LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-1 p. 3-5
  • Tohi Tohi Tapu Fika 40—Mātiu

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 40—Mātiu
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
bsi08-1 p. 3-5

Tohi Tohi Tapu Fika 40—Mātiu

Tokotaha-Tohí: Mātiu

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Pālesitaine

Kakato Hono Tohí: 41 T.S. n.

Vahaʻa Taimí: 2 K.M.–33 T.S.

MEI HE taimi ʻo e angatuʻu ʻi ʻĪtení, ne tuku mai ai ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e talaʻofa fakafiemālie, te ne tokonaki mai ʻa e fakahaofi ki he kau ʻofa kotoa pē ki he māʻoniʻoní fakafou ʻi he Hako ʻo ʻene “fefine.” Ko e Hakó ni, pe Mīsaiá, naʻá ne fakataumuʻá ke ʻomai ia mei he puleʻanga ʻIsilelí. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, naʻá ne fakatupunga ai ke hiki ʻa e ngaahi kikite lahi fakafou ʻi he kau faʻu-tohi Hepelū fakamānavaʻí, ʻo fakahaaʻi ai ko e Hakó ʻe hoko ko e Pule ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea te ne ngāue ki hono fakatoputapuʻi ʻo e huafa ʻo Sihová, ʻo fakaʻataʻatā taʻengata ia mei he luma kuo failahia ki aí. Naʻe tokonaki mai ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi fakafou ʻi he kau palōfitá ni fekauʻaki mo e tokotaha ko eni ʻe hoko ko e fai fakatonuhia ʻo Sihová pea te ne ʻomai ʻa e fakatauʻatāina mei he ilifiá, fakafeʻātungiá, angahalá pea mo e maté. ʻI he kakato ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ko e ʻamanaki ki he Mīsaiá naʻe fokotuʻu maʻu ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú.

2 Lolotonga ení kuo feliliuaki ʻa e māmaní. Kuo tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi he teuteu ki he hā ʻa e Mīsaiá, pea naʻe napangapangamālie ʻa e ngaahi tuʻungá ki hono fakamafola ʻa e ongoongo ʻo e meʻa ko ia ne hokó ki he ngaahi feituʻu mamaʻó. Ko e puleʻanga hau hono nima ʻi he māmaní, ʻa Kalisi, naʻá ne ʻomai ha lea anga-maheni, ko ha lea fakamāmani lahi ʻo e fetuʻutakí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá. Ko Loma, ʻa e puleʻanga hau hono ono ʻi he māmaní, naʻá ne ʻai ʻa e ngaahi puleʻangá ko e ʻemipaea ʻe taha he māmaní ʻo ne ngaohi ha ngaahi hala ke hūngofua ai ki he ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e ʻemipaeá. Naʻe movete ʻa e kau Siu tokolahi ʻi he kotoa ʻo e ʻemipaeá ni, ko ia naʻe ʻilo ai ʻa e niʻihi kehé ki he ʻamanekina ʻe he kau Siú ʻa e hoko mai ʻa ha Mīsaiá. Pea ʻi he taimi ko ení, laka hake ʻi he taʻu ʻe 4,000 hili ʻa e talaʻofa ʻi ʻĪtení, naʻe hā ʻa e Mīsaiá! Naʻe hoko mai ʻa e Hako ne talaʻofa naʻe fai e tatali fuoloa ki aí! Ko ia ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe fakaeʻa ia ʻi hono fakahoko faitōnunga ʻe he Mīsaiá ʻi heni ʻi he māmaní ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí.

3 Ko e toe taimi ia ke ʻai ha ngaahi tohi fakamānavaʻi ke hiki ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko eni naʻe hokó. Naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e kau tangata faitōnunga ʻe toko fā ke nau taki taha tohi ha ngaahi fakamatala, ʻo ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni liunga fā ko Sīsū ʻa e Mīsaiá, ʻa e Hako mo e Tuʻi ne talaʻofá, pea ʻomai ai ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo ʻene moʻuí, ko ʻene ngāue fakafaifekaú, ko ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú. Ko e ngaahi fakamatalá ni ʻoku ui ia ko e Ngaahi Kōsipelí, ko e foʻi lea “kōsipeli” ko hono ʻuhingá ko e “ongoongo lelei.” Lolotonga ʻoku faitatau ʻa e faá pea faʻa kāpui ai ʻa e ngaahi meʻa tatau naʻe hoko, ʻoku ʻikai ko ha ngaahi tatau pē kinautolu naʻe ʻai ʻo hiki tatau. Ko e ʻuluaki Kōsipeli ʻe tolú ʻoku faʻa ui ia ko e faitatau, ʻo ʻuhingá ko e “fakakaukau tatau,” koeʻuhi ʻoku nau fai ha fakalea meimei tatau ʻi hono toe fakalau ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Ka ko e toko taha taki taha ʻi he kau faʻu-tohi ʻe toko faá—ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sione—ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e talanoa pē ʻaʻana fekauʻaki mo Kalaisi. Ko e tokotaha faʻu-tohi taki taha ʻoku ʻi ai pē ʻene kaveinga mo e taumuʻa tefito, ʻo tapua atu ai ʻa hono angaʻitangata ʻoʻoná pea tauhi maʻu ʻi heʻene fakakaukaú ʻa ʻene kau lautohí tonu. Ko e lahi ange ʻetau fekumi ki heʻenau ngaahi tohí, ko e lahi ange ia ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi tafaʻaki makehe ʻo e tohi taki taha pea ko e ngaahi tohi Tohi Tapu fakamānavaʻi ko eni ʻe faá ʻoku nau taki taha faʻu ʻa e ngaahi fakamatala pē ʻaʻana, fefakakakatoʻaki mo feongoongoi fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí.

4 Ko e ʻuluaki tokotaha ke ne hiki ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Kalaisí ko Mātiu. Ko hono hingoá ʻoku ngalingali ko ha faʻunga fakanounou ia ʻo e foʻi lea Hepelū ko e “Mattithiah,” ko hono ʻuhingá ko e “Meʻaʻofa ʻa Sihova.” Ko e taha ia ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12 naʻe fili ʻe Sīsuú. Lolotonga ʻa e taimi naʻe fononga ai ʻa e ʻEikí ʻi he fonua kotoa ko Pālesitainé ʻo malanga mo faiako fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻe maʻu ai ʻe Mātiu ha vahaʻangatae vāofi mo fekoekoeʻi mo ia. Ki muʻa ke ne hoko ko ha ākonga ʻa Sīsuú, ko Mātiú ko ha tokotaha tānaki tukuhau, ko ha ngāue naʻe fakaliliʻa moʻoni ai ʻa e kau Siú, koeʻuhi naʻe toutou fakamanatu ai kia kinautolu naʻe ʻikai te nau tauʻatāina ka ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e ʻEmipaea Lomá. Naʻe toe ʻiloa ʻa Mātiu ko Līvai pea ko e foha ʻo ʻAlefiusi. Naʻá ne tali lelei ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke ne muimui ʻiate iá.​—Mt. 9:9; Mk. 2:14; Luke 5:​27-32.

5 Lolotonga ko e Kōsipeli naʻe pehē ko e tohi ʻe Mātiú ʻoku ʻikai tala ai ko ia ʻa e tokotaha-tohí, ko e fakamoʻoni lahi fau ʻa e muʻaki kau faihisitōlia fakalotú ʻoku nau fakahaaʻi ko ia. Mahalo pē ʻoku ʻikai ha tohi motuʻa ʻoku fokotuʻu māʻalaʻala mo taʻetoeveiveiua ange ʻa hono tokotaha-tohí ʻi he tohi ʻa Mātiú. Mei he taimi ʻo Papaiasi ʻo Hailapolí (konga ki muʻa ʻo e senituli hono uá T.S.) ʻo faai mai ai, ʻoku tau maʻu ai ha hokohoko ʻo e muʻaki kau fakamoʻoni ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko Mātiu naʻá ne hiki ʻa e Kōsipelí ni pea ko ha konga alafalalaʻanga ia ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong: “Ko Sasitini Maʻata, ko e faʻu-tohi ʻo e tohi kia Taionetusi (sio ki he Justin Martyr ʻa Otto, vol. ii), ko Hekesepuse, ʻIleniasi, Tatiani, ʻAfenakolasi, Tiofilusi, Kelemeni, Tetuliane mo ʻOliseni naʻa nau hiki lea mei he ngaahi kupu meia Mātiu. ʻOku ʻikai mei he meʻa ʻataʻatā pē naʻa nau toʻo mei aí, ka mei he anga ʻo hono ngāueʻaki iá, ko ha lave ki ha tohi ʻosi fakapapauʻi ʻoku tali, ʻo ʻikai ha fakahuʻuhuʻunga ʻo e veiveiuá, ʻa ia ʻoku tau vakai ai ki ai kuo fakamoʻoniʻi ko e tohi ʻoku tau maʻú kuo ʻikai ko ha meʻa naʻe toki liliuʻi hake pē.”a Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko Mātiu ko ha ʻapositoló mo e pehē ko ia ne ʻiate ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku fakapapauʻi mai ai ko e meʻa naʻá ne tohí ʻe hoko ko ha lēkooti totonu.

6 Naʻe tohi ʻe Mātiu ʻene fakamatalá ʻi Pālesitaine. ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻa e taʻú tonu, ka ko e ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi maniusikilipi ʻe niʻihi (naʻe ki mui kotoa ʻi he senituli hongofulú T.S.) ʻoku pehē ai ko e 41 T.S. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ke fakahaaʻi ko Mātiu naʻá ne muʻaki tohi ʻa ʻene Kōsipelí ʻi he lea faka-Hepelū manakoa ʻo e taimi ko iá pea toki liliu ia ki mui ki he lea faka-Kalisí. ʻI heʻene tohi ko e De viris inlustribus (Fekauʻaki mo e Kau Tangata ʻIloa), vahe III, ʻoku pehē ai ʻe Selome: “Ko Mātiu, ʻa ia ʻoku toe ui ko Līvaí, pea ko ia mei heʻene tānaki tukuhaú naʻá ne hoko ko ha ʻapositolo, naʻá ne muʻaki faʻu ha Kōsipeli ʻo Kalaisi ʻi Siutea ʻi he lea mo e ʻalafapeti faka-Hepeluú ke ʻaonga ki he faʻahinga kamu ko ia naʻe tuí.”b ʻOku tānaki mai ʻe Selome ko e konga tohi faka-Hepelū ʻo e Kōsipelí ni naʻe fakatolonga ia ʻi hono ʻahó (senituli hono fā mo e nima T.S.) ʻi he laipeli naʻe tānaki ʻe Pamifilasi ʻi Sesalia.

7 ʻI he konga ki muʻa ʻo e senituli hono tolú, ko ʻOliseni, ʻi heʻene lāulea ki he ngaahi Kōsipelí, ʻoku hiki lea mei ai ʻa ʻIusepiasi ʻo pehē ko e “ʻuluakí naʻe tohi ia . . . fakatatau kia Mātiu, . . . ʻa ia naʻá ne pulusi ia maʻá e faʻahinga naʻa nau hoko ʻo tui ʻi he lotu faka-Siú, ʻo faʻu hangē pē ko ia ʻi he lea faka-Hepeluú.”c Ko hono hiki tefito ko ia fakataha mo e fakakaukau ki he kau Siú naʻe fakahaaʻi ia ʻi he laine hohoko aí, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e laine hohoko fakalao ʻo Sīsuú ʻo kamata meia ʻĒpalahame, pea ʻi heʻene lave lahi ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻo fakahaaʻi naʻa nau tuhu ki he haʻu ʻa e Mīsaiá. ʻOku mahuʻingamālie ke tui naʻe ngāueʻaki ʻe Mātiu ʻa e huafa fakaʻotua ko e Sihová ʻi he faʻunga ʻo e Tetakalamatoní ʻi heʻene hiki lea mei he ngaahi konga ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū naʻe ʻi ai ʻa e huafá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi he tohi ai ʻa Mātiú ʻi he New World Translation ʻa e huafa Sihová ʻo tuʻo 18, hangē ko ia ko e liliu faka-Hepelū ʻo e tohi Mātiú naʻe muʻaki faʻu ʻe F. Delitzsch ʻi he senituli hono 19. ʻOku pau pē naʻe maʻu ʻe Mātiu ʻa e fakakaukau tatau mo Sīsū ki he huafa fakaʻotuá pea naʻe ʻikai taʻofi nai ia ʻe he tui taʻeʻuhinga mālohi faka-Siu fekauʻaki mo e ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá.​—Mt. 6:9; Sione 17:​6, 26.

8 Koeʻuhi ko Mātiú ko ha tokotaha tānaki tukuhau, naʻe fakanatula pē ʻa e pau ke mahino lelei ʻa ʻene lave ki he paʻangá, ko e ngaahi fiká mo e mahuʻingá. (Mt. 17:27; 26:15; 27:3) Naʻá ne houngaʻia lahi ʻi he meesi ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakaʻatā ia, ko ha tokotaha tānaki tukuhau fehiʻanekina, ke ne hoko ko ha faifekau ʻo e ongoongo leleí pea ko ha feohi fekoekoeʻi ʻo Sīsū. Ko ia ai, ʻoku tau ʻiloʻi ko Mātiu pē toko taha ʻi he kau hiki Kōsipelí ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e toutou fematematei ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē ʻoku fiemaʻu ʻa e mēsí ʻo tānaki atu ki he feilaulaú. (9:​9-13; 12:7; 18:​21-35) Naʻe fakalototoʻaʻi lahi ʻa Mātiu ʻe he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová ʻo feʻungamālie ai ʻa ʻene hiki ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lea fakafiemālie taha naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu. ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au: he ʻoku ou faʻa kataki mo angafākatuʻa, pea te mou ʻilo ha mālōlō [pe fakaivifoʻou] ʻi homou laumalie. He ko e ioke aʻaku ʻoku molū, pea ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.” (11:​28-30) He fakaivifoʻou moʻoni ko e ngaahi lea ʻofá ni ki he tokotaha tānaki tukuhau ko eni ki muʻá, ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua, ko hono kaungā tangataʻifonuá ne siʻi ʻa e meʻa naʻa nau fai maʻaná ka ko hono leakoviʻi pē!

9 Naʻe fakamamafaʻi tefito ʻe Mātiu ko e kaveinga ʻo e akonaki ʻa Sīsuú ko e “Puleʻanga ʻo Hevani.” (4:17) ʻI heʻene vakaí, ko Sīsuú Ko e Tuʻi-Malanga. Naʻá ne ngāueʻaki tuʻo lahi ʻa e foʻi lea “puleʻanga” (laka hake he tuʻo 50) ʻa ia ʻe lava ai ke ui ʻa ʻene Kōsipelí ko e Kōsipeli ʻo e Puleʻangá. Naʻe tokanga lahi ange ʻa Mātiu ki ha fakahāhā totonu ʻo e ngaahi malanga mo e lea ʻa Sīsū ki he kakaí ʻi ha fakahokohoko fakaʻāuliliki fakaʻaho. Ki he muʻaki ngaahi vahe ʻe 18, ko hono fakamamafaʻi ʻe Mātiu ʻa e kaveinga ʻo e Puleʻangá naʻe taki ai ia ke ne mavahe mei he fokotuʻutuʻu fakahokohoko ʻahó. Kae kehe, ko e vahe ʻe hongofulu fakamuimuí (19 ki he 28) ʻoku muimui lahi ai ki ha fakahokohoko ʻaho pea pehē ki he hoko atu ʻa hono fakamamafaʻi ʻo e Puleʻangá.

10 Ko e peseti ʻe 42 ʻo e fakamatala Kōsipeli ʻa Mātiú ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha taha ʻo e ngaahi Kōsipeli ʻe tolu kehé.d ʻOku kau ki heni ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he pealapeli pe talanoa fakatātā ʻe hongofulu: Ko e tea ʻi he ngoué (13:​24-30), ko e koloa naʻe tanu (13:44), ko e mataʻitofe mahuʻinga lahi (13:​45, 46), ko e kupenga (13:​47-50, PM), ko e tamaioʻeiki taʻefaimeesi (18:​23-35), kau ngāué pea mo e tēnali (20:​1-16), ko e tamai mo hono ongo foha (21:​28-32), ko e taʻane ʻa e ʻalo ʻo e tuʻí (22:​1-14), ko e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu (25:​1-13), mo e ngaahi talēniti (25:​14-30). ʻI he fakakātoá, ʻoku ʻomai ʻe he tohí ʻa e fakamatala mei he ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻi he 2 K.M., ʻo aʻu ki heʻene fakataha mo ʻene kau ākongá ki muʻa pē ʻi heʻene hāʻele haké, ʻi he 33 T.S.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

29 Ko e tohi Mātiú, ʻa e ʻuluaki ʻi he faaʻi Kōsipelí, ʻoku tokonaki moʻoni mai ai ha fehokotakinga lelei ʻaupito mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻOku ʻikai toe fehālaaki ʻene fakahaaʻi ʻa e Mīsaiá mo e Tuʻi ʻo e Puleʻanga naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá, ʻai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he hoko ko hono kau muimuí, pea fokotuʻu mai ʻa e ngāue ʻoku toka mei muʻa ki he faʻahingá ni ʻi he māmaní. ʻUluakí, ko Sione Papitaiso, hoko atu ai ʻa Sīsū, pea fakaʻosí ko ʻene kau ākongá naʻa nau ō ʻo malangaʻi, “Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” ʻIkai ngata aí, ko e fekau ʻa Sīsuú ʻoku aʻu mai ia ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” Ko e moʻoni naʻe pehē, pea ʻoku kei pehē, ko ha monū maʻongoʻonga mo fisifisimuʻa ia ke kau ʻi he ngāue ko eni ʻo e Puleʻangá, ʻo kau ai ʻa e ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau akó,’ ʻo ngāue fakatatau ki he sīpinga ʻa e ʻEikí.—3:2; 4:17; 10:7; 24:14; 28:19.

30 Ko e Kōsipeli ʻa Mātiú ko e “ongoongo lelei” moʻoni. Ko ʻene pōpoaki fakamānavaʻí ko e “ongoongo lelei” ia ki he faʻahinga naʻa nau tokanga ki ai ʻi he ʻuluaki senituli ʻo Hotau Kuongá, pea kuo fakapapauʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke fakatolonga ia ko e “ongoongo lelei” ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Naʻa mo e faʻahinga ʻikai ko e kau Kalisitiané kuo ueʻi mālohi kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi ʻa e mālohi ʻo e Kōsipelí ni, ko e fakatātaá, ko e taki Hinitū ko Mohandas (Mahatma) Gandhi, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻO ka fakataha ho fonuá mo hoku fonuá ʻi he ngaahi akonaki naʻe ʻomai ʻe Kalaisi heʻene Malanga ko ia ʻi he Moʻungá, ʻe lava ke ta solova ai ʻa e ngaahi palopalemá ʻo ʻikai ngata pē ʻi hota ongo fonuá ka ki he ngaahi fonua ʻi he māmaní kotoa.”e ʻI he toe taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Gandhi: “ʻI he meʻa kotoa, inu lahi mei he ngaahi matavai ʻoku ʻoatu kiate koe ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá . . . He ko e akonaki ʻo e Malangá naʻe ʻuhinga iá kiate kitautolu taki taha.”f

31 Kae kehe, ko e māmaní kotoa, ʻo kau ai ʻa e konga ko ia ʻoku taukaveʻi ko e Kalisitiané, ʻoku hokohoko atu pē ʻa ʻene ngaahi palopalemá. Kuo tuku ki ha kiʻi tokosiʻi pē ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ke nau koloaʻaki, ako mo ngāueʻaki ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá mo e akonaki lelei kehe kotoa ʻo e ongoongo leleí ʻi hono tohi ʻe Mātiú pea ʻoku nau maʻu mei ai ʻa e ngaahi ʻaonga taʻefaʻalaua. ʻOku ʻaonga ke toutou ako ʻa e ngaahi ekinaki lelei ʻa Sīsū ki hono kumi ʻa e fiefia moʻoní, pea pehē ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāangá mo e nofo malí, ko e mālohi ʻo e ʻofá, lotu ʻoku fakahōifuá, tuʻu fehangahangai ʻa e meʻa fakalaumālié mo e ngaahi meʻa fakamatelié, fuofua kumi ki he Puleʻangá, ʻapasiaʻi ʻa e ngaahi meʻa māʻoniʻoní, pea ʻāʻā mo talangofua. ʻOku ʻomai ʻi he Mātiu vahe 10 ʻa e ngaahi fakahinohino ngāue ʻa Sīsū ki he faʻahinga ʻoku nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e “Puleʻanga ʻo Hevani.” Ko e ngaahi pealapeli lahi ʻa Sīsuú ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi lēsoni mātuʻaki mahuʻinga ki he faʻahinga kotoa ʻoku ‘ʻi ai honau telingá ke fanongo.’ ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi kikite ʻa Sīsuú, hangē ko ʻene tomuʻa tala fakaikiiki ʻa e ‘fakaʻilonga ʻo ʻene haʻú’ pe ʻi aí, ʻoku langa hake ai ʻa e ʻamanaki mo e tuipau mālohi ki he kahaʻú.​—5:1–7:29; 10:​5-42; 13:​1-58; 18:1–20:16; 21:28–22:40; 24:3–25:46.

32 ʻOku lahi ʻi he Kōsipeli ʻa Mātiú ʻa e ngaahi kikite kuo fakahoko. Ko ʻene ngaahi hiki lea lahi mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū fakamānavaʻí naʻe fakataumuʻa ia ki hono fakahā ʻo e ngaahi meʻa ko eni kuo fakahokó. ʻOku nau ʻomai ʻa e fakamoʻoni taʻetoefehuʻia ko Sīsū ʻa e Mīsaiá, he naʻe mei faingataʻa fakaʻaufuli ke fokotuʻutuʻu ki muʻa ʻa e ngaahi fakaikiikí ni kotoa. Ko e fakatātaá, fakahoa ʻa e Mātiu 13:​14, 15 mo e Aisea 6:​9, 10; Mātiu 21:42 mo e Sāme 118:​22, 23; pea ko e Mātiu 26:​31, 56 mo e Sakalaia 13:7. Ko e ngaahi meʻa ko ia kuo fakahokó ʻoku ʻomai foki ai kia kitautolu ʻa e fakapapau mālohi ko e ngaahi meʻa naʻe tomuʻa tala fakaekikite fekauʻaki mo Sīsū tonu, naʻe hiki ʻe Mātiú, ʻe hoko moʻoni ʻi hono taimi totonu lolotonga ia ko e ngaahi taumuʻa lāngilangiʻia ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo e “Puleʻanga ʻo Hevani” ʻoku kamata fakahoko.

33 He tonu mātē moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene tomuʻa tala ʻa e moʻui ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻangá, ʻo aʻu ki he ngaahi fakaikiiki siʻisiʻi tahá! He tonu mātē moʻoni ko e tohi fakamānavaʻi ʻa Mātiú ʻi heʻene hiki faitōnunga ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi kikité ni! ʻI heʻenau fakakaukauloto ki he ngaahi fakahoko kotoa ʻo e kikité mo e ngaahi talaʻofa kuo hiki ʻi he tohi Mātiú, ʻoku lava moʻoni ai ke fiefia ʻa e kau ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻi he ʻilo mo e ʻamanaki ki he “Puleʻanga ʻo Hevani” ko e meʻangāue ia ʻa Sihova ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá. Ko e Puleʻanga ko ení fakafou ʻia Sīsū Kalaisi te ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ʻo e moʻui mo e fiefia ki he faʻahinga anga-malū mo fiekaia fakalaumālié ʻi he “Fakatupu foʻou, [ʻi he] nofo ʻa e Fanautama ʻa Tangata ʻi hono taloni langilangiʻia.” (Mt. 19:28) Ko e meʻá ni kotoa ʻoku ʻi he ongoongo lelei fakaueʻiloto ia “ʻi hono tohi ʻe Mātiu.”

[Fakamatala ʻi lalo]

a Toe pulusi ʻi he 1981, Vol. V, peesi 895.

b Ko e liliu mei he konga tohi faka-Latiná naʻe teuteu ia ʻe E. C. Richardson pea pulusi ʻi he konga hokohoko ko e “Texte und Untersuchungen zur Geschichte der altchristlichen Literatur,” Leipzig, 1896, Vol. 14, peesi 8, 9.

c The Ecclesiastical History, VI, XXV, 3-6.

d Introduction to the Study of the Gospels, 1896, B. F. Westcott, peesi 201.

e Treasury of the Christian Faith, 1949, pulusi ʻe S. I. Stuber mo T. C. Clark, peesi 43.

f Mahatma Gandhi’s Ideas, 1930, ʻa C. F. Andrews, peesi 96.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share