ʻOkatopa
Tokonaki, ʻOkatopa 1
“Ko hai ia kuó ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, koeʻuhi ke ne lava ai ke fakahinohinoʻi ia?” Ka ʻoku tau maʻu ʻe kitautolu ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí.—1 Kol. 2:16.
ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa Sīsuú, ʻe lava ai ke tau faʻifaʻitaki ki he anga ʻo ʻene fakakaukaú mo ʻene tōʻongá. Pea ko e lelei ange ʻetau ʻiloʻi mo faʻifaʻitaki ki he anga ʻene fakakaukaú, ko e vāofi ange ia ʻetau kaumeʻa mo iá. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū? Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha. Naʻe fakakaukau lahi ange ʻa Sīsū ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hono fakahōhōʻiaʻi ʻa ia tonú. (Māt. 20:28; Loma 15:1-3) Koeʻuhi ko ʻene maʻu ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ení, naʻá ne feilaulauʻi-kita mo faʻa fakamolemole. Naʻe ʻikai ke ne ʻitangofua ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kakaí fekauʻaki mo iá. (Sione 1:46, 47) Pea naʻe ʻikai ke ne tukulotoa ʻa e fehālaaki ʻa e kakaí ʻi he kuohilí ke uesia ai ʻene vakai kiate kinautolú. (1 Tīm. 1:12-14) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) Fēfē ke ke ʻeke hifo, “ʻOku ou muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻaki hono fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou malavá ke tauhi maʻu ʻa e melino mo hoku fanga tokouá?” w20.04 24 ¶11
Sāpate, ʻOkatopa 2
Te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku huafá.—ʻAi. 29:23.
Neongo ʻa e nofo ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he kakai ʻoku nau lauʻikovi loi mo laukovi ki he huafa ʻo Sihová, ʻokú ke maʻu ha faingamālie ke taukapoʻi ʻa e moʻoní—ʻa ia ko Sihova ʻoku māʻoniʻoni, lelei mo anga-ʻofa. ʻE lava ke ke poupouʻi ʻene pulé. ʻE lava ke ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ko e founga-pule pē ia ʻe taha ʻoku māʻoniʻoni moʻoní pea te ne ʻomai ʻa e melino mo e fiefia ki he meʻa fakatupu kotoa. (Saame 37:9, 37; 146:5, 6, 10) ʻI heʻetau akoʻi ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú ki he niʻihi kehé, ʻoku tau faʻa fakamamafaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá, ʻa e totonu ʻa Sihova ke pule ki he ʻunivēsí, pea ʻoku moʻoni ʻaupito eni. Neongo ʻoku mahuʻinga ke tokangataha ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau taumuʻa tefitó ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻofa kia Sihova, ko ʻetau Tamaí, pea mateaki kiate ia. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau akoʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānako ʻo Sihová, ʻo fakamamafaʻi ai pe ko e Tokotaha fēfē ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e huafa Sihová. (ʻAi. 63:7) ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke ʻofa pea talangofua kia Sihova koeʻuhi ʻoku nau loto ke mateaki kiate ia. w20.06 6 ¶16; 7 ¶19
Mōnite, ʻOkatopa 3
Ko hai naʻá ne ngaohi ha ngutu maʻá e tangatá . . . ? ʻIkai ko au ia, ʻa au Sihova?—ʻEki. 4:11.
Ko e ʻuto ʻo e tangatá ʻoku faʻu ʻi ha founga fakaofo. ʻI hoʻo ʻi he manava hoʻo faʻeé, ko ho ʻutó naʻe faʻu ia ʻo fakatatau ki hono palaní, pea ko e sela ʻuto foʻou ʻe laui afe naʻe faʻu ʻi he miniti taki taha! ʻOku fakafuofua ʻa e kau fakatotoló ko e ʻuto ʻo ha tokotaha lahi ʻoku ʻi ai ʻa e sela makehe ʻoku ofi ʻi he 100 pilioná ʻoku ui ko e niuloni ko hono mamafá ko e pāuni nai ʻe 3.3 (kilokalami ʻe 1.5). Ko e taha ʻo e ngaahi malava fakaofo ʻa e ʻutó ʻoku fekauʻaki ia mo e lava ke leá. Ko e foʻi lea taki taha ʻokú ke leaʻakí, ko ho ʻutó ʻoku fiemaʻu ke fengāueʻaki mo e uoua ʻe 100 nai ʻi ho ʻeleló, mongá, loungutú, kaungaó mo e fatafatá. Ko e ngaahi uoua kotoa ko ení kuo pau ke nau ngaʻunu tonu mātē kae malava ke mahino ʻa e leá. Naʻe fakahaaʻi ʻi ha ako naʻe pulusi ʻi he 2019 ko e fanga kiʻi pēpē toki fāʻeleʻí ʻoku lava ke nau mahinoʻi ʻa e fanga foʻi leá. ʻOku poupouʻi ʻi he meʻá ni ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e kau fakatotolo tokolahi—ʻoku fanauʻi kitautolu mo e malava ke ʻilo mo ako ʻa e ngaahi leá. Ko hono moʻoní, ko ʻetau malava ke leá ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. w20.05 22-23 ¶8-9
Tūsite, ʻOkatopa 4
Naʻá ne fakatatali ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní, ʻa ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ʻOtuá.—Hep. 11:10.
Naʻe loto-lelei ʻa ʻĒpalahame ke liʻaki ʻa e founga moʻui fiemālie naʻá ne maʻu ʻi he kolo ko ʻUá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne fakatatali “ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní.” (Hep. 11:8-10, 16) Ko e kolo naʻe fakatatali ki ai ʻa ʻĒpalahamé ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻanga ko iá ʻoku faʻuʻaki ʻa Sīsū Kalaisi mo e kau Kalisitiane pani ʻe toko 144,000. ʻOku lave ʻa Paula ki he Puleʻanga ko iá ko ha “kolo ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻa Selusalema fakalangi.” (Hep. 12:22; Fkh. 5:8-10; 14:1) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau lotu fekauʻaki mo e Puleʻanga tatau, ʻo kole ke hoko mai ia koeʻuhi ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní. (Māt. 6:10) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa e fakaikiiki ki he anga hono fokotuʻutuʻu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻIkai. ʻI he laui senituli, naʻe hoko ʻa e ngaahi fakaikiiki ko iá ko ha “fakalilolilo toputapu.” (ʻEf. 1:8-10; Kol. 1:26, 27) Ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi hono hakó te nau hoko ko e ngaahi tuʻi. Naʻe tala ange hangatonu ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko iá kiate ia.—Sēn. 17:1, 2, 6. w20.08 2-3 ¶2-4
Pulelulu, ʻOkatopa 5
Hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he fāʻūtaha [mo e ʻEikí], ʻo faiaka mo langa hake ʻiate ia pea hoko ʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí.—Kol. 2:6, 7.
Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Talu mei he kamataʻanga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, kuo ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e kau kākā tokolahi ke nau ʻai ke veiveiua ʻa e ʻatamai ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke fakafaikehekeheʻi ai ʻa e moʻoní mei he loí. ʻE ngāueʻaki nai ʻe hotau ngaahi filí ʻa e ʻInitanetí pe mītia fakasōsialé ke fakavaivaiʻiʻaki ʻetau falala kia Sihová mo ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá. Manatuʻi ʻa e tokotaha ʻoku teke mui ʻi he ngaahi fakamatala fakangalilelei ko iá, pea talitekeʻi ia! (1 Sio. 4:1, 6; Fkh. 12:9) Ke talitekeʻi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sīsū pea mo hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu foki ke tau falala ki he founga pē taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke tataki ʻene kautahá he ʻahó ni. (Māt. 24:45-47) ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau falalá ʻaki hono ako tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ʻe hangē leva ʻetau tuí ko ha fuʻu ʻakau kuo faiaka loloto ʻi he kelekelé. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa meimei tatau mo e ngaahi lea naʻá ne hiki ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w20.07 23-24 ¶11-12
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 6
ʻOku sio ʻa e tangatá pē ki he meʻa ʻoku hā ki he matá, ka ʻoku sio ʻa Sihova ia ki he lotó.—1 Sām. 16:7.
ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ko kitautolu kotoa ʻoku tau hehema ke fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá. (Sione 7:24) Ka ko e meʻa siʻisiʻi pē ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo ha taha mei he meʻa ʻoku tau sio ki aí. Ke fakatātaaʻí, naʻa mo ha toketā poto mo taukei ʻe lava ke ne ʻilo pē ha meʻa siʻisiʻi ʻi heʻene sio pē ki ha tokotaha mahaki. Kuo pau ke ne fanongo tokanga kapau ʻokú ne loto ke ʻiloʻi ʻa e puipuituʻa fakafaitoʻo ʻo e tokotahá, ko e anga ʻene ongoʻí pe ko ha fakaʻilonga pē ʻokú ne maʻu. ʻE aʻu ʻo fiemaʻu nai ʻe he toketaá ke fai hano fakaʻata. He ka ʻikai, ʻe ʻoange ʻe he toketaá ha faitoʻo ʻoku hala. ʻI he tuʻunga meimei tatau, heʻikai lava ke tau mahinoʻi kakato hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻetau sio pē ki he meʻa ʻoku hā ki tuʻá. Kuo pau ke tau sio fakalaka atu ai—ki he tangata ʻi lotó. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki he lotó. Ka ʻe lava ke tau fai hotau lelei tahá ke faʻifaʻitaki kia Sihova. ʻOkú ne fanongo ki heʻene kau lotú. ʻOkú ne fakakaukau ki honau puipuituʻá mo e tuʻungá. Pea ʻokú ne fakahāhā ʻa e manavaʻofa kiate kinautolu. w20.04 14-15 ¶1-3
Falaite, ʻOkatopa 7
Fakakaukau ʻi ha founga ʻoku hā ai ʻa hono maʻu ʻa e fakakaukau leleí.—Loma 12:3.
ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku pōlepolé ʻoku ʻikai ke nau maʻu “ʻa e fakakaukau leleí.” Ko e kakai pōlepolé ʻoku nau loto-fekeʻikeʻi mo fakamafutofuta. Ko ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá ʻoku faʻa fakatupu loto-mamahi pē kiate kinautolu pea mo e niʻihi kehé. Kapau heʻikai ke nau liliu ʻa e anga ʻenau fakakaukaú, ko honau ʻatamaí ʻe fakakuihi mo fakameleʻi ia ʻe Sētane. (2 Kol. 4:4; 11:3) Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne maʻu ʻa e fakakaukau leleí. ʻOkú ne maʻu ha vakai mafamafatatau mo fakaʻatuʻi kiate ia tonu, ʻo lāuʻilo ʻoku māʻolunga ange ʻa e niʻihi kehé ʻiate ia ʻi he ngaahi founga lahi. (Fil. 2:3) Pea ʻokú ne ʻiloʻi “ʻoku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau hīkisiá, ka ʻokú ne foaki ʻa e ʻofa maʻataʻataá ki he kau anga-fakatōkilaló.” (1 Pita 5:5) Ko e faʻahinga ʻoku fakakaukau leleí ʻoku ʻikai ke nau loto ke hoko ko ha fili ʻo Sihova. Ke hanganaki anga-fakatōkilaló, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ke “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá, pea [tau] kofuʻaki [kitautolu] ʻa e angaʻitangata foʻoú.” ʻOku fiemaʻu ke tau ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he ofi taha ʻe ala lavá.—Kol. 3:9, 10; 1 Pita 2:21. w20.07 7 ¶16-17
Tokonaki, ʻOkatopa 8
Ko e taha ʻa e sinó ka ʻoku lahi hono ngaahi kupú.—1 Kol. 12:12.
Ko ha monū ia ʻoku tau maʻu ke hoko ko ha konga ʻo e fakatahaʻanga ʻa Sihová! ʻOku tau kau ki ha palataisi fakalaumālie ʻa ia ʻoku fonu ʻi he kakai melino mo fiefia. Ko e hā ho ngafa ʻi he fakatahaʻangá? Naʻe fakahoa ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakatahaʻangá ki he sino ʻo e tangatá. Naʻá ne toe fakahoa ʻa e faʻahinga taautaha ʻi he fakatahaʻangá ki he ngaahi konga ʻo e sinó. (Loma 12:4-8; 1 Kol. 12:12-27; ʻEf. 4:16) Ko e taha ha lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Paulá ko kitautolu taki taha ʻoku ʻi ai hotau ngafa mahuʻinga ʻi he fāmili ʻo Sihová. ʻOku kamata ʻe Paula ʻene talanoa fakatātaá ʻaki ʻene pehē: “Hangē tofu pē ko ʻetau maʻu ʻi he sino pē taha ʻa e ngaahi kupu lahi, ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi kupú kotoa ʻa e ngafa tatau, ʻoku pehē pē mo kitautolu, neongo ʻoku tau tokolahi, ʻoku tau sino pē taha ʻo fāʻūtaha mo Kalaisi, ka ʻi he fakatāutahá ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku tau fekauʻaki.” (Loma 12:4, 5) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá? Ko kitautolu taautaha ʻoku kehekehe hotau ngafa ʻi he fakatahaʻangá, ka ko kitautolu taki taha ʻoku tau mahuʻinga. w20.08 20 ¶1-2; 21 ¶4
Sāpate, ʻOkatopa 9
Naʻe ʻeke ange ʻe Sihova kiate ia, “ʻE anga-fēfē hoʻo fai iá?”—1 Tuʻi 22:21.
Ngaahi mātuʻa, ʻe lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga-fakatōkilalo ʻa Sihová? ʻEke ki hoʻo fānaú ʻo ka feʻungamālie pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki he founga ke fakahoko ai ha ngāue. Pea muimui ki heʻenau ngaahi fokotuʻú ʻo ka malava. Naʻe toe fokotuʻu mai ʻe Sihova ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e anga-kātakí, naʻa mo e taimi naʻe fehuʻia ai ʻe he faʻahinga naʻa nau tauhi kiate iá ʻene ngaahi filí. Naʻá ne fanongo ki hono fakahaaʻi ʻe ʻĒpalahame ʻene ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e fili ke fakaʻauha ʻa Sōtoma mo Komolá. (Sēn. 18:22-33) Pea manatuʻi ʻa e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki he uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ʻa Sela. Naʻe ʻikai ke ne loto-mamahi pe ʻita ʻi he taimi naʻe kata ai ʻa Sela ʻi heʻene talaʻofa ange te ne feitama ʻi heʻene taʻumotuʻá. (Sēn. 18:10-14) ʻI hono kehé, naʻá ne fakafeangai anga-fakaʻapaʻapa kia Sela. Ngaahi mātuʻa mo e kau mātuʻa, ko e hā ʻe lava ke mou ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová? Fakakaukau ki he anga hoʻo tali ʻi he taimi ʻoku fehuʻia ai ʻe he faʻahinga ʻoku ʻi he malumalu ho mafaí hoʻo ngaahi filí. ʻOkú ke fakatonutonuʻi kinautolu he taimi pē ko iá? Pe ʻokú ke feinga ke mahinoʻi ʻa e anga ʻenau vakaí? Ko e ngaahi fāmilí mo e fakatahaʻangá ʻoku nau maʻu ʻaonga moʻoni ʻi he taimi ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha mafaí kia Sihová. w20.08 10 ¶7-9
Mōnite, ʻOkatopa 10
Ko hoku mālohí ʻoku fakahaohaoaʻi ia ʻi hoʻo hoko ʻo vaivaí.—2 Kol. 12:9.
ʻI heʻetau fuofua feohi mo e kakai ʻa Sihová, naʻa tau vēkeveke nai ke tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé, ʻo ʻiloʻi naʻa tau kei valevale fakalaumālie pea lahi mo e meʻa ke tau ako. (1 Kol. 3:1, 2) Kae fēfē taimí ni? Kapau kuo tau tauhi kia Sihova ʻi he laui taʻu pea maʻu ʻa e taukei lahi, heʻikai nai ke tau loto-lelei ke tali ʻa e tokoní, tautefito kapau ʻoku ʻomai ia ʻe ha taha naʻe toki haʻu ki he moʻoní. Kae kehe, ʻoku faʻa ngāueʻaki ʻe Sihova hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke fakaivimālohiʻi kitautolu. (Loma 1:11, 12) Kuo pau ke tau lāuʻilo ki he moʻoniʻi meʻa ko iá kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻa e mālohi ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová. Ko e lavameʻá ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he mālohi fakaesino, ako, koloa pe puipuituʻa fakasōsiale ʻo ha taha, ka ʻi he anga-fakatōkilalo mo e falala kia Sihová. ʻOfa ke tau tutui atu (1) ʻaki ʻa e falala kia Sihova, (2) ʻaki ʻa e ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú pea (3) ʻaki hono tali ʻa e tokoni mei he kaungātuí. Pea tatau ai pē pe te tau ongoʻi vaivai nai, ʻe ʻai kitautolu ʻe Sihova ke tau mālohi! w20.07 14 ¶2; 19 ¶18-19
Tūsite, ʻOkatopa 11
Ke fakahāhā . . . ʻa e faʻa ngāue tatau naʻa mou maʻu mei he kamataʻangá . . . koeʻuhí ke ʻoua te mou hoko ai ʻo fakapikopiko, kae hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he faʻahinga ʻa ia fakafou ʻi he tuí mo e kātakí ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi talaʻofá.—Hep. 6:11, 12.
ʻE faingataʻa nai ke tau kātaki ʻi he taimi ʻoku tau faifakamoʻoni ai ki hotau kāinga taʻetuí. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tangata Malanga 3:1, 7 ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu. ʻOku pehē ai: “ʻOku ʻi ai ha taimi . . . ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea.” ʻE lava ke tau tuku ʻetau tōʻonga leleí ke lea ko ha faifakamoʻoni, neongo ia ʻoku tau fakasio maʻu pē ha faingamālie ke lea ai fekauʻaki mo e moʻoní. (1 Pita 3:1, 2) ʻOku tau kātaki ki he kakai kotoa pē—kau ai hotau fāmilí—ʻi heʻetau malanga mo faiako faivelengá. ʻE lava ke tau ako ʻa e kātakí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻi he Tohi Tapú pehē foki ʻi onopooni. Naʻe fakaʻamu ʻa Hapakuke ke ngata ʻa e fulikivanú, ka naʻá ne fakahaaʻi ʻi he tuipau: “Te u tuʻu ai pē ʻi hoku feituʻu leʻó.” (Hap. 2:1) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻene holi loto-moʻoni ke “ʻosiki” ʻene ngāue fakafaifekaú. Ka, naʻá ne kātaki ʻo hokohoko atu ʻene “faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo lelei.”—Ngā. 20:24. w20.09 11-12 ¶12-14
Pulelulu, ʻOkatopa 12
[Ko Sīsū] naʻe ʻikai ʻi ai haʻane fakakaukau ke ne puketuʻu ʻa e tuʻunga ko iá, ʻa ia, ke ne hoko ai ʻo tatau mo e ʻOtuá.—Fil. 2:6.
Ko Sīsū, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e mafai fika ua pē kia Sihová, ʻoku ʻikai ke ne fakakaukau kiate ia ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonú. ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ko e kau sevāniti anga-fakatōkilalo ʻa Sihová ʻoku nau tokoni ki he laumālie anga-ʻofa ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá. (Luke 9:48; Sione 13:35) Kae fēfē kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema ʻi he fakatahaʻangá pea ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke fai ha ngāue ki ai? ʻI he ʻikai ke lāungá, ʻe lava ke ke fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilaló ʻaki ʻa e poupou ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻá. (Hep. 13:17) Ke tokoniʻi koe ke fai iá, ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e ngaahi palopalema ʻoku ou sio ki aí ʻoku fuʻu mafatukituki pea fiemaʻu ke fakatonutonu? Ko e taimi totonu eni ke fakatonutonu ai iá? ʻOku ou ʻi ha tuʻunga ke fakatonutonu ia? ʻOku ou feinga moʻoni ke pouaki ʻa e fāʻūtahá pe ʻoku ou feinga ke pouaki pē au?’ ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ange ʻe Sihova ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he malavá pea mo e fāʻūtahá ʻi he lavameʻá. Ko ia ai, fai ho lelei tahá ke ngāue kia Sihova ʻi he anga-fakatōkilalo. ʻI hoʻo fai peheé, te ke pouaki ai ʻa e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá.—ʻEf. 4:2, 3. w20.07 4-5 ¶9-11
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 13
Naʻe pehē . . . ʻe Sīsū kiate kinaua: “ʻOua ʻe manavahē! Mo ō, ʻo fakahā ki hoku fanga tokouá.”—Māt. 28:10.
Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū ʻa e tokoni naʻá ne maʻu mei he kakai fefine anga-fakaʻotua ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ia “ʻaki ʻenau ngaahi koloá.” (Luke 8:1-3) Naʻá ne fakahā ange ʻa e ngaahi moʻoni loloto fakalaumālie. Ko e fakatātaá, naʻá ne tala ange te ne mate pea toetuʻu. (Luke 24:5-8) Naʻá ne teuʻi ʻa e kakai fefine ko ení, hangē pē ko ia naʻá ne fai ki he kau ʻapositoló, ki ha ngaahi ʻahiʻahi te nau fehangahangai mo ia. (Mk. 9:30-32; 10:32-34) ʻOku taau ke fakatokangaʻi neongo naʻe hola ʻa e kau ʻapositoló ʻi hono puke ʻo Sīsuú, ko e niʻihi ʻo e kakai fefine naʻa nau poupouʻi iá naʻa nau ʻi hono tafaʻakí ʻi he ofi ke ne pekia ʻi he ʻakau fakamamahí. (Māt. 26:56; Mk. 15:40, 41) Ko e ongo fefine anga-fakaʻotua naʻá na fuofua fakamoʻoniʻi ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú. Naʻá ne kole ki he ongo fefiné ke na tala ki he kau ʻapositoló kuó ne toetuʻu mei he maté. (Māt. 28:5, 9, 10) Pea ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe ʻi ai nai mo e kakai fefine ʻi he taimi naʻe huaʻi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea naʻa nau maʻu kotoa ʻa e malava fakaemana ke lea ʻi he ngaahi lea muli pea tala ki he niʻihi kehé ʻa e “ngaahi meʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.”—Ngā. 1:14; 2:2-4, 11. w20.09 23 ¶11-12
Falaite, ʻOkatopa 14
Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí.—1 Tīm. 4:16.
Ko e ngāue ngaohi ākongá ko ha ngāue fakahaofi moʻui! ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? ʻI he taimi naʻe ʻomai ai ʻe Sīsū ʻa e fekau ʻoku hiki ʻi he Mātiu 28:19, 20, naʻá ne pehē: “Mou ō ʻo ngaohi . . . ākonga . . . , ʻo papitaiso kinautolu.” Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e papitaisó? Ko ha fiemaʻu pau ia ki he faʻahinga ʻoku nau kumi ki he fakamoʻuí. Ko e tokotaha teu papitaisó kuo pau ke ne tui ko e fakamoʻuí ʻoku malava pē ia koeʻuhi ko e pekia fakaefeilaulau ʻa Sīsū pea toetuʻú. Ko e ʻuhinga ia naʻe tala ange ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki hono kaungā-Kalisitiané: “Ko e papitaisó [ʻokú ne] fakahaofi foki kimoutolu he taimí ni . . . fakafou ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.” (1 Pita 3:21) Ko ia ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai ha ākonga foʻou, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ʻamanaki ki he fakamoʻuí. Ke ngaohi ākongá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e “pōtoʻi fakafaiako.” (2 Tīm. 4:1, 2) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe fekau mai ʻe Sīsū: “Mou ō ʻo ngaohi . . . ākonga . . . , pea akoʻi kinautolu.” Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke “kītaki” ʻi he ngāue ko iá, “he ʻi hono fai ení te ke fakatou fakahaofi ai koe mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo atu kiate koé.” w20.10 14 ¶1-2
Tokonaki, ʻOkatopa 15
Mei he taimí ni ʻo faai atu te ke pō tangata moʻui.—Luke 5:10.
Ko e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne ako ke ʻofa ʻi he hoko ko ha tokotaha toutai tangatá. Pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻe lavameʻa ʻa Pita ʻi he ngāue ko iá. (Ngā. 2:14, 41) ʻOku tau malanga koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kia Sihova; ko ʻetau fakaueʻiloto tefito ia ki hono fai ʻa e ngāue ko ení. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha faʻahinga ongoʻi taʻefeʻunga pē ʻoku tau maʻu. ʻI hono fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke hoko ko ha tokotaha toutai tangatá, naʻá ne tala ange: “Tuku e ilifiá.” (Luke 5:8-11) Naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Pita ki he meʻa nai ʻe hoko kapau te ne hoko ko ha ākonga. ʻI hono kehé, naʻe ofo ʻa Pita ʻi he sio ki he lahi ʻo e ika naʻa nau maʻu ʻi he mana ko ia naʻe fakahoko ʻe Sīsuú, pea naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne taau ke ngāue mo Sīsū. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke ongoʻi lōmekina nai ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku kaunga ki he hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí. Kapau ko ia, fakaivimālohiʻi hoʻo ʻofa kia Sihova, Sīsū pea mo ho kaungāʻapí, pea ʻe ueʻi ai koe ke tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke hoko ko ha tokotaha toutai tangatá.—Māt. 22:37, 39; Sione 14:15. w20.09 3 ¶4-5
Sāpate, ʻOkatopa 16
Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga . . . , pea akoʻi kinautolu.—Māt. 28:19, 20.
ʻOku tau foaki fiefia atu hotau taimí, iví mo e koloá ke kumi ki he “faʻahinga kotoa pē [ʻoku] hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” (Ngā. 13:48) ʻI heʻetau fai ení, ʻoku tau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne pehē: “Ko ʻeku meʻakaí ē ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú pea ke fakaʻosi ʻene ngāué.” (Sione 4:34; 17:4) Ko ʻetau holi loto-moʻoní ia. ʻOku tau loto ke fakaʻosi ʻa e ngāue kuo tuku mai kiate kitautolú. (Sione 20:21) Pea ʻoku tau loto ke kātaki fakataha mo e niʻihi kehé, kau ai ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí, ʻi he ngāue ko ení. (Māt. 24:13) Ko hono moʻoní, ko hono fakahoko ʻa e fekau lahi ʻa Sīsuú ʻe hoko ko ha pole. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau fai toko taha ʻa e ngāué ni. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū te ne ʻiate kitautolu. ʻOku tau fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue ke ngaohi ākongá ko e ‘kau kaungāngāue kitautolu ʻo e ʻOtuá’ pea “ʻi he fāʻūtaha mo Kalaisi.” (1 Kol. 3:9; 2 Kol. 2:17) Ko ia ai, ʻe lava ke tau fakahoko ia. Ko ha monū ia mo ha meʻa fakafiefia ke fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue ko ení pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau!—Fil. 4:13. w20.11 7 ¶19-20
Mōnite, ʻOkatopa 17
Naʻe tupu hake ʻa Sīsū pea fakautuutu ʻa hono potó mo e leleiʻia ai ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.—Luke 2:52.
Ko e ngaahi fili ʻoku faʻa fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻokú ne tākiekina ʻenau fānaú ʻi ha taimi fuoloa. Kapau ʻe fai ʻe he ngaahi mātuʻá ha fili fakavalevale, ʻe hoko ai ha palopalema ki heʻenau fānaú. Ka ʻo kapau te nau fai ha fili fakapotopoto, ʻoku nau tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke maʻu ha moʻui fakafiefia mo fakafiemālie. Ko e moʻoni, kuo pau ke fai foki ʻe he fānaú ʻa e ngaahi fili lelei. Ko e fili lelei taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ko e tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻa Sihova. (Saame 73:28) Naʻe fakapapauʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ke tokoniʻi ʻena fānaú ke tauhi kia Sihova, pea ko e ngaahi fili naʻá na faí naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻena taumuʻa tefito ʻi he moʻuí. (Luke 2:40, 41, 52) Naʻe fai foki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fili lelei naʻe tokoniʻi ai ia ke fakahoko hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. (Māt. 4:1-10) Naʻe tupu hake ʻa Sīsū ʻo hoko ko ha tangata anga-lelei, mateaki mo loto-toʻa—ko ha foha pehē ʻe laukauʻaki ʻe ha ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua pea te ne ʻai ke fiefia hona lotó. w20.10 26 ¶1-2
Tūsite, ʻOkatopa 18
Sio hangatonu ki muʻa ho matá.—Pal. 4:25.
Sioloto atu ki he ngaahi tuʻunga ko ení. Ko ha tuofefine Kalisitiane taʻumotuʻa ʻokú ne fakakaukauloto atu ki he ngaahi taimi lelei ʻi hono kuohilí. Neongo ʻoku faingataʻa ange ʻene moʻuí he taimí ni, ʻokú ne hokohoko atu ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne malavá maʻa Sihova. (1 Kol. 15:58) ʻI he ʻaho kotoa ʻokú ne sioloto atu kiate ia mo e faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí ʻoku nau nofo fakataha ʻi he māmani foʻou kuo talaʻofá. Ko ha tuofefine ʻe taha ʻokú ne manatuʻi naʻe fakalotomamahiʻi ia ʻe ha kaungātui, ka naʻá ne fili ke tuku ange ʻa e ʻitá. (Kol. 3:13) Ko ha tokoua ʻokú ne manatuʻi lelei ʻene ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí ka ʻokú ne nofoʻaki faitōnunga ai pē. (Saame 51:10) Ko e hā ʻoku faitatau ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe toko tolu ko ení? Ko kinautolu kotoa ʻoku nau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi honau kuohilí, ka ʻoku ʻikai ke nau nōfoʻi ai. ʻI hono kehé, ʻoku nau “sio hangatonu ki muʻa” ki he kahaʻú. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá? Hangē pē ko e ʻikai lava ha tokotaha ke lue hangatonu kapau ʻokú ne sio maʻu pē ki mui, heʻikai lava ke ngaʻunu ki muʻa ʻetau ngāue kia Sihová kapau ʻoku tau sio maʻu pē ki hotau kuohilí.—Luke 9:62. w20.11 24 ¶1-3
Pulelulu, ʻOkatopa 19
Naʻá ne manumanukiʻi ia.—1 Sām. 17:42.
Naʻe vakai ʻa e toʻa mālohi ko Kolaiaté kia Tēvita ko ha tokotaha naʻe vaivai. He ko ē, naʻe kaukaua ange ʻa Kolaiate, teunga tau kakato pea kuo teuʻi ki he taú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Tēvita, ko ha kiʻi tamasiʻi taʻetaukei pē ʻa ia naʻe hā ngali naʻe ʻikai ʻi ai hano teunga tau. Ka naʻe falala ʻa Tēvita ki he mālohi ʻo Sihová, peá ne ikunaʻi hono filí. (1 Sām. 17:41-45, 50) Naʻe pau ke fekuki ʻa Tēvita mo ha pole ʻe taha ʻa ia naʻá ne ʻai nai ia ke ne ongoʻi vaivai mo ʻikai hano mālohi. Naʻe ngāue mateaki ʻa Tēvita ki he toko taha naʻe fakanofo ʻe Sihova ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻa Saula. ʻI he kamatá naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Tuʻi Saula ʻa Tēvita. Ki mui ai, naʻe ʻai ʻe he pōlepolé ʻa Saula ke ne meheka kia Tēvita. Naʻe fakafeangai kovi ʻa Saula kia Tēvita, ʻo aʻu ʻo ne feinga ke tāmateʻi ia. (1 Sām. 18:6-9, 29; 19:9-11) Neongo ʻa e fakafeangai taʻetotonu ʻa Tuʻi Saula kia Tēvitá, naʻá ne hokohoko atu ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he tuʻi fakanofo ʻa Sihová. (1 Sām. 24:6) Naʻe falala ʻa Tēvita kia Sihova ke ne ʻoange ʻa e mālohi naʻe fiemaʻú ke kātekinaʻaki ʻa e ʻahiʻahi faingataʻa ko ení.—Saame 18:1, fakamatala talateu. w20.07 17 ¶11-13
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 20
ʻI he hoko ʻa e ngataʻangá ʻe fetēkeaki ai mo ia [ko e tuʻi ʻo e tokelaú] ʻa e tuʻi ʻo e tongá.—Tan. 11:40.
Ko e konga lahi ʻo e kikite ʻoku fekauʻaki mo e tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá kuo ʻosi fakahoko, ko ia ʻoku tau tuipau ko e toenga ʻo e kikité ʻe fakahoko moʻoni mo ia. Ke mahinoʻi ʻa e kikite ʻi he Taniela vahe 11, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻoku lave pē ai ki he kau pule mo e ngaahi puleʻanga ʻa ia kuo nau kaunga fakahangatonu ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau mātuʻaki tokosiʻi pē ʻi hono fakahoa atu ki he kakai ʻi he māmaní. Ko ia ko e hā ʻoku tāketiʻi ai ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? Koeʻuhi ko Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻú kotoa ko ʻenau taumuʻa tefitó—ke ikunaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tauhi kia Sihova mo Sīsuú. (Sēn. 3:15; Fkh. 11:7; 12:17) Pehē foki, ko e kikite naʻe hiki ʻe Tanielá kuo pau ke fehoanaki mo e ngaahi kikite kehe ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tau mahinoʻi totonu ʻa e kikite ʻa Tanielá ʻo kapau pē te tau fakahoa ia mo e ngaahi konga kehe ʻi he Folofolá. w20.05 2 ¶1-2
Falaite, ʻOkatopa 21
ʻE anga-fēfē hano fokotuʻu hake ʻa e maté? ʻIo, ko e faʻahinga sino fēfē?—1 Kol. 15:35.
Ko e kakai tokolahi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai pē ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté. Ka ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú? ʻI he mate ha taha, ʻoku ʻauʻaunga hono sinó. Ka ko e Tokotaha naʻá ne fakatupu ʻa e ʻunivēsí mei he halaʻataá ʻe lava ke ne fokotuʻu mai ʻa e tokotaha ko iá, ʻo foaki kiate ia ha sino feʻungamālie. (Sēn. 1:1; 2:7) Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha fakatātā ke fakahaaʻi ai heʻikai fiemaʻu ki he ʻOtuá ke ne toe fakafoki mai ʻa e sino tatau. Fakakaukau atu ki ha “tengaʻi ʻakau.” Ko ha tengaʻi uite ʻoku tō ʻi he kelekelé pea kamata tupu ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau foʻou. Ko e fuʻu ʻakau ko iá ʻoku mātuʻaki kehe ia mei he kiʻi tengaʻi ʻakaú. Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e fakahoa ko ení ke fakahaaʻi ko hotau Tokotaha-Fakatupú ʻoku lava ke ne foaki “ha sino ʻo hangē pē ko ia [ʻokú ne] finangalo ki aí.” Naʻe toe pehē ʻe Paula “ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi sino fakalangi mo e ngaahi sino fakaemāmani.” Anga-fēfē? ʻI he māmaní, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi sino fakakakano ka ʻi hēvaní ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi sino fakalaumālie, hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he kau ʻāngeló.—1 Kol. 15:36-41. w20.12 9-10 ¶7-9
Tokonaki, ʻOkatopa 22
Ko e hā hono fuoloa ʻa ʻeku hohaʻa ʻi he loto-moʻuá, fakataha mo e mamahi ʻi hoku lotó ʻi he ʻaho taki taha?—Saame 13:2.
ʻOku tau loto kotoa ke maʻu ha moʻui nonga mo fiemālie. ʻOku ʻikai ke fiefia ha taha ʻi he ongoʻi loto-moʻuá. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau fāinga nai mo e loto-moʻuá pea ʻeke ʻa e fehuʻi tatau mo ia naʻe ʻeke ʻe Tuʻi Tēvita ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Heʻikai nai ke tau lava ʻo mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻokú ne ʻai ke tau ongoʻi loto-moʻuá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai lava ke tau puleʻi ʻa e hikihiki ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻakaí, valá mo e nofoʻangá ʻi he taʻu taki taha; pehē foki ʻoku ʻikai lava ke tau puleʻi ʻa hono toutou fakataueleʻi kitautolu ʻe hotau kaungāngāué pe kaungāakó ke tau taʻefaitotonu pe fai ha ʻulungaanga taʻetaau. Pea ʻoku ʻikai lava ke tau taʻofi ʻa e faihia ʻoku hoko ʻi hotau feituʻú. ʻOku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko ení koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohi Tapú. Ko Sētane, ʻa e ʻotua ʻo e māmani ko ení, ʻokú ne ʻiloʻi ko e kakai ʻe niʻihi te nau fakaʻatā ʻa e “loto-moʻua fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ko ení” ke taʻofi kinautolu mei he tauhi kia Sihová. (Māt. 13:22; 1 Sio. 5:19) Ko ia ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi he hulu fau ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasia ʻi he māmaní! w21.01 2 ¶1, 3
Sāpate, ʻOkatopa 23
Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fehiʻa ʻi hono tokouá ko ha tokotaha fakapō ia, pea ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha tokotaha fakapō te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—1 Sio. 3:15.
Naʻe ekinaki mai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ke ʻoua te tau fehiʻa ʻi hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné. Kapau heʻikai ke tau talangofua ki he faleʻi ko iá, te tau fakaʻatā ai kitautolu ke puleʻi ʻe Sētane. (1 Sio. 2:11) Naʻe hoko eni ki he niʻihi ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S. Naʻe fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke pouaki ʻa e tāufehiʻa mo e māvahevahe ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sione ʻene ngaahi tohí, ko e kau tangata naʻa nau fakahāhā ʻa e laumālie tatau mo Sētané naʻa nau moulu mai ki he fakatahaʻangá. Ko e fakatātaá, naʻe fakatupunga ʻe Taiotifi ha māvahevahe lahi ʻi ha fakatahaʻanga. (3 Sio. 9, 10) Naʻá ne taʻefakaʻapaʻapa ki he kau fakafofonga fefonongaʻaki ʻo e kulupu pulé. Naʻe aʻu ʻo ne feinga ke kapusi mei he fakatahaʻangá ʻa e faʻahinga naʻa nau anga-talitali kakai ki he niʻihi naʻá ne fehiʻa aí. He anga-fulikivanu ē! ʻOku kei feinga vavale pē ʻa Sētane ke fakamavahevaheʻi mo ikunaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakaʻatā ʻa e tāufehiʻá ke ne fakamavahevaheʻi kitautolu. w21.01 11 ¶14
Mōnite, ʻOkatopa 24
ʻI he taimi ʻe ʻosi ai ʻena fakamoʻoní, ko e manu fekai . . . te ne faitau mo kinaua pea te ne ikunaʻi kinaua ʻo ne tāmateʻi kinaua.—Fkh. 11:7.
Ko e puleʻanga Siamané mo e puleʻanga Pilitāniá naʻá na fakatou fakatangaʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau fakafisi ke kau ʻi he taú. Pea naʻe tuku pilīsone ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ʻa e faʻahinga naʻa nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e fakatanga ko ení naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ʻi he Fakahā 11:7-10. Pea ʻi he 1930 tupú kae tautefito ʻi he lolotonga ʻa e tau hono ua ʻa māmaní, ko e tuʻi ʻo e tokelaú naʻá ne ʻohofi anga-fakamamahi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko Hitilā mo hono kau muimuí naʻa nau tapui ʻa e ngāue ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e kau fakafepakí naʻa nau tāmateʻi ʻa e toko 1,500 nai ʻo e kakai ʻa Sihová pea ʻave mo ha toe laui afe ki he ngaahi kemi fakamamahí. Ko e tuʻi ʻo e tokelaú naʻá ne “taʻetokaʻi ʻa e feituʻu toputapú” pea “toʻo ʻa e feilaulau tuʻumaʻú” ʻaki hono mātuʻaki fakangatangata ʻa e tauʻatāina ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke talaki fakahāhā ʻa e huafa ʻo Sihová. (Tan. 11:30e, 31a) Ko hono takí, ʻa Hitilā, naʻe aʻu ʻo ne fuakava te ne fakaʻauha ʻosi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi Siamane. w20.05 6 ¶12-13
Tūsite, ʻOkatopa 25
ʻI he ʻofa fakatokouá mou maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto. ʻI he fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí, mou takimuʻa ai.—Loma 12:10.
ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e femanavaʻofaʻaki lolotó, ʻoku tau maluʻi ai ʻa e fakatahaʻangá mei he laumālie feʻauʻauhí. Manatuʻi, naʻe ʻikai ke vakai ʻa Sionatane kia Tēvita ko ha fili, ʻo feinga ke feʻauhi mo ia ki he taloní. (1 Sām. 20:42) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sionatane. ʻOua ʻe vakai ki ho ngaahi kaungāngāué ko ha fili koeʻuhi ko ʻenau ngaahi malavá, “kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.” (Fil. 2:3) Manatuʻi ko e tokotaha taki taha ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻi ai hono ʻaonga. ʻI hono tauhi maʻu ha vakai anga-fakatōkilalo kiate kitautolu tonu, te tau sio ai ki he lelei hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea maʻu ʻaonga mei heʻenau faʻifaʻitakiʻanga faitōnungá. (1 Kol. 12:21-25) ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e femanavaʻofaʻaki lolotó, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ʻa e fāʻūtaha ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fakamoʻoniʻi ko e kau ākonga kitautolu ʻa Sīsū, pea ʻoku tohoakiʻi mai heni ʻa e faʻahinga loto-totonú ki he lotu moʻoní. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai “ʻa e Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē,” ʻa Sihova.—2 Kol. 1:3. w21.01 24 ¶14; 25 ¶16
Pulelulu, ʻOkatopa 26
Koeʻuhi ʻoku ʻikai ko ha konga kimoutolu ʻo e māmaní, . . . ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ʻiate kimoutolú.—Sione 15:19.
ʻI he ʻahó ni, ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku faʻa siolalo mai ʻa e kakaí pea manukiʻi kitautolu ʻoku ʻikai ke tau poto pea ʻoku tau vaivai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau tatau mo e faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú. ʻOku tau feinga ke anga-fakatōkilalo, anga-vaivai mo talangofua. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e māmaní ʻoku nau saiʻia ʻi he pōlepolé, hīkisiá mo e angatuʻú. Pehē foki, ʻoku ʻikai ke tau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo e ngāue fakakautau ʻi ha faʻahinga fonua pē. ʻOku ʻikai ke tau fakaʻatā kitautolu ke fakafuo ʻe he māmaní, ko ia ʻoku nau vakai mai ʻoku tau māʻulalo ange ʻi he niʻihi kehé. (Loma 12:2) Neongo ʻa e vakai ʻikai lelei mai ʻa e māmaní, ʻoku ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lahi. ʻOkú ne fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga lahi taha ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. Ko ʻene kau sevāniti ʻi he ʻaho ní ʻoku nau faʻu ʻa e makasini kuo liliu mo tufaki lahi taha ʻi he māmaní pea ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi ʻa e laui miliona ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí. Ko e lāngilangi kotoa ki he ngaahi lavameʻa fakaofo ko ení ʻoku ʻave ia kia Sihova. w20.07 15 ¶5-6
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 27
ʻOku ou fai ʻo hangē tofu pē ko e meʻa kuo fekau mai ʻe he Tamaí ke u faí.—Sione 14:31.
Ko Sīsū ʻoku moʻulaloa kia Sihova, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻene moʻulaloá ʻoku siʻi hono potó pe taukeí. Ko ha tokotaha ʻatamaiʻia pē, ʻe lava ke ne faiako ʻi ha founga faingofua mo mahino hangē ko Sīsuú. (Sione 7:45, 46) Naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻe Sihova ʻa e malava ʻa Sīsuú ʻo ne fakaʻatā ʻa Sīsū ke ngāue ʻi Hono tafaʻakí ʻi he taimi naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ʻa e ʻunivēsí. (Pal. 8:30; Hep. 1:2-4) Pea talu mei he toetuʻu ʻa Sīsuú, kuo tuku ʻe Sihova kiate ia ʻa e “mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani.” (Māt. 28:18) Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ʻe Sīsuú, ʻokú ne kei hanga pē kia Sihova ki ha tataki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻi heʻene Tamaí. ʻOku totonu ke fakatokangaʻi ia ʻe he ngaahi husepānití naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻe Sihova ki ha uaifi ke anganofo ki hono husepānití koeʻuhí ʻokú Ne vakai ki he kakai fefiné ʻoku nau māʻulalo ange ʻi he kakai tangatá. Kuo fakamahino ia ʻe Sihova ʻi heʻene fili ʻa e kakai fefine pehē ki he kakai tangata ke kaungāpule mo Sīsū. (Kal. 3:26-29) Kuo fakahā ʻe Sihova ʻene falala pau ki hono ʻAló ʻi heʻene tuku kiate ia ʻa e mafai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha husepāniti fakapotopoto te ne tuku ki hono uaifí ha mafai. w21.02 11 ¶13-14
Falaite, ʻOkatopa 28
ʻOku tau lau ʻoku fiefia ʻa e faʻahinga kuo nau kātakí.—Sēm. 5:11.
ʻOku hangē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha sioʻatá, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau ngāue ki aí. (Sēm. 1:23-25) Ko e fakatātaá, hili hano ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, te tau ʻiloʻi nai ʻoku fiemaʻu ke tau mapuleʻi ʻetau ʻitá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku tau ako ai ke anga-malū ʻi he fakafeangai ki he kakai pe ko ha palopalema te ne fakaʻitaʻi kitautolu. ʻI he taimí ni ʻoku lava ai ke tau fakakaukau lelei ange pea fai ha ngaahi fili lelei ange. (Sēm. 3:13) He mahuʻinga ē ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú! ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau toki ʻiloʻi pē meʻa ke tau fakaʻehiʻehi mei aí hili haʻatau fai ha fehālaaki. Ko e founga lelei ange ke maʻu ai ʻa e potó ko e ako mei he ngaahi lavameʻa mo e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe Sēmisi ke tau vakai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú, hangē ko ʻĒpalahame, Lēhapi, Siope, mo ʻIlaisiā. (Sēm. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Ko e kau sevāniti mateaki ko ia ʻa Sihová naʻa nau lava ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe mei malava ke ne kaihaʻasia ʻenau fiefiá. ʻI heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau. w21.02 29-30 ¶12-13
Tokonaki, ʻOkatopa 29
ʻI he fealēleaʻakí, ʻe lavameʻa ai ʻa e ngaahi palaní, pea ʻi hono fai ʻa e fakahinohino pōtoʻí, ke ke faitau leva.—Pal. 20:18.
ʻI ha ako Tohi Tapu, ko e fatongia tefito ʻo e faiakó ke ne tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke ne mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he faiakó ke mo ō ki ha ako, ʻoku totonu ke ke vakai kiate koe ko ha hoa ngāue. Ko ho ngafá ke poupou kiate ia. (Tml. 4:9, 10) Ka ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoni ke ola lelei ʻa e ako Tohi Tapú? Teuteu ki he ako Tohi Tapú. ʻUluakí, ʻeke ki he faiakó ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha akó. Ko e hā ʻa e puipuituʻa ʻo e tokotaha ako Tohi Tapú? Ko e hā ʻa e kaveinga ʻe fai ai ʻa e akó? Ko e hā hoʻo taumuʻa ki he ako ko ení? ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke u fai pe leaʻaki ʻi he lolotonga ʻa e akó? Ko e hā nai ʻa e meʻa te ne fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha akó ke fakalakalaká? ʻOku hā mahino, heʻikai ke vahevahe ʻe he faiakó ha fakamatala fakapulipuli, ka ko e meʻa ʻokú ne vahevahé ʻe lava ke ʻaonga. ʻOku pehē ʻe ha misinale ko Joy: “ʻOku tokoni ʻa e fetalanoaʻaki ko ení ki hoku hoá ke ne mahuʻingaʻia ʻi he tokotaha akó peá ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoni ai ki he akó.” w21.03 9 ¶5-6
Sāpate, ʻOkatopa 30
Kapau ʻoku fehiʻa ʻa e māmaní ʻiate kimoutolu, mou ʻilo naʻe tomuʻa fehiʻa ia ʻiate au ki muʻa ke ne fehiʻa ʻiate kimoutolú.—Sione 15:18.
Kuo fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ko ʻetau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi tuʻunga ko ení ʻoku fehangahangai fakaʻaufuli ia mo e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ololalo ʻa e māmaní. Ko e fakatātaá, ʻoku tali lelei ʻe he kakai tokolahi ʻi he taimí ni ʻa e ngaahi ʻulungaanga mātuʻaki taʻetaau ʻo meimei tatau mo ia naʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻOtuá ʻa Sōtoma mo Komolá! (Sute 7) Koeʻuhi ʻoku tau muimui ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapu fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga peheé, ʻoku manukiʻi kitautolu ʻe he kakai tokolahi pea tala ʻoku tau fuʻu fakataputapui! (1 Pita 4:3, 4) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina hono fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻe he kakaí mo leakoviʻí? ʻOku fiemaʻu ke tau tui mālohi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Hangē ko ha pā, ko ʻetau tuí ʻe lava ke “tāmateʻiʻaki ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa ʻa e tokotaha fulikivanú.” (ʻEf. 6:16) Ka ʻoku tau fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tuí. ʻOku tau toe fiemaʻu ʻa e ʻofá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne hoko ʻo ʻitangofua.” ʻOkú ne ʻūkuma mo kātekina ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē. (1 Kol. 13:4-7, 13) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihová, ʻofa ki hotau kaungālotú pea naʻa mo e ʻofa ki hotau ngaahi filí ke kātekina ʻa e tāufehiʻá. w21.03 20-21 ¶3-4
Mōnite, ʻOkatopa 31
ʻOua ʻe vave ki he ʻitá, he ko e ʻitá ʻoku nofo ia ʻi he fatafata ʻo e kau seselé.—Tml. 7:9.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fakafou ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ke tau faí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau ʻitangofua ʻi ha meʻa ʻoku nau leaʻaki. Fakakaukau ki he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he ofi ke ngata ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá ke maʻu ʻa e moʻuí naʻe pau ke nau kai hono kakanó mo inu hono totó. (Sione 6:53-57) Naʻe oʻo ʻaupito ʻa e lea ko iá ki he tokolahi ʻo ʻene kau ākongá ʻo nau liʻaki ai ia—tuku kehe pē ʻa hono ngaahi kaumeʻa moʻoní. Naʻa nau pīkitai mateaki kiate ia. Naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, pea ʻoku ngalingali naʻa nau ʻohovale ai. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa e ngaahi kaumeʻa mateaki ʻo Sīsuú ki he meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe hala pea ʻita ai. ʻI hono kehé, naʻa nau falala kiate ia, ʻo ʻiloʻi naʻá ne leaʻaki ʻa e moʻoní. (Sione 6:60, 66-69) He mahuʻinga ē ke ʻoua te tau hoko ʻo ʻitangofua ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe hotau ngaahi kaumeʻá! ʻI hono kehé, ʻoku tau ʻoange ʻa e faingamālie ke nau fakamatala ki he meʻa ʻoku nau ʻuhinga ki aí.—Pal. 18:13. w21.01 11 ¶13