LĒSONI 29
Ko e Hā ʻOku Hoko ʻi Heʻetau Maté?
Kuo mole haʻo ʻofaʻanga he maté? ʻI he taimi faingataʻa ko iá, kuó ke fifili nai: ‘Ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí? ʻE faifai ange pea tau toe sio ki hotau ʻofaʻanga kuo maté?’ ʻI he lēsoni ko ení mo e lēsoni hokó te tau lāulea ai ki he ngaahi tali fakafiemālie ʻa e Tohi Tapú.
1. Ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻetau maté?
Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e maté ki ha mohe maʻu. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e maté mo e mohé? Ko ha tokotaha ʻoku mohe maʻu ʻoku ʻikai ke ne lāuʻilo ki he meʻa ʻoku hoko takatakai ʻiate iá. ʻI he mate ha taha ʻoku ʻikai te ne kei ongoʻi mamahi mo ongoʻi tuēnoa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”—Lau ʻa e Tangata Malanga 9:5.
2. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté?
Ko e kakai tokolahi ʻoku nau ilifia ke mate pea naʻa mo e ilifia he kau maté! Ka ʻoku lava ke ke maʻu ʻa e fiemālie mei he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e maté. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.” (Sione 8:32) ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku moʻui atu hili ʻa e mate ha taha. Ka ʻoku ʻikai ke akoʻi eni ʻe he Tohi Tapú. Ko ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻe faingataʻaʻia hili ʻa e maté. Pehē foki, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke toe ʻilo ʻe he kau maté ha meʻa, ʻoku ʻikai lava ke nau fai mai ha meʻa ʻoku kovi kiate kitautolu. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau lotu ki he kau maté pe fai ha ngaahi meʻa ke ʻoua te nau ʻita mai ai kiate kitautolu, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau lotu maʻa kinautolu.
ʻOku pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku lava ke nau fetuʻutaki mo e kau maté. Ka ʻoku ʻikai lava eni. Hangē ko e meʻa kuo tau toki talanoa ki aí, ko e kau maté “ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.” Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau fetuʻutaki mo e ngaahi ʻofaʻanga kuo maté ʻoku nau fetuʻutaki nai mo e fanga tēmenioó ʻa ia ʻoku nau fakangalingali ko e kakai kinautolu kuo maté. Ko ia, ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he fanga tēmenioó. ʻOku fakatokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu fekauʻaki mo e feinga ke fetuʻutaki mo e kau maté koeʻuhí ʻokú ne ʻilo ko e fetuʻutaki mo e fanga tēmenioó ʻe kovi ia kiate kitautolu.—Lau ʻa e Teutalōnome 18:10-12.
KELI LOLOTO ANGE
Ako lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e maté. Fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki ha ʻOtua ʻofa ʻoku ʻikai ke ne tauteaʻi ʻa e faʻahinga kuo maté.
3. Ako ki he tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté
ʻI he māmaní, ʻoku kehekehe ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai e kakaí fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí. Ka, ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tui ko iá.
Ko e hā ʻa e ngaahi tui anga-maheni ʻi ho feituʻú fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté?
Huluʻi ʻa e VITIOÓ ke sio ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú.
Lau ʻa e Tangata Malanga 3:20, pea lāulea leva ki he ongo fehuʻi ko ení:
Fakatatau ki he veesi ko ení, ko e hā ʻoku hokó ʻi he mate ha taha?
ʻOku ʻi ai ha konga ʻo e tangatá ʻe moʻui atu hili ʻene maté?
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e mate ʻa Lāsalosí, ko ha kaumeʻa ofi ʻo Sīsū. ʻI hoʻo lau ʻa e Sione 11:11-14, sio ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Lāsalosí. Lāulea leva ki he ngaahi fehuʻi ko ení:
Ko e hā naʻe fakahoa ʻe Sīsū ki he maté?
Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakahoa ko ení fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté?
Ko e hā hoʻo ongoʻí fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e maté?
4. ʻOku tau maʻu ʻaonga mei he moʻoni fekauʻaki mo e maté
Ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ilifia ki he kau maté. Lau ʻa e Tangata Malanga 9:10, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:
ʻE lava ʻe he kau maté ʻo fai mai ha meʻa ʻoku kovi kiate kitautolu?
ʻOku toe maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú mei he tui kuo pau ke tau fakahōhōʻiaʻi ʻa e kau maté pe aʻu ʻo lotu kiate kinautolu. Lau ʻa e ʻAisea 8:19 mo e Fakahā 4:11, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:
Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ongoʻi ʻa Sihová fekauʻaki mo ha taha ʻokú ne lotu pe kumi tokoni ki ha taha kuó ne mate?
ʻI he ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻoku fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ouau ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová
5. ʻOku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he moʻoni fekauʻaki mo e maté
Kuo akoʻi ki he kakai tokolahi, ʻi heʻenau maté, te nau faingataʻaʻia ko e nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi tōʻonga kovi ki muʻá. Ka ʻoku fakafiemālie ke tau ʻilo ʻoku ʻikai ha taha ʻe faingataʻaʻia hili ʻa e maté, naʻa mo ha taha naʻá ne fai ha ngaahi meʻa kovi ʻaupito. Lau ʻa e Loma 6:7, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he mate ha taha ʻoku ʻikai ke kei fakahalaiaʻi ia ʻe he ʻOtuá ki heʻene angahalá. Ko ia, ʻokú ke fakakaukau ʻoku faingataʻaʻia ha taha ʻoku mate koeʻuhi ko ʻene fehālaaki ʻi he kuohilí?
Ko e lahi ange ʻetau ʻilo fekauʻaki mo Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau ʻiloʻi heʻikai ʻaupito ke ne tauteaʻi ʻa e kau maté. Lau ʻa e Teutalōnome 32:4 mo e 1 Sione 4:8, pea lāulea leva ki he ngaahi fehuʻi ko ení:
ʻE hanga ʻe ha ʻOtua mo e ngaahi ʻulungaanga ko eni ʻoku lave ki ai ʻi he vēsí ʻo fakaʻatā ke tauteaʻi ʻa e faʻahinga kuo maté?
ʻOkú ke fakakaukau ko e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻoku fakafiemālie? Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻOKU PEHĒ ʻE HE NIʻIHI: “ʻOku ou ilifia naʻa tauteaʻi au ʻi he hili ʻeku maté.”
Ko e hā ha ngaahi veesi Tohi Tapu fakafiemālie ʻe lava ke ke vahevahe atu?
FAKANOUNOU
ʻI he mate ha taha, ʻoku ngata ʻene moʻuí. ʻOku ʻikai ke faingataʻaʻia ʻa e kau maté, pea heʻikai lava ke nau fai ha meʻa ʻoku kovi ki he kakai moʻuí.
Fakamanatu
Ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?
ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté?
ʻOku anga-fēfē hono fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he moʻoni fekauʻaki mo e maté?
AKO LAHI ANGE
Sio angé pe ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e tangatá ʻe moʻui atu hili ʻa e maté.
“ʻI he Mate ha Taha, ʻOku Toe Moʻui Atu Hono Laumālié?” (Kupu ʻi he uepisaití)
Sio angé pe ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa heli ke tauteaʻi ai ʻa e kakai koví.
ʻOku fiemaʻu ke ke ilifia ki he kau maté?
Ako ki he anga hono maʻu ʻe ha tangata ʻa e fakafiemālie ʻi heʻene ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko he taimi ʻoku tau mate aí.
“Naʻe Maongo Kiate Au ʻa e Tali Mahino mo Totonu ʻa e Tohi Tapú” (Ko e Taua Leʻo, Maʻasi 1, 2015)