Nōvema
Tuʻapulelulu, Nōvema 1
Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto, pea ai ʻeku tali ke fai kiate ia ʻoku ngaohi au.—Pal. 27:11.
Kuo liliu ʻa Sētane ʻi he talu ʻene fai ʻa e tukuakiʻi ko ení? ʻIkai ʻaupito! ʻI he taimi naʻe lī hifo ai ʻa Sētane mei hēvaní, naʻá ne kei tukuakiʻi maʻu pē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 12:10) ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku lotu pē ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita. ʻOkú ne fiefia ke sio mai ʻoku tau talitekeʻi ʻa e totonu ko ia ʻa e ʻOtuá ke pule maí mo taʻofi ʻetau tauhi kiate Iá. ʻI he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia ai lolotonga ha ʻahiʻahi, feinga ke sioloto atu ki he talanoa fakatātā ko ení. Ko Sētane mo e kau tēmenioó ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku nau siofi koe pe ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí mo nau taukaveʻi te ke foʻi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihova, hotau Tuʻí ʻa Sīsū Kalaisi, ko e kau pani ko ia kuo nau toetuʻú mo e laui mano ʻo e kau ʻāngeló. ʻOku nau toe sio mai ki hoʻo ngaahi feingá ka ʻoku nau fakalototoʻaʻi mai koe! ʻOku nau fiefia ʻi he ʻiloʻi te ke malava ke kātaki mo kei faitōnunga ai pē kia Sihova. Pea ʻokú ke fanongo leva ki he lea mai ʻa Sihova kiate koé ʻo hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi heʻetau konga tohi ʻo e ʻaho ní. w16.04 2:8, 9
Falaite, Nōvema 2
ʻAlu mo koe ha toko taha pe toko ua kehe.—Māt. 18:16.
Kapau kuó ke lavameʻa ʻi hono fakaleleiʻi ha palopalema, kuó ke “maʻu mai ho tokouá.” ʻE toki fakahā pē ki he kau mātuʻá ʻi he taimi ʻokú ke toutou feinga ke tokoni ki he tokotaha faihalá kae ʻikai lava. ʻI he tuʻunga lahi tahá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ngāueʻaki kotoa ʻa e sitepu ʻe tolu ʻoku hā ʻi he Mātiu 18:15-17. ʻOku fakalototoʻa ia. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Koeʻuhí ʻi he tuʻunga lahi tahá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha angahalá ʻene fehālākí pea fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, ʻo ʻikai fiemaʻu ai ke tuʻusi ia. ʻOku totonu leva ke fakamolemoleʻi ʻe he tokotaha loto-mamahí hono tokouá koeʻuhí ke maʻu ʻa e melinó. Ko ia ʻoku hā mahino mei he akonaki ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ʻalu leva ki he kau mātuʻá. ʻOku totonu ke tau līpooti ʻa e palopalemá ʻi he hili pē ʻetau muimui ki he ʻuluaki ongo sitepú pea kapau ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni māʻalaʻala naʻe fai ha hala. w16.05 1:15, 16
Tokonaki, Nōvema 3
ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní.—Sione 17:16.
ʻOku tau poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhí ko e ʻikai ke tau poupouʻi ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá, ʻoku tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa ʻi he taimi ʻoku tau malangaʻi ai ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá te ne fakaleleiʻi kotoa ʻa e palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi lotu loí ʻoku nau fakafaʻafaʻahi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, pea ʻoku māvahevahe ai heni ʻa e kakaí. Ka koeʻuhí ko ʻetau tuʻu-ʻataá, ʻoku tau fāʻūtaha ai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfine takatakai ʻi he māmaní. (1 Pita 2:17) ʻI heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻe toe faingataʻa ange ke tau nofoʻaki tuʻu-ʻatā. ʻOku “lotolotokehe” mo “taʻefieauna” ʻa e kakaí ʻi he ʻahó ni pea te nau hoko ʻo toe māvahevahe ange. (2 Tīm. 3:3, 4) Kuo uesia ha niʻihi hotau fanga tokouá ʻi he hoko fakafokifā ʻa e ngaahi liliu fakapolitikale ʻi honau fonuá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau mateuteu ke hanganaki tuʻu-ʻatā he taimi ní, naʻa mo e ʻi he tuʻunga faingataʻá. w16.04 4:3, 4
Sāpate, Nōvema 4
He ko e hā pē ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.—Kal. 6:7.
ʻOku ongoʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻe lava ke nau fai pē ʻa e meʻa ʻoku nau loto ke faí. Ka ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku fiefia ai ʻa Sihová. Ko ia ki muʻa ke tau fai ha fili, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú pea talangofua leva ki ai. Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa e totó, ko ia ʻoku tau muimui ki he meʻa ʻoku leaʻaki aí. (Sēn. 9:4; Ngā. 15:28, 29) ʻE lava ke tau lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili ʻe fakahōifua kiate iá. ʻOku mahuʻinga ʻa e fili ʻoku tau faí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha fili lelei ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. Ko ha fili ʻoku kovi ʻe lava ke ne maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo iá. ʻE lava ke toe uesia ʻa e kakai kehé ʻi heʻetau ngaahi filí. ʻOku ʻikai ke tau loto ke fai ha meʻa ʻe loto-mamahi ai hotau fanga tokouá pe fakavaivaiʻi ai ʻenau tuí. ʻOku ʻikai foki ke tau loto ke fakatupunga ha ngaahi palopalema ʻi he vahaʻa ʻo e fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá. Ko ia ʻoku mahuʻinga ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku leleí.—Loma 14:19. w16.05 3:4, 5
Mōnite, Nōvema 5
Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga.—ʻAi. 48:17.
ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku hōifua mai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki fakapotopoto ai hotau taimí ke lau mo ako ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohí. (ʻEf. 5:15, 16) Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki kuo pau ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei ai. Ko e hā ia? Kapau heʻikai ke tau tokanga, te tau fakakaukau nai ʻoku ʻikai ke ʻaonga kia kitautolu ha konga ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú pe ʻū tohi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ko ha konga ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻikai hā ngali ʻaonga ki hotau tuʻungá? Pe fēfē kapau ʻoku ʻikai ke tau kau ʻi he faʻahinga ʻoku fakatefito ki ai ʻa e tohí? ʻOku tau lau fakavave pē ʻa e fakamatala ko iá pe aʻu ʻo ʻikai ke tau lau ia? Kapau ko ia, heʻikai lava ke tau maʻu ʻa e fakamatala mahuʻinga ʻe ʻaonga kia kitautolú. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko e fakamatala kotoa pē ʻoku tau maʻú ʻoku meia Sihova. w16.05 5:5, 6
Tūsite, Nōvema 6
Kapau ʻoku fai ʻe ha tangata ha laka hala ki muʻa ke ne lāuʻilo ki ai, ko kimoutolu ko ia ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga taau fakalaumālié mou feinga ke fakatonutonu ha tangata pehē ʻi ha laumālie ʻo e anga-malū.—Kal. 6:1.
ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá mo e kau mātuʻá ke nau fakafuo kitautolu taki taha. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku ʻi ai hatau vaivaiʻanga, te nau feinga ke tokoniʻi kitautolu. Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau ʻomai ʻa e akonakí ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú. Ka ʻoku nau lotu anga-fakatōkilalo kia Sihova ke nau maʻu ha mahino mo ha poto. ʻOku nau fai leva ha fekumi ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohi faka-Kalisitiané ke nau maʻu ai ha ngaahi fakamatala ke tokoniʻi kitautolu. Kapau ʻoku tau mahinoʻi ʻa e founga hono fakafuo kitautolu ʻe Sihová, ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pehē foki, te tau maʻu ai ha fakakaukau pau ki he kakai ʻi hotau feituʻu ngāué, ʻo kau ai ʻetau kau ako Tohi Tapú. ʻOku ʻikai ke ne fakamālohiʻi kinautolu ke nau liliu, ka ʻi hono kehé ʻokú ne fakahaaʻi kiate kinautolu ʻene ngaahi tuʻunga maʻá. Kuo pau leva ke nau fili pe te nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu kiate kinautolú. w16.06 1:13, 14
Pulelulu, Nōvema 7
ʻOku ke kumi koā maʻau ha ngaahi meʻa lalahi? ʻOua ʻe kumi.—Sel. 45:5.
Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Sioné kapau ʻe ʻofa ha taha ki he ngaahi meʻa ʻi he māmaní, “ʻa e holi ʻo e kakanó pea mo e holi ʻo e matá pea mo e fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú,” ko e tokotaha ko iá “ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamaí.” (1 Sio. 2:15, 16) ʻOku fiemaʻu leva ke tau sivisiviʻi maʻu pē kitautolu ke ʻiloʻi pe ʻoku tau ʻofa ki he māmaní. Te tau ʻiloʻi nai ai kuo kamata ke tohoakiʻi kitautolu ki he fakafiefiá, kakaí pea pehē ki he sīpinga vala mo e teuteu ʻa e māmani ko ení. Pe ʻoku tau loto nai ke fai ha “ngaahi meʻa lalahi” fakafou ʻi he ako māʻolunga angé. ʻOku ofi ʻaupito ʻa e māmani foʻoú. ʻI heʻene peheé, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea mālohi ʻa Mōsesé! Kapau ʻoku tau mahinoʻi mo tui moʻoni “ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova” te tau ʻoatu ai kiate ia ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá mo tauhi kiate ia ʻi he founga ʻokú ne finangalo ki aí.—Teu. 6:4; Hep. 12:28, 29. w16.06 3:14
Tuʻapulelulu, Nōvema 8
Kumi hokohoko ki hono Puleʻangá, [ʻo e ʻOtua] pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni.—Luke 12:31.
ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú kae lava ke tau kei moʻui. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e meʻakai, vala mo ha feituʻu ke tau nofo ai. Ka heʻikai ke toe ʻosi ʻa e ngaahi meʻa ia ʻoku tau loto nai ke maʻú. Pea ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku nau loto ke maʻú. Ko e meʻa ʻoku loto nai ha taha ke ne maʻu ʻoku nofo ʻi ha fonua masivesiva, ʻe kehe ʻaupito ia mei he meʻa ʻoku loto nai ha taha ke ne maʻu ʻoku nofo ʻi ha fonua tuʻumālie. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku saiʻia ʻa e kakaí ke nau maʻu ha telefoni toʻotoʻo, ko ha motopaiki pe ko ha kiʻi konga kelekele. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku loto ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e ngaahi vala totongi mamafa, ko ha fale ʻoku lahi angé pe ko ha meʻalele ʻoku totongi mamafa angé. Kae tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí pe lahi ʻo e paʻanga ʻoku tau maʻú, ʻe kamata nai ke tau holi ke toe lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻú pe ʻoku ʻikai lava ke aʻu ki ai hotau ivi fakapaʻangá.—Hep. 13:5. w16.07 1:1-3
Falaite, Nōvema 9
ʻOua naʻa tomuʻa fai ha faʻufaʻu ke fai ʻa e ngaahi holi ʻo e kakanó.—Loma. 13:14.
Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau ʻilo ki he ʻOtuá. (Māt. 5:3) ʻI hono kehé, ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e lahi taha honau taimí mo e iví ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní. (1 Sio. 2:16) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tākiekina ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú kae ʻikai ko e laumālie ʻo e māmaní. Kuo tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi hono laumālié ke tau mahinoʻi māʻalaʻala ʻa e meʻa ʻe hokó. (1 Kol. 2:12) Ka ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga. Naʻa mo e ngaahi meʻa anga-maheni ʻi he moʻuí ʻe lava ke ne fakaleluʻi kitautolu ʻi he tauhi kia Sihová. (Luke 21:34, 35) ʻE tala mai nai ʻe ha niʻihi kia kitautolu ʻoku fakavalevale ʻetau tui ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani ko ení. (2 Pita 3:3-7) Ka kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā kinautolu ke nau fakalotosiʻiʻi kitautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ʻoku vavé ni ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. Kapau ʻoku tau loto ke tākiekina kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá mo hotau fanga tokouá. w16.07 2:13, 14
Tokonaki, Nōvema 10
Ko e tali lotu ʻa e ʻAfiona, ko ia ʻe alu atu ai kiate koe ʻa e kakano kotoa. . . . Ko e [meʻa] ki heʻetau ngaahi hia ko e ʻAfiona kuo ne ʻufiʻufi.—Saame 65:2, 3.
ʻOku lotu ʻa e kakai tokolahi koeʻuhí ʻoku ʻai ai kinautolu ke nau ongoʻi lelei, ka ʻoku ʻikai ke nau tui moʻoni ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngaahi lotú. ʻOku fiemaʻu ke nau ʻiloʻi ko Sihová ko e tokotaha “tali lotu.” Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Kapau te mou kole ha meʻa pē ʻi hoku hingoá, te u fai ia.” (Sione 14:14) ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke tau lotu ki ha “meʻa pē” ʻa ia ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo Sihová. Naʻe tohi ʻe Sione: “Ko e loto-falala eni ʻoku tau maʻu kiate iá, ʻa ia, ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” (1 Sio. 5:14) Ko ha meʻa lelei ia ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ke ʻai kinautolu ke nau ongoʻi lelei, ka ko ha founga ia ke nau fakaofiofi ai ki he ‘taloni ʻo e ʻofa maʻataʻatā’ ʻa Sihová! (Hep. 4:16) ʻI he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻa e kakaí ki he founga totonu ke lotu aí, ki he Tokotaha totonú pea ki he ngaahi meʻa totonú, ʻoku tau tokoniʻi ai kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova, pea ke nau maʻu ai ʻa e fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí.—Saame 4:1; 145:18. w16.07 4:11, 12
Sāpate, Nōvema 11
Ko hoʻo kau lotu ʻoku nau fakafetaʻia ʻa e ʻAfiona. ʻOku nau talanoa ki he langilangi ʻo ho puleʻanga, mo nau aʻau ho fakangeingei na. ki he hakoʻi tangata, . . . mo e naunau ʻo e teunga ʻo hono puleʻanga.—Saame 145:10-12.
Ko kinautolu kotoa ʻoku ʻofa kia Sihova mo mateaki kiate iá ʻoku nau maʻu ha holi mālohi ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai ke ke malava ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he malanga mei he fale ki he falé ʻo hangē ko ia ʻokú ke loto ki aí, koeʻuhi ko e mahamahakí pe taʻumotuʻá? Manatuʻi maʻu pē ʻokú ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke lea ai ʻo fekauʻaki mo iá ki he faʻahinga takatakai ʻiate koé, hangē ko e kau nēsí pe kau toketaá. Kapau ʻokú ke ʻi he pilīsoné koeʻuhí ko hoʻo tuí, te ke kei malava ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova, pea ʻai ke fiefia hono lotó. (Pal. 27:11) Pehē foki, ʻokú ne fiefia ʻaupito kapau ʻokú ke tauhi kiate ia neongo ʻoku ʻikai ke fai pehē ʻa e niʻihi kehe ʻi ho fāmilí. (1 Pita 3:1-4) Naʻa mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻaupitó, ʻe lava ke ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, hanganaki ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, pea fai ha fakalakalaka fakalaumālie. ʻE tāpuakiʻi moʻoni koe ʻe Sihova ʻi hoʻo vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻa e ʻOtuá mo kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ʻamanakí. w16.08 3:19, 20
Mōnite, Nōvema 12
Tuku ki he ngaahi uaifí ke nau anganofo ki honau ngaahi husepānití ʻo hangē pē ko ʻenau anganofo ki he ʻEikí, koeʻuhí ko ha husepāniti ko e ʻulu ia ʻo hono uaifí ʻo hangē pē ko e Kalaisí ko e ʻulu ia ʻo e fakatahaʻangá.—ʻEf. 5:22, 23.
ʻOku ʻikai ke ʻuhinga eni iá ʻoku lelei ange ha husepāniti ʻi hono uaifí. Naʻe fakamatala ʻa Sihova ki he ngafa mahuʻinga ʻo ha uaifi ʻi heʻene pehē: “ʻOku ʻikai lelei ki he tangata ke toko taha; kau ngaohi maʻana ha tokoni ke ʻao mo ia.” (Sēn. 2:18) ʻOku totonu ke tokoni ʻa e uaifí ki hono husepānití ke ne hoko ko ha ʻuluʻi fāmili lelei. Pea ʻoku fiemaʻu ke faʻifaʻitaki ha husepāniti ki he faʻifaʻitakiʻanga anga-ʻofa ʻa Sīsuú, ʻa ia ko e “ʻulu ia ʻo e fakatahaʻangá.” ʻI hono fai eni ʻe ha husepāniti, ʻoku ongoʻi malu ai hono uaifí pea ʻoku faingofua ange ai kiate ia ke ne fakaʻapaʻapaʻi mo poupouʻi ia. ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiane he ʻaho ní ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi heʻenau feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻi heʻene kau ākongá. (Sione 13:34, 35; 15:12, 13; ʻEf. 5:25) Ko e lahi ʻa e feʻofaʻaki ʻa ha husepāniti mo ha uaifi Kalisitiane ʻoku totonu ke na loto-lelei ai ke mate koeʻuhi ko e toko taha ʻe tahá. w16.08 2:3, 4
Tūsite, Nōvema 13
Ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu, hono ʻikai lelei.—Pal. 15:23.
Ko hoʻo ngaahi lea leleí ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea tokoniʻi ai kinautolu ke hokohoko atu ʻenau tauhi kia Sihová. Pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻiate koe ʻa hono fakaivimālohiʻi ho fanga tokouá ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngaahi tali fakalototoʻa lolotonga ʻa e ngaahi fakatahá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e nima ʻo Nehemaiá mo e kau Siú. Naʻa nau fakakakato ʻa e ʻā ʻo Selusalemá ʻi he ʻaho pē ʻe 52! (Nehe. 2:18; 6:15, 16) Naʻe ʻikai ke mamata pē ʻa Nehemaia kae fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngāué. Naʻá ne tokoni ki hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 5:16) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa tokolahi kia Nehemaia ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai ki he ngaahi ngāue langá pe fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku toe fakaivimālohiʻi ʻe he kau tangata anga-ʻofa ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku ‘tateme honau lotó’ pe loto-hohaʻá ʻaki ʻenau ʻaʻahi kia kinautolu pea ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú.—ʻAi. 35:3, 4. w16.09 1:15, 16
Pulelulu, Nōvema 14
Ko e ʻofá . . . ʻoku ʻikai te ne fai ha tōʻonga taʻefeʻunga, ʻoku ʻikai te ne kumi ki heʻene lelei pē ʻaʻana.—1 Kol. 13:4, 5.
Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau ngāue mālohi ke muimui ki he faleʻi ko ení: “Mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó ʻa ia ʻoku ʻi he māmaní ʻi he fekauʻaki mo e feʻauakí, taʻemaʻá, holi fakaefehokotaki fakasinó.” (Kol. 3:2, 5) Naʻe liʻaki ʻe he niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e moʻui taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, ka ʻoku nau kei faitau nai mo e ngaahi holi fehālākí. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ko e anga ʻetau ʻai valá ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa ange kia kinautolu ʻenau muimui ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú pea faitau mo e ngaahi holi ko iá. (1 Kol. 6:9, 10) ʻOku ʻikai ke tau loto ke ʻai ke faingataʻa ange ʻenau faitaú, ʻikai ko ia? ʻI he taimi ʻoku tau fakataha ai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau malu mei he kakai ʻoku nau pouaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú. Ko e anga ʻetau ʻai valá ʻoku totonu ke tānaki atu ia ki he ʻātakai maʻa ko iá. Neongo ʻoku tau tauʻatāina pē ke fili ʻa e vala ke tau tuí, ʻoku tau toe maʻu ʻa e fatongia ke tui ʻa e ngaahi vala ʻe ʻai ai ke faingofua ange ki he niʻihi kehé ke nau ʻai ʻenau fakakaukaú, leá mo e ʻulungāngá ke maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.—1 Pita 1:15, 16. w16.09 3:9, 10
Tuʻapulelulu, Nōvema 15
Kau tagata talavou, moe kau taahine . . . Ke nau fakamalo ki he huafa o Jihova.—Saame. 148:12, 13, “PM.”
Naʻe pehē ʻe ha faʻē mo ha tamai ʻi Falanisē: “ʻOkú ma tui kia Sihova, ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga moʻoni iá ʻe tui ki ai ʻema fānaú. Ko e tuí ʻoku ʻikai ke ke maʻu tukufakaholo ia. ʻOku maʻu māmālie ia ʻe heʻema fānaú.” Naʻe tohi ʻe ha tokoua ʻi ʻAositelēlia: “Ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke langa hake ʻene tuí ʻi hono lotó, ngalingali ko e pole lahi taha ia ʻe faifai ange peá ke fehangahangai mo iá.” Naʻá ne tānaki mai: “Te ke ongoʻi nai ʻokú ke feinga ke maʻu ha tali fakafiemālie ki ha fehuʻi ʻoku ʻohake ʻe hoʻo kiʻi tamá. Peá ke ʻiloʻi ai ʻokú ne toutou ʻohake ki mui ʻa e fehuʻi tatau! Ko e ngaahi tali te ne fakafiemālieʻi ʻa e ʻatamai fieʻilo hoʻo kiʻi tamá ʻi he ʻaho ní, heʻikai nai ke feʻunga ia kiate ia ʻapongipongi.” ʻI he ʻalu ke lalahi ange ʻa e fānaú, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi ʻoku fiemaʻu ke nau toe fakamatalaʻi fakaikiiki ange ʻa e ngaahi kaveinga tatau. Pea ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe ke akoʻiʻaki ʻenau fānaú ke nau ʻofa kia Sihova. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke fifili ʻi ha taimi pe te ke malava moʻoni ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau ʻofa kia Sihova pea hanganaki tauhi kiate ia naʻa mo e lolotonga ʻenau tupu haké? Ko hono moʻoní, heʻikai lava ha taha ʻiate kitautolu ke fai ʻa e meʻá ni ʻiate ia pē. (Sel. 10:23) Ko e ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau falala kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolú. Kuó ne ʻoange ʻa e tataki lahi ange ki he ngaahi mātuʻá. w16.09 5:1, 2
Falaite, Nōvema 16
ʻOua te ke taʻofi ha lelei meiate kinautolu ʻoku ʻonautolu ia, ʻosi ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai.—Pal. 3:27.
‘ʻOku fehangahangai ʻa e faʻahinga ʻoku hiki maí mo e pole ʻo e feʻunuʻaki ki he anga fakafonua ʻo ha feituʻu foʻou. Naʻe fokotuʻu ʻe Lute ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he tafaʻaki ko ení. ʻUluakí, naʻá ne fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he anga fakafonua ʻo e feituʻu foʻou naʻá ne hiki ki aí ʻaki hono kole ha ngofua ki he tufí. (Lute 2:7) Naʻe ʻikai ke ne ngāuekoviʻaki ʻa e totonu ko ení pe ongoʻi ʻoku moʻua ange ʻa e niʻihi kehé kiate ia ʻaki ha meʻa. Uá, naʻe vave ʻene tala ange ki he niʻihi kehé naʻá ne houngaʻia ʻi he anga-lelei naʻe fakahāhā ange kiate iá. (Lute 2:13) ʻI he taimi ʻoku fakahāhā ai ʻe he faʻahinga ʻoku hiki maí ha ʻulungaanga lelei meimei tatau peheé, ngalingali ʻe fakaʻapaʻapaʻi ange ai kinautolu ʻe honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea mo e kakai ʻi he feituʻu ko iá. ʻOku tau fiefia ʻaupito ʻi hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofa maʻataʻataá pea fakaʻatā ʻa e kakai kotoa pē ke nau fanongo ki he ongoongo leleí. ʻI honau fonua tupuʻangá, naʻe ʻikai mei malava nai ʻa e niʻihi ke ako ʻa e Tohi Tapú mo e kakai ʻa Sihová pe ʻalu ki heʻenau ngaahi fakatahá. Ka ʻi he taimi ní kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke fakataha mo kitautolu, ko ia ʻoku totonu ke tau tokoniʻi kinautolu koeʻuhí ke ʻoua te nau ongoʻi ʻo hangē ha kau solá. w16.10 1:17-19
Tokonaki, Nōvema 17
He ko e meʻa ʻi he fiefia ko ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate iá naʻá ne kātakiʻi ai ha ʻakau fakamamahi.—Hep. 12:2.
ʻOku muimui ʻa e kau sevāniti ʻe laui miliona ʻa e ʻOtuá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻOku nau fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea hanganaki mateaki kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Fakakaukau kia Rudolf Graichen, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Siamane ʻi he 1925. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe hanga ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻo tautau ha ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻi honau falé. Naʻá ne pehē: “Ko e fakatātā ʻe taha naʻe hā ai ʻa e ulofi mo e lami, kiʻi tamasiʻi mo e lēpati, ʻuhikiʻi pulu mo e laione—ʻoku nau melino kotoa, ʻo taki ʻe ha kiʻi tamasiʻi.” (ʻAi. 11:6-9) Naʻe tokoni eni kia Rudolf ke ne fakakaukau lahi ki he māmani palataisí pea fakaivimālohiʻi ʻene tui ki aí. Ko hono olá, naʻá ne hanganaki mateaki kia Sihova neongo naʻe fakatangaʻi fefeka ia ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻe he Kesitapo Nasí mo e Communist Stasi ʻa Siamane Hahaké. Naʻe kātekina ʻe Rudolf ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi kehe. Naʻe mate ʻene fineʻeikí ʻi he mahaki taifusí ʻi he kemi fakamamahi ʻi Ravensbrück. Naʻe fakafisi ʻene tangataʻeikí ke ne toe hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. w16.10 3:12-14
Sāpate, Nōvema 18
ʻI he taimi naʻa mou maʻu ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, . . . naʻa mou tali ia . . . hangē tofu pē ko ia ko hono tuʻunga moʻoní, ʻi he tuʻunga ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.—1 Tes. 2:13.
ʻOku tau fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ko e tohi ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faleʻi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalemá, pea ʻe lava ke ne fakatonutonu kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki. Ko ia ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ki he ngaahi faleʻi ko iá? Fakakaukau ki ha ongo fefine naʻe pani ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa ʻIuotia mo Siniteke. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá na fakakikihi, ka ʻoku ʻikai ke tala mai ʻa e ʻuhingá. ʻOku pau pē naʻe hoko ʻa e tuʻunga ko ení ke loto-mamahi ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku hā ʻi he Tohi Tapú naʻe fakatonutonu ʻe Paula ʻa e ongo tuofāfine ko ení pea fakalototoʻaʻi kinaua ke na fakamelino. ʻOku pau pē naʻá na fanongo kia Paula pea naʻe hokohoko atu ʻena tauhi fiefia kia Sihová. (Fil. 4:2, 3) ʻI he ʻahó ni ʻi heʻetau fakatahaʻangá, te tau palopalema nai mo ha tokoua pe tuofefine ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻo kapau te tau muimui ki he faleʻi ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema peheé. Ko e moʻoni, ʻe lava ke tau ʻai ke ʻoua ʻe hoko ia. Pea ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ʻoku hā mei ai ʻetau fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa e Tohi ʻa Sihová.—Saame 27:11. w16.11 3:1-3
Mōnite, Nōvema 19
Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.—Pal. 24:10.
Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa. Ko e moʻoni ia tautefito ʻi he taimi ʻoku tau tupu hake aí. “Ko e fānaú ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa ʻo hangē ko e fiemaʻu ʻe he ʻakaú ʻa e vaí.” Ko e lau ia ʻa e faiako ko Timothy Evans. “ʻI he fakalototoʻá, ʻoku ongoʻi ai ʻe he kiʻi tamá ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga pea ʻoku fakahoungaʻi ia.” Ka ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakalilifu. Ko e kakaí ʻoku nau siokita mo ʻikai maʻu ʻa e ʻofa fakanatulá pea siʻisiʻi ai ʻa e fakalototoʻá. (2 Tīm. 3:1-5) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane kapau te ne fakalotosiʻiʻi kitautolu, ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne feinga ke fakalotosiʻiʻi ʻa Siope ʻaki hono ʻai ia ke ne faingataʻaʻia lahi. Ka naʻe ʻikai ke lavameʻa ʻa e palani fulikivanu ʻa Sētané. (Siope 2:3; 22:3; 27:5) Te tau lava foki mo kitautolu ʻo faitau mo Sētane ʻaki ʻetau hokohoko atu ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻi hotau fāmilí pea pehē ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá. ʻE tokoni eni ke hoko hotau ʻapí mo e Fale Fakatahaʻangá ko e feituʻu ʻoku tau ongoʻi fiefia mo malu ai. w16.11 1:4, 6
Tūsite, Nōvema 20
[Ko e ʻOtuá] naʻá ne ui kimoutolu mei he fakapoʻulí ki he maama fakaofo ʻaʻaná.—1 Pita 2:9.
ʻI he taʻu 1500 nai, naʻe kamata ke liliu ʻe ha kau tangata loto-toʻa tokosiʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he lea naʻe leaʻaki ʻe he kakaí. Naʻa nau fai ʻa e ngāue ko ení neongo ʻenau ʻiloʻi ʻe lava ke tāmateʻi ai kinautolu. Naʻe ʻita lahi ʻa e kau taki lotu ʻo e siasí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻa nau ilifia kapau ʻe lau ʻe he kau tangata mo e kau fefine loto-moʻoní ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau leá, ʻe lava ke nau ʻeke ai ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘Ko fē ʻi he Tohi Tapú ʻa e akonaki pulekatolió? Ko fē ʻi he Tohi Tapú ʻoku pehē ai kuo pau ke totongi ʻe ha taha ʻa e pātelé kae toki fai ha misa maʻá e kau maté? Ko fē ʻi he Tohi Tapú ʻoku lave ai fekauʻaki mo e kau tuʻitapú mo e kau katinalé?’ ʻOku lahi ʻa e ngaahi akonaki loi ʻa e siasí naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi filōsofia ʻa ʻAlisitōtolo mo Palató, ko e ongo tangata eni naʻe moʻui ʻi he taʻu ʻe lauingeau ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻe ʻita ʻa e kau taki lotu ʻo e siasí ʻi he taimi naʻe fehuʻia ai kinautolu ʻe he kakaí. Ko e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau talitekeʻi ʻenau ngaahi akonakí naʻe tautea mate kinautolu. Naʻe loto ʻa e kau taki lotu ʻo e siasí ke taʻofi hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻe he kakaí mo hono ʻeke ha ngaahi fehuʻi, pea ʻi he tuʻunga lahi tahá ko e meʻa ia naʻe hokó. Ka naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai loto-toʻa naʻa nau fakafisi ke puleʻi kinautolu ʻe Pāpilone ko e Lahi. Naʻa nau maʻu ʻa e moʻoní mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau loto ke maʻu ʻa e ʻilo lahi ange! w16. 11 4:13
Pulelulu, Nōvema 21
Ko e fakamoʻoni tonunga ʻoku ʻikai te ne loi.—Pal. 14:5.
ʻOku tau ʻiloʻi ko e tauhi kia Sihová kuo pau ke tau faitotonu. (ʻEf. 4:25) ʻOku ʻikai ke tau loto ke hangē ko Sētané, ʻa ia “ko e tamai ia ʻo e loí.” Pea ʻoku tau manatuʻi naʻe mate ʻa ʻAnanaia mo hono uaifí koeʻuhí ko ʻena loí. Ko ia ʻoku ʻikai ke tau loi. (Sione 8:44; Ngā. 5:1-11) Ka ko e faitotonú ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lahi ange ia ʻi he ʻikai ke lea loi pē. Kapau ʻoku tau houngaʻia moʻoni ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá, te tau toe faitotonu ʻi he ngaahi meʻa kehé foki. ʻOku lava ke taʻefaitotonu ha taha neongo ʻoku ʻikai ke ne lea loi. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí: “ʻE tapu hoʻomou kaihaʻa, pea tapu hoʻomou kākā, pea tapu hoʻomou loi ʻi hoʻomou feangai.” Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke nau fai ení? Naʻe pehē ʻe Sihova: “Te mou maʻoniʻoni; he ʻoku ou maʻoniʻoni ʻa au Sihova ko homou ʻOtua.” (Liv. 19:2, 11) Neongo ʻoku ʻikai nai ke tau lea loi, ka ʻo kapau ʻoku tau ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau tui ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke moʻoni, ʻoku tau hoko ai ʻo taʻefaitotonu. w16.12 1:17, 18
Tuʻapulelulu, Nōvema 22
Ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.—Fil. 4:7.
ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau lau ai ki he anga ʻo e lea ʻa Sīsū ki he kakaí. Naʻa nau saiʻia ʻaupito ke fanongo kiate ia koeʻuhí naʻe fakafiemālie mo fakaivifoʻou ʻene ngaahi leá, tautefito ki he faʻahinga naʻe vaivai mo loto-mafasiá. (Māt. 11:28-30) Naʻe tokanga ʻaupito ʻa Sīsū ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. (Mk. 6:30-32) Hangē pē ko e talaʻofa ʻa Sīsū te ne tokoniʻi ʻa e kau ʻapositolo naʻe fononga holo mo iá, te ne tokoniʻi foki mo kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau fakataha mo Sīsū ka ne toki tokoniʻi kitautolu. Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke loto-moʻua aí, ʻe lava ke ke fakapapauʻi te ne ʻi ai ke tokoniʻi koe ʻi he taimi totonu. ʻOku ʻomai ʻe Sīsū ʻa e ʻamanaki mo e loto-toʻa, ʻa ia ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau ikuʻi ʻa e loto-moʻuá.—Hep. 2:17, 18; 4:16. w16.12 3:4, 6
Falaite, Nōvema 23
Kuo hoko ki hoku ao ae gataaga oe kakano kotoabe.—Sēn. 6:13, “PM.”
Naʻe moʻui ʻa Noa ʻi he māmani naʻe ‘fonu i he fakamālohí’ mo e ʻulungaanga taʻetāú. (Sēn. 6:4, 9-12, PM) Naʻe malangaʻi faitōnunga ʻe Noa ʻa e pōpoaki fakaefakatokanga ʻa Sihová, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau tali ia. Pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ʻai ʻa e Lōmakí ke vave ʻene hoko maí. Naʻe pau ke falala ʻa Noa ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ko ia ke fakangata ʻa e fulikivanú, ʻi heʻene tui ʻe fakahoko ia ʻe he ʻOtuá ʻi hono taimi totonu. (Sēn. 6:17) ʻOku tau moʻui foki ʻi he māmani ʻoku fonu ʻi he fulikivanú, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne fakaʻauha ia. (1 Sio. 2:17) ʻI he taimi tatau, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau tali ʻa e ‘ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.’ Pea ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa ke fakavaveʻi ai ʻa e kamata ʻa e ‘fuʻu mamahi lahí.’ (Māt. 24:14, 21) Hangē ko Noá, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui mālohi, pea falala ʻoku vavé ni ke fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú kotoa. (Saame 37:10, 11) ʻOku tau tuipau heʻikai hanga ʻe Sihova ʻo fakaʻatā ʻa e māmani fulikivanu ko ení ke hokohoko atu, naʻa mo ʻene lōloa atu ʻaki ha foʻi ʻaho ʻe taha ʻi he ʻaho kuo kotofá.—Hap. 2:3. w17.01 1:5-7
Tokonaki, Nōvema 24
Ko au Sihova . . . ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai.—ʻAi. 48:17.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāuekoviʻaki ʻe he kakaí ʻenau tauʻatāiná pea fai ʻa e ngaahi fili kovi pe fakalotomamahiʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ko e tangatá te nau “taʻehoungaʻia.” (2 Tīm. 3:1, 2) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he meʻaʻofa mahuʻinga ko eni meia Sihová? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ngāuekoviʻaki iá? Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili hotau ngaahi kaumeʻá, valá mo e teuteú mo e fakafiefiá. Kae kehe, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ko ha kalofanga ia ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku ʻikai ke hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá pe muimui ʻi he tōʻonga ʻo e kakai ʻi he māmaní. (1 Pita 2:16) ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ko ha faingamālie ia ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá, ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ia ko ha faingamālie ke “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.”—1 Kol. 10:31; Kal. 5:13. w17.01 2:12-14
Sāpate, Nōvema 25
ʻI heʻeku fanongo leva ki he ngaahi lea ko ia, . . . pea u ʻaukai mo hu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo Langi.—Nehe. 1:4.
Hangē ko Nehemaiá, kapau ʻoku tau maʻu ha fatongia lahi ange pe liliu ʻetau vāhenga-ngāué, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku tau hanganaki angavaivai. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau falala pē ki heʻetau malavá pe taukeí. ʻE lava fēfē ke kamata ha taha ke falala kiate ia pē? Ko e fakatātaá, ʻe tokangaʻi nai ʻe ha mātuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai tomuʻa fai ha lotu. Pe ko hono tomuʻa fai nai ʻe ha tokoua pe tuofefine ha fili pea toki lotu leva kia Sihova ke tāpuakiʻi ʻa e fili ko iá. Kae kehe, ko ha tokotaha angavaivai ʻoku ʻikai ke ne falala pē kiate ia, naʻa mo e taimi ʻokú ne fai ai ha ngāue naʻá ne faʻa fai ki muʻa. ʻOkú ne manatuʻi maʻu pē ko ʻene ngaahi malavá heʻikai lava ke fakahoa ia kia Sihova. (Pal. 3:5, 6) ʻI he māmaní he ʻahó ni, ko e kakai tokolahi ʻoku nau siokita pea feinga ke muʻomuʻa ʻi he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke tau fakakaukau ko hono maʻu ʻa e ngaahi fatongiá ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau lelei ange ʻi he toenga hotau fāmilí pe fakatahaʻangá. ʻI hono kehé, ʻoku tau manatuʻi hotau ngafa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá pea ngāue fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—1 Tīm. 3:15. w17.01 4:7, 8
Mōnite, Nōvema 26
Ko mamani kuo ne foaki ki he hakoʻi tangata.—Saame 115:16.
Ko e taumuʻa ʻa Sihová ke moʻui taʻengata ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní. (Sēn. 1:28; Saame 37:29) ʻOkú ne nima-homo, pea naʻá ne ʻoange kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga kehekehe. (Sēm. 1:17) Naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinaua ʻa e tauʻatāina ke fili mo e malava ke fakaʻuhinga, ke ʻofa, pea ke na maʻu ha ngaahi kaumeʻa. Naʻe folofola ʻa e Tokotaha-Fakatupú kia ʻĀtama ʻo fakahinohinoʻi ia ki he founga ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku leleí. Naʻe toe ako foki ʻa ʻĀtama ki he founga ke ne tokangaʻi ai iá, ko e fanga manú, pea mo e fonuá. (Sēn. 2:15-17, 19, 20) Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e malava ke na ʻahiʻahiʻi, ala, sio, fanongo pea nāmuʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻá ne fakatupu maʻanauá. ʻI he foungá ni, naʻe lava ai ke na fiefia ʻi he moʻuí ʻi hona ʻapi fakaʻofoʻofá. Naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ngāue fakamānako lahi ke na fai. Pea naʻe lava ke hokohoko atu ʻena ako mo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa foʻou ʻo taʻengata. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e malava ke na maʻu ʻa e fānau haohaoa. Naʻá ne ʻoange ki he fāmili ʻo e tangatá ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ʻi aí. ʻE hoko eni ko honau ʻapi, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toʻo ia meiate kinautolu. w17.02 1:6, 7
Tūsite, Nōvema 27
Te ne hiki ʻa e tatau ʻo e lao ni mei he tohi . . . [pea] tauhi ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni.—Teu. 17:18, 19.
Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kau tangata naʻa nau takimuʻá? Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Siosaiá. Hili hono maʻu ʻa e Lao ʻa Mōsesé, naʻe lau ia ʻe he sekelitali ʻa Siosaiá kiate ia. Naʻe ueʻi leva ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa Siosaia ke ne fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitoli kotoa pē ʻi he fonuá pea fokotuʻutuʻu ke fai ʻa e kātoanga Pāsova lahi taha kuo faifai ange pea fakahokó. (2 Tuʻi 22:11; 23:1-23) Koeʻuhi ko e muimui ʻa Siosaia mo e kau taki faitōnunga kehé ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻa nau loto-lelei ke feʻunuʻaki ʻa e fakahinohino naʻa nau fai ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi liliu ko ení naʻe tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau talangofua kiate Ia. Kae kehe, naʻe ʻikai ke muimui ʻa e ngaahi tuʻi kotoa naʻa nau pule ki he kakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi tuʻi taʻefaitōnunga ko iá naʻa nau fakafisi ke muimui ʻi he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ko ʻene kau ʻāngeló, pea mo ʻene Folofolá. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, naʻe akonakiʻi ai ʻe Sihova pe fetongi ʻa e kau taki ko iá. (1 Sām. 13:13, 14) Ki mui ai, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa e tokotaha ʻa ia te ne hoko ko ha taki haohaoa. w17.02 3:11, 12, 14
Pulelulu, Nōvema 28
Kuo ke fakatoesiʻi pe [ʻa e tangatá] ke ne ʻotua, pea ʻoku ke fakakalauni ʻaki ʻa e langilangi mo e fakaʻapaʻapaʻia.—Saame 8:5.
Naʻe fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he “imisi ʻo e ʻOtua.” (Sēn. 1:27) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻa e malava ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga meimei tatau mo e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻe lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahāhā ʻa e ʻofa, anga-lelei mo e manavaʻofa. Naʻe toe fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakataha mo ha konisēnisi, ʻa ia ko ha ongoʻi ki he meʻa ʻoku tonú pe halá, faitotonú pe taʻefaitotonú, feʻungamālié pe ʻikai feʻungamālié. (Loma 2:14, 15) ʻOku saiʻia ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku maʻá mo fakaʻofoʻofá pea loto ke nofo melino mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke fakaʻohovale eni, koeʻuhí ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e maau mo e melino. ʻOku hā mahino, naʻe fakatupu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá fakataha mo e malava ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi ha tafaʻaki pē. ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku tuha mo kinautolu ke tau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi. Kae kehe, ʻoku tau ʻilo ʻoku totonu ke fakalāngilangiʻi ʻa e faʻahinga kehe ʻo e tangatá, ka ʻoku faingataʻa nai ke ʻiloʻi ʻa e faʻahinga fakalāngilangi mo e lahi ʻo e fakalāngilangi ke fai kia kinautolú. w17.03 1:5, 6
Tuʻapulelulu, Nōvema 29
Naʻe louaki [ʻa e ʻOtuá] mei he kovi naʻa ne pehe te ne fai kiate kinautolu; pea naʻe ʻikai te ne fai.—Siona 3:10.
ʻI he ʻikai hangē ko e faʻahinga tokolahi ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke fai ʻe Sihova ha ngaahi fili taʻefakakaukau, naʻa mo e taimi ʻokú ne houhau aí. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe vakai mai ai ʻa Sihova ki he liliu ʻa e kau Ninivé pea ʻikai ke nau toe faikoví, naʻe liliu ʻene filí. Naʻe fakahaaʻi heni ʻokú ne fakaʻatuʻi, anga-fakatōkilalo mo manavaʻofa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe lelei ke tau toe fakakaukau ki ha fili, hangē ko e taimi ʻoku liliu ai ʻa e ngaahi tuʻungá. Manatuʻi ʻoku liliu ʻe Sihova ʻene ngaahi filí ʻi he taimi ʻe niʻihi. (1 Tuʻi 21:20, 21, 27-29; 2 Tuʻi 20:1-5) ʻE toe ʻi ai ʻa e taimi ʻe liliu ai ha fili ʻa ia ʻe hoko nai ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamatala foʻou. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. Naʻá ne fai ha fili fekauʻaki mo e mokopuna ʻo Saula ko Mefipōsetí ʻo makatuʻunga ʻi he fakamatala hala naʻe ʻoange kiate iá. Ki mui ai, ʻi hono maʻu ʻe Tēvita ha fakamatala totonú, naʻe liliu ʻene filí.—2 Sām. 16:3, 4; 19:24-29. w17.03 2:14, 15
Falaite, Nōvema 30
Tuku ke hoko hoʻomou fakakaukau leleí ʻo ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa pē.—Fil. 4:5.
ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ha fili, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú mo e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai iá. Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení: Ko ha tuofefine ʻokú ne mali ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni. ʻOkú ne palani ke ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha ʻaho pau. (Ngā. 4:20) Ka ʻi he ʻaho ko iá, ʻoku ʻikai ke loto hono husepānití ke ne ʻalu ʻo malanga. ʻOku tala ange ʻe he husepānití kiate ia naʻe ʻikai ke fuʻu lahi hona taimi fakaekinaua ki muí ni mai pea ʻokú ne saiʻia ke ʻave ia ki ha feituʻu. Ko ia ʻoku fakakaukau ʻa e tuofefiné ki ha ngaahi veesi Tohi Tapu ʻe lava ke tokoniʻi ia ke ne fai ha fili fakapotopoto. ʻOku ʻilo ʻe he tuofefiné kuo pau ke ne talangofua ki he ʻOtuá mo e fekau ʻa Sīsū ke tau ngaohi ākongá. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:29) Ka ʻokú ne toe manatuʻi ko ha uaifi ʻoku totonu ke ne anganofo ki hono husepānití pea ʻoku fiemaʻu ki he sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi. (ʻEf. 5:22-24) ʻOku feinga hono husepānití ke taʻofi ia mei he ngāue fakamalangá, pe ʻokú ne fiemaʻu pē ke ʻi ai hano taimi mo ia ʻi he ʻaho ko iá? ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻa ia ʻoku fakaʻatuʻi pea fakahōifuaʻi ai iá. w17.03 4:17