Vahe 2
ʻE Lava Fēfē Ke Ke Tauhi Maʻu ha Konisēnisi Lelei?
“Maʻu ha konisēnisi lelei.”—1 PITA 3:16, NW.
1, 2. Ko e hā ko ha meʻangāue mahuʻinga ai ʻa e kāpasá, pea ʻi he founga fē ʻe ala fakatatau ai ia ki he konisēnisí?
ʻOKU fakaʻuli atu ʻe ha kaivai ʻa hono vaká ʻi he ngaahi peau ʻo ha fuʻu ʻōseni; ʻoku ʻeveʻeva atu ha tokotaha fononga lalo ʻi ha vaotā maomaonganoa; ʻoku tataki ʻe ha pailate ʻa hono vakapuná ʻi heʻene puna māʻolunga hake ʻi he ngaahi ʻotu konga ʻao ʻoku mafola mei he tafaʻakilangi ko eé ki he tafaʻakilangi ko eé. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku meimei tofuhia kotoa ai ʻa e faʻahinga tāutahá ni? ʻE faingatāmaki lahi nai ʻa e tokotaha taki taha ʻo kinautolu ʻi he ʻikai ʻi ai haʻane kāpasa—tautefito kapau ʻoku ʻikai ala maʻu ʻa e ngaahi tekinolosia fakaeonopooni kehé.
2 Ko e kāpasá ko ha meʻangāue maʻamaʻa, ʻoku meimei ko ha mataʻi-kāpasa pē mo ha foʻi hui fakamakinito ʻoku tuhu fakatokelau. ʻI he taimi ʻoku ngāue totonu aí pea tautefito ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki fakataha ai mo ha mape ʻoku tonú, ʻoku malava ke hoko ia ko ha meʻa fakahaofi moʻui. ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi, ʻe fakatatau nai ia ki ha meʻaʻofa mahuʻinga kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu—ko ha konisēnisi. (Semisi 1:17) ʻI he ʻikai ha konisēnisí, te tau hē ʻaupito ʻo ʻikai toe felave ha meʻa. ʻI hono ngāueʻaki totonú, ʻe malava ai ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo hotau ʻalungá pea nofo maʻu ʻi he hala totonu ʻo e moʻuí. Ko ia, tau lāulea angé ki he konisēnisí pea mo e anga ʻene ngāué. Hili iá te tau lāulea leva ki he ngaahi poini ko ʻení: (1) Founga ʻe lava ke akoʻi ai ʻa e konisēnisí, (2) ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fakakaukau ai ki he konisēnisi ʻo e niʻihi kehé, pea mo e (3) founga ʻo hono ʻomai ʻe ha konisēnisi lelei ha ngaahi tāpuakí.
KO E KONISĒNISÍ MO E ANGA ʻENE NGĀUÉ
3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakafoʻilea ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ki he “konisēnisi,” pea ko e hā ʻa e malava makehe ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku lave ki aí?
3 ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “konisēnisi” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ia ko e “ʻilo ʻiate kita.” ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi meʻamoʻui fakatupu kehe kotoa ʻi he māmaní, ʻoku tau maʻu ha malava naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi kitautolu. ʻOku malava ʻi ha ʻuhinga ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻo vakai kiate kitautolu pea fai ha ngaahi fakamaau fakaeʻulungāanga. ʻI he ngāue mei loto hotau konisēnisí ko ha meʻa fakamoʻoni pe ha fakamāú, ʻoku malava ai ke ne sivisiviʻi ʻetau ngaahi ngāué, ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi filí. ʻOku malava ke ne tataki kitautolu ki ha fili ʻoku lelei pe fakatokanga mai fekauʻaki mo ha fili ʻoku kovi. ʻI he ʻosi angé, ʻoku malava ke ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi hono fai ha fili lelei pe tauteaʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi tā mālohi mai ʻi hono fai ha fili ʻoku kovi.
4, 5. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe maʻu taki taha ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha konisēnisi, pea ko e hā naʻe hokó koeʻuhi ko ʻena tukunoaʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ongo fakatātā ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngāue ʻa e konisēnisí ʻi he ongo tangata faitōnunga ʻi he ngaahi taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané?
4 Naʻe fokotuʻu ʻa e tufakanga ko ʻení ʻi he tangatá mo e fefiné mei he kamataʻangá pē. Naʻe fakahāhā taki taha ʻe ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na maʻu ha konisēnisi. ʻOku tau ʻilo ʻa e fakamoʻoni ki he meʻa ko iá ʻi he ongoʻi mā naʻá na hokosia ʻi he hili ʻena faiangahalá. (Senesi 3:7, 8) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai malava ʻe ha konisēnisi halaia ke ne fai ha lelei maʻanaua ʻi he taimi ko iá. Naʻá na tukunoaʻi loto-lelei pē ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻI he meʻá ni, naʻá na fili ʻilo lelei pē ke na hoko ko ha ongo angatuʻu, ko ha ongo fakafepaki kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko e ongo meʻa fakaetangata haohaoa, naʻá na ʻilo ʻa e meʻa naʻá na faí, pea naʻe ʻikai ha toe foki ki he ʻOtuá.
5 ʻI he ʻikai hangē ko ʻĀtama mo ʻIví, kuo fakaongo ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa tokolahi ia ʻo e tangatá ki honau konisēnisí. Ko e fakatātaá, naʻe malava ʻa e tangata faitōnunga ko Siopé ke ne pehē: “Oku ou kuku mau eku maonioni, e ikai teu tukuage ia: e ikai valokiʻi au e hoku loto i he eku moui ni.”a (Siope 27:6, PM) Ko ha tangata ʻa Siope naʻe fakaongo moʻoni pē ki hono konisēnisí. Ko ia, naʻe malava ai ke ne lea ʻi he ongoʻi fiemālie moʻoni ʻo pehē naʻe ʻikai ke hanga ʻe hono konisēnisí ʻo valokiʻi, pe fakamamahiʻi ia, ʻaki ha ongoʻi mā mo e halaia. Fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻia Siope mo Tēvitá. ʻI hono fakahāhā ʻe Tēvita ʻa e taʻefakaʻapaʻapa kia Saula, ko e tuʻi pani ʻa Sihová, ʻi he “hili ʻene fai pehe naʻe tautea ʻa Tevita ʻe hono loto.” (1 Samiuela 24:5) Naʻe ʻaonga moʻoni kia Tēvita ʻa e ngaahi tā mālohi ko ia ʻa e konisēnisí, ʻo akoʻi ia ke ne fakaʻehiʻehi mei he taʻefakaʻapaʻapa peheé ki mui ai.
6. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e konisēnisí ko ha meʻaʻofa ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá?
6 ʻOku ʻoange ʻataʻatā pē ki he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e meʻaʻofa ko ʻeni ko e konisēnisí? Fakakaukau angé ki he ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu lao, ʻo ka ai haʻanau fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao, neongo ʻoku ʻikai te nau maʻu lao ka ko e lao pe ʻa kinautolu maʻanautolu: he ko e faʻahinga ia ʻoku ha ʻi heʻenau anga kuo tohi ʻi honau loto ʻa e ngaue fakalao; ai mo e fakamoʻoni foki ʻe honau konisenisi, mo ʻenau fevakaiʻaki ʻa ʻenau toʻonga, ʻo nau fakahalaia, ʻio mo fakatonuhia foki.” (Loma 2:14, 15) Naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai haʻanau maheni ʻe taha mo e ngaahi lao ʻa Sihová ʻoku ueʻi nai kinautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he fakamoʻoni ko ʻeni mei lotó ke nau ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá.
7. Ko e hā nai ʻe hala ai ʻa e konisēnisí ʻi he taimi ʻe niʻihi?
7 Kae kehe, ʻe lava ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ke hala ʻa e konisēnisí. Ko e hā hono ʻuhingá? Sai, kapau ʻoku fokotuʻu ha kāpasa ʻo ofi ki ha meʻa ukamea, ʻe tākiekina nai ai ia ke ne tuhu ki ha feituʻu kehe ia mei he tokelaú. Pea kapau ʻoku ngāueʻaki ia taʻeʻiai ha mape totonu, ʻe meimei ʻikai nai hano ʻaonga ʻo e kāpasá ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku tākiekina tōtuʻa ia ʻe he ngaahi holi siokita ʻo hotau lotó, ʻe fakahanga nai ʻe hotau konisēnisí kitautolu ki ha ʻalunga hala. Pea kapau ʻoku ngāueʻaki ia ʻo ʻikai kau ai ʻa e tataki pau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai nai te tau malava ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi. Ko hono moʻoní, ke ngāue totonu hotau konisēnisí, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku fakamoʻoni kiate au ʻe hoku konisenisi, heʻene Laumalie-Maʻoniʻoniʻia.” (Loma 9:1) ʻE lava fēfē leva ke tau fakapapauʻi ʻoku fehoanaki hotau konisēnisí pea mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová? ʻOku kau ki ai ʻa hono akoʻi.
FOUNGA ʻE LAVA KE AKOʻI AI ʻA E KONISĒNISÍ
8. (a) ʻOku anga-fēfē nai hono ueʻi ʻe he lotó ʻa e konisēnisí, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke mahuʻinga taha ʻi heʻetau ngaahi fili ʻoku faí? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga maʻu pē ai ki ha Kalisitiane ʻa hono maʻu ha konisēnisi ʻataʻataá? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)
8 ʻOku anga-fēfē hoʻo fai ha fili ʻoku makatuʻunga ʻi he konisēnisí? Ko e niʻihi, ʻoku hangē ʻoku nau sio hifo pē kiate kinautolu, ʻo sivisiviʻi ʻenau ngaahi ongoʻí, pea fili leva ʻa e meʻa ke faí. ʻOku nau pehē leva, “ʻOku ʻikai uesia ai hoku konisēnisí ʻoʻoku.” Ko e ngaahi holi ʻo e lotó ʻe lava ke fuʻu mālohi, ʻo aʻu ʻo ne tākiekina ʻa e konisēnisí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia?” (Selemaia 17:9) Ko e meʻa leva ʻoku holi ki ai ʻa hotau lotó, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe hoko ia ko e fakakaukau mahuʻinga tahá ia. Ka, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he meʻa ʻe fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá.b
9. Ko e hā ʻa e manavahē-ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē nai ʻa e kaunga ʻa ʻetau maʻu iá ki hotau konisēnisí?
9 Kapau ʻoku fakatuʻunga moʻoni ha fili ʻoku fai ʻi hotau konisēnisi kuo akoʻí, ʻe tapua atu mei ai ʻa ʻetau manavahē-ʻOtuá, ʻikai ko ʻetau ngaahi holi fakafoʻituituí. Fakakaukau angé ki ha meʻa ʻoku fehoanaki mo ʻeni. Naʻe maʻu ʻe he kōvana faitōnunga ko Nehemaiá ha totonu ke ne maʻu ha ngaahi totongi pau mo e ngaahi tukuhau mei he kakai ʻi Selusalemá. Ka, naʻá ne taʻofi ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne fehiʻa ʻi he foʻi fakakaukau tofu pē ko ia ʻo hano fakatupunga ʻa e houhau ʻa Sihová ʻaki hono lōmekina ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Naʻe ʻikai te u fai pehe ʻe au, ko ʻeku manavahe ki he ʻOtua.” (Nehemaia 5:15) Ko e manavahē-ʻOtua moʻoní, ko ha manavahē loto-ʻaufuatō ia ki hano taʻefakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. ʻE ueʻi kitautolu ʻe he manavahē anga-ʻapasia peheé ke tau kumi ki he tataki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fili ke tau faí.
10, 11. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e ngaahi inu ʻolokaholó, pea ʻe anga-fēfē nai haʻatau maʻu ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi hono ngāueʻaki iá?
10 Ko e fakatātaá, fakakaukau angé fekauʻaki mo e ngaahi inu ʻolokaholó. Ko ha fili ʻeni ke fai ʻa ia ʻoku fehangahangai mo e tokolahi ʻo kitautolu ʻi he ngaahi fakatahataha fakasōsialé, Te u inu pe ʻikai? ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau akoʻi kitautolu. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ki he meʻa ko iá? Sai, ʻoku ʻikai ke fakahalaʻi ʻe he Tohi Tapú ia ʻa hono inu fakafuofua pē ʻo e ʻolokaholó. ʻOku fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova ʻi he meʻaʻofa ko ia ko e uainé. (Sāme 104:14, 15) Kae kehe, ʻoku fakahalaʻi ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e inu lahí mo e ngaahi paati longoaʻá. (Luke 21:34; Loma 13:13) ʻIkai ke ngata aí, ʻokú ne fakakau mai ʻa e konaá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi angahala mātuʻaki mamafa kehe, hangē ko e feʻauakí mo e tonó.c—1 Kolinito 6:9, 10.
11 Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni peheé ʻokú ne akoʻi mo ʻai ai ke ongongofua ʻa e konisēnisi ʻo ha Kalisitiane. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha fili ke fai fekauʻaki mo e inu ʻi ha fakatahataha, ʻoku tau ʻeke hifo kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ‘Ko e hā ʻa e faʻahinga fakatahataha ʻoku fokotuʻutuʻú? ʻOku ngalingali ʻe ʻikai mapuleʻi ia, kae hoko ko ha paati longoaʻa? Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou hehema ki aí? ʻOku ou ʻumisi ki he ʻolokaholó, fakafalala ki ai, ngāueʻaki ia ke ne puleʻi ʻeku ngaahi ongó mo ʻeku tōʻongá? ʻOku ou maʻu ʻa e mapuleʻi-kita ʻoku fiemaʻu ki hono fakangatangata ʻeku inú?’ ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea mo e ngaahi fehuʻi ʻoku langaʻi hake aí, ʻoku lelei ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa Sihová. (Sāme 139:23, 24) ʻI he foungá ni, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa Sihova ke ne tataki kitautolu ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní. ʻOku tau toe akoʻi ai hotau konisēnisí ke fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku toe ʻi ai mo e meʻa ʻe taha ʻoku totonu ke tau fakakaukau fakalelei ki ai ʻi heʻetau ngaahi fili ʻoku faí.
KO E HĀ KE FAKAKAUKAU AI KI HE KONISĒNISI ʻO E NIʻIHI KEHÉ?
12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi konisēnisi ʻo e Kalisitiané, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he ngaahi kehekehe peheé?
12 Te ke ʻohovale nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he kehekehe ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi konisēnisi ʻo e Kalisitiané. ʻOku ʻikai ke tali ʻe ha tokotaha ia ha faʻahinga tōʻonga pe anga fakafonua; ʻoku saiʻia ai ʻa e tokotaha kehe ia pea ʻoku sio ia ʻoku ʻikai ha makatuʻunga ke fakahalaʻi ai ʻa e tōʻonga ko iá. Ko e fakatātaá, ʻi he meʻa fekauʻaki mo e inu ʻi ha feohi fakataha, ʻoku fiefia ʻa e tokotaha ia ke kiʻi inu mo ha ngaahi kaungāmeʻa tokosiʻi ʻi haʻanau kiʻi mālōlō fakatahataha mai ʻi ha efiafi; ʻoku ʻikai fiemālie ʻa e tokotaha ia ki he tōʻonga ko iá. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi faikehekehe peheé, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻene kaunga ki heʻetau ngaahi fili ʻoku faí?
13 ʻOku kehekehe ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi. ʻOku kehekehe ʻaupito ʻa e ngaahi ʻātakaí. Hangē ko ʻení, ʻoku lāuʻilo lelei ʻa e niʻihi ia ki ha vaivaiʻanga naʻa nau fekuki mo ia ʻi he kuohilí—mahalo naʻe ʻikai maʻu pē ke nau ikuʻi ia. (1 Tuʻi 8:38, 39) ʻI heʻene haʻu ki he ʻolokaholó, ʻoku ngalingali ʻe fuʻu tokanga ʻaupito ai ʻa e faʻahinga peheé. Kapau ʻoku ʻaʻahi mai ha tokotaha pehē ki ho ʻapí, ʻe ueʻi totonu nai hono konisēnisí ia ke ne fakafisingaʻi hano ʻoatu ki ai ha inu. Te ke loto-mamahi ai? Te ke vili taʻeʻunua atu? ʻIkai. Pe ʻokú ke ʻilo ʻene ngaahi ʻuhinga ki aí pe ʻikai—ko ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai nai te ne fie fakahā ʻi he taimi ko ení—ʻe ueʻi koe ʻe he ʻofa fakatokouá ke ke fakaʻatuʻi ia.
14, 15. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tuʻunga ai ʻa e kehekehe ʻa e konisēnisi ʻo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga he ʻuluaki senitulí, pea ko e hā naʻe fokotuʻu mai ʻe Paulá?
14 Naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Paulá naʻe faʻa kehekehe lahi ʻa e ngaahi konisēnisi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai fiemālie ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ngaahi faʻahinga meʻakai naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí. (1 Kolinito 10:25) Naʻe ʻikai ke fakafisingaʻi ʻe he konisēnisi ia ʻo Paulá ʻa e ngaahi meʻakai pehē naʻe fakatau ki mui ai ʻi he ngaahi māketí. Kiate ia, ko e meʻa mate ʻa e ngaahi ʻaitolí ia; heʻikai ʻaupito malava ke ʻanautolu ʻa e meʻakai ko ia naʻe tupu meia Sihová pea ko Ia pē foki naʻe ʻAʻaná. Ka, naʻe mahinoʻi ʻe Paula naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e vakai tatau mo ia ki he meʻá ni. Naʻe kau lahi nai ʻa e niʻihi ʻi he tauhi ʻaitolí ki muʻa pea nau toki hoko ko e kau Kalisitiané. Kiate kinautolu, ko ha meʻa pē naʻe ʻi ai haʻane fekauʻaki ki muʻa mo e tauhi ʻaitolí naʻe mele ia. Ko e hā ʻa e fakaleleiʻangá?
15 Naʻe pehē ʻe Paula: “Pea ko eni, ko kitaua ʻoku ta makalohi, ko hota fatongia ke fua ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke malohi, ʻo ʻoua ʻe fai ʻa ia pe ʻoku ʻao mo kitaua. He ko Kalaisi foki naʻe ʻikai te ne fai ʻa e meʻa naʻe ʻao mo ia.” (Loma 15:1, 3) Naʻe fakaʻuhinga mai ʻa Paula ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hotau fanga tokouá ke muʻomuʻa ia ʻi heʻetau fiemaʻú, hangē tofu pē ko ia naʻe fai ʻe Kalaisí. ʻI ha fetalanoaʻaki felāveʻi mo e meʻa ko iá, naʻe pehē ʻe Paula ʻe sai ange kiate ia ke ʻoua naʻa toe kai kakanoʻi manu ʻi haʻane fakatūkiaʻi ha sipi mahuʻinga ʻa ē naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻene moʻuí koeʻuhi ko ia.—1 Kolinito 8:13; 10:23, 24, 31-33.
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha konisēnisi fakataputapui angé ke nau fakaʻehiʻehi mei hono fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻoku kehe honau konisēnisí mei haʻanautolú?
16 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha konisēnisi fakataputapui angé ʻoku totonu ke ʻoua te nau fakaanga ki he niʻihi kehé, ʻo vilitaki ke vakai ʻa e faʻahinga kotoa pē ki he ngaahi meʻa fakakonisēnisí ʻo tatau tofu pē mo ʻenau vakai ki aí. (Loma 14:10) Ko hono moʻoní, ko hono ngāueʻaki lelei taha ʻo e konisēnisí ke fakamāuʻi ʻaki kita, ʻikai ko ha laiseni ia ke fakamāuʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé. Manatuʻi ʻa e lea ʻa Sīsuú: “Oua naa mou fakamāu, telia naa fakamāua akimoutolu.” (Mātiu 7:1, PM) ʻOku fiemaʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ke nau fakaʻehiʻehi mei hano ʻai ʻa e ngaahi meʻa fakakonisēnisi fakafoʻituituí ko ha meʻa ke tālangaʻi. ʻI hono kehé, ʻoku tau kumi ki he ngaahi founga ke pouaki ai ʻa e ʻofá mo e fāʻūtahá, ʻo felangahakeʻaki, ʻikai ko e tauʻaki tuku hifo.—Loma 14:19.
FOUNGA HONO ʻOMAI ʻE HA KONISĒNISI LELEI HA NGAAHI TĀPUAKÍ
17. Ko e hā kuo hoko ki he konisēnisi ʻo e tokolahi ʻi he ʻahó ni?
17 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Maʻu ha konisēnisi lelei.” (1 Pita 3:16, NW) Ko ha konisēnisi ʻoku maʻa ʻi he ʻafio ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko ha tāpuaki fisifisimuʻa ia. ʻOku ʻikai ke hangē ia ko e konisēnisi ʻo e tokolahi fau ʻi he ʻahó ni. Naʻe fakamatala ʻa Paula ki he faʻahinga kuo “hunuhunu ho nau atamai [pe konisēnisí] aki ae ukamea vela.” (1 Timote 4:2, PM) ʻOku tutuʻi ʻaki ha ukamea vela ʻa e kakanó, pea hoko ai ia ʻo patepate mo ongonoa. ʻOku maʻu ʻe he tokolahi ha konisēnisi, ʻa ia ko hono moʻoní, ʻoku mate—ʻoku mātuʻaki patepate mo ongonoa ʻo ʻikai ke kei ʻomi ʻe ia ha ngaahi fakatokanga, ngaahi fakafepaki, pe tā mai ha ongoʻi mā pe halaia ʻi ha faihala. “Meʻa sai moʻoni ko e ʻikai ha ongoʻi peheé,” ʻoku hangehangē ko e lea ia ʻoku fai ʻe he tokolahi he ʻahó ni fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi hangē ko e halaiá.
18, 19. (a) Ko e hā nai hono ʻaonga ʻo e ngaahi ongoʻi halaiá pe maá? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻoku kei hokohoko atu pē hono tautea kitautolu ʻe hotau konisēnisí koeʻuhí ko ha ngaahi angahala ʻi he kuohilí ʻa ē kuo tau ʻosi fakatomalaʻí?
18 ʻI hono moʻoní, ko e ngaahi ongoʻi ʻo e halaiá ʻe lava ke pehē ko e founga ia ʻoku tala mai ai ʻe he konisēnisí kiate kitautolu kuo tau faihala. ʻI he taimi ʻoku ueʻi ai ʻe he ngaahi ongoʻi peheé ha tokotaha faihala ke ne fakatomalá, naʻa mo e ngaahi angahala kovi tahá ʻe lava nai ke fakamolemoleʻi. Ko e fakatātaá, naʻe hoko ʻa Tuʻi Tēvita ʻo halaia ʻi he faihala mamafa ka naʻe fakamolemoleʻi koeʻuhi pē ko ʻene fakatomala moʻoní. Ko ʻene fehiʻa ʻi hono ʻalunga faihalá mo ʻene fakapapauʻi ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai naʻá ne taki ia ke ne fakamoʻoniʻi tonu ko Sihová ʻoku ‘lelei mo faʻa fakamolemole.’ (Sāme 51:1-19; 86:5) Fēfē kapau ʻoku tau kei ongoʻi halaia lahi pē mo mā hili ia haʻatau ʻosi fakatomala pea kuo fakamolemoleʻi kitautolu?
19 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke tōtuʻa ai ʻa e fakahalaia ʻoku fai ʻe he konisēnisí, ʻi hono tauteaʻi ha tokotaha faihala ʻaki ha ongoʻi halaia ʻi he hili atu ʻo ha taimi fuoloa mei he ʻosi hono fakahoko ʻe he ngaahi ongoʻi peheé ha taumuʻa ʻaongá. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ʻoku fiemaʻu nai ke tau fakapapauʻi ki he loto fakahalaiaʻi-kitá ʻoku lahi ange ʻa Sihova ʻi he ngaahi ongoʻi fakaetangata kotoa pē. ʻOku fiemaʻu ke tau tui mo tali ʻene ʻofá mo ʻene fakamolemolé, ʻo hangē pē ko ia ko ʻetau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau faí. (1 Sione 3:19, 20) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻomai ʻe ha konisēnisi maʻa ʻa e fiemālie ʻi loto, nonga pea mo ha fiefia loloto ʻa ia ʻoku hāhāmolofia ke maʻu ia ʻi he māmani ko ʻení. Ko e tokolahi naʻa nau kau ʻi ha angahala mamafa ki muʻa kuo nau hokosia ʻa e nonga fakaofo ko ʻení pea ʻoku nau malava he ʻahó ni ke maʻu ha konisēnisi lelei ʻi heʻenau tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtuá.—1 Kolinito 6:11.
20, 21. (a) ʻOku faʻu ʻa e tohí ni ke ne tokoniʻi koe ke fai ʻa e hā? (e) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko e hā ʻa e tauʻatāina ʻoku tau maʻú, ka ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki fēfē ia?
20 ʻOku faʻu ʻa e tohí ni ke tokoni kiate koe ke ke maʻu ʻa e fiefia ko iá, ke maʻu ha konisēnisi lelei ʻi he toenga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai malava ke ne kātoi ʻe ia ʻa e kotoa ʻo e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke ke fakakaukau ki ai mo ngāueʻaki ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku malanga hake ʻi he ʻaho ki he ʻaho. ʻIkai ngata aí, ʻoua ʻe ʻamanekina ha ngaahi tuʻutuʻuni faingofua mo pau ʻaupito ʻi he ngaahi meʻa fakakonisēnisí. Ko e taumuʻa ʻo e tohí ni ke tokoni kiate koe ke ke akoʻi mo ʻai ke ongongofua ho konisēnisí ʻaki hoʻo ako ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. ʻI he ʻikai hangē ko e Lao ʻa Mōsesé, ʻoku fakaafeʻi ʻe he “lao ʻa Kalaisi” ʻa e faʻahinga ʻoku talangofua ki aí ke nau moʻui lahi ange ʻaki ʻa e konisēnisí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku hikí. (Kaletia 6:2) Ko ia, ʻoku tuku mai ʻe Sihova ki he kau Kalisitiané ha tauʻatāina makehe atu. Kae kehe, ʻoku fakamanatu mai ʻe heʻene Folofolá kiate kitautolu ke ʻoua ʻaupito te tau ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko iá ko ha “ufiufi oe agahala.” (1 Pita 2:16, PM) ʻI hono kehé, ʻoku ʻomai ʻe he tauʻatāina ko iá kiate kitautolu ha faingamālie fisifisimuʻa ke fakahāhaaʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová.
21 ʻI he fakakaukau mo faʻa lotu fekauʻaki mo e founga lelei taha ke moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú pea toki fai hoʻo ngaahi filí, te ke hokohoko atu ai ʻi ha ʻalunga mahuʻinga naʻe kamata ʻi hoʻo fuofua hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová. Ko ho “ngaahi mafai fakaefakakaukaú” ʻe akoʻi “fakafou ʻi hono ngāueʻakí.” (Hepelu 5:14, NW) ʻE hoko ho konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohi Tapú ko ha tāpuaki kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Hangē pē ko e kāpasa ʻokú ne tataki ʻa e tokotaha fonongá, ʻe tokoniʻi koe ʻe ho konisēnisí ke ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki hoʻo Tamai fakahēvaní. Ko ha founga pau eni ki hono tauhi koe ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻikai ha foʻi lea pau ia ki he “konisēnisí” ʻoku hā ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Kae kehe, ʻoku hā mahino ʻa e konisēnisí ʻi he ngaahi fakatātā hangē ko e fakatātā ko ʻení. Ko e foʻi lea ko e “loto” ʻoku faʻa meimei ʻuhinga ia ki he tangata ʻi lotó. ʻI he ngaahi tuʻunga hangē ko ʻení, ʻoku hā mai ʻoku tuhu ia ki ha konga pau ʻo e tangata ʻi lotó—ʻa hono konisēnisí. ʻI he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “konisēnisi” ʻoku hā meimei tuʻo 30 ia.
b ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko hono maʻu ha konisēnisi ʻataʻataá ʻoku ʻikai feʻunga maʻu pē ia. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku ʻikai te te ʻilo ha meʻa kiate kita; ka ʻoku ʻikai te te falala ki ai kuo u tonuhia: ka ko ia ʻoku aʻana hoku sivi ko e ʻEiki.” (1 Kolinito 4:4) Naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Paula ki muʻá, ʻoku nau fai nai ia ʻi ha konisēnisi ʻataʻatā koeʻuhi ʻoku nau fakakaukau ʻoku tali lelei ʻe he ʻOtuá honau ʻalungá. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke fakatou ʻataʻatā hotau konisēnisí ʻi heʻetau vakaí pea maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 23:2 (Ngāue 23:1, PM); 2 Timote 1:3.
c ʻOku totonu ke fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe he kau toketā tokolahi ko hono mapuleʻi ʻo e inú ʻoku ʻikai ʻaupito malava ia ʻe he kau ʻolokahōliká; ʻoku ʻuhinga ʻa e “fakafuofuá” ia kiate kinautolu ko e ʻoua ʻe inu.
ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?
▪ ʻOku totonu ke fēfē hono tākiekina hotau konisēnisí ʻe he ʻilo ko ia ʻoku vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi he taimi kotoa pē?—Hepelu 4:13.
▪ Naʻe anga-fēfē hono hanga ʻe he konisēnisi ʻo Siosifá ʻo tokoniʻi ia ke ne talitekeʻi ʻa e fakatauelé?—Senesi 39:1, 2, 7-12.
▪ Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ha konisēnisi maʻa ka te fakaofiofi kia Sihová?—Hepelu 10:22.
▪ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga fekauʻaki mo e konisēnisi ʻo e kau taʻetuí?—2 Kolinito 4:1, 2.
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
ʻOku malava ʻe ha konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohi Tapú ke ne tokoniʻi koe ke ke fili pe te ke inu he ngaahi inu ʻolokaholó pe ʻikai
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻOku malava ʻe ha konisēnisi lelei ke ne tataki kitautolu ʻi he fonongaʻanga ʻo e moʻuí, ʻo ʻomai ai ʻa e fiefia mo e nonga ʻi loto