LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es20 p. 104-116
  • Sepitema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Sepitema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Tūsite, Sepitema 1
  • Pulelulu, Sepitema 2
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 3
  • Falaite, Sepitema 4
  • Tokonaki, Sepitema 5
  • Sāpate, Sepitema 6
  • Mōnite, Sepitema 7
  • Tūsite, Sepitema 8
  • Pulelulu, Sepitema 9
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 10
  • Falaite, Sepitema 11
  • Tokonaki, Sepitema 12
  • Sāpate, Sepitema 13
  • Mōnite, Sepitema 14
  • Tūsite, Sepitema 15
  • Pulelulu, Sepitema 16
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 17
  • Falaite, Sepitema 18
  • Tokonaki, Sepitema 19
  • Sāpate, Sepitema 20
  • Mōnite, Sepitema 21
  • Tūsite, Sepitema 22
  • Pulelulu, Sepitema 23
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 24
  • Falaite, Sepitema 25
  • Tokonaki, Sepitema 26
  • Sāpate, Sepitema 27
  • Mōnite, Sepitema 28
  • Tūsite, Sepitema 29
  • Pulelulu, Sepitema 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
es20 p. 104-116

Sepitema

Tūsite, Sepitema 1

Naʻe ʻikai ʻaupito te mou sio kiate ia, ʻoku mou ʻofa ʻiate ia.—1 Pita 1:8.

Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e kaungāongoʻi kia Māʻata mo Mele. ʻI heʻene sio ki heʻena mamahi ʻi he mate hona tuongaʻané, ʻa Lāsalosí, “naʻe tangi ʻa Sīsū.” (Sione 11:32-35) Naʻe ʻikai te ne tangi koeʻuhi pē ko e mole ʻa hono kaungāmeʻa ofí. He ko ē, naʻá ne ʻiloʻi naʻe teu ke ne fokotuʻu hake ʻa Lāsalosi. ʻI hono kehé, naʻe tangi ʻa Sīsuú koeʻuhi naʻá ne mahinoʻi pea maongo kiate ia ʻa e mamahi ʻa siʻono ongo kaungāmeʻá. ʻOku tau maʻu ʻaonga lahi mei he ako fekauʻaki mo e kaungāongoʻi ʻa Sīsuú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau haohaoa hangē ko iá. Neongo ia, ʻoku tau ʻofa ʻiate ia koeʻuhi ko e anga ʻene fakafeangai ki he niʻihi kehé. ʻOku tau loto-toʻa ʻi hono ʻiloʻi ʻokú ne pule ʻi he taimí ni ko ha Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku vavé ni ke ne toʻo kotoa atu ʻa e faingataʻá. Koeʻuhi naʻe moʻui ʻa Sīsū ko ha tangata, ko ia ʻa e tokotaha lelei taha ke tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakaleleiʻi ʻa e faingataʻa naʻe fakatupunga ʻe he founga-pule ʻa Sētané. Ko hono moʻoní, ʻoku tau monūʻia ke maʻu ha Pule ʻa ia ʻoku lava ke ne “kaungāongoʻi mai ki heʻetau ngaahi vaivaiʻangá.”—Hep. 2:17, 18; 4:15, 16. w19.03 17 ¶12-13

Pulelulu, Sepitema 2

ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua kuo tohoaki mai ia ʻe he Tamaí.—Sione 6:44.

Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke tau tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki hotau fatongia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku lava ke tau fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke tau fai ʻa e tafaʻaki mahuʻinga tahá. (1 Kol. 3:6, 7) Ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne tohoaki mai ʻa e kakaí. Ko e aofangatukú, ko e tokotaha taki taha te ne tali ʻa e ongoongo leleí ʻo makatuʻunga ʻi he tuʻunga hono lotó. (Māt. 13:4-8) Manatuʻi naʻe ʻikai ke tali ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú—pea ko ia ʻa e Faiako lahi taha kuo faifai ange pea moʻui maí! Ko ia, ko e moʻoni ʻoku totonu ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-siʻi kapau ko e tokolahi ʻo e kakai ʻoku tau feinga ke tokoniʻí ʻoku ʻikai te nau tali lelei ʻetau feingá. Te tau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e kaungāongoʻi ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Te tau fiefia ange ʻi heʻetau ngāue fakamalangá. Te tau hokosia ʻa e fiefia lahi ange ʻoku haʻu mei he foakí. Pea ʻoku tau ʻai ai ke faingofua ange ki he faʻahinga “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá” ke nau tali ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 13:48) Ko ia “lolotonga ko ia ʻetau kei maʻu ʻa e faingamālié, tuku ke tau fai ha ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa.” (Kal. 6:10) Pea te tau maʻu leva ʻa e fiefia ʻi hono ʻave ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai fakahēvaní.—Māt. 5:16. w19.03 25 ¶18-19

Tuʻapulelulu, Sepitema 3

ʻI he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá te u fakahīkihikiʻi ai koe.​—Saame 22:22.

Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻOku lahi ʻa Sihova pea ʻoku taau lahi taha ke fakahīkihikiʻi.” (Saame 145:3) Naʻá ne ʻofa kia Sihova, pea ko e ʻofa ko iá naʻá ne ueʻi ia ke ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá.” (1 Kal. 29:10-13; Saame 40:5) ʻI he ʻahó ni, ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihová ko ʻetau fai ha tali ʻi he lolotonga ʻo ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻOku tau houngaʻia kotoa ʻi he fanongo ki he ngaahi tali kehekehe ʻi heʻetau fakatahá. Ko e ngaahi lea faingofua mo loto-totonu ʻa ha kiʻi leka ʻokú ne ʻai ke tau fiefia. ʻOku maongo kiate kitautolu ʻa e leʻo fiefia ʻa ha tokotaha ʻi heʻene tali fekauʻaki mo e moʻoni kuó ne toki akó. ʻOku tau leleiʻia ʻi he faʻahinga ʻoku nau ‘tafunaki ʻenau loto-lahí’ ke fai ha tali, neongo ʻoku nau ongoʻi mā pe ko ʻenau toki kamata ako ia ʻetau leá. (1 Tes. 2:2) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi heʻenau feingá? ʻE lava ke tau fakamālō kiate kinautolu ki heʻenau tali fakalototoʻá hili ʻa e fakatahá. Ko e founga ʻe taha ko ʻetau fai foki ha tali. Pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻetau maʻu ʻa e fakalototoʻa ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ka ʻoku tau toe fai pehē foki.—Loma 1:11, 12. w19.01 8 ¶1-2; 9 ¶6

Falaite, Sepitema 4

Mou fai maʻu pē ʻa e fakamālō.—Kol. 3:15.

Naʻe ʻi ha tuʻunga fakamamahi ʻa e kau tangata ʻe toko hongofulú. Naʻe maʻu kinautolu ʻe he kiliá, pea naʻe ʻikai ha ʻamanaki ʻe toe lelei ange honau tuʻungá. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻa nau sio atu mei he mamaʻó kia Sīsū, ʻa e Faiako Lahí. Naʻa nau fanongo ʻi hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga puke kotoa pē. Ko ia naʻa nau kalanga: “Sīsū, Faiako, ʻaloʻofa mai kiate kimautolu!” Naʻe fakamoʻui fakaʻaufuli ʻa e kau tangata ʻe toko hongofulú. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻa nau houngaʻia kotoa ʻi he anga-lelei ʻa Sīsuú. Kae kehe, ko e taha ʻo kinautolu, naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi houngaʻiá—naʻá ne fakahāhā ʻene houngaʻiá kia Sīsū. Ko e tangata ko ia naʻe fakamoʻuí, ko ha tangata Samēlia, naʻe ueʻi ia ke ne “fakalāngilangiʻi leʻo-lahi” ʻa e ʻOtuá. (Luke 17:12-19) Hangē ko e tangata Samēliá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ki he faʻahinga ʻoku nau anga-leleí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu ʻi hono fakahāhā ʻa e houngaʻiá. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne fai ai ení ko ʻene fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fakahōifua kiate iá. (2 Sām. 22:21; Saame 13:6; Māt. 10:40, 41) Pea ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Folofolá ke tau “hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá,ʻi he tuʻunga ko ʻene fānau ʻofeina.” (ʻEf. 5:1) Ko ia ko e ʻuhinga tefito ʻoku totonu ke tau fakahāhā ai ʻa e houngaʻiá he ʻoku tau loto ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová. w19.02 14 ¶1-2; 15 ¶4

Tokonaki, Sepitema 5

ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú!—Siope 27:5.

Ko ha kiʻi taʻahine ʻi he ʻapiakó ʻokú ne fakafisingaʻi anga-fakaʻapaʻapa ke kau ki ha kātoangaʻi ha ʻaho mālōlō ʻoku ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko ha kiʻi talavou anga-mā ʻokú ne malanga fale ki he fale ʻo tukituki ʻi he matapā ʻo hano kaungāako naʻá ne fakakataʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki muʻa. Ko ha tangata ʻokú ne ngāue mālohi ke tokonaki maʻa hono fāmilí, ka ʻoku kole ange ʻe heʻene pule ngāué ke fai ha meʻa taʻefaitotonu pe taʻefakalao. Neongo ʻe lava ke mole ai ʻene ngāué, ʻoku tala ange ʻe he tangatá kuo pau ke ne faitotonu pea talangofua ki he laó koeʻuhí ko e fiemaʻu ia ʻa e ʻOtuá mei heʻene kau sevānití. (Loma 13:1-4; Hep. 13:18) Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻokú ke vakai ki ai ʻi he toko tolu ko ení? Te ke fakatokangaʻi nai ʻa e loto-toʻá mo e faitotonú. Ka ʻoku ʻi ai ha ʻulungaanga ʻe taha ʻoku tautefito ʻene mahuʻingá—ko e anga-tonú. Ko kinautolu taki taha ʻoku nau fakahāhā ʻa e mateaki kia Sihova. ʻOku nau fakafisi kotoa ke fakangaloku ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. ʻOku ueʻi ʻe he anga-tonú ʻa kinautolu kotoa ke nau fai pehē. Kuo pau pē ʻoku laukauʻaki ʻe Sihova ʻa kinautolu taki taha ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko iá. ʻOku tau loto foki mo kitautolu ke ʻai ʻetau Tamai ʻi hēvaní ke ne laukauʻaki kitautolu. w19.02 2 ¶1-2

Sāpate, Sepitema 6

Ko e maʻu ʻe he Laó ha ʻata pē ʻo e ngaahi meʻa lelei ka hoko maí.​—Hep. 10:1.

Naʻe tautefito hono maluʻi ʻe he Laó ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai lava ke nau maluʻi kinautolú, hangē ko e kau paeá, uitoú mo e kau mulí. Naʻe tala ki he kau fakamaau ʻi ʻIsilelí: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke pikoʻi ʻa e fakamaau ʻo e mulí pe ko e tamai-maté, pea kuo pau ke ʻoua naʻá ke faʻao ʻa e kofu ʻo ha uitou ko ha maluʻi ki ha nō.” (Teu. 24:17) Naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he faʻahinga naʻe ʻikai hanau tokoni ʻi he koló. Pea naʻá ne tauteaʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau ngaohikoviʻi kinautolú. (ʻEki. 22:22-24) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻokú ne fakanofo ki he ngaahi tuʻunga fua fatongiá ke nau mahuʻingaʻia anga-ʻofa ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻí. ʻOkú ne fehiʻa ʻi he hia fakamalaʻiá pea loto ke fakapapauʻi ko e faʻahinga kotoa tautautefito ki he faʻahinga ʻoku ʻikai hanau tokoní, ke nau maʻu ʻa e maluʻi mo e fakamaau totonu. (Liv. 18:6-30) ʻI heʻetau tuipau ʻoku fakafeangai totonu mai ʻa Sihova kiate kitautolú, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate iá. Pea ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻOtuá pea ʻofa ʻi heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke ʻofa ki he niʻihi kehé pea fakafeangai totonu kiate kinautolu. w19.02 24-25 ¶22-26

Mōnite, Sepitema 7

Talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní.​—Tai. 2:12.

Fakakaukau ki he fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke tau maluʻi ai kitautolu mei hono tākiekina ʻe he fakakaukau ʻa Sētané. Kuo akoʻi kitautolu ʻe Sihova ko e “fehokotaki fakasino taʻetāú mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e taʻemaʻá [ʻoku totonu] ke ʻoua naʻa fai ha talanoa ki ai [ʻi hotau] lotolotongá.” (ʻEf. 5:3) Ka ko e hā te tau fai kapau ʻoku kamata talanoa hotau ngaahi toʻumeʻa ʻi he ngāué pe ʻapiakó ki ha ngaahi kaveinga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino? Ko e tangata leʻó, ʻa hotau konisēnisí, te ne fakatokanga mai nai. (Loma 2:15) Ka te tau fanongo ki ai? ʻI hono kehé, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke fanongo ki hotau ngaahi toʻumeʻá pe sio ʻi he ngaahi tā nai ʻoku nau ʻave holó. Ka ko e taimi eni ke tāpuni ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló, hangē ko e laú, ʻaki hono liliu ʻa e fetalanoaʻakí pe mavahe mei ai. ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke talitekeʻiʻaki ʻa e tenge mei hotau toʻumeʻá ke fakakaukau pe fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e feinga ʻoku tau faí, pea te ne ʻomai ʻa e mālohi mo e poto ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻiʻaki ʻa e fakakaukau fakasētané.—2 Kal. 16:9; ʻAi. 40:29; Sēm. 1:5. w19.01 17-18 ¶12-13

Tūsite, Sepitema 8

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue kuo fai ʻe hoku nimá tonu . . . , naʻá ku ʻilo ai ko e muna ʻa e meʻa kotoa pē . . .  naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ʻi ai hano mahuʻinga moʻoni.—Tml. 2:11.

Ko Solomone, ʻa ia ko e taha ʻo e kau tangata tuʻumālie taha mo maʻu mafai lahi taha kuo faifai ange pea moʻui maí, naʻá ne ʻahiʻahiʻi eni. Naʻá ne pehē hifo kiate ia: “Tuku ke u ʻahiʻahiʻi angé ʻa e mālié pea sio pe ko e hā ʻa e lelei ʻe maʻu aí.” (Tml. 2:1-10) Ko ia naʻe langa ʻe Solomone ʻa e ngaahi fale masani, ngaahi ʻa e ngaahi ngoue mo e paʻake fakaʻofoʻofa, peá ne fai ha meʻa pē naʻá ne loto ki ai. Naʻá ne ongoʻi fiemālie mo fiefia? ʻI he toe sio ʻa Solomone ki he meʻa kotoa naʻá ne fai ki muʻá, naʻá ne leaʻaki mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi lea ʻi heʻetau konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻE lava ke ke ako ʻa e lēsoni ko ení mei he meʻa naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Solomoné? ʻOku toki ako pē ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he moʻuí ʻi hono fai ha fehālaaki pea tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa koví. ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke hoko eni kiate koe. ʻOkú ne loto ke ke fanongo kiate ia pea talangofua kiate ia. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e tui, ka heʻikai te ke fakaʻiseʻisa ʻi hoʻo ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he moʻuí koeʻuhi ko hoʻo tuí. Pea heʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa e “ʻofa [naʻá ke] fakahaaʻi ki hono huafá.” (Hep. 6:10) Ko ia ngāue mālohi ke langa hake ha tui mālohi. Pea te ke fai leva ʻa e ngaahi fili lelei ʻi hoʻo moʻuí pea fakamoʻoniʻi kiate koe ko hoʻo Tamai fakahēvaní ʻokú ne loto ke ke maʻu ʻa e meʻa lelei tahá.—Saame 32:8. w18.12 22 ¶14-15

Pulelulu, Sepitema 9

Ko e ʻOtuá ʻokú ne fakahaaʻi lelei mai ʻene ʻofa ʻaʻaná kiate kitautolu ʻi he foungá ni: Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá.—Loma 5:8.

Ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ʻokú ne tui ki he ʻOtuá pea feinga ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki ʻene moʻuí pea fakapapauʻi ke talangofua kiate ia. (1 Kol. 2:12, 13) Ko Tēvita ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie. Naʻá ne hiva: “Ko Sihova ʻa hoku ʻinasí.” (Saame 16:5) Naʻe houngaʻia ʻa Tēvita ʻi hono “ʻinasí,” ʻa hono vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, pea naʻá ne hūfanga ʻiate ia. (Saame 16:1) Ko hono olá, naʻe lava ke ne pehē: “[Ko] ʻeku moʻuí kotoa ʻoku fiefia.” Naʻe ʻikai ha toe meʻa naʻá ne ʻai ʻa Tēvita ke ne fiefia ange ka ko ʻene kaumeʻa vāofi mo Sihová! (Saame 16:9, 11) Ko e kakai ʻoku nau tokangataha ki he paʻangá pe mālié heʻikai ʻaupito lava ke nau maʻu ʻa e fiefia lahi hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Tēvitá. (1 Tīm. 6:9, 10) Ko e fakatupulekina ʻa e tui kia Sihova pea tauhi kiate iá, te ke maʻu ai ha moʻui mohu ʻuhinga mo fakafiemālie moʻoni. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ʻai ai ke mālohi ange hoʻo tuí? ʻOku fiemaʻu ke ke fakamoleki ʻa e taimi mo Sihova ʻaki hono lau ʻene Folofolá, siofi ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa naʻá ne fakatupú, pea fakakaukau fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá, kau ai ʻene ʻofa kiate koé.—Loma 1:20. w18.12 25 ¶7-8

Tuʻapulelulu, Sepitema 10

Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí ʻe he kakai kotoa.—Hep. 13:4.

Naʻe ʻikai ke lave fakalūkufua pē ʻa Paula ia fekauʻaki mo e nofo malí. Naʻá ne tala ki he kau Kalisitiané kuo pau ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí, ʻa ia, ko e vakai ki ai ʻoku mahuʻinga. Ko e anga ia hoʻo vakai ki he nofo malí, tautefito ki hoʻo nofo malí ʻo kapau ʻokú ke ʻosi mali? Kapau ʻokú ke vakai ki he nofo malí ʻoku mahuʻinga, ʻokú ke muimui ʻi ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū tonu ʻa e nofo malí. ʻI he ʻeke ange kiate ia ʻe he kau Fālesí fekauʻaki mo e vete malí, naʻá ne lave ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e ʻuluaki nofo malí: “Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé, pea ʻe hoko ʻa e toko uá ko e kakano pē taha.” Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.” (Mk. 10:2-12; Sēn. 2:24) Naʻe tui ʻa Sīsū ko e ʻOtuá ʻa e toko taha naʻá ne fakatupu ʻa e nofo malí pea ko e nofo malí ʻoku totonu ke tuʻuloa ia. ʻI he taimi naʻe fuofua fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki nofo malí, naʻe ʻikai ke ne tala ange kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻe lava ke na vete. ʻI hono kehé, ko ʻene taumuʻá ki he “toko uá” ke na nofoʻaki fāʻūtaha ʻi he nofo malí ʻo taʻengata. w18.12 10-11 ¶2-4

Falaite, Sepitema 11

Fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí.—Loma 12:2.

ʻI heʻetau kamata ako ʻa e moʻoní, naʻa tau ʻilo ai ʻoku mahuʻinga ke talangofua ki he ngaahi fekau tefito ʻa Sihová. Ka ʻi heʻetau hokohoko atu ke fakalakalaká, ʻoku tau ako lahi ange ai ki heʻene fakakaukaú, ʻa ia, ko e hā ʻokú ne saiʻia aí, ko e hā ʻoku ʻikai te ne saiʻia aí, pea mo e anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻá—pea ʻokú ne tākiekina ʻetau fili fakafoʻituituí mo ʻetau tōʻongá. Neongo ʻoku tau fiefia ʻi he ako ke fakakaukau hangē ko Sihová, ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fakakaukau ʻo hangē ko ʻene fakakaukaú koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he tuʻunga maʻa fakaeʻulungāngá, tuli ki he meʻa fakamatelié, ngāue fakamalangá, ngāuehalaʻaki ʻa e totó, mo e ngaahi meʻa kehe. Ka ʻe faingataʻa nai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ne vakai pehē ai ki aí. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau ako ke fakakaukau lahi ange ʻo hangē ko Sihová? ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau siʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e māmaní. Ka naʻe toe pehē ʻe Paula ʻoku fiemaʻu ke fakafoʻou hotau ʻatamaí. ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, mahinoʻi ʻene fakakaukaú, fakalaulauloto ki ai, pea ngāue mālohi ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. w18.11 23-24 ¶2-4

Tokonaki, Sepitema 12

Ko e hā hono fuoloa kuo pau ke u kole ai ki ha tokoni koeʻuhi ko e fakamālohí, kae ʻikai te ke kau maí?—Hap. 1:2.

Naʻe moʻui ʻa Hapakuke ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻa. Ko e kakai takatakai ʻiate iá naʻa nau anga-fulikivanu mo anga-fakamālohi, pea naʻe ʻai ia ʻe he meʻá ni ke ne loto-mamahi lahi. Ko e feituʻu kotoa pē naʻá ne hanga ki aí, naʻá ne sio ai ki he fefakafeangaiʻaki anga-fakamamahi mo taʻefaitotonu ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fifili ʻa Hapakuke: ‘ʻE ngata koā ʻafē ʻa e fulikivanu ko ení? Ko e hā ʻoku tōtōʻohi ai ʻa Sihova mei hono fai ha meʻa fekauʻaki mo iá?’ Naʻá ne ongoʻi masiva tokoni. Ko ia naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne fai ha meʻa. Naʻe kamata nai ke fakakaukau ʻa Hapakuke ʻoku ʻikai ke kei tokanga mai ʻa Sihova ki Hono kakaí, pe heʻikai te Ne fai ha meʻa. Kuo faifai ange peá ke ongoʻi tatau mo ia? Naʻe ʻeke ʻe Hapakuke ʻa e ongo fehuʻí ni koeʻuhí naʻe ʻikai te ne toe falala kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá? ʻIkai ʻaupito! Naʻe kole tokoni ʻa Hapakuke kia Sihova ʻi heʻene ngaahi veiveiuá mo e palopalemá, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai tuku ange ʻene ʻamanakí ka naʻá ne kei falala pē kiate Ia. Naʻe hohaʻa moʻoni mo puputuʻu ʻa Hapakuke. Naʻe ʻikai te ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tatali ai ʻa Sihova ke fai ha meʻá mo e ʻuhinga naʻá Ne fakaʻatā ai ia ke ne faingataʻaʻia lahi faú. w18.11 14 ¶4-5

Sāpate, Sepitema 13

Tuku ʻa e faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi māmaní.—Māt. 6:19.

Ko Pita mo ʻAniteluú naʻá na hoko ko e ongo tangata toutai, ka ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai kinaua ʻe Sīsū ke na hoko ko ʻene ongo ākongá, naʻá na tuku ange ʻa ʻena pisinisi toutaí. (Māt. 4:18-20) ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ko e taimi ʻokú ke ako ai ʻa e moʻoní, kuo pau ke ke liʻaki hoʻo ngāué. ʻOku fiemaʻu ki ha tokotaha ke ne ngāue pea tokangaʻi ʻa hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Ka ʻi hoʻo ako ʻa e moʻoní, ʻoku liliu ʻa e anga hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ha finemui ko Maria. Ko e taumuʻa ʻa Maria ʻi he moʻuí ke ne hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinale pea maʻu ai ha paʻanga lahi. Pea naʻe kamata ke ne ako Tohi Tapu pea kamata ke ne ngāueʻaki ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Maria ʻe faingataʻa ke tokangataha fakatouʻosi ki hono vahaʻangatae mo Sihová mo ʻene taumuʻa ki he sipotí. (Māt. 6:24) Naʻá ne tuku ange ʻa ʻene taumuʻa ke hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinalé. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne hoko ko ha tāimuʻa peá ne pehē ʻokú ne maʻu ʻa e “moʻui fiefia taha mo mohu ʻuhinga taha ʻoku ala lava ke maʻú.” w18.11 5 ¶9-10

Mōnite, Sepitema 14

Ko e tufungá eni, ko e tama ʻa Mele.—Mk. 6:3.

ʻI he taʻu 30 ʻa Sīsuú, naʻe tuku ʻa ʻene tufungá peá ne hoko ko ha faifekau koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ko e ngāue mahuʻinga taha eni naʻe lava ke ne faí. Naʻá ne pehē ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻuhinga ʻe taha naʻe fekauʻi mai ai ia ʻe he ʻOtuá ki he māmaní. (Māt. 20:28; Luke 3:23; 4:43) Naʻe tokangataha ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻuí ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pea naʻá ne loto ke fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa tatau. (Māt. 9:35-38) Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku ʻikai ko ha kau tufunga, ka ko kitautolu kotoa ko e kau faifekau ʻoku tau akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e ongoongo leleí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngāué ni he ʻoku kau ai ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku ui kitautolu ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá.’ (1 Kol. 3:9; 2 Kol. 6:4) ʻOku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko e uho tonu ʻo hoʻo folofolá ʻoku moʻoni.” (Saame 119:159, 160) Ko e folofola ʻa Sihová ko e moʻoní ia. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau loto ai ke fakapapauʻi ʻoku tau “tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní” ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. (2 Tīm. 2:15) Ko ia ʻoku tau hanganaki feinga ke hoko ʻo toe pōtoʻi ange ʻi hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú, ʻa ʻetau meʻangāue tefitó ki hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova, Sīsū, pea mo e Puleʻangá. w18.10 11 ¶1-2

Tūsite, Sepitema 15

Tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí pea . . . manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEiki ko Sīsuú.—Ngā. 20:35.

ʻI he faʻifaʻitaki ʻa ha husepāniti ki he faʻifaʻitakiʻanga anga-ʻofa ʻa hono ʻulú, ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe faingofua ange ai ki hono uaifí ke ne “fakaʻapaʻapa loloto” kiate ia. (ʻEf. 5:22-25, 33) Pea ʻi heʻene fakaʻapaʻapa kiate iá, te ne feinga ke mahinoʻi ʻa ʻene ongoʻí pea anga-lelei ki hono husepānití. ʻI he fefakafeangaiʻaki ʻa e ongo mātuʻá ʻi ha founga fakaʻatuʻí, ʻokú na fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻena fānaú. ʻOku fiemaʻu foki ke na akoʻi ʻena fānaú ke nau fakakaukau ki he niʻihi kehé pea hoko ʻo anga-lelei. Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke ʻoua te nau lele holo ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Pe ʻi he taimi ʻoku nau ʻi ha fakatahataha fakasōsiale ai, ʻe lava ke nau tala ki heʻenau fānaú ke nau tatali kae ʻoua kuo ʻuluaki maʻu ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá ʻenau meʻakaí. Ko ia ʻoku totonu ke tau fakaongoongoleleiʻi ha kiʻi leka ʻi heʻene fai ʻi he fakakaukau lelei ha meʻa, ʻi heʻene fakaava kiate kitautolu ʻa e matapaá. ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ke ongoʻi lelei ʻa e kiʻi leká pea ʻe tokoniʻi ai ia ke ne ʻiloʻi “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí. w18.09 29 ¶5-6

Pulelulu, Sepitema 16

ʻOku taha pē homou Takí, ko e Kalaisí.—Māt. 23:10.

Ko e fakahinohino ʻoku tau maʻu meia Sīsū Kalaisi, ko hotau Tuʻi ʻoku pulé, ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Feinga ke tokangataha ki he ngaahi founga kuó ke maʻu ʻaonga ai koeʻuhi ko hoʻo feʻunuʻaki ki he ngaahi liliu fakamuimuí. Lolotonga hoʻo lotu fakafāmilí, ʻe lava ke ke lāulea ai ki he founga ʻo hono tokoniʻi ho fāmilí ʻi he ngaahi liliu ʻi he fakatahá pe ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kapau te tau manatuʻi ko e muimui ʻi he fakahinohino mei he kautaha ʻa Sihová ʻoku iku ki he ngaahi ola lelei lahi, ʻe faingofua ange ai ke muimui ʻi he fakahinohino ko iá pea hoko ai ʻo fiefia. Ko e fakatātaá, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau toe pulusi ha ʻū tohi lahi ʻo hangē ko ia ki muʻá, ʻoku tau fakahaofi ai ʻa e paʻangá. Pea koeʻuhi ko ʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tekinolosia foʻoú, ʻoku malava ai ke tau aʻu ki he kakai tokolahi ange mo e ongoongo leleí. Ko ia ai ngāueʻaki fakafoʻituitui lahi ange ʻa e ʻū tohi fakaʻilekitulōniká mo e mītiá? Ko e founga eni ʻe taha ʻe lava ke tau poupou ai kia Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fiemaʻu mai ke tau ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e ngaahi koloa ʻa e kautahá. ʻI heʻetau poupou ki he fakahinohino ʻa Kalaisí, ʻoku tau tokoniʻi ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau maʻu ha tui mālohi ange pea hoko ai ʻo toe fāʻūtaha ange. w18.10 25-26 ¶17-19

Tuʻapulelulu, Sepitema 17

Maʻu ʻa e manavaʻofa loloto kiate kimoutolú, naʻa mau fakapapauʻi ai ke ʻoatu kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá kae toe pehē foki mo kimautolu tonu.—1 Tes. 2:8.

ʻI heʻetau manavaʻofa ʻo hangē ko Sihová, te tau ʻoatu nai ai ʻa e fakafiemālie ʻoku lotu ʻa hotau fanga tokouá ʻo kolé! (2 Kol. 1:3-6) Kae kehe, ʻoua ʻe ʻamanekina ʻa e haohaoá mei ho fanga tokoua fakalaumālié, ʻe siva hoʻo ʻamanakí. Maʻu ha vakai totonu kiate kinautolu. (Tml. 7:21, 22) Manatuʻi ko Sihová ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa totonu ke ʻamanekina meiate kitautolú. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fekātakiʻaki. (ʻEf. 4:2, 32) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke ʻai ke ongoʻi ʻe hotau fanga tokouá ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ʻoku nau faí pe fakahoa kinautolu ki he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku tau fakalototoʻaʻi kinautolu pea fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku nau faí. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he meʻá ni ke nau fiefia ʻi heʻenau tauhi kia Sihová.—Kal. 6:4. w18.09 16 ¶16-17

Falaite, Sepitema 18

Ko ʻeku meʻakaí ē ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú pea ke fakaʻosi ʻene ngāué.​—Sione 4:34.

Ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe hangē ia ha meʻakai kia Sīsuú. Ko hono kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí ʻoku ʻai ai ke tau ongoʻi lelei mo mālohi hotau sinó. ʻI ha founga meimei tatau, ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ke tau ongoʻi lelei mo mālohi ʻetau tuí. ʻI heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí, ʻoku tau poto ai. (Saame 107:43) Pea ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e potó. “ʻOku ʻikai lava ke fakahoa ki ai ha meʻa pē ʻokú ke holi ki ai. . . . Ko ha ʻakau ia ʻo e moʻuí ki he faʻahinga ʻoku nau puke iá, pea ko kinautolu ʻoku nau puke maʻu iá ʻe vakai atu kiate kinautolu ʻoku nau fiefia.” (Pal. 3:13-18) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, he fiefia ē ko kimoutolu kapau ʻoku mou fai ia.” (Sione 13:17) ʻE fiefia ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi heʻenau hanganaki fai ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ke nau faí. Ko e muimui ʻi heʻene akonakí mo ʻene faʻifaʻitakiʻangá naʻe hoko ko ʻenau founga moʻuí ia. w18.09 4 ¶4-5

Tokonaki, Sepitema 19

Naʻe hoko atu ʻa e ʻOtuá ʻo ne fakatupu ʻa e tangatá ʻi hono ʻīmisí.—Sēn. 1:27.

Neongo ko ʻIvi pē mo ʻĀtama naʻá na ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe totonu ke na fakakaukau fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e ngāue ke na fai. Naʻá ne tala ange ke na fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻena fānau pea ngaohi ia ko ha palataisi. (Sēn. 1:28) Naʻe totonu ke loto ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke fiefia ʻena fānau ʻi he kahaʻú, hangē pē ko e loto ʻa Sihova ke nau fiefia kotoá. Te nau ngāue fakataha kātoa ke ʻai ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi. ʻE hoko ia ko ha fuʻu ngāue lahi! ʻE fiemaʻu foki ʻa e faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá ke nau ngāue vāofi mo Sihova koeʻuhí ke ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisi pea fakahoko ʻa hono finangaló. ʻI he foungá ni, te nau hū ai ki hono mālōlōʻangá. (Hep. 4:11) Sioloto atu ki he fiemālie mo e fiefia ne mei hoko ʻi he ngāue ko ení! Naʻe mei tāpuakiʻi lahi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau taʻesiokita mo tokanga ki he niʻihi kehé. w18.08 18 ¶2; 19-20 ¶8-9

Sāpate, Sepitema 20

Naʻá ne lauʻikovi loi ʻa hoʻo sevānití ki hoku ʻeiki ko e tuʻí.​—2 Sām. 19:27.

Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻoku fakamafola ʻe ha taha ha ngaahi loi fekauʻaki mo koe? Naʻe hoko eni fakatouʻosi kia Sīsū mo Sione Papitaiso. (Māt. 11:18, 19) Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú? Naʻe ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e kotoa ʻo hono taimí mo e iví ke fakatuipauʻi ki he kakaí naʻe loi ʻa e talanoá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ke nau sio ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá. Naʻá ne loto ke nau tokangataha ki he meʻa naʻá ne faí mo e meʻa naʻá ne akoʻí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku fakatonuhiaʻi ʻa poto ʻe heʻene ngaahi ngāué.” (Māt. 11:19, fakamatala ʻi lalo.) ʻE lava ke tau ako ha lēsoni mahuʻinga meia Sīsū. ʻE leaʻaki nai he taimi ʻe niʻihi ʻe he kakaí ha meʻa taʻetotonu pe ʻikai lelei fekauʻaki mo kitautolu, pea te tau hohaʻa nai naʻa maumauʻi ʻe he meʻá ni ʻa hotau ongoongó. Ka ko ʻetau founga moʻuí ʻe lava ke fakahaaʻi ai ki he niʻihi kehé ʻa hotau tuʻunga totonú. Hangē ko ia ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ko ʻetau ʻulungaanga leleí ʻe lava ke ne fakamoʻoniʻi ʻoku hala ha ngaahi moʻoni fakakonga pē pe tukuakiʻi loi. w18.08 6 ¶11-13

Mōnite, Sepitema 21

Ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻoku totonu ke ke manavahē ki aí, ko ia ʻoku totonu ke ke tauhí, ko ia ʻoku totonu ke ke pīkitai ki aí.​—Teu. 10:20.

Ko Keini, Solomone, mo e kau ʻIsilelí naʻa nau maʻu kotoa ʻa e faingamālie ke fakatomala pea liliu ʻenau tōʻongá. (Ngā. 3:19) ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai fakavave ʻa Sihova ke liʻaki ʻa e kakaí koeʻuhí pē ko ʻenau fai ha fehālaaki. Fakakaukau atu ki heʻene fakamolemoleʻi ʻa ʻĒloné. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e fakatokanga anga-ʻofa ke maluʻi kitautolu mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku halá. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú, ko ʻetau ʻū tohí, pea naʻa mo e kau Kalisitiane kehé. ʻI heʻetau tokanga ki he fakatokanga ʻa Sihová, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi te ne fakahāhā mai ʻa e meesi kiate kitautolu. Ko e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová ʻoku ʻi ai hono taumuʻa. (2 Kol. 6:1) ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ha faingamālie ke tau “talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní.” (Tai. 2:11-14) ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateaki kia Sihová. Fakapapauʻi ke ke kau fakaʻaufuli ai pē mo Sihova. w18.07 21 ¶20-21

Tūsite, Sepitema 22

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku haʻaná.—2 Tīm. 2:19.

ʻE lava fēfē ke tupulekina ʻo mātuʻaki mālohi ʻetau holi ke ʻiloʻi kitautolu ʻe Sihová ʻo ʻikai te tau loto ke ʻiloʻi kitautolu ʻe he māmaní? ʻOku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi faitōnunga kiate iá. (Hep. 6:10; 11:6) ʻOku vakai mai ʻa Sihova ʻoku mahuʻinga ʻa ʻene kau sevāniti faitōnunga kotoa pē, ko ia ʻokú ne ongoʻi ʻe “taʻemāʻoniʻoni” ʻa hono liʻaki ha taha pē ʻo kinautolu. ʻOkú ne ‘ʻafioʻi ʻa e ʻalunga ʻo e māʻoniʻoní’ pea ʻiloʻi ʻa e founga ke fakahaofi ai kinautolú. (Saame 1:6; 2 Pita 2:9) Ko hono uá kuo pau ke tau tokangataha ki aí ʻe fakahaaʻi nai ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga heʻikai ʻaupito nai ke tau ʻamanekina. Kapau ʻoku fai ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa lelei koeʻuhí pē ke fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé, heʻikai ke ʻoange ʻe Sihova ha totongi kiate kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ʻi hono fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé, ko ʻenau totongí ia. (Māt. 6:1-5) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihová ʻokú ne ‘vakai mai mei he liló’ ki he faʻahinga ʻoku ʻikai fakalāngilangiʻi ʻi he lelei ʻoku nau fai ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí, pea ʻokú ne totongi, pe tāpuakiʻi kinautolu. w18.07 9 ¶8, 10

Pulelulu, Sepitema 23

Tuku hoʻo lau ʻoku ʻuli ʻa e ngaahi meʻa kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtuá.​—Ngā. 10:15.

Naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe feinga ʻa e leʻó ke tala ange kiate iá. ʻI he taimi tofu pē ko iá, naʻe aʻu mai ai ha kau talafekau meia Koliniusi. Naʻe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Pita ke ne ʻalu ki he ʻapi ʻo Koliniusí, ko ia naʻá ne ʻalu mo e kau talafekaú. Kapau naʻe fakamaauʻaki ʻe Pita “ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá,” naʻe ʻikai ʻaupito te ne ʻalu ki he ʻapi ʻo Koliniusí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻalu ʻa e kau Siú ki he ʻapi ʻo e kau Senitailé. Ko ia ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa Pitá? Neongo naʻá ne tomuʻa fehiʻa ki he kau Senitailé, ko e vīsone naʻá ne sio ki aí mo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú. Hili ʻa e fanongo ʻa Pita kia Koliniusí, naʻá ne pehē: “Ko e toki mahino moʻoni eni kiate au ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he puleʻanga kotoa pē, ko e tangata ko ia ʻoku manavahē kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne tali ia.” (Ngā. 10:34, 35) Ko e mahino foʻou ko ení naʻe fakafiefia kia Pita, pea ʻe kaunga ki he kau Kalisitiané kotoa. w18.08 9 ¶3-4

Tuʻapulelulu, Sepitema 24

Fehiʻa ki he koví.—ʻĒm. 5:15.

ʻOku tau hanganaki fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá. Ka ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻikai ha lao pau ki ai ʻi he Tohi Tapú? Te tau ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke tau faí? Kapau kuo tau fakaʻatā ʻa e Tohi Tapú ke ne akoʻi hotau konisēnisí, te tau fai ai ha fili fakapotopoto. Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻe lava ke ne tataki ʻa hotau konisēnisí. ʻOkú ne fakamatala: “Ko au Sihova, ko ho ʻOtuá, ʻa e Tokotaha ʻokú ne akoʻi koe ke ke maʻu ʻaonga aí, ʻa e Tokotaha ʻokú ne tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.” (ʻAi. 48:17, 18) ʻI heʻetau fakakaukau lahi fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakaʻatā ia ke aʻu ki hotau lotó, ʻe lava ke tau fakatonutonu ai mo fakaleleiʻi ʻa hotau konisēnisí. ʻOku fakanatula pē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Ko e tefitoʻi moʻoní ko ha foʻi moʻoni pau ia ʻokú ne tataki ʻetau fakakaukaú, pea tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú mo e ʻuhinga ʻokú ne ʻomai ai kiate kitautolu ha ngaahi lao pau. w18.06 17 ¶5; 18 ¶8-10

Falaite, Sepitema 25

ʻOku totonu ke totongi tukuhau kia Sisa pe ʻikai?—Māt. 22:17.

Ko e faʻahi ʻa Hēlotá, ʻa ia, ko e faʻahinga naʻa nau poupou ki he ngaahi fakakaukau fakapolitikale ʻa Hēlotá, naʻa nau ʻamanaki ʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke ʻoua te nau totongi tukuhau, ʻa ia ʻe lava ke nau tukuakiʻi ai ia ko ha fili ʻo e ʻEmipaea Lomá. Ka ʻo kapau ʻe pehē ʻe Sīsū kuo pau ke nau totongi tukuhau, ʻe tuku nai ai ʻa e muimui ʻa e kakaí ʻiate iá. Naʻe tokanga lahi ʻa Sīsū ke ne hanganaki tuʻu-ʻatā ʻi he ʻīsiu ko ení. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe kākā ʻa e kau tānaki tukuhau tokolahi, ka naʻe ʻikai te ne tokangataha ki he meʻa ko iá. ʻI hono kehé, naʻá ne tokangataha ki he fakaleleiʻanga moʻoni ʻo e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakafaʻafaʻahi ʻi ha ʻīsiu fakapolitikale pē, tatau ai pē pe ʻoku hā ngali totonu mo lelei ʻa e faʻahi ʻe tahá pea hā ngali hala mo taʻefaitotonu ʻa e faʻahi ʻe tahá. ʻOku tokangataha ʻa e kau Kalisitiané ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku totonú. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi fakakaukau mālohi fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau taʻetotonú pe lea fakafepaki ki ai. (Māt. 6:33) Kuo lavameʻa ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono toʻo ʻa e ngaahi fakakaukau mālohi fakapolitikale naʻa nau maʻu ki muʻá. w18.06 6 ¶9-11

Tokonaki, Sepitema 26

Naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe he ngaahi foha ʻo e ʻOtua moʻoní ʻoku hoihoifua ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e tangatá.—Sēn. 6:2.

ʻIkai ngata pē ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú ke fakataueleʻiʻaki ʻa e kau ʻāngelo ko iá, ʻoku pau pē nai naʻe palōmesi ʻa Sētane kiate kinautolu te nau maʻu ʻa e mafai ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻI he foungá ni, naʻe feinga nai ʻa Sētane ke fakafeʻātungiaʻi ʻa hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sihova fekauʻaki mo e ‘hako ʻo e fefiné.’ (Sēn. 3:15) Ka naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke ne lavameʻa. Naʻá ne ʻomai ʻa e Lōmakí, ʻa ia naʻá ne maumauʻi ʻa e ngaahi palani ko ia ʻa Sētane mo e fanga tēmenioó. Ko ia, ʻoua ʻaupito ʻe fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ongo mounu mātuʻaki ola lelei ʻa e ʻulungaanga taʻetāú mo e hīkisiá. Ko e kau ʻāngelo naʻa nau kau mo Sētané naʻa nau fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi hēvani mo e ʻOtuá tonu! Naʻe fakaʻatā ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa e ngaahi holi fehālaakí ke tupu ʻiate kinautolu, pea naʻe hoko ʻa e ngaahi holi ko ení ʻo mālohi ʻaupito. Kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke faiaka ha ngaahi holi kovi ʻi hotau lotó. (1 Kol. 10:12) Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau sivisiviʻi maʻu ai pē ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó pea toʻo ʻosi ha ngaahi fakakaukau taʻetaau pē mo e hīkisia ʻi he siokitá!—Kal. 5:26; Kol. 3:5. w18.05 25 ¶11-12

Sāpate, Sepitema 27

ʻOku ou maʻu ʻa e mamahi lahi mo e langa taʻetuku ʻi hoku lotó.​—Loma 9:2.

ʻOku tau ʻiloʻi naʻe ongoʻi loto-siʻi ʻa Paula koeʻuhi ko hono talitekeʻi ʻe he kau Siú ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá. Kae kehe, naʻe ʻikai ʻaupito ke tuku ʻa e malanga ʻa Paula kiate kinautolú. Naʻá ne fakamatala ki he anga ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e kau Siu ko iá ʻi heʻene pehē: “Ko e fakaʻamu ʻa hoku lotó pea mo ʻeku hū tōtōaki ki he ʻOtuá maʻá e kau ʻIsilelí, ko hono moʻoní, ʻoku fai iá ke fakamoʻui ai kinautolu. He ʻoku ou fakamoʻoni ko kinautolú ʻoku ʻi ai haʻanau faivelenga ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke fakatatau ki he ʻilo totonú.” (Loma 10:1, 2) ʻUluakí, naʻe pehē ʻe Paula naʻe ueʻi ia ke ne malanga ki he kau Siú koeʻuhí ‘ko e fakaʻamu ʻa hono lotó.’ Naʻá ne loto moʻoni ke fakahaofi kinautolu. (Loma 11:13, 14) Naʻe kōlenga ʻa Paula kia Sihova ke ne tokoniʻi ʻa e kau Siú tāutaha ke nau tali ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku ʻi ai haʻanau faivelenga ki he ʻOtuá.” Naʻe sio ʻa Paula ki he lelei ʻi he kakaí mo e malava ke nau tauhi kia Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kau Siu faivelenga ko iá ʻe lava ke nau hoko ko e kau ākonga faivelenga ʻa Kalaisi, ʻo hangē tofu pē ko iá. w18.05 13 ¶4; 15-16 ¶13-14

Mōnite, Sepitema 28

[Leaʻaki] meʻa pē ʻoku lelei ki he langa haké ʻo fakatatau ki he fiemaʻú, ke ʻoatu ai ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá ki he kau fanongó.​—ʻEf. 4:29.

Ko kitautolu taki taha ʻoku totonu ke tau lāuʻilo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé koeʻuhi ke lava ʻo tau tokoniʻi kinautolu. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “ʻAi ke mālohi ʻa e ngaahi nima ʻoku tāupé pea mo e ngaahi foʻi tui ʻoku ngāvaivaí, pea hanganaki ʻai ke hangatonu ʻa e ngaahi hala ki homou vaʻé, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fasi ʻa ia ʻoku heké kae hoko ʻo moʻui.” (Hep. 12:12, 13) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fefakaivimālohiʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí, neongo kapau ʻoku tau kei siʻi ʻaupito. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí: “Kapau leva ʻoku ʻi ai ha fakalototoʻa ʻia Kalaisi, kapau ʻoku ʻi ai ha fakanonga ʻi he ʻofa, kapau ʻoku ʻi ai ha fetokangaʻaki, kapau ʻoku ʻi ai ha manavaʻofa loloto mo e kaungāongoʻi loloto, ko ia mou ʻai ʻeku fiefiá ke kakato ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻatamai tatau mo maʻu ʻa e ʻofa tatau, ʻi he hoko ʻo fāʻūtaha kakato, ʻo maʻu ʻa e fakakaukau taha. ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu, ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.”—Fil. 2:1-4. w18.04 22 ¶10; 23 ¶12

Tūsite, Sepitema 29

Mou hoko ko ha kakai tauʻatāina, ʻo ngāueʻaki ʻa hoʻomou tauʻatāiná . . . ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.—1 Pita 2:16.

Ko e ʻuhinga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa Sīsū ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he pōpula ki he angahalá mo e maté koeʻuhi ke lava ʻo tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí kotoa ke tauhi kiate Ia. Ko e founga lelei taha ke ngāueʻaki ai ʻetau tauʻatāiná ko e ngāueʻaki hotau taimí mo e iví ʻi he tauhi kakato kia Sihová. Ko hono fai ení ʻe maluʻi ai kitautolu mei hono fakaʻatā ʻa e ngaahi taumuʻa fakamāmaní mo e ngaahi holi fakafoʻituituí ke hoko ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau moʻuí. (Kal. 5:16) Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Noa mo hono fāmilí. Naʻa nau moʻui ʻi ha māmani anga-fakamālohi mo ʻulungaanga taʻetaau. Ka naʻe ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi taumuʻa mo e ngāue ʻa e kakai takatakai ʻiate kinautolú. Naʻa nau fili ke hanganaki femoʻuekina ʻi hono fai ʻa e ngāue naʻe ʻoange ʻe Sihova ke nau faí. Naʻa nau faʻu ʻa e ʻaʻaké, tānaki ʻa e meʻakai maʻanautolu mo e fanga manú, pea fakatokanga ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Lōmakí. “Naʻe fai ʻe Noa ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá kiate iá. Naʻá ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.” (Sēn. 6:22) Ko hono olá, naʻe hao ʻa Noa mo hono fāmilí ʻi he ngata ʻa e māmani ko iá.—Hep. 11:7. w18.04 10 ¶8; 11 ¶11-12

Pulelulu, Sepitema 30

Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí, koeʻuhi kuo tuku mai ia kiate au, pea ʻilonga ʻa ia ʻoku ou loto ki aí, ʻoku ou foaki ia kiate ia.—Luke 4:6.

ʻOku toe ngāueʻaki foki ʻe Sētane mo e fanga tēmenioó ʻa e lotu loí mo e māmani pisinisí ke ne takihalaʻi “ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí,” pe ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Fkh. 12:9) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e lotu loí ke ne fakamafola ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Sihova, pea kuo aʻu ʻo ne feinga ke fūfuuʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Sel. 23:26, 27) Ko hono olá, ko e kakai loto-moʻoni ʻe niʻihi ʻa ē ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ko hono moʻoní ʻoku nau lotu ki he fanga tēmenioó. (1 Kol. 10:20; 2 Kol. 11:13-15) ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e māmani pisinisí ke ne fakamafola ʻa e ngaahi loi, hangē ko ia ko e loi ʻo pehē ko e paʻangá mo e koloá ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fiefiá. (Pal. 18:11) Ko e faʻahinga ʻoku nau tui ki he foʻi loi ko ení ʻoku nau fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he tauhi ki he “Koloá” kae ʻikai ki he ʻOtuá. (Māt. 6:24) Neongo kapau naʻa nau ʻofa ki muʻa ki he ʻOtuá, ko ʻenau ʻofa ki he ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku hoko ia ʻo mātuʻaki mālohi ʻo mole ai ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.—Māt. 13:22; 1 Sio. 2:15, 16. w18.05 23 ¶6-7

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share