi heʻene kikite ki he “fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní,” ʻa ia ʻokú ne fai ai ha ngaahi lave ko e toʻo mei he tohí.​—Mt. 24:​3, NW; sio foki ki he Tan. 9:27; 11:31; mo e 12:11​—Mt. 24:15 mo e Mk. 13:14; Tan. 12:1​—Mt. 24:21; Tan. 7:​13, 14​—Mt. 24:30.

4 Neongo kuo fehuʻia ʻe he kau fakaanga māʻolunga ange ʻo e Tohi Tapú ʻa e tuʻunga fakahisitōlia ʻo e tohi ʻa Tanielá, kuo fakatonutonu fakaʻaufuli ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻilo ʻi he keli fakatotoló ʻa ʻenau ngaahi fakamatalá ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko e fakatātaá, naʻe fakahanga ʻe he kau fakaanga ko ení ʻa e manuki ki he fakamatala ʻi he Tanielá ko Pelisasa naʻe tuʻi ʻi Pāpilone ʻi he taimi naʻe pehē ai ko Nāponitusi ʻa e tokotaha-pulé. (Tan. 5:1) Kuo fakamoʻoniʻi taʻetoefehuʻia ʻe he keli fakatotoló he taimí ni ko Pelisasá ko ha tokotaha moʻoni pea ko e kaungātuʻi ia ʻo Nāponitusi ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e ʻEmipaea faka-Pāpiloné. Ko e fakatātaá, ko e konga tohi mata-tōtao ʻoku fakamatalaʻi ko e “Fakamatala Fakaeveesi ʻo Nāponitusí” ʻoku fakapapauʻi mahino ai naʻe ngāueʻi ʻe Pelisasa ʻa e mafai fakatuʻí ʻi Pāpilone pea fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo ʻene hoko ʻo kaungāpule mo Nāponitusí.b ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi tohi mata-tōtao kehe ʻa e fakakaukau naʻe fai ʻe Pelisasa ʻa e ngaahi ngāue fakatuʻí. Ko ha maka lafalafa, naʻe tohi ʻi he taʻu hono 12 ʻo Nāponitusí, ʻoku ʻi ai ha fuakava naʻe fai ʻi he hingoa ʻo Nāponitusi, ko e tuʻí, pea mo Pelisasa, ko e ʻalo ʻo e tuʻí, ʻo fakahaaʻi ai naʻe tuʻunga tatau ʻa Pelisasa mo ʻene tamaí.c ʻOku toe mahuʻinga eni ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tuʻuaki ange ai ʻe Pelisasa ke ʻai ʻa Taniela “ko hono tolu ʻo e pule ʻi he puleʻanga” kapau ʻe lava ke ne fakaʻuhingaʻi ʻa e tohi nima ʻi he holisí. ʻE fakakaukau atu ai ko Nāponitusi ʻa e ʻuluakí, naʻe fika ua ʻa Pelisasa, pea ʻe fanongonongo ko Taniela ʻa e pule hono tolú. (5:​16, 29) ʻOku pehē ʻe ha tokotaha fekumi ʻe taha: “Ko e ngaahi lave ʻa e tohi mata-tōtaó kia Pelisasá kuó ne ʻomai ai ʻa e maama lahi ki he ngafa naʻá ne fakahokó ʻa ia ko hono tuʻunga ʻi he hisitōliá ʻoku tuʻu ʻo hā mahino. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi konga tohi lahi ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai naʻe meimei tatau ʻa Pelisasa ʻi he tuʻungá mo e ngeiá pea mo Nāponitusi. Ko e tuʻunga-pule lōua ʻi he lolotonga ʻo e lahi taha ʻo e pule Neo-Pāpilone fakamuimuí ko ha moʻoniʻi meʻa ia kuo fakamoʻoniʻi. Naʻe fakahoko ʻe Nāponitusi ʻa e mafai taupotú mei hono lotoʻaá ʻi Tema ʻi ʻAlepeá, lolotonga ia naʻe ngāue ʻa Pelisasa ko e kaungātuʻi ʻi he fonua tupuʻangá pea ko Pāpilone ʻa hono senitā naʻe fai mei ai ʻa ʻene tatakí. ʻOku hā mahino ko Pelisasá naʻe ʻikai ko ha kōvana vaivai; naʻe ʻoange kiate ia ‘ʻa e tuʻunga tuʻí.’”d

5 Kuo feinga ʻa e niʻihi ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻa Taniela fekauʻaki mo e fōnise afí (vahe 3), ʻi he pehē ko ha fananga toki faʻu ia. Ko ha tohi Pāpilone-Motuʻa ʻoku pehē ai ʻi hano konga: “Ko e folofola ia ʻa Rîm-Sin ko homou ʻeikí: Koeʻuhi kuó ne lī ʻa e tamasiʻi pōpulá ki he ʻōvaní, ke mou lī ʻa e pōpulá ki he fōnisé.” ʻOku mahuʻingá, ʻi he lave ki aí, naʻe pehē ʻe G. R. Driver ko e tautea ko ení “ʻoku hā ʻi he talanoa fekauʻaki mo e Kau Tangata Māʻoniʻoni ʻe Toko Tolú (Tan. III 6, 15, 19-27).”e

6 Naʻe fakakau ʻe he kau Siú ʻa e tohi Tanielá, ʻo ʻikai fakataha mo e kau Palōfitá, kae fakataha mo e ngaahi Tohí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku muimui ʻa e Tohi Tapu faka-Pilitāniá ʻi he fokotuʻutuʻu fakakatiloka ʻo e Septuagint faka-Kalisí pea mo e Vulgate faka-Latiná ʻaki hono fokotuʻu ʻa e Tanielá ʻi he vahaʻa ʻo e kau palōfita lalahí mo e kau palōfita īkí. ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e konga ʻe ua ʻi he tohí. Ko e ʻuluaki ʻi hení, ko e vahe 1 ki he 6, ʻoku ʻomai ai ʻa e hokohoko fakataʻu ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe Taniela pea mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngāue fakapuleʻangá mei he 617 K.M. ki he 538 K.M. (Tan. 1:​1, 21) Ko e konga hono uá, ʻoku kau ai ʻa e vahe 7 ki he 12, ʻoku tohi ia ʻi he pēsona ʻuluakí ʻe Taniela tonu ʻi he tuʻunga ko e tokotaha hiki-tohí pea ʻoku fakamatala ai ki he ngaahi vīsone fakaeia pea mo e ngaahi fakaʻekeʻeke fakaeʻāngelo naʻe maʻu ʻe Taniela mei he 553 K.M.f ki he 536 K.M. nai. (7:​2, 28; 8:2; 9:2; 12:​5, 7, 8) Ko e ongo kongá fakataha ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e tohi fehoanakimālie ʻe taha ko e Tanielá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

19 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻi ha māmani mulí ʻoku lelei ke nau fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Taniela mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolú. Tatau ai pē pe ko e hā hono fakamamahi ʻo e fakamanamaná, naʻe hokohoko atu ʻa e faʻahingá ni ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. ʻI he taimi naʻe ʻi he fakatuʻutāmakí ai ʻenau moʻuí, naʻe ngāue ʻa Taniela ʻaki ʻa e “faleʻi mo e fakapotopoto” fakataha mo e ʻapasia ki he tuʻunga mafai māʻolunga ʻo e tuʻí. (2:​14-16) ʻI he taimi naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e tuʻutuʻuní, naʻe fili ʻa e toko tolu Hepeluú ki he fōnise afi ulouló ʻi haʻanau fai ha tauhi ʻaitoli, pea naʻe fili ʻe Taniela ʻa e ʻana ʻo e fanga laioné ʻi haʻane liʻaki ʻa hono monū ʻo e lotu kia Sihová. ʻI he tuʻungá taki taha naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ʻa e maluʻi. (3:​4-6, 16-18, 27; 6:​10, 11, 23) Ko Taniela tonu ʻokú ne tokonaki mai ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻo e falala ʻi he faʻa lotu kia Sihova ko e ʻOtuá.​—2:​19-23; 9:​3-23; 10:12.

20 Ko e ngaahi vīsone ʻa Tanielá ʻoku fakafiefia mo fakatuimālohi ke fakamanatuʻi. ʻUluakí, fakakaukau atu ki he vīsone ʻe fā ʻo fekauʻaki mo e ngaahi hau ʻi he māmaní: (1) Ko e vīsone ko ia ʻo e fuʻu ʻīmisi fakamanavahē, ʻa ia ko hono ʻulu koulá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e haʻa ʻo e ngaahi tuʻi Pāpiloné ʻo kamata meia Nepukanesa, hili iá ʻoku malanga hake ʻa e ngaahi puleʻanga kehe ʻe tolu, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi konga kehe ʻo e ʻīmisí. Ko e ngaahi puleʻanga eni ʻoku laiki ʻe he “maka,” ʻa ia ʻoku iku ʻo hoko ko “ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata,” ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (2:​31-45) (2) ʻOku hoko atu ai ʻa e ngaahi vīsone fakaeia ʻa Tanielá, ko e ʻuluakí ko e fanga manu fekai ʻe fā, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e “faaʻi tuʻi.” Ko e fanga manu ko ení ʻoku nau hangē ko ha laione, ko ha pea, ko ha lēpati ʻulu fā, pea mo ha fuʻu manu ʻoku ʻi ai hono ngaahi nifo ukamea lalahi, meʻatui ʻe hongofulu, pea ki mui ai ko ha meʻatui siʻisiʻi. (7:​1-8, 17-28) (3) Hoko mai aí, ko e vīsone ʻo ha sipi tangata (Meto-Pēsia), ko e kosi tangata (Kalisi), pea mo e meʻatui siʻisiʻi. (8:​1-27) (4) Fakaʻosí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e vīsone ʻo e tuʻi ʻo e tongá pea mo e tuʻi ʻo e tokelaú. ʻOku fakamatalaʻi totonu ʻe he Taniela 11:​5-19 ʻa e feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi huli faka-ʻIsipité mo Selusita ʻo e ʻEmipaea Kalisi ʻo ʻAlekisānitá ʻo hoko atu ai ki he mate ʻa ʻAlekisānita ʻi he 323 K.M. Mei he Taniela vahe 11 veesi 20 ʻoku hoko atu ʻa e kikité ke fakatotoloʻi ʻa e ʻalunga ʻo e ngaahi puleʻanga fetongi ʻo e tongá mo e tokelaú. Ko e lave ʻa Sīsū ki he “meʻa fakalielia ʻoku fakalala” (11:31), ʻi heʻene kikite fekauʻaki mo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi aí, ʻoku fakahaaʻi ai ko e fāinga fakaemafai ko eni ʻa e ongo tuʻí ʻoku hokohoko ia ʻo aʻu mai ki he “fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní.” (Mt. 24:​3, NW) He fakafiemālie ē ko e fakapapauʻi ʻe he kikité ko e “taimi faingataʻa, ʻa ia kuo teʻeki ke ʻi ai ha meʻa pehe, talu mei he ʻi ai ha puleʻanga ʻo aʻu ki he taimi ko ia,” ʻe tuʻu hake ai ʻa Maikeli tonu ke toʻo atu ʻa e ngaahi puleʻanga fakaʻotuamaté pea ʻomai ʻa e melino ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá!​—Tan. 11:20–12:1.

21 ʻOku hoko leva ʻa e kikite ʻa Taniela fekauʻaki mo e “fitungofuluʻi uike.” Hili ʻa e uike ʻe 69 ʻe hā ʻa e “Misaia ko e ʻEiki.” ʻOku taau ke tokangaʻí, ko e taʻu ʻe 483 (taʻu ʻe 7 liunga 69) hili ʻa e “ʻalu atu ʻa e fekau” ke toe langa ʻa Selusalemá, hangē ko ia naʻe fakamafaiʻi ʻe ʻAtasease ʻi hono taʻu hono 20 pea fakahoko ʻe Nehemaia ʻi Selusalemá, naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ʻi he Vaitafe Sioataní pea paniʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo hoko ai ko Kalaisi, pe ko e Mīsaiá (ʻa ia, ko e Tokotaha Pani).g Naʻe hoko ia ʻi he taʻu 29 T.S. Hili iá, hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Tanielá, naʻe hoko mai ai ha “fakangata” ʻi he taimi naʻe fakalala ai ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S.​—Tan. 9:​24-27; Luke 3:​21-23; 21:20.

22 ʻI he misi ʻa Nepukanesa fekauʻaki mo e fuʻu ʻakau naʻe tā hifó, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻe Taniela ʻi he vahe 4, naʻe pehē ai ko e tuʻí, ʻa ia naʻá ne pōlepole fekauʻaki mo ʻene ngaahi lavameʻá tonu pea falala ki hono mālohi ʻoʻoná, naʻe fakavaivaiʻi ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe ʻai ia ke ne moʻui ʻi he tuʻunga ko ha manu ʻo e ngoué kae ʻoua kuó ne ʻiloʻi “ʻoku hau ʻa Elioni ʻi he puleʻanga ʻo e tangata, pea ʻoku ne foaki ia ko ʻene faʻiteliha.” (Tan. 4:32) Te tau hangē ʻa kitautolu he ʻaho ní ko Nepukanesá, ʻo pōlepole ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá pea tuʻu ʻetau falalá ʻi he mālohi ʻo e tangatá, ʻo pau ai ke tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tautea kiate kitautolu, pe te tau lāuʻilo fakapotopoto ko Ia ʻa e Tokotaha-Pule ʻi he puleʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea tuʻu ʻetau falalá ʻi hono Puleʻangá?

23 Ko e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ʻoku fakamamafaʻi kotoa ia ʻi he tohi Tanielá ʻi ha founga fakatupu tui! ʻOku fakahaaʻi ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko e Hau Aoniu ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu ha Puleʻanga ʻe ʻikai ʻaupito ʻauha pea te ne laiki ʻa e ngaahi puleʻanga kehé kotoa. (2:​19-23, 44; 4:25) Naʻa mo e ongo tuʻi pangani ko Nepukanesa mo Talaiasí naʻe ueʻi kinaua ke na ʻiloʻi ʻa e tuʻunga aoniu ʻo Sihová. (3:​28, 29; 4:​2, 3, 37; 6:​25-27) ʻOku hakeakiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko Talumeimuʻa ʻa ia ʻokú ne fakamaau ʻa e ʻīsiu ʻo e Puleʻangá pea foaki ki he “Taha hange ha hakoʻi tangata” ʻa e “hau, mo ha langilangi, mo ha pule, koeʻuhi ke tauhi kiate ia ʻe he ngaahi kakai, matakali, mo faʻahinga lea kehekehe.” Ko e “kau tapu ʻa Elioni” ʻa ē ʻoku nau kau mo Kalaisi Sīsuú, ʻa e “hakoʻi tangata,” ʻi he Puleʻangá. (Tan. 7:​13, 14, 18, 22; Mt. 24:30; Fkh. 14:14) Ko Maikeli ia, ko e pilinisi lahi, ʻa ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e mafai ʻo e Puleʻangá ke laiki mo fakangata ʻaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmani motuʻa ko ení. (Tan. 12:1; 2:44; Mt. 24:​3, 21; Fkh. 12:​7-10) Ko e mahinoʻi ʻo e ngaahi kikite mo e vīsone ko ení ʻoku totonu ke ne fakalotolahiʻi ʻa e kau ʻofa ki he māʻoniʻoní ke ueʻi kinautolu pea nau lele holo ʻi he ngaahi peesi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻa e “ngaahi meʻa fakaofo” ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai kiate kitautolu fakafou ʻi he tohi fakamānavaʻi mo ʻaonga ʻa Tanielá.—Tan. 12:​2, 3, 6.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 1269.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 283.

c Archaeology and the Bible, 1949, George A. Barton, peesi 483.

d The Yale Oriental Series · Researches, Vol. XV, 1929.

e Archiv für Orientforschung, Vol. 18, 1957-1958, peesi 129.

f ʻOku hā mahino naʻe kamata ke pule ʻa Pelisasa ʻi he tuʻunga ko e kaungātuʻí mei he taʻu hono tolu ʻo Nāponitusí ʻo faai mai ai. Koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻa e tui naʻe kamata pule ʻa Nāponitusi ʻi he 556 K.M., ko e taʻu hono tolu ʻo ʻene pulé pea mo e “ʻuluaki taʻu ʻo Pelisasa” naʻe hā mahino ko e 553 K.M.​—Taniela 7:1; sio ki he Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 283; Vol. 2, peesi 457.

g Nehemaia 2:​1-8; sio foki ki he Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 899-901.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share