Sanuali
Mōnite, Sanuali 1
Faitau mālohi maʻá e tuí.—Sute 3.
Naʻe lele atu ha kiʻi fefine ke fakafetaulaki ki heʻene tamaí. Naʻá ne fiefia lahi ʻi heʻene sio atu ʻokú ne foki moʻui mai mei he taú. Naʻe hoko ʻa e ikuna kāfakafa ʻene tamaí ke ne hiva mo tauʻolunga fiefia ai. Ka ko e meʻa hono hoko naʻe fai mo leaʻaki ʻe heʻene tamaí kuo pau pē naʻá ne ʻohovale ai. Naʻe hae ʻe heʻene tamaí hono kofú mo ne kalanga atu: “Oiaue, hoku ofefine! kuo ke fakavaivai aubito au.” Naʻá ne tala ange leva ki hono ʻofefiné kuó ne fai ha fuakava kia Sihova ʻa ia ʻe liliu tuʻuloa ai ʻene moʻuí. Ko e fuakava ʻene tamaí naʻe ʻuhinga iá heʻikai ʻaupito te ne malava ke mali pe maʻu fānau. Ka naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻene tamaí ke tauhi ki heʻene fuakava kia Sihová. Naʻe hā mei heʻene talí ʻene falala kakato ko e hā pē ha meʻa ʻoku kole ʻe Sihova meiate iá ko e lelei pē maʻana. (Fkm. 11:34-37, PM) ʻI he taimi naʻe vakai ai ʻene tamaí ki he mālohi ʻa e tui hono ʻofefiné, naʻá ne mātuʻaki laukauʻaki ia koeʻuhí naʻá ne ʻilo ko ʻene loto-leleí te ne ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia. Naʻe falala kakato ʻa Sēfita mo hono ʻofefiné kia Sihova mo e founga ʻokú ne fai ai ʻa e ngaahi meʻá. Naʻá na faitōnunga naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke faingofua ai kiate kinauá. Naʻá na loto ke na maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová pea naʻe tuha ia mo ha feilaulau pē. w16.04 1:1, 2
Tūsite, Sanuali 2
Kuo mou fanongo ʻi he kātaki ʻa Siopé pea kuo mou mātā ʻa e ola naʻe ʻoange ʻe Sihová.—Sēm. 5:11.
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke loto-mamahi nai koeʻuhí naʻe leaʻaki ʻe ha kaumeʻa pe mēmipa ʻi he fāmilí ha meʻa naʻe fakalotosiʻi. Pe mahalo pē ʻokú ke puke lahi pe faingataʻaʻia koeʻuhí ko e mate ha taha naʻá ke ʻofa ai. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hokó ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé. (Siope 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siope ʻa e ʻuhinga naʻá ne hokosia fakafokifā ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne foʻi. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne kātakí? Ko e ʻuluaki meʻá, naʻá ne ʻofa kia Sihova pea manavahē ke taʻefakahōifuaʻi ia. (Siope 1:1) Naʻe loto ʻa Siope ke ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí pea ʻi he ngaahi taimi koví. Tānaki atu ki ai, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siope ke ne ʻiloʻi Hono mālohí ʻaki ʻene fakahaaʻi ange kia Siope ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻá Ne fakatupú. Naʻe hoko eni ke ne toe fakatuipauʻi ange ai ʻa Siope, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakangata hono ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimi totonu. (Siope 42:1, 2) Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. “Pea fakafoki ʻe he ʻEiki ʻa e popula ʻa Siope ʻi heʻene hufia hono ngaahi kaumeʻa; pea naʻe foaki ʻe he ʻEiki kia Siope, ʻo liunga ua ʻi he meʻa naʻa ne fua maʻu.” Naʻe moʻui ʻa Siope “kuo motuʻa mo aʻuaʻu.”—Siope 42:10, 17. w16.04 2:11, 13
Pulelulu, Sanuali 3
Mou pōtopotoʻi ʻo hangē ko e ngatá kae vale ʻi he koví ʻo hangē ko e lupé.—Māt. 10:16.
ʻOku tau “pōtopotoʻi” ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau tokamuʻa ai ki he ngaahi faingataʻá. Pea ʻoku tau nofoʻaki “vale ʻi he koví” ʻi he taimi ʻoku tau nofoʻaki tuʻu-ʻatā ai ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ʻi he taimi ʻoku kamata ke talanoa ai ʻa e kakaí ki ha ngaahi ʻīsiu fakapolitikale. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki ha taha ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, heʻikai ke tau pehē ʻoku tau loto-tatau pe ʻikai loto-tatau ki he ngaahi fakakaukau ʻa ha kulupu pe taki fakapolitikale pau. ʻI he ʻikai ke tau lāulea ki he meʻa ʻoku loto ke fai ʻe he tangatá ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tau fakahaaʻi mei he Tohi Tapú ʻa e founga ʻe fakaleleiʻi tuʻuloa ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi palopalemá. Kapau ʻoku loto ʻa e kakaí ke tau fakakikihi fekauʻaki mo ha kaveinga, hangē ko e mali ʻa e tangata mo e tangata, fefine mo e fefine pe fakatōtamá, fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e founga ʻokú ke feinga ke muimui ai ʻi hoʻo moʻuí. Kapau ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lao pau ʻoku totonu ke toʻo pe liliu, ʻoku ʻikai ke tau kau ki ha faʻahi, pea heʻikai ke tau vilitaki ke liliu ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tokotaha ko iá. w16.04 4:8, 9
Tuʻapulelulu, Sanuali 4
Mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga.—Māt. 28:19.
Kuo pau ke tau ngaohi ākonga, papitaiso kinautolu, pea akoʻi kinautolu. Ka ko e ʻuluakí, kuo pau ke tau ō ki he kakaí. ʻOku fakamatala ʻa e mataotao Tohi Tapu ʻe taha: “Ko e fatongia ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tuí ke ‘ō’ ʻo tatau ai pē pe ko e ō ʻi he halá pe fou atu ʻi tahi.” (Māt. 10:7; Luke 10:3) Ko e hā naʻe ʻamanekina ʻe Sīsū mei heʻene kau ākongá? Naʻá ne loto ke nau malanga ʻiate kinautolu pē, pe naʻá ne fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu maau ko ha kulupu? Koeʻuhí ko e ʻikai malava ki ha tokotaha ke ne malanga ki he “ngaahi puleʻanga kotoa pē,” ʻe fiemaʻu ki heʻene kau ākongá ke fokotuʻutuʻu maau ko ha kulupu. Ko e meʻa ia naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene fakaafeʻi ʻene kau ākongá ke nau hoko ko e kau “toutai tangata.” ( Māt. 4:18-22) Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsuú ki ha tangata toutai pē ʻe taha ʻokú ne ngāueʻaki ʻene nailoní mo e mounú, ʻo tatali ke kai ʻa e iká. ʻI hono kehé, ko e toutai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú ʻoku kau ki ai hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupenga. Ko e faʻahinga toutai ko iá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue mālohi, fokotuʻutuʻu maau, mo e kakai tokolahi ʻoku nau ngāue fakataha.—Luke 5:1-11. w16.05 2:3, 4
Falaite, Sanuali 5
Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.—Pal. 3:5, 6.
ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻa e fakakaukau ʻa Sihová? Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí ko hono lau mo ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú. Lolotonga ʻetau fai ení, ʻe lava ke tau ʻeke hifo: ‘Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kiate au fekauʻaki mo Sihová? Ko e hā naʻá ne fai ai ení?’ Pea hangē ko Tēvitá, ʻoku fiemaʻu foki ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi lelei ange ia. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “ʻEiki, fakaʻilo mai ho ngaahi founga; ako kiate au ho ngaahi ʻalunga. Tataki au ʻi hoʻo moʻoni, pea ako kita; he ko koe hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga; ko koe ʻoku ou ʻamanaki ki ai he ʻaho kotoa.” (Saame 25:4, 5) ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ha meʻa fekauʻaki mo Sihová, ʻe lava ke tau fakakaukau ki he ngaahi tuʻunga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e fakamatala ko iá. ʻE lava ke tau ngāueʻaki ia ʻi he nofo fāmilí, ngāueʻangá, ʻapiakó, pe ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki ha tuʻunga pau, ʻe faingofua ange ai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki ʻa e fakamatalá. w16.05 3:9, 11
Tokonaki, Sanuali 6
Ko e ʻovasiá . . . ʻoku totonu ke ʻikai ala tukuakiʻi ia ki ha meʻa.—1 Tīm. 3:2.
ʻOku ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e lisi ʻo e ngaahi tuʻunga taau ki he kau mātuʻá. (1 Tīm. 3:2-7) ʻOku ʻi ai ʻene ngaahi tuʻunga māʻolunga ki he kau tangata ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku fakahaaʻi heni ʻoku mahuʻinga ʻa e fakatahaʻangá kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne fakatau ia “ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo hono ʻAló tonu.” (Ngā. 20:28) Ko ia ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻá ke nau hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei, pea te nau fai ha fakamatala kiate ia ki he founga ʻenau fakafeangai ki he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. ʻOkú ne loto ke tau ongoʻi malu ʻi he faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi kitautolú. (ʻAi. 32:1, 2) ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi tuʻunga taau ko ení, te tau ako ai ki he lahi ʻo e tokanga moʻoni mai ʻa Sihova kia kitautolú. Ka ʻe lava ke ako ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē mei he ngaahi tuʻunga taau ko ení. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova meiate kitautolu taki taha ke tau fakakaukau lelei pea ngāueʻaki ʻa e fakafuofua leleí. (Fil. 4:5; 1 Pita 4:7) ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e kau mātuʻá ko e “ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá,” ʻe lava ke tau ako meia kinautolu, pea “faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí.”—1 Pita 5:3; Hep. 13:7. w16.05 5:8-10
Sāpate, Sanuali 7
ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama ʻo ho loto.—Pal. 4:23.
Ke maluʻi hotau lotó mei heʻene hoko ʻo fefeká, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻikai lelei ʻo hangē ko e pōlepolé, tōʻongaʻaki ʻa e angahalá mo e vaivai ʻetau tuí. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ʻe he ngaahi meʻa ko ení ke ne ʻai kitautolu ke tau talangataʻa mo angatuʻu. (Tan. 5:1, 20; Hep. 3:13, 18, 19) Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Tuʻi ʻŪsaia ʻo Siutá. (2 Kal. 26:3-5, 16-21) ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe talangofua ʻa ʻŪsaia pea maʻu ʻa e vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá, ko ia naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e mālohi. Ka “ʻi heʻene malohi naʻe mahiki hono loto.” Naʻá ne fuʻu pōlepole ʻo ne feinga ai ke tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻi he temipalé, neongo ko e kau taulaʻeikí pē naʻe totonu ke nau fai iá. ʻI hono tala ange ʻe he kau taulaʻeikí ʻene halá, naʻe ʻita lahi ʻa ʻŪsaia! Naʻe fakamāʻulaloʻi ʻe Sihova ʻa e tuʻi pōlepole ko ení, pea naʻá ne kilia ʻo aʻu ki heʻene mate. (Pal. 16:18) Kapau heʻikai ke tau fakaʻehiʻehi mei he pōlepolé, ʻe lava ke kamata ke tau fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi he niʻihi kehé pea kamata nai ke tau talitekeʻi ʻa e akonaki ʻoku ʻomai mei he Tohi Tapú.—Loma 12:3; Pal. 29:1. w16.06 2:3, 4
Mōnite, Sanuali 8
Fekātakiʻaki ʻi he ʻofa.—ʻEf. 4:2.
ʻOku fēfē hoʻo vakai ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau haʻu mei he ngaahi anga-fakafonua kehekehé? ʻE kehe ʻaupito nai ʻa e anga ʻenau leá, valá, ʻulungāngá mo e meʻakaí mei he fonua ʻokú ke haʻu mei aí. ʻOkú ke fakamamaʻo meiate kinautolu peá ke feohi pē koe mo e faʻahinga ʻoku tatau ʻa e meʻa ʻoku mou saiʻia aí? ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he kau mātuʻa ʻi ho feituʻú ʻa ia ʻoku nau iiki ange ʻiate koé pe haʻu mei he matakali pe anga-fakafonua kehekehé? Kapau heʻikai ke tau tokanga, te tau fakaʻatā nai ʻa e ngaahi faikehekehe ko ení ke ne uesia kitautolu mo maumauʻi ʻetau fāʻūtahá. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema ko iá? Naʻe ʻoatu ʻe Paula ha faleʻi ʻaonga ki he kau Kalisitiane naʻe nofo ʻi ʻEfesoó, ko ha kolo naʻe tuʻumālie mo e kakaí naʻa nau haʻu mei he ngaahi puipuituʻa kehekehe. (ʻEf. 4:1-3) Naʻe lave ʻa Paula ki he ngaahi ʻulungaanga hangē ko e anga-fakatōkilaló, anga-malū, kātaki mo e ʻofá. Ko e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻoku nau hangē ha ngaahi pou tuliki mālohi ʻoku nau pukepuke ʻa e falé ke kei tuʻumaʻu. w16.06 3:17, 18
Tūsite, Sanuali 9
Hanganaki ʻā homou matá mo leʻohi kimoutolu telia ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e mānumanú.—Luke 12:15.
ʻOku loto ʻa Sētane ke tau ngāueʻaki hotau iví ke maʻu mai ha paʻanga mo ha ngaahi meʻa lahi ange kae ʻikai ke ngāueʻaki hotau iví maʻa Sihova. (Māt. 6:24) Ka ʻo kapau ʻoku tau mahuʻingaʻia pē ʻi he feinga ke lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻú, ʻoku ʻikai leva ke ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí. ʻE lava ke tau hoko ai ʻo loto-mamahi pe faingataʻaʻia fakapaʻanga. Pe ko e toe kovi angé, ʻe lava ke mole ai ʻetau tui kia Sihova mo hono Puleʻangá. (1 Tīm. 6:9, 10; Fkh. 3:17) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e “ngaahi holi ki he ngaahi meʻa kehe kotoa ko eé” ʻoku hangē ia ko e ngaahi ʻakau talatala ʻokú ne kāsia ha tengaʻi ʻakau mei haʻane tupu ʻo laku fua mai.” (Mk. 4:14, 18, 19) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻo ofi atu ki he ngataʻanga ʻo e māmani ʻo Sētané. Ko ia ʻoku ʻikai ko ha toe taimi eni ia ke tau feinga ke maʻu ha meʻa lahi ange. Pea ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ko e hili ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau kei maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau lolotonga maʻu he taimi ní, neongo kapau ʻoku mahuʻinga ia kiate kitautolu.—Pal. 11:4; Māt. 24:21, 22; w16.07 1:5, 6
Pulelulu, Sanuali 10
Naʻa tau maʻu kotoa . . . [ʻa e] ʻofa maʻataʻatā ʻi he funga ʻo e ʻofa maʻataʻatā.—Sione 1:16.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻalu pongipongia ai ʻa e tokotaha naʻe ʻoʻona ha ngoue kālepi ki he feituʻu faiʻanga fakataú ke totongi mai ha kau tangata ki heʻene ngoué. Naʻá ne tuʻuaki kiate kinautolu ha totongi pau, pea naʻe loto ki ai ʻa e kau tangatá. Ka koeʻuhí naʻe fiemaʻu ʻe he tokotaha naʻe ʻoʻona ʻa e ngoué ha kau ngāue tokolahi ange, naʻá ne toutou ʻalu ki he feituʻu faiʻanga fakataú lolotonga ʻa e ʻahó ke totongi mai ha kau tangata tokolahi ange. Naʻá ne loto ke ʻoatu ʻa e vahe ʻoku totonú ki he kau tangatá kotoa. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻahó, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe he tokotaha ko ení ʻene kau ngāué ke ʻoange ʻenau vahé. Pea tatau ai pē pe naʻa nau ngāue ʻaho kakato pe ko ha houa pē taha, naʻá ne ʻoange ʻa e vahe tatau kiate kinautolu. Kae kehe, naʻe kamata ke lāunga ʻa e kau tangata naʻe ngāue ʻaho kakató, naʻe pehē ange ʻe he tokotaha naʻe ʻoʻona ʻa e ngoué: ‘ʻIkai naʻa mou felotoi ki he totongi naʻá ku ʻoatú? ʻIkai ʻoku totonu kiate au ke u ʻoange ki heʻeku kau ngāué kotoa ha meʻa pē ʻoku ou loto ki ai? ʻOku mou mamahi koeʻuhi ko ʻeku nima-homó?’ (Māt. 20:1-15, fakamatala ʻi lalo) ʻI he talanoa ʻa Sīsuú, ʻoku akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e “ʻofa maʻataʻatā” ʻa Sihová.”—2 Kol. 6:1. w16.07 3:1, 2
Tuʻapulelulu, Sanuali 11
Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. . . . Tohi, koeʻuhi ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku alafalalaʻanga mo moʻoni.—Fkh. 21:5.
ʻOku mahuʻinga ange ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, koeʻuhí ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá! (Mk. 13:10) ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e taumuʻa ʻetau malangá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. ʻE lava fēfē ke tau fai eni? ʻOku fiemaʻu ke tau tala ki he kakaí ko e ngaahi tāpuaki kotoa te tau maʻu ʻi he māmani foʻoú ʻe malava pē iá koeʻuhí ko e anga-lelei lahi ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻoku tau malanga ai ki he kakaí, ʻoku lava ke tau fakamatalaʻi ko e taimi ʻe pule mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo Kalaisí, ʻe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi ʻaonga kotoa ʻo e huhuʻí pea te tau hoko māmālie ai ʻo haohaoa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fakatupú tonu ʻe fakatauʻatāinaʻi foki mei he pōpula ki he ʻauhá pea maʻu ʻa e tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) ʻE malava pē ení fakafou ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová. w16.07 4:17-19
Falaite, Sanuali 12
Tuku ki he husepānití ke ne fai ki hono uaifí ʻa e meʻa totonu ʻoku fiemaʻu ʻe hono uaifí, pea tuku ki he uaifí ke ne fai pehē foki ki hono husepānití.—1 Kol. 7:3.
ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapu ia ha ngaahi lao pau ki he founga pea mo e fakangatangata ʻo hono fakahāhā ʻo e ʻofá ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi. Ka ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki hono fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá. (Hiva. 1:2; 2:6) ʻOku totonu ki he ngaahi hoa mali Kalisitiané ke nau fefakahāhāʻaki ʻa e fakaalaalá. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ʻofa mālohi ki he ʻOtuá pea ki he kaungāʻapí, ʻe ʻikai ke tau fakaʻatā ha taha pe ko ha meʻa ke ne fakamanamanaʻi ʻetau nofo malí. Kuo fakavaivaiʻi pe aʻu ʻo maumauʻi ʻe he niʻihi ʻenau nofo malí ʻaki hono maʻunimā kinautolu ʻe he ʻata fakalieliá. ʻOku fiemaʻu ke tau talitekeʻi ha holi pē ki he ʻata fakalieliá pe ko ha faʻahinga holi fakaefehokotaki fakasino taʻetotonu pē. ʻOku aʻu ʻo fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa ʻe ʻai ai ke hā ngali ʻoku tau fakamalinga mo ha taha ʻoku ʻikai ko hotau hoa mali, koeʻuhí ʻe hoko ia ko e taʻeʻofa. ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi tōʻongá kotoa. ʻE tokoniʻi ai heni kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻetau holi ke fakahōifuaʻi iá pea mateaki ai pē ki hotau hoa malí.—Māt. 5:27, 28; Hep. 4:13. w16.08 2:7-9
Tokonaki, Sanuali 13
Kuo ʻikai tuku ai ʻemau lotu maʻamoutolú mo e kole ke lava ʻo mou hoko ʻo fonu ʻi he ʻilo totonu fekauʻaki mo hono finangaló.—Kol. 1:9.
Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai kiate kinautolu ke lau mo ako ʻa e Folofolá? Koeʻuhí ʻe ʻoange ai heni kiate kinautolu ʻa e poto pea tokoniʻi ai kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ai ke nau “ʻaʻeva ʻo taau mo Sihova koeʻuhí ke fakahōifuaʻi kakato ia.” ʻE toe tokoniʻi ai kinautolu ke nau fai ʻa e “ngāue lelei kotoa pē” naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke nau faí, tautautefito ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Kol. 1:10) Ko ia kapau ʻoku tau ako mo ha taha, ʻoku fiemaʻu ke tau tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ko hono lau mo ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke tokoniʻi ai ia ke ne tauhi kia Sihova. ʻIkai ko ia pē, kapau ʻoku ʻikai ke tau ako ʻe kitautolu ʻa e Tohi Tapú. Ko e moʻoni, kapau te tau lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai, ʻe tokoniʻi ai heni kitautolu ʻi heʻetau moʻuí mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau kau atu ai ki he ngāue fakafaifekaú pea ʻeke mai ʻe ha taha ha fehuʻi faingataʻa, te tau malava ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke ne ʻoatu ha tali. Pea ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e founga naʻe ʻikai ke foʻi ai ʻa Sīsū, Paula mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú, ʻe fakalototoʻaʻi ai kitautolu pea te tau hokohoko atu ai ke malanga neongo ʻa e faingataʻá. Pea ʻi he taimi ʻoku tau tala ai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kuo tau akó mo e anga ʻo ʻene tokoniʻi kitautolú, te tau fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau ako ʻa e Tohi Tapú ke toe loloto ange koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga meimei tatau. w16.08 4:3, 4
Sāpate, Sanuali 14
ʻOku tau fai ha fetakai . . . mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu ʻi he ngaahi potu fakahēvaní.—ʻEf. 6:12.
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau talitekeʻi ʻa hono tākiekina kitautolu ʻe he ngaahi akonaki, filōsofia, mo e tōʻonga kovi ʻa e māmani ko ení, hangē ko hono fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, ifi tapaká mo hono ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú. Kuo pau ke tau toe hokohoko atu ʻi he faitau mo e loto-siʻí mo hotau ngaahi vaivaiʻangá. (2 Kol. 10:3-6; Kol. 3:5-9) ʻOku malava moʻoni ke tau ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi fili mālohi ko iá? ʻIo, ka ʻe faingataʻa! Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa ia tonu ki ha tokotaha fuhu ʻi heʻene pehē: “Ko e anga ʻo ʻeku fakahanga ʻeku ngaahi tukí ʻoku fai ia ʻo ʻikai hangē ko ha tuki ki he ʻeá.” (1 Kol. 9:26) Hangē pē ko hono tuki ʻe ha tokotaha fuhu hono hoá, ʻoku fiemaʻu ke tau faitau mo hotau ngaahi filí. ʻOku tokoniʻi mo akoʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fai pehē. ʻOkú ne fai eni fakafou ʻi he Tohi Tapú. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu fakafou ʻi heʻetau ʻū tohi Fakatohitapú, ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. ʻOkú ke ngāueʻaki kotoa ʻa e fakahinohino ʻokú ke maʻú? w16.09 2:2, 3
Mōnite, Sanuali 15
Naʻa mo e Kalaisí naʻe ʻikai te ne fakahōhōʻiaʻi ʻa ia tonu.—Loma 15:3.
ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻoku totonu ke tau vakai ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi heʻetau ngaahi saiʻia fakafoʻituituí. Ko ia heʻikai ke tau fili ke tui ha sitaila vala ʻoku tau saiʻia aí, ka ʻoku taʻofi nai ai ʻa e kakaí mei heʻenau fanongo ki heʻetau pōpoakí. (Loma 15:2) ʻOku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻa e fatongia ke akoʻi ʻenau fānaú ke nau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻOku kau heni ʻenau fakapapauʻi mo ʻenau fānaú ʻoku nau ʻai ke fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ʻai vala mo teuteu fakanānaá. (Pal. 22:6; 27:11) ʻE lava fēfē ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki hotau ʻOtua māʻoniʻoní mo ʻene ngaahi tuʻungá? ʻOku totonu ke fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻenau fānaú. Pea ʻoku totonu ke nau anga-ʻofa ʻo akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e feituʻu mo e founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi vala ʻoku tāú. ʻOku ʻikai totonu ke fili pē ʻe he fānaú ʻa e ngaahi vala ʻoku nau saiʻia aí, kae mahuʻinga angé, ʻoku totonu ke nau fili ʻa e ngaahi vala ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoku nau fakafofongaʻí. w16.09 3:13, 14
Tūsite, Sanuali 16
Ko ha tokotaha ako ʻoku ʻikai ke laka hake ia ʻi heʻene faiakó, ka ko e tokotaha kotoa pē ʻoku haohaoa hono akoʻí ʻe hangē ko ʻene faiakó.—Luke 6:40.
Naʻe fiefia ʻa e kakaí ʻi he fanongo kia Sīsuú koeʻuhí naʻá ne ʻofa kia Sihova pea ʻiloʻi lelei ʻa e Folofolá. Naʻa nau toe ongoʻi naʻe ʻofaʻi kinautolu ʻe Sīsū. Ko ia naʻa nau fanongo lelei kiate ia. (Luke 24:32; Sione 7:46) ʻI ha founga meimei tatau, ʻi he sio hoʻo fānaú ʻokú ke ʻofa kia Sihová, ʻoku tokoni heni kia kinautolu ke nau ʻofa foki kiate ia. (Teu. 6:5-8; Luke 6:45) Ko ia hokohoko atu hono ako fakalelei ʻa e Tohi Tapú, pea lau maʻu pē ʻetau ʻū tohí. Feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e ngaahi meʻa kuo fakatupu ʻe Sihová. (Māt. 6:26, 28) Ko e lahi ange hoʻo ʻilo kia Sihová, ko e lahi ange ia ʻa e lava ke ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo iá. ʻI he taimi ʻokú ke ako ai ha meʻa fekauʻaki mo Sihová, talanoa ia ki hoʻo fānaú. Fai eni ʻi ha taimi pē ʻokú ke fakataha ai mo kinautolú, ʻo ʻikai ko e teuteu pē ki he ngaahi fakatahá pe lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí. w16.09 5:6, 7
Pulelulu, Sanuali 17
Naʻe ʻikai te nau lava ʻa e lea fakasiu.—Nehe. 13:24.
ʻI he taimi ʻoku ʻikai malava ai ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú ʻi ha lea muli, ʻe lava ke hoko eni ko ha palopalema mafatukituki ki hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa Nehemaia ki Selusalemá, naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai lava ʻa e fānau ʻe niʻihi ʻo lea ʻi he lea faka-Hepeluú. Koeʻuhí naʻe ʻikai malava ʻa e fānau ko ení ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe vaivai honau vahaʻangatae mo Sihová. (Nehe. 8:2, 8) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻoku ngāue ʻi ha fakatahaʻanga lea muli kuo nau fakatokangaʻi kuo vaivai ʻa e vahaʻangatae ʻenau fānaú mo Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he taimi ʻoku tau lautohi ai ʻi ha lea muli, ko ʻetau ngaahi ongoʻí heʻikai nai ke fuʻu maongo ia ʻo hangē ko ʻetau lautohi ʻi heʻetau leá tonu. Pehē foki, koeʻuhi ko e faingataʻa ke fetuʻutaki ʻi ha lea kehe, ʻe lava ke tau fuʻu helaʻia ʻo uesia kovi ai ʻetau lotu kia Sihová. Ko ia lolotonga ʻa e tauhi ke mālohi ʻetau holi ke ngāue ʻi ha fakatahaʻanga lea mulí, ʻoku toe fiemaʻu ke tau maluʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová.—Māt. 4:4. w16.10 2:4-6
Tuʻapulelulu, Sanuali 18
Ko e tuí . . . ko e fakahāhā hā mahino ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.—Hep. 11:1.
Ko e tuí ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku maʻu ʻe he kakai kotoa pē. (2 Tes. 3:2) Ka ʻoku ʻoange ʻe Sihova ʻa e tuí ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku nau lotu kiate iá. (Loma 12:3; Kal. 5:22) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e tuí! Naʻe foaki mai ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofeiná koeʻuhí ko e tokotaha kotoa pē ʻoku tui kia Sīsuú ke ne lava ʻo maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá. ʻOku malava heni ke hoko ai ʻa e kakaí ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova pea moʻui taʻengata. (Sione 6:44, 65; Loma 6:23) He anga-ʻofa ē ʻa Sihova kia kitautolú! Neongo ko e kau angahala kitautolu pea tuha mo e maté, naʻe vakai ʻa Sihova te tau malava ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí. (Saame 103:10) Naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsū mo ʻene feilaulaú. ʻI he kamata ke tau maʻu ʻa e tui kia Sīsū pea muimui kiate iá, ʻe lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he moʻui taʻengatá!—1 Sio. 4:9, 10. w16.10 4:1, 2
Falaite, Sanuali 19
[Naʻe hanga ʻe Paula ʻo] fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻi aí ʻaki ha ngaahi lea lahi.—Ngā. 20:2.
Naʻe leaʻaki maʻu pē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo hono kaungā Kalisitiané. Naʻá ne fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi he fononga holo mo e niʻihi ʻo kinautolu pea naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻenau ngaahi fehālākí, ka naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo Tīmote ko ʻene “tama ʻofeina mo faitōnunga ia ʻi he ʻEikí” pea naʻá ne tuipau ʻe tokangaʻi ʻe Tīmote ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. (1 Kol. 4:17; Fil. 2:19, 20) Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó ko hono “takanga ia pea ko ha kaungāngāue ki ha lelei maʻamoutolu.” (2 Kol. 8:23) Ko hono moʻoní, naʻe loto-toʻa ʻa Tīmote mo Taitusi ʻi he taimi naʻá na ʻiloʻi ai ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Paula kiate kinauá! Ko Paula mo hono kaungāmeʻa ko Panepasá naʻá na tuku ʻena moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kae lava ke na fakalototoʻaʻi hona fanga tokouá. Ko e fakatātaá, naʻá na ʻiloʻi naʻe loto ʻa e kakai tokolahi ʻi he kolo ko Līsitá ke tāmateʻi kinaua. Neongo ia naʻá na kei foki pē ki ai ke fakalototoʻaʻi ʻa e kau ākonga foʻoú ke nau nofoʻaki faitōnunga ʻi he tuí. (Ngā. 14:19-22) ʻI ʻEfesō, hili ʻa e fehangahangai ʻa Paula mo e ʻiteʻita ʻa e fuʻu kakaí, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau ākonga ʻi aí.—Ngā. 20:1. w16.11 1:10, 11
Tokonaki, Sanuali 20
Ke mou hoko ʻo fāʻūtaha kakato ʻi he ʻatamai tatau mo e fakakaukau tatau.—1 Kol. 1:10.
ʻOku tataki mo akoʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi he konga ʻi māmani ʻo ʻene kautahá. Anga-fēfē? Kuó ne fakanofo ʻa Kalaisi ke hoko ko e “ʻulu ia ʻo e fakatahaʻangá,” pea kuo fakanofo ʻe Kalaisi “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó “ke akoʻi mo tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (ʻEf. 5:23; Māt. 24:45-47) Hangē pē ko e kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻe he tamaioʻeiki ko ení ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. (1 Tes. 2:13) ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. (Hep. 10:24, 25) ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu kotoa ke tau tui ki he ngaahi akonaki tatau ʻi he Tohi Tapú. ʻOku toe tala mai ai kiate kitautolu ke tau hanganaki “fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Māt. 6:33) ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau malanga mei he fale ki he fale, ʻi he ngaahi feituʻu kakaí pea ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e kakaí. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:42; 17:17; 20:20) ʻOkú ne fakahinohinoʻi ʻa e kau mātuʻá ke nau hanganaki tauhi ʻa e fakatahaʻangá ke maʻa. (1 Kol. 5:1-5, 13; 1 Tīm. 5:19-21) Pea ʻoku tala mai ai kiate kitautolu, ʻoku totonu ke tauhi hotau sinó ke maʻa pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová.—2 Kol. 7:1. w16.11 3:7, 8
Sāpate, Sanuali 21
Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai.—Fkh. 18:4.
ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa ʻi he Tau I ʻa Māmaní, naʻe ʻiloʻi ʻe Charles Taze Russell mo e Kau Ako Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú. ʻI heʻene peheé, naʻe ʻikai ai ke nau loto ke ʻi ai haʻanau kaunga ki he lotu loí. ʻI he 1879, naʻe pehē ai ʻi he Zion’s Watch Tower ko e lotu kotoa pē ʻoku nau taukaveʻi ko kinautolu ʻa e taʻahine mali faka-Tuʻi ʻa Kalaisí, ka ʻoku nau poupouʻi ʻa e ngaahi puleʻangá, ko e konga moʻoni kinautolu ʻo Pāpilone ko e Lahi, ʻa ia ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e fefine paʻumutu. (Fkh. 17:1, 2) Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau tangata mo e kau fefine faitōnungá kapau te nau hokohoko atu hono poupouʻi ʻa e lotu loí, he ʻikai ke tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ko ia, naʻe ʻoatu ai ʻe he tokolahi ʻenau tohi ki honau ngaahi siasí ʻo fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke nau toe loto ke hoko ko honau mēmipa. w16.11 5:2, 3
Mōnite, Sanuali 22
Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻo fehoanaki mo e laumālié ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e laumālié.—Loma 8:5.
Kuó ke lau nai ʻa e Loma 8:15-17 ʻi he taimi ʻoku Fakamanatu ai ʻa e pekia ʻa Sīsuú. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko iá ʻa e anga hono ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane paní ʻenau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi hēvaní. Naʻe hiki ʻa e Loma vahe 8 ʻo fakatefito ki he kau paní. ʻOku nau maʻu ʻa e “laumālié” ʻa ia ko e faʻahinga ʻoku nau ‘tatali atu ki he ohi ko e ngaahi foha, ʻa e fakaʻatā ko ia mei honau ngaahi sino fakakakanó.’ (Loma 8:23) ʻI he kahaʻú, te nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani. Kuo fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻenau ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi he huhuʻí. Kuó ne talaki ʻoku nau māʻoniʻoni kae lava ke nau hoko ko hono ngaahi foha. (Loma 3:23-26; 4:25; 8:30) ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe lava ke vakai ʻa Sihova ʻoku māʻoniʻoni ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku lava foki ke nau maʻu ʻaonga mei he akonaki ʻi he Loma vahe 8. w16.12 2:1-3
Tūsite, Sanuali 23
ʻOua ʻaupito naʻa loto-moʻua.—Māt. 6:34.
Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú: “ʻOua ʻaupito naʻa loto-moʻua.”? Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsuú, heʻikai ʻaupito ke ongoʻi loto-moʻua ʻa e faʻahinga ʻoku tauhi ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, naʻá ne tokoniʻi ʻene kau ākongá ke nau mahinoʻi ko e loto-moʻua ʻoku ʻikai fiemaʻú pe loto-moʻua tōtuʻá heʻikai ke fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi palopalemá. ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi pole ʻi he ʻaho taki taha, ko ia ʻoku ʻikai totonu ke fakalahi ʻe he kau Kalisitiané ʻenau loto-moʻuá ʻaki ʻenau fakakaukau ki he ngaahi palopalema ʻi he kuohilí pe palopalema ʻi he kahaʻú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe ongoʻi loto-moʻua nai ha Kalisitiane fekauʻaki mo ha ngaahi palopalema ʻi he kahaʻú. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke hohaʻa ki he ngaahi meʻa kuo teʻeki ai ke hokó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he taimi lahi, ko e ngaahi meʻa ʻe hokó heʻikai ke fuʻu kovi ia ʻo hangē ko ia naʻa tau fakakaukau atu ki aí. ʻIkai ko ia pē, manatuʻi ʻoku ʻikai ha tuʻunga ia ʻe taʻemalava ke puleʻi ʻe he ʻOtuá. ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻene faʻahinga faitōnungá, pea tokoniʻi kinautolu ke fakasiʻisiʻi ʻenau loto-moʻua fekauʻaki mo e kuohilí, ʻahó ni mo e kahaʻú. w16.12 3:13, 16
Pulelulu, Sanuali 24
Ko e angavaivai ʻoku ai ʻene poto.—Pal. 11:2.
ʻI he taimi naʻe fili ai ʻe Sihova ʻa Saula ke hoko ko e tuʻí, naʻe angavaivai ʻa Saula. (1 Sām. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Ka ʻi he lolotonga ʻene hoko ko e tuʻí, naʻe kamata ke ne ʻafungi. ʻI he tuʻunga ʻe taha, naʻe haʻu ʻa e kau Filisitia ʻe laui afe ke faitau mo e kau ʻIsilelí. Naʻe tala ʻe he palōfita ko Sāmiuelá kia Saula te ne haʻu ʻo ʻoatu ha feilaulau kia Sihova. Kae kehe, ki muʻa ke aʻu atu ʻa Sāmiuelá, naʻe manavahē ʻa e kau ʻIsilelí pea liʻaki ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa Saula. Naʻá ne hoko ʻo taʻekātaki pea ʻi he ʻikai ke ne tatali kia Sāmiuelá, naʻá ne ʻoatu ʻe ia ʻa e feilaulaú. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Saula ha mafai ke fai eni, pea naʻe houhau ʻa Sihova. (1 Sām. 13:5-9) ʻI he aʻu atu ʻa Sāmiuelá, naʻá ne valokiʻi ʻa Saula ʻi heʻene talangataʻa kia Sihová. Ka naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Saula ia naʻá ne fai ha kovi. Naʻá ne feinga ke kumi kalofanga, pea aʻu ʻo ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ki heʻene fehālākí. (1 Sām. 13:10-14) Talu mei he taimi ko iá, naʻe toe fai ʻe Saula mo e ngaahi tōʻonga hīkisia kehe. Ko ia naʻe talitekeʻi ia ʻe Sihova mei heʻene hoko ko e tuʻí. (1 Sām. 15:22, 23) Naʻe kamata lelei ʻa e moʻui ʻa Saulá ka naʻe iku ʻo kovi ʻaupito.—1 Sām. 31:1-6. w17.01 3:1, 2
Tuʻapulelulu, Sanuali 25
Kuó u maʻu ʻa Tēvita . . . ko ha tangata ʻa ia ʻoku hoa mo hoku finangaló.—Ngā. 13:22.
Ko Tuʻi Tēvitá ko e tangata naʻe faitōnunga, pea naʻe ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate ia. Neongo ia, naʻe fehokotaki fakasino ʻa Tēvita mo Patisepa, ʻa ia ko ha angahala mamafa ia. (2 Sām. 11:1-21) Naʻe ʻikai lava ʻe Tēvita ʻo toe fakafoki ʻa e meʻa naʻá ne faí. Ko hono moʻoní, te ne fua ʻa e ngaahi nunuʻa ʻe niʻihi ʻo ʻene faiangahalá ʻi he toenga ʻene moʻuí. (2 Sām. 12:10-12, 14) Ko ia naʻe fiemaʻu ke ne tui. Naʻe pau ke ne falala ko e taimi te ne fakatomala moʻoni aí, ʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova mo tokoniʻi ia ke ne kātekina ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaahi tōʻongá. Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku tau hoko ai ʻo faiangahala kotoa. Ka ʻoku mafatukituki ange ʻa e ngaahi fehālaaki ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fehālaaki ʻe niʻihi, pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi heʻikai nai ke tau malava ʻo fakafoki ʻetau ngaahi fehālākí. Kuo pau foki ke tau fua ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá. (Kal. 6:7) Ka ʻoku tau falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá kapau te tau fakatomala, te ne poupouʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, naʻa mo e ngaahi faingataʻa ko e foʻui pē ʻo kitautolu.—ʻAi. 1:18, 19; Ngā. 3:19. w17.01 1:10-12
Falaite, Sanuali 26
ʻOku ʻikai lava ʻa e tangata ke aʻusia ʻa e ngaue ʻoku fai ʻi he lalo laʻa; neongo pe ko e ha ʻa e fakafitefitaʻa ʻa e tangata ke hakule, ka ʻikai te ne aʻusia; ʻio neongo foki ʻe pehe ʻe he poto te ne ʻilo pe, kae ʻikai te ne lava ke tatae ki ai.—Koh. 8:17.
Ko e hoko ʻo angavaivaí ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai lava ai ke tau ʻilo pe mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ʻe hokó. Ko e fakatātaá, te tau fakakaukau nai ke kamata ngāue taimi-kakato. Ka ko e hā ʻe hokó kapau te tau puke? Fēfē kapau ʻe puke ʻetau ongo mātuʻa pea fiemaʻu ha tokoni? Ko e hā te tau faí ʻi heʻetau hoholo ke motuʻá? ʻOku ʻikai lava ke tau tali kotoa ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení, neongo kapau ʻoku tau lotu mo fakakaukau fekauʻaki mo ia. Ka ʻo kapau ʻoku tau falala kia Sihova, te tau lāuʻilo pea tali hotau ngataʻangá. Te tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, kole ha faleʻi, pea mahuʻinga tahá lotu ki ha tataki. ʻE fiemaʻu leva ke tau muimui ki he fakahinohino ʻa e laumālie ʻo Sihová. (Koh. 11:4-6) ʻE lava ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi filí, pe ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke liliu ʻetau ngaahi palaní.—Pal. 16:3, 9. w17.01 4:14
Tokonaki, Sanuali 27
ʻE ʻikai te ke kai mei ai.—Sēn. 2:17.
Naʻe pau ke fili ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e meʻa te na faí. Te na talangofua ki he ʻOtuá, pe te na fanongo kinaua ki he ngatá? Ko e meʻa fakamamahí, naʻá na fili ke talangataʻa ki he ʻOtuá. Naʻá na siʻaki ʻa Sihova ko ʻena Tamaí peá na kau mo Sētane. ʻI he taimi ko ení naʻe ʻikai kei maluʻi kinaua ʻe Sihova. (Sēn. 3:6-13) ʻI hono maumauʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ai te na kei haohaoa. ʻIkai ngata aí, naʻá na hoko ai ko e fili ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ʻokú ne fehiʻa ʻi he fulikivanú. Ko hono fofongá ʻoku ‘maonioni fau, bea ikai ai te ne faa afio ki he koví.’ (Hap. 1:13, PM) Kapau naʻe ʻikai ke fai ʻe Sihova ha meʻa fekauʻaki mo e angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe mei fakatuʻutāmaki ia ki he lelei ʻa ʻene meʻa fakatupú kotoa. Naʻe mei fifili fakatouʻosi ʻa e kau ʻāngeló mo e faʻahinga ʻo e tangatá pe ʻe kei lava koā ke nau falala ki heʻene leá. Ka ʻoku faitōnunga ʻa Sihova ki heʻene ngaahi tuʻungá tonu; heʻikai ʻaupito te ne maumauʻi ia. (Saame 119:142) Neongo naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e tauʻatāina ke filí, naʻe ʻikai lava ke na kalofi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angatuʻu kia Sihová. Naʻe faifai atu pē ʻo na mate peá na foki ki he efú ʻa ia naʻe ngaohi kinaua mei aí.—Sēn. 3:19. w17.02 1:8, 10, 11
Sāpate, Sanuali 28
Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.—Māt.4:4.
Naʻe fakaʻatā ʻe Sīsū ke tataki ia ʻe he Folofolá, mei he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he ʻakau fakamamahí. Naʻa mo e taimi naʻá ne ofi ai ke pekiá, naʻá ne lave ki he ngaahi kikite ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá. (Māt. 27:46; Luke 23:46) Kae kehe, ko e kau taki lotu ʻo e taimi ko iá naʻa nau kehe ʻaupito meia Sīsū. Naʻa nau fili ke tukunoaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi pē naʻe ʻikai ke tatau ai mo ʻenau ngaahi akonakí. Naʻe toʻo lea ʻa Sīsū mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene lea ʻo fekauʻaki mo kinautolu: “Ko e kakaí ni ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻiaʻi au ʻaki honau loungutú, ka kuo hiki mamaʻo honau lotó meiate au. Ko e koto kulanoa ʻenau hanganaki lotu mai kiate aú, he ʻoku nau akoʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e tangatá ko e ngaahi tokāteline.” (Māt. 15:7-9) Heʻikai ʻaupito ke fili ʻe Sihova ha kau tangata naʻe ʻikai te nau muimui ki heʻene Folofolá ke nau tataki ʻa hono kakaí. Naʻe toe ngāueʻaki foki ʻe Sīsū ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene akoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he taimi naʻe poleʻi ai ia ʻe he kau taki lotú, naʻe ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa hono poto ʻoʻoná pe ko ʻene taukei ʻi he moʻuí ke tali ʻaki kiate kinautolu. ʻI hono kehé, naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí mei he Folofolá.—Māt. 22:33-40. w17.02 3:18, 19
Mōnite, Sanuali 29
Fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, . . . fakaʻapaʻapa ki he tuʻí.—1 Pita 2:17.
ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke fakahaaʻi ki he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Ko e moʻoni, ko e fonua kotoa pē ʻoku kehekehe ʻenau anga fakafonuá, ko ia ko e meʻa ʻoku ʻamanekina nai ʻe he kau ʻōfisá meiate kitautolú ʻi he feituʻu ʻe taha ʻe kehe nai ia mei he meʻa ʻoku nau ʻamanekina ʻi ha feituʻu kehe. Neongo ia, ʻoku tau fengāueʻaki fakataha mo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻi hono fakahoko ʻenau ngāué. Kae kehe, kapau te nau kole mai ke tau fai ha meʻa ʻe fakatupunga ai ʻetau talangataʻa kia Sihová, heʻikai lava ke tau fai ia. ʻI he ngaahi tuʻunga ko iá, ʻoku tau talangofua mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova kae ʻikai ko e tangatá. (1 Pita 2:13-16) ʻE lava ke tau ako mei he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuohilí, ʻa ia naʻa nau fakahāhā ʻa e fakalāngilangi ki he ngaahi founga-pulé mo honau kau ʻōfisá. Ko Siosifa mo Mele ʻa e ongo faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he meʻá ni. ʻI he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he kau Lomá ke nau ʻiloʻi ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻi he fonuá, naʻe fononga ʻa Siosifa mo Mele ki Pētelihema ke lēsisita ai neongo naʻe ofi ʻaupito ʻa e taimi ke fāʻele ai ʻa Melé. (Luke 2:1-5) Ko e ʻapositolo ko Paulá ko e faʻifaʻitakiʻanga ia ʻe taha ʻo e tokotaha naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kau pule fakaetangatá. ʻI he taimi naʻe tukuakiʻi ai ia fekauʻaki mo hono fai ha fehālaaki, naʻá ne taukapoʻi anga-fakaʻapaʻapa ia ʻi he ʻao ʻo Tuʻi Hēlota ʻAkilipá pea ʻi he ʻao ʻo Fesitó, ʻa e kōvana Loma ʻo e vahefonua ʻo Siuteá.—Ngā. 25:1-12; 26:1-3. w17.03 1:9, 10
Tūsite, Sanuali 30
Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni . . . ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu.—1 Kol. 10:11.
ʻI he taimi naʻe ohi mai ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tōʻonga angahala ʻa e kau Kēnaní naʻe ʻikai ke maluʻi kinautolu ʻe Sihova mei honau ngaahi filí. (Fkm. 2:1-3, 11-15; Saame 106:40-43) Kuo pau pē naʻe mātuʻaki faingataʻa ki he ngaahi fāmili naʻe ʻofa kia Sihová ke nau nofoʻaki faitōnunga lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá. Kae kehe, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe faitōnunga, hangē ko Sēfita, ʻElikena, ʻAna mo Sāmiuela. Naʻa nau fakapapauʻi ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia. (1 Sām. 1:20-28; 2:26) ʻI hotau ʻahó ni, ko e fakakaukau mo e ngāue ʻa e kakaí ʻoku hangē pē ko e kau Kēnaní. ʻOku tokangataha pē ʻenau moʻuí ki he fehokotaki fakasinó, fakamālohí mo e paʻangá. Ka ʻoku ʻomai ʻe Sihova ha ngaahi fakatokanga māʻalaʻala. ʻOkú ne loto ke maluʻi kitautolu ʻo hangē ko ia ko ʻene loto ke maluʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei he ngaahi tākiekina kovi ko iá. Te tau ako mei heʻenau fehālākí? (1 Kol. 10:6-10) Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá ke fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ʻa e māmaní. (Loma 12:2) Te tau feinga hotau lelei tahá ke fai pehē? w16.04 1:4-6
Pulelulu, Sanuali 31
Pea ke maʻu ʻuta lelei mei ai ʻe he loto matala.—Pal. 1:5.
ʻI heʻetau fehangahangai mo ha ngaahi fili mahuʻinga, kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e faleʻi lelei tahá ʻi heʻene Folofolá. Ko ia ʻoku mahuʻinga ke tau fai ha fekumi pea lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa Sihová. ʻE lava ke ne ʻomai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻú ke tau faiʻaki ʻa e ngaahi fili ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. Ki muʻa ke tau fai ha ngaahi fili mahuʻinga, ʻoku totonu maʻu pē ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻE hā mei he fili ko ení ʻoku ou ʻofa kia Sihova? Te ne ʻomai ʻa e fiefia mo e melino ki hoku fāmilí? Pea ʻe hā mei ai ʻoku ou kātaki mo anga-ʻofa?’ ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻofa kiate ia pea tauhi kiate ia. ʻOkú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fatongia mo e totonu ʻoku tau maʻu ke fili ai pe te tau tauhi kiate ia. (Sios. 24:15; Koh. 5:4) Ka ʻokú ne ʻamanekina ke tau fai ʻa e meʻa kuo tau fili ke faí ʻo makatuʻunga ʻi heʻene Folofolá. ʻI heʻetau tui ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ne ʻomaí, ʻe lava ke tau fai ai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. Pea ʻe hā mei ai ʻoku tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau ngaahi foungá kotoa.—Sēm. 1:5-8; 4:8. w17.03 2:17, 18