LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es23 p. 110-122
  • Sepitema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Sepitema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
  • Kaveinga Tokoni
  • Falaite, Sepitema 1
  • Tokonaki, Sepitema 2
  • Sāpate, Sepitema 3
  • Mōnite, Sepitema 4
  • Tūsite, Sepitema 5
  • Pulelulu, Sepitema 6
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 7
  • Falaite, Sepitema 8
  • Tokonaki, Sepitema 9
  • Sāpate, Sepitema 10
  • Mōnite, Sepitema 11
  • Tūsite, Sepitema 12
  • Pulelulu, Sepitema 13
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 14
  • Falaite, Sepitema 15
  • Tokonaki, Sepitema 16
  • Sāpate, Sepitema 17
  • Mōnite, Sepitema 18
  • Tūsite, Sepitema 19
  • Pulelulu, Sepitema 20
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 21
  • Falaite, Sepitema 22
  • Tokonaki, Sepitema 23
  • Sāpate, Sepitema 24
  • Mōnite, Sepitema 25
  • Tūsite, Sepitema 26
  • Pulelulu, Sepitema 27
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 28
  • Falaite, Sepitema 29
  • Tokonaki, Sepitema 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2023
es23 p. 110-122

Sepitema

Falaite, Sepitema 1

Naʻa nau kole kiate ia ke ne fakahā ange kiate kinautolu ha fakaʻilonga mei hēvani.​—Māt. 16:1.

Ko e niʻihi ʻi he taimi ʻo Sīsuú naʻe ʻikai ke nau fiemālie ʻi heʻene ngaahi akonaki fakaofó. Naʻa nau fiemaʻu ha meʻa lahi ange. Ka ʻi heʻene fakafisi ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e fakaʻilonga naʻa nau kumi ki aí, naʻa nau tūkia. (Māt. 16:4) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Folofolá? Naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻAiseá fekauʻaki mo e Mīsaiá: “Heʻikai te ne kalanga pe hiki hake hono leʻó, pea heʻikai te ne ʻai hono leʻó ke ongona ʻi he halá.” (ʻAi. 42:1, 2) Naʻe fai ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi ha founga fakanānā pea ʻikai tohoakiʻi ʻa e tokangá kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne langa ha ngaahi temipale masani, pea naʻe ʻikai ke ne tui ha ngaahi kofu fakalotu makehe pe loto ke uiʻaki ia ha ngaahi hingoa fakalakanga makehe. ʻI he taimi naʻe hopoʻi ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fakafisi ke fakahōhōʻiaʻi ʻa Tuʻi Hēlota ʻaki hono fakahoko ha mana. (Luke 23:8-11) Naʻe fai ʻe Sīsū ha ngaahi mana, ka ko ʻene taumuʻa tefitó ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. “Ko e ʻuhinga ʻeni naʻá ku haʻu aí,” ko e meʻa ia naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá.​—Mk. 1:38. w21.05 4 ¶9-10

Tokonaki, Sepitema 2

Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia naʻá ke fekau maí, ʻa Sīsū Kalaisi.​—Sione 17:3.

ʻOku tau kumi ki he faʻahinga ʻoku “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” (Ngā. 13:48) Ke tokoni ki he faʻahinga taautaha ko iá ke hoko ko ha kau ākonga, kuo pau ke tau tokoniʻi kinautolu (1) ke mahinoʻi, (2) ke tali, pea (3) ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako mei he Tohi Tapú. (Kol. 2:6, 7; 1 Tes. 2:13) Ko e kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke nau tokoni ki he kau ako Tohi Tapú ʻaki hono fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ki he faʻahinga foʻou ko ení pea ʻai ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi heʻenau maʻu ʻa e fakatahá. (Sione 13:35) Ko e tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e akó ʻe toe fiemaʻu nai ke ne fakamoleki ʻa e taimi mo e ivi lahi ʻi hono tokoniʻi ha tokotaha ako ke fulihi ʻa e ngaahi tui pe tōʻonga ʻoku “mālohi hangē ha ngaahi kolotaú.” (2 Kol. 10:4, 5) ʻE fiemaʻu nai ʻa e ngaahi māhina ke tataki ha tokotaha ke fou ʻi he ngaahi sitepu ko ení koeʻuhi ke faai atu pē ʻo ne aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e papitaisó. Ka ʻoku tuha moʻoni ia mo e feingá. w21.07 3 ¶6

Sāpate, Sepitema 3

Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; piki maʻu ki he meʻa ʻoku leleí.​—1 Tes. 5:21.

ʻOku tau tuipau mālohi ʻi hotau ʻatamaí ko e meʻa ʻoku tau akoʻí ko e moʻoní ia pea ko e sīpinga lotu ʻoku muimui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he ʻaho ní ʻa e sīpinga lotu ʻoku fakahōifua kia Sihová? Naʻe tuipau mālohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he moʻoní. (1 Tes. 1:5) Ko e tuipau ko iá naʻe ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi ha ongoʻi pē. Ko Paulá ko ha tokotaha ako tōtōivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tui ko e “potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá.” (2 Tīm. 3:16) Ko e hā naʻe fakaeʻa ʻi heʻene akó? ʻI he Folofolá, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻakí, ko e fakamoʻoni ia naʻe tukunoaʻi ʻe he kau taki lotu Siú. Naʻe taku ʻe he kau mālualoi fakalotu ko iá ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá ka naʻa nau fakaʻikaiʻi ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué. (Tai. 1:16) ʻI he ʻikai hangē ko kinautolú, naʻe ʻikai fili ʻe Paula ha ngaahi konga pē ʻi he Folofolá ke tui ki ai. Naʻá ne mateuteu ke faiako mo ngāueʻaki ʻa e “finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá.”​—Ngā. 20:27. w21.10 18 ¶1-2

Mōnite, Sepitema 4

ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua kuo tohoaki mai ia ʻe he Tamaí, ʻa ia naʻá ne fekau mai aú.​—Sione 6:44.

ʻI heʻetau tō mo fuʻifuʻí, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá. (1 Kol. 3:6, 7) ʻOku vakai ʻa Sihova ki he moʻui ʻa e tangata kotoa ʻoku mahuʻinga. ʻOkú ne ʻomai ʻa e monū ke tau ngāue fakataha mo hono ʻAló ʻi hono fakatahatahaʻi mai ʻa e kakai mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá ki muʻa ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení. (Hāk. 2:7) Ko ʻetau ngāue fakamalangá ʻe lava ke fakatatau ia ki ha ngāue fakahaofi moʻui. Pea ʻoku tau hangē ai ko ha timi fakahaofi moʻui ʻoku fekauʻi atu ke fakahaofi ha kakai ʻoku fihia ʻi ha keliʻanga malala. Neongo ko e tokosiʻi pē ʻo e kau keli malala ʻe maʻu ʻoku nau kei moʻuí, ko e ngāue naʻe fai ʻe he kotoa ʻo e kau fakahaofi moʻuí ʻoku mahuʻinga. ʻOku tatau pē ia mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e toko fiha ʻoku toe ke fakahaofi mei he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Ka ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova ha taha ʻo kitautolu ke tokoniʻi kinautolu. Ko Andreas, ʻoku nofo ʻi Polivia, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou vakai ki he tokotaha taki taha ʻokú ne ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú pea papitaiso ko e ola ia ʻo e ngāue ʻa ha kulupu.” ʻOfa ke tau tauhi maʻu ha fakakaukau pau meimei tatau fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. Kapau te tau fai ia, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova, pea ʻe hoko ʻetau ngāue fakafaifekaú ko ha matavai moʻoni ʻo e fiefia. w21.05 19 ¶19-20

Tūsite, Sepitema 5

[Hola] mei he tauhele ʻa e Tēvoló.​—2 Tīm. 2:26.

Ko ha tokotaha tulimanu ʻoku taha pē ʻene taumuʻá​—ke puke pe tāmateʻi ʻa e manu ʻokú ne poó. ʻOkú ne ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi tauhele kehekehe, naʻa mo e kau fakafiemālie loi ʻo Siopé naʻa nau ʻiloʻi ia. (Siope 18:8-10) ʻE anga-fēfē nai hano tohoaki ʻe ha tokotaha tulimanu ha manu ki heʻene tauhelé? ʻOkú ne siofi fakalelei ʻa e monumanú. Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku ʻalu ki aí? Ko e hā ʻoku mahuʻingaʻia aí? Ko e hā te ne tauheleʻi fakafokifā iá? ʻOku hangē ʻa Sētane ko e tokotaha tulimanu ko iá. ʻOkú ne siofi fakalelei kitautolu. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí mo e meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí. ʻOkú ne faʻu leva ha tauhele peá ne ʻamanaki ke maʻu ai kitautolu ʻo ʻikai hatau ʻilo ki ai. Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kapau ʻe maʻu kitautolu ʻe he tauhelé, ʻoku malava ke tau hao. ʻOku toe akoʻi mai ai ʻa e founga ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli ai mei he ngaahi tauhele ko iá. Ko e tauhele ola lelei taha ʻe ua ʻa Sētane ko e hīkisia mo e mānumanu. ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo ngāueʻaki lavameʻa ʻe Sētane ʻa e ongo ʻulungaanga fakatupu maumau ko iá. ʻOkú ne hangē ko ha tokotaha pō manupuna ʻokú ne tohoaki ʻa e manu ʻokú ne poó ki ha tauhele pe pō ia ʻi ha kupenga. (Saame 91:3) Ka ʻoku ʻikai pau ke pō kitautolu ʻe Sētane. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané.​—2 Kol. 2:11. w21.06 14 ¶1-2

Pulelulu, Sepitema 6

Ko e ʻulu hinaá ko ha kalauni fakaʻofoʻofa ʻi hono maʻu ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní.​—Pal. 16:31.

Ko e kau taʻumotuʻa faitōnungá ko e ngaahi koloa mahuʻinga kinautolu. ʻOku fakatatau ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa honau ʻulu hinaá ki ha kalauni. (Pal. 20:29) Neongo ia, ko e ngaahi koloa ko ení ʻe lavangofua pē ke tukunoaʻi. Ko e faʻahinga kei siʻi ʻoku nau mahinoʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e kau taʻumotuʻá, ʻoku lava ke nau maʻu ha meʻa ʻoku ʻaonga ange ia ʻi he koloa fakamatelié. Ko e kau taʻumotuʻa faitōnungá ʻoku nau mahuʻinga kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOkú ne ʻafioʻi honau lotó pea ʻiloʻi lelei kinautolu, pea fakamahuʻingaʻi honau ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá. ʻOkú ne houngaʻia ʻi hono akoʻi ʻe he kau taʻumotuʻá ki he faʻahinga kei siʻí ʻa e poto kuo nau maʻu ʻi heʻenau ngāue faitōnungá. (Siope 12:12; Pal. 1:1-4) ʻOku toe koloaʻaki ʻe Sihova ʻenau kātakí. (Mal. 3:16) Ko ʻenau moʻuí naʻe ʻikai ke hao mei he faingataʻá; neongo ia, kuo ʻikai ʻaupito ueʻia ʻenau tui kia Sihová. Ko ʻenau ʻamanaki ki he kahaʻú ʻoku toe maama ange ia ʻi he taimi naʻa nau ʻuluaki ako ai ʻa e moʻoní. Pea ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu koeʻuhi ko e hokohoko atu ʻenau talaki hono huafá “naʻa mo ʻenau taʻumotuʻá.”​—Saame 92:12-15. w21.09 2 ¶2-3

Tuʻapulelulu, Sepitema 7

Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná, pea te ne maʻu leva ai ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē.​—Kal. 6:4.

ʻI he taimi ki he taimi, ko ha fakakaukau lelei ia ke sivisiviʻi ʻetau fakaueʻilotó. Te tau ʻeke hifo nai: ‘ʻOku ou fua hoku mahuʻingá ʻaki hono fakahoa au ki he niʻihi kehé? ʻI ha meʻa pē ʻoku ou fai ʻoku ou holi ke vakai mai ʻa e niʻihi kehé ko au ʻa e lelei tahá pe ʻoku ou lelei ange ʻi ha tokoua pe ko ha tuofefine? Pe ʻoku ou loto pē ke fai hoku lelei tahá kia Sihova?’ ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi hotau tokouá, te tau hoko ai ʻo mātuʻaki hīkisia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakahoa ʻikai lelei kitautolu ki he niʻihi kehé, ʻoku ngalingali te tau hoko ʻo loto-siʻi. (Loma 12:3) Kuo pau ke tau manatuʻi naʻe tohoaki mai ʻe Sihova kitautolu kiate ia, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku tau fakaʻofoʻofa, pōtoʻi lea pe manakoa, ka koeʻuhí ʻoku tau loto-lelei ke ʻofa kiate ia pea fanongo ki hono ʻAló.​—Sione 6:44; 1 Kol. 1:26-31. w21.07 14-15 ¶3-4

Falaite, Sepitema 8

ʻOku totonu ke hokohoko atu hono fakafoʻou ʻa homou tūkunga fakaefakakaukau ʻa ia ʻokú ne tākiekina kimoutolú.​—ʻEf. 4:23.

Ko e moʻoni, ke fakafoʻou hotau ʻatamaí, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu, ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai. Fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ení, pea hanga kia Sihova ki ha mālohi. ʻE tokoniʻi koe ʻe hono laumālie māʻoniʻoní ke ikuʻi ha hehema pē ke fakahoa koe ki he niʻihi kehé. ʻE tokoniʻi foki koe ʻe Sihova ke ke ʻiloʻi pea taʻakifuʻu leva ʻa e meheká pe ko e hīkisiá kapau ʻoku tupu ʻi ho lotó ʻa e ongo ongoʻi ʻikai lelei ko ení. (2 Kal. 6:29, 30) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova hotau lotó. ʻOkú ne ʻafioʻi foki mo ʻetau fāingá​—ʻa ʻetau faitau mo e laumālie ʻo e māmaní mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu. ʻI he vakai mai ʻa Sihova ki heʻetau faitau mālohi mo e ngaahi tākiekina ʻikai lelei ko iá, ʻoku tupulaki ai ʻene ʻofa mai kiate kitautolú. Ke fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova kiate kitautolú, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo ha faʻē mo ʻene pēpē. (ʻAi. 49:15) He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ongoʻi ʻofa loloto ko iá kiate kitautolu ʻi he taimi ʻokú ne vakai mai ai ʻoku tau faitau ke tauhi ʻaufuatō kiate iá! w21.07 24-25 ¶17-19

Tokonaki, Sepitema 9

Fiefia mo e faʻahinga ʻoku fiefiá.​—Loma 12:15.

ʻE lava ke tau fakalahi ʻetau fiefiá ʻaki ʻa e nōfoʻi ʻi ha meʻa pē ʻoku ʻomai ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Hoko ʻo “nōfoʻi lahi” ʻi he ngāue fakamalangá, pea kau kakato ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. (Ngā. 18:5; Hep. 10:24, 25) ʻAlu ki he fakatahá ʻokú ke mateuteu ke fai ha tali fakatupu langa hake ʻi he meʻa ʻoku fai ai ʻa e akó. Fai fakamātoato ha konga ʻokú ke maʻu ʻi he fakataha lolotonga e uiké. Kapau ʻoku kole atu ke ke tokoni ʻi ha ngāue pau ʻi he fakatahaʻangá, aʻu taimi tonu ki ai pea alafalalaʻanga. ʻOua te ke vakai ki ha ngāue ʻoku ʻoatu kiate koe ʻoku fakamole taimi. Feinga ke fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻí. (Pal. 22:29) Ko e lahi ange hoʻo nōfoʻi ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakalaumālié, ko e vave ange ia hoʻo laka ki muʻá pea ʻe lahi ange ai hoʻo fiefiá. (Kal. 6:4) ʻE toe faingofua ange kiate koe ke fiefia fakataha mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau maʻu ha monū naʻá ke saiʻia ke maʻu.​—Kal. 5:26. w21.08 22 ¶11

Sāpate, Sepitema 10

Ko e poto ʻoku mei ʻolungá, ʻuluakí ʻoku maʻa, hoko ai ʻa e fakamelino, fakaʻatuʻi, mateuteu ke talangofua, fonu ʻi he meesi mo e ngaahi fua lelei, taʻefilifilimānako mo ʻikai ke mālualoi.​—Sēm. 3:17.

Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he pōlepolé pea hoko ʻo akoʻingofua. Hangē pē ko ha mahaki ʻokú ne fakafefekaʻi ʻa e kālava-tufa ʻo ha mafu pea ʻai ke faingataʻa ʻene taá, ko e pōlepolé ʻe lava ke ne fakafefekaʻi hotau lotó pea taʻofi kitautolu mei hono tali ʻa e fakahinohino ʻa Sihová. Ko e kau Fālesí naʻa nau fakaʻatā honau lotó ke mātuʻaki fakafefeka ʻo nau fakafisi ai ke tali ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala naʻe fakahaaʻi kiate kinautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. (Sione 12:37-40) Ko ha ʻalunga fakatuʻutāmaki ia koeʻuhí naʻe taʻofi ai kinautolu mei hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Māt. 23:13, 33) He mahuʻinga ē ke hokohoko atu ʻetau fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālié ke ne fakafuo ʻetau tōʻongá pea tākiekina ʻetau fakakaukaú mo ʻetau ngaahi filí! Koeʻuhi naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Sēmisi, naʻá ne fakaʻatā ʻa ia tonu ke akoʻi ʻe Sihova. Pea koeʻuhi ko ʻene anga-fakatōkilaló naʻá ne hoko ai ko ha faiako pōtoʻi. w22.01 10 ¶7

Mōnite, Sepitema 11

Hanganaki kole.​—Māt. 7:7.

ʻI heʻetau “kītaki ʻi he lotú,” ʻoku tau tuipau ʻoku fanongo mai ʻetau Tamai fakahēvaní. (Kol. 4:2) Neongo ʻe hā ngali toloi nai, ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova te ne tali ʻetau lotú “ʻi he taimi totonú.” (Hep. 4:16) Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau tukuakiʻi ʻa Sihova kapau ʻoku ʻikai ke hoko vave ha meʻa ʻo hangē ko ia naʻa tau fakakaukau ki aí. Hangē ko ení, ko e tokolahi kuo nau lotu ʻi he laui taʻu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fakangata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení. Naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo e meʻá ni. (Māt. 6:10) Ka he fakavalevale ē kapau ʻe fakaʻatā ʻe ha tokotaha ke fakavaivaiʻi ʻene tui ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e ʻikai ke hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi he taimi naʻe ʻamanekina ʻe he tangatá! (Hap. 2:3; Māt. 24:44) ʻOku fakapotopoto ke tau hanganaki tatali kia Sihova pea lotu kiate ia ʻi he tui. ʻE hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi hono taimi totonú, he kuo ʻosi kotofa ʻe Sihova ʻa e “ʻaho mo e houa” ke hoko mai aí. Pea ko e ʻaho ko iá ʻe hoko moʻoni ko e taimi lelei taha ia ki he taha kotoa.​—Māt. 24:36; 2 Pita 3:15. w21.08 10 ¶10-11

Tūsite, Sepitema 12

ʻAki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.​—Fil. 2:3.

Ko e kau taʻumotuʻa anga-fakatōkilaló ʻoku nau lāuʻilo ʻi heʻenau hoholo ke motuʻá, heʻikai lava ke nau fai ʻa e meʻa lahi hangē ko ia naʻa nau anga ki aí. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki heʻetau kau ʻovasia sēketí. ʻI heʻenau aʻu ki he taʻu 70, ʻoku fakaafeʻi ke nau fakahoko ha vāhenga-ngāue kehe. ʻE hoko nai ia ko ha pole. Naʻa nau koloaʻaki ʻa e monū ʻo e ngāue maʻa honau fanga tokouá. Ka ʻoku nau mahinoʻi ʻoku fiemaʻu ʻa e kau talavoú ke nau tokangaʻi ʻa e ngāué. ʻOku nau fakahāhā ai ha vakai meimei tatau mo e kau Līvai ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia ʻi he aʻu ki he taʻu 50 naʻe fiemaʻu ke nau mālōlō mei he ngāue ʻi he tāpanekalé. Ko e fiefia ʻa e kau Līvai taʻumotuʻa ko iá naʻe ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi ha monū pau. Naʻa nau ngāueʻaki kakato ʻa e ngaahi monū naʻe ʻatā kiate kinautolú, ʻo fai ʻa e kotoa naʻa nau malavá ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kei siʻí. (Nōm. 8:25, 26) ʻI he ʻahó ni, ko e kau ʻovasia sēketi ki muʻá, neongo ʻoku ʻikai ke nau toe ngāue ki ha ngaahi fakatahaʻanga lahi, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻenau hoko ko ha tāpuaki moʻoni ki heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. w21.09 8-9 ¶3-4

Pulelulu, Sepitema 13

Tamai, kuó u faiangahala ki he langí pea kiate koe. ʻOku ʻikai ke u kei taau ke ui ko ho foha.​—Luke 15:21.

Naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa fakalotomāfana fekauʻaki mo ha foha talangataʻa, ʻoku hiki ʻi he Luke 15:11-32. Ko ha kiʻi talavou naʻá ne angatuʻu ki heʻene tamaí, mavahe mei ʻapi, pea fononga ki ha “fonua mamaʻo.” Naʻá ne moʻui taʻetaau ai mo moʻui fakalusa. Neongo ia, ʻi he hoko mai ʻa e taimi faingataʻá, naʻá ne fakakaukau fakamātoato. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe lelei mamaʻo ange ʻene moʻuí ʻi heʻene nofo ʻi he fale ʻo ʻene tamaí. Hangē ko hono fakalea ʻe Sīsuú, ko e kiʻi talavoú naʻe “foki mai ʻene fakakaukau leleí.” Naʻá ne fakapapauʻi ke foki ki ʻapi, pea kole ki he fakamolemole ʻene tamaí. Ko e mōmeniti naʻe ʻiloʻi ai ʻe he fohá ʻene hē mamaʻo atú naʻe mahuʻinga. Naʻe pau ke ne fai ha ngāue! Naʻe fakahaaʻi ʻe he foha molé ʻa e fakatomala loto-moʻoni ʻi he meʻa naʻá ne faí. Ko e talanoa fakatātā ko ení ʻoku ʻikai ko ha talanoa fakalotomāfana pē. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai aí ʻoku lava ke tokoni ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke ʻiloʻi pe kuo fakatomala ha kaungātui mei heʻene faihala mafatukitukí. w21.10 5 ¶14-15

Tuʻapulelulu, Sepitema 14

Te u luluʻi ʻa e ngaahi langí mo e māmaní.​—Hāk. 2:6.

Ko e hā heʻikai ke luluʻí pe toʻo atú? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻI he vakai atu ko ia te tau maʻu ha Puleʻanga ʻoku ʻikai lava ke luluʻí, tuku ke hokohoko atu ʻetau . . . fai ki he ʻOtuá ʻa e ngāue toputapú fakataha mo e manavahē-ʻOtuá mo e ʻapasiá.” (Hep. 12:28) ʻIo, ʻi he hili ʻa e fuʻu luluʻi lahi fakaʻosi ko ení, ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá heʻikai ke luluʻí. (Saame 110:5, 6; Tan. 2:44) ʻOku ʻikai ha taimi ke fakamoleki noa! Kuo pau ke fai ʻe he kakaí ha fili: Te nau hokohoko atu ke pouaki ʻa e founga moʻui ʻoku poupouʻi ʻe he māmaní, ʻo taki atu ki he fakaʻauhá, pe te nau ngāue ke fehoanaki ʻenau moʻuí mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo taki atu ki he moʻui taʻengatá? (Hep. 12:25) Fakafou ʻi heʻetau ngāue fakamalangá, ʻe lava ke tau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fili pe ko fē tafaʻaki te nau kau ki ai ʻi he ʻīsiu mahuʻinga ko ení. Pea ʻofa ke tau manatuʻi ʻa e lea ʻa hotau ʻEiki ko Sīsuú: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.”​—Māt. 24:14. w21.09 19 ¶18-20

Falaite, Sepitema 15

ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.​—Hep. 13:5.

Kau mātuʻa, ʻoku mou maʻu ha fatongia makehe ke fakanonga ʻa e kaungālotu ʻa ia kuo mavahe ha faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai meia Sihova. (1 Tes. 5:14) Tamuʻomuʻa ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he ki muʻa mo e hili ʻa e fakatahá. ʻAʻahi kiate kinautolu pea lotu maʻanautolu. Ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pe fakaafeʻi kinautolu ʻi ha taimi ki hoʻomou lotu fakafāmilí. ʻOku fiemaʻu ki he kau tauhi-sipi fakalaumālié ke nau fakahāhā ʻa e manavaʻofa, ʻofa mo e tokanga ki he fanga sipi mamahi ʻa Sihová. (1 Tes. 2:7, 8) Ko Sihova “ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9) Neongo ʻe fai nai ʻe ha tokotaha ha angahala mamafa, ko ʻene moʻuí ʻoku kei mahuʻinga pē ki he ʻOtuá. Fakakaukau ki he mahuʻinga lahi naʻe totongi ʻe Sihova​—ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAlo ʻofeiná​—maʻá e moʻui ʻa e kau angahalá. ʻOku fakaaʻu manavaʻofa atu ʻe Sihova ʻa e tokoni ki he faʻahinga peheé ke nau foki kiate ia. ʻOkú ne ʻamanaki te nau fili ke fai pehē, hangē ko ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he foha naʻe molé.​—Luke 15:11-32. w21.09 30-31 ¶17-19

Tokonaki, Sepitema 16

Kuo mou maʻu ʻaonga mei heʻenau fakaongosiá.​—Sione 4:38.

Kae fēfē kapau ʻoku fakangatangata hoʻo kau ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí koeʻuhi ko e hōloa ho tuʻunga moʻui leleí? ʻE lava ke ke kei fiefia pē ʻi he meʻa ʻoku malava ke ke fai ʻi he utu-taʻú. Fakakaukau ki he hokosia ʻa Tuʻi Tēvita ʻi he taimi naʻá ne fakahaofi ai mo ʻene kau tangatá honau fāmilí mo ʻenau koloá mei he kau ʻAmaleki kaihaʻa fakamālohí. Naʻe fuʻu helaʻia ʻa e kau tangata ʻe toko 200 ke kau he taú, ko ia naʻa nau nofo ʻo leʻo ʻenau ʻū meʻá. Hili hono ikunaʻi ʻa e taú, naʻe fekau ʻe Tēvita ke vahevahe tatau ʻa e koloa veté kiate kinautolu kotoa. (1 Sām. 30:21-25) ʻOku meimei tatau ia mo ʻetau ngāue ngaohi ākonga ʻi māmani lahí. Ko e tokotaha kotoa ʻokú ne fai hono lelei tahá te ne maʻu ʻa e fiefia tatau ʻi hono tokoniʻi ha tokotaha foʻou ke kamata ʻaʻeva ʻi he hala ki he moʻuí. ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻetau tōtōiví mo e fakaueʻiloto leleí, pea ʻokú ne fakapaleʻi kitautolu. ʻOkú ne toe akoʻi kitautolu ki he founga ke maʻu ai ʻa e fiefia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fai ʻi he ʻutu-taʻu lahí. (Sione 14:12) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kapau pē heʻikai ke tau foʻi! w21.10 28 ¶15-17

Sāpate, Sepitema 17

Ko e lāngilangi ʻo e kau talavoú ʻa honau mālohí.​—Pal. 20:29.

ʻI he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé, te tau manavasiʻi nai naʻa ʻikai ke toe ʻi ai hatau ʻaonga kia Sihova ʻo hangē ko ia ki muʻá. Neongo ʻoku moʻoni nai ʻoku siʻi ange hotau iví he taimí ni, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e poto mo e taukei kuo tau maʻú ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kei siʻi angé ke nau aʻusia ʻenau malava kakató pea fua ʻa e ngaahi fatongia foʻou. Kuo pau ke anga-fakatōkilalo ʻa e kau taʻumotuʻá kapau ʻoku nau loto ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kei siʻí. Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate ia. (Fil. 2:3, 4) Ko e kau taʻumotuʻa ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻulungāngá ni ʻoku nau ʻiloʻi ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ʻoku ʻikai ke taha pē ʻa e founga Fakatohitapu ola lelei ke fakahoko ai ha vāhenga-ngāue. Ko ia ai, ʻoku nau maʻu ha vakai totonu ki he founga naʻa nau fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he kuohilí. (Tml. 7:10) Lolotonga ʻoku nau maʻu ʻa e taukei mahuʻinga ke vahevahe mo e toʻutangata kei siʻi angé, ʻoku nau ʻiloʻi “ʻoku feliuliuaki ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ení” pea ʻe fiemaʻu nai ke nau feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻou.​—1 Kol. 7:31. w21.09 8 ¶1, 3

Mōnite, Sepitema 18

Ko hai ʻi he ngaahi ʻotuá ʻoku hangē ko koé, ʻe Sihova? Ko hai ʻoku hangē ko koé, ʻo fakahaaʻi hoʻo kaukaua ʻi he māʻoniʻoní.​—ʻEki. 15:11.

Heʻikai ʻaupito fiemaʻu ʻe Sihova mei heʻene kau lotú ke nau fai ha meʻa te ne tuku hifo kinautolu. Ko e uho Ia ʻo e māʻoniʻoní. Naʻe fakamahino ia ʻi he lea naʻe tongi ʻi ha lauʻimeʻa koula ʻi he faʻufaʻu makehe ʻo e taulaʻeiki lahí. Naʻe tongi ʻi he lauʻimeʻa ko ení ʻa e fakamatala: “Ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻa Sihova ia.” (ʻEki. 28:36-38) Ko e pōpoaki ʻi he lauʻimeʻa ko ení te ne fakapapauʻi ki ha tokotaha ʻoku sio ki ai ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni moʻoni. Kae fēfē kapau naʻe ʻikai malava ke sio ha tokotaha ʻIsileli ki he lauʻimeʻá koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne fakaofiofi ki he taulaʻeiki lahí? Heʻikai te ne maʻu ʻa e pōpoaki mātuʻaki mahuʻinga ko ení? ʻIkai! Ko e tokotaha ʻIsileli kotoa naʻa nau fanongo ki he pōpoaki ko iá ʻi hono lau ʻa e Laó ʻi he ʻao ʻo e kakai tangata, kakai fefine mo e fānau. (Teu. 31:9-12) Kapau naʻá ke ʻi ai, te ke fanongo nai ki he ngaahi lea ko ení: “Ko au Sihova ko homou ʻOtuá, pea kuo pau . . . ke mou māʻoniʻoni koeʻuhí he ʻoku ou māʻoniʻoni.” “Kuo pau ke mou māʻoniʻoni kiate au, koeʻuhí ko au Sihova, ʻoku ou māʻoniʻoni.”​—Liv. 11:44, 45; 20:7, 26. w21.12 3 ¶6-7

Tūsite, Sepitema 19

Tuku ā ʻa e loto-moʻua tōtuʻá.​—Luke 12:29.

Ko e niʻihi te nau hoko nai ʻo loto-moʻua fekauʻaki mo ʻenau fiemaʻu fakamatelié. ʻOku nau nofo nai ʻi ha fonua ʻoku masivesiva ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká. ʻE faingataʻa nai ke nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke tokangaʻi ʻaki honau fāmilí. Pe kuo mate nai ʻa e tokotaha ngāue paʻanga ʻi he fāmilí, ʻo ʻikai ai ha poupou fakapaʻanga ki he toenga ʻo e fāmilí. Te tau maʻu ʻaonga mei hono fetongi ʻa e loto-moʻuá ʻaki ʻa e falala pau. Manatuʻi ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova te ne tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié kapau ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa fakalaumālié. (Māt. 6:32, 33) Kuó ne fakahoko maʻu pē ʻa e talaʻofa ko iá. (Teu. 8:4, 15, 16; Saame 37:25) Kapau ʻoku tokonaki ʻa Sihova maʻá e fanga manupuná mo e matalaʻiʻakaú, ko e hā ke tau toe loto-moʻua ai ki ha meʻa ke tau kai pe tui! (Māt. 6:26-30; Fil. 4:6, 7) Hangē pē ko hono ueʻi ʻe he ʻofá ha ongo mātuʻa tokanga ke tokonaki fakamatelie maʻa ʻena fānaú, ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá ʻetau Tamai fakahēvaní ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻene kakaí. w21.12 17 ¶4-5; 18 ¶8

Pulelulu, Sepitema 20

Naʻe hokohoko atu ʻa e ʻia Siosifa ʻa Sihová pea naʻá ne hanganaki fakahāhā ʻa e ʻofa mateaki kiate ia.​—Sēn. 39:21.

Kuo faifai ange pea fakalotomamahiʻi lahi koe ʻe ha taha, naʻa mo ha kaungālotu? Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá naʻá ne tofanga ʻi he fakamaau taʻetotonu mei hono fanga tokouá tonu. Naʻá ne nofoʻaki tokangataha ki heʻene ngāue kia Sihová, ʻa ia naʻá ne fakapaleʻi lahi ia ki heʻene kātekina anga-kātakí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe malava ke sio fakalaka atu ʻa Siosifa ʻi he ngaahi mamahi naʻá ne hokosiá pea vakai ki he anga hono tāpuakiʻi ia ʻe Sihová. (Sēn. 45:5) Hangē ko Siosifá, ʻoku tau fiemālie ʻi he taimi ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ai kia Sihová pea tuku ʻa e fakamaau totonú ki hono toʻukupú. (Saame 7:17; 73:28) Kapau ʻokú ke kātekina ha fakamaau taʻetotonu pe ko ha meʻa fakalotomamahi kehe, manatuʻi ʻoku ʻunuʻunu ofi ʻa Sihova “ki he loto-laveá.” (Saame 34:18) ʻOkú ne ʻofa ʻiate koe koeʻuhi ko hoʻo kātakí pea mo hoʻo lī ange hoʻo kavengá kiate iá. (Saame 55:22) Ko ia ʻa e Fakamaau ʻo e māmaní kotoa. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne taʻeʻafioʻi. (1 Pita 3:12) ʻI hoʻo tofanga ʻi ha faingataʻa ʻoku ʻikai lava ke ke fakaleleiʻi, ʻokú ke loto-lelei ke tatali kiate ia? w21.08 11 ¶14; 12 ¶16

Tuʻapulelulu, Sepitema 21

Hokohoko atu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová.​—ʻEf. 5:17.

ʻE fakapotopoto ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ʻi ha founga te ne ʻai ke ʻofeina ai kitautolu ʻe Sihova. Kuo pau ke tau fokotuʻu ʻa e meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hono ngāue lelei taha ʻaki hotau taimí ʻoku kau ki ai ʻa e fili ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo ngāue ʻoku ʻikai ke hala ʻiate kinaua pē. Ko e talanoa ʻiloa ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he ʻapi ʻo Mele mo Māʻatá ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e poini ko ení. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻi he fiefia ʻa Māʻata ke talitali ʻa Sīsuú, naʻá ne teuteu ha fuʻu houa kai lahi. Lolotonga iá, ko hono tokouá, ʻa Mele, naʻá ne ngāueleleiʻaki ʻa e ʻaʻahí ke tangutu ʻo ofi ki hono ʻEikí pea fanongo ki heʻene faiakó. Neongo naʻe ʻikai ke hala ʻa e fakaueʻiloto ʻa Māʻatá, ko Mele “naʻá ne fili ʻe ia ʻa e meʻa lelei tahá.” (Luke 10:38-42, fkm. ʻi lalo) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ngalo nai ʻia Mele ʻa e meʻakai naʻa nau kai ʻi he ʻaho ko iá, ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ʻikai ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa naʻá ne ako meia Sīsuú. Hangē pē ko hono koloaʻaki ʻe Mele ʻa e taimi nounou naʻá ne maʻu mo Sīsuú, ʻoku tau koloaʻaki hotau taimi mo Sihová. w22.01 27 ¶5-6

Falaite, Sepitema 22

Kuó ke mamata ki hono fakavaivaiʻi ʻe ʻĒhapi ʻa ia tonu ʻi hoku ʻaó?​—1 Tuʻi 21:29.

Neongo naʻe fakavaivaiʻi ʻe ʻĒhapi ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo Sihová, ko ʻene tōʻonga ki muí naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ke ne fakatomala moʻoni. Naʻe ʻikai ke ne feinga ke toʻo atu ʻa e lotu Pēalí mei hono puleʻangá. Pea naʻe ʻikai ke ne pouaki ʻa e lotu kia Sihová. Hili ʻa e mate ʻa ʻĒhapí, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻene vakai ki he tangata ko iá. Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sehú naʻá ne pehē naʻá ne ‘fulikivanu.’ (2 Kal. 19:1, 2) Fakakaukau angé: Kapau naʻe fakatomala moʻoni ʻa ʻĒhapi, kuo pau pē heʻikai ke fakamatalaʻi ia ʻe he palōfitá ko ha tangata fulikivanu naʻe fehiʻa kia Sihova. ʻOku hā mahino, neongo naʻe fakahāhā ʻe ʻĒhapi ha kiʻi fakaʻiseʻisa, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakatomala kakato. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒhapí? ʻI he fanongo ʻa ʻĒhapi ki hono tala ange ʻe ʻIlaisiā ʻa e pōpoaki ʻo e fakatamaki ʻe hoko ki hono laine fakafāmilí, ʻi he kamatá naʻá ne fakavaivaiʻi ʻa ia tonu. Ko ha kamata lelei ia. Ka ko ʻene ngaahi tōʻonga ki muí naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ke ne fakatomala mei hono lotó. Ko e fakatomalá leva kuo pau ke kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi ha fakahaaʻi fakataimi pē ʻa e fakaʻiseʻisá. w21.10 3 ¶4-5, 7-8

Tokonaki, Sepitema 23

Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi.​—Māt. 24:14.

Ko ʻAiseá ko ha palōfita, pea mahalo naʻe ʻi ai mo e ngāue fakapalōfita ʻa hono uaifí, he naʻe ui ia ko e “palōfita fefiné.” (ʻAi. 8:1-4) ʻI he tuʻunga ko ha ongo meʻa mali, ʻoku hā mahino ko ʻAisea mo hono uaifí naʻá na tokangataha ki heʻena lotu kia Sihová. Ko e ngaahi hoa mali ʻi he ʻaho ní ʻe lava foki ke nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngāue kia Sihová ʻaki hono fai ʻa e kotoa ʻoku nau malavá ʻi heʻene ngāué. ʻE lava ke nau fakaivimālohiʻi ʻenau falala kia Sihová ʻaki hono ako fakataha ʻa e kikite Fakatohitapú pea vakai ki he anga ʻene hoko moʻoni maʻu pē. (Tai. 1:2) ʻOku lava ke nau fakakaukauloto ki heʻenau kaunga ki hono fakahoko ʻo ha kikite pau. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke nau kau ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sīsū ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. Ko e lahi ange hono fakapapauʻi ʻe ha ongo meʻa ʻa hono fakahoko moʻoni ʻa e kikite Fakatohitapú, ko e lahi ange ia ʻena fakapapau ke fai ʻa e meʻa lahi taha te na malavá maʻa Sihova. w21.11 16 ¶9-10

Sāpate, Sepitema 24

Naʻá ne pehē ki he ākongá: “Vakai! Ko hoʻo faʻē ena!”​—Sione 19:27.

Naʻe hohaʻa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene faʻeé ʻa ia ko ha uitou nai. ʻI hono ueʻi ʻa Sīsū ʻe he ʻofa mo e hohaʻa fekauʻaki mo Melé, naʻá ne falala kia Sione ke ne tokangaʻi ia, ʻo ʻiloʻi te ne tokangaʻi ʻene meʻa fakalaumālié. Pea mei he ʻaho ko iá, naʻe hoko ʻa Sione ʻo hangē pē ko ha tama ʻa Melé pea naʻá ne tokangaʻi ia ʻo hangē pē ko haʻane faʻeé. Ko ha ʻofa ē naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki he fefine mahuʻinga naʻá ne tokangaʻi fakaalaala ia mei hono fanauʻí pea naʻe tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻi heʻene pekiá! Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he lea ʻa Sīsuú? Ko hotau vahaʻangatae mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ʻe lava ke mālohi ange ia ʻi he ngaahi haʻi fakafāmilí. ʻE fakafepakiʻi nai kitautolu ʻe hotau kāingá, pe naʻa mo hono liʻaki kitautolu, kae hangē ko ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú, ʻi he nofo ofi kia Sihova mo ʻEne kautahá, te tau maʻu “ʻo liunga 100” ʻi he meʻa naʻa tau fakamolekí. ʻE hoko ʻa e tokolahi ʻo hangē kiate kitautolu ko ha foha, ʻofefine, faʻē, pe tamai ʻofeina. (Mk. 10:29, 30) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo hoʻo hoko ko ha konga ʻo e fāmili fakalaumālie ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he tui mo e ʻofa​—ʻofa kia Sihova pea feʻofaʻakí?​—Kol. 3:14; 1 Pita 2:17. w21.04 9-11 ¶7-8

Mōnite, Sepitema 25

ʻOua ʻe ngalo ke failelei mo vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú ki he niʻihi kehé.​—Hep. 13:16.

Ko e ʻofa mateakí ʻoku fakalaka atu ia ʻi hono fai pē ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekiná. ʻI he ʻahó ni, hangē pē ko e kuohilí, ko e tokolahi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné kuo nau fili ke fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí ki he kaungātuí, ʻo aʻu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí. Ko e fakatātaá, ʻi heʻenau ʻilo naʻe hoko ha fakatamaki fakanatula, ʻoku nau loto leva ke ʻilo pe ʻe anga-fēfē haʻanau fai ha tokoni. ʻI he faingataʻaʻia ha taha ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ke nau toumoua ke kakapa atu ki he tokotaha ko iá ʻo fai ha tokoni ʻaonga. Hangē ko e kau Masitōnia ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻe ʻamanekina meia kinautolú. ʻOku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui, ʻo foaki atu “ʻo mahulu atu ia ʻi he meʻa naʻa nau maʻú,” koeʻuhi ke tokoni ki honau fanga tokoua masivesivá. (2 Kol. 8:3) Ko e kau mātuʻa fakatokanga meʻa he ʻaho ní ʻoku nau fakamālōʻia ʻi he houngaʻia ʻa e tokoni ʻoku fai ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine anga-ʻofá. Ko e ngaahi fakaongoongolelei taimi totonu mo loto-māfana ko iá ʻe ʻoange ai ki he fanga tokouá ʻa e mālohi ʻoku nau fiemaʻú ke ʻoua ʻe foʻi.​—ʻAi. 32:1, 2. w21.11 11 ¶14; 12 ¶21

Tūsite, Sepitema 26

Fokotuʻu telinga mai ʻo fanongo ki he ngaahi lea ʻa e potó.​—Pal. 22:17.

ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e akonakí mei he taimi ki he taimi. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, te tau tamuʻomuʻa nai ke kole faleʻi mei ha taha ʻoku tau tokaʻi. ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻe fakaofiofi mai nai ha tokoua ʻoku hohaʻa ʻi he ʻamanaki ke tau fai “ha laka hala”​—ko ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai. (Kal. 6:1) Ko e fakaʻosí, ʻe ʻomi nai ʻa e akonakí kiate kitautolu fakafou ʻi ha fakatonutonu hili ʻetau fai ha fehālaaki mamafa. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻa e akonakí, ʻoku totonu ke tau fanongo ki ai. Ko hono fai iá ko e lelei pē kiate kitautolu pea ʻe lava ke fakahaofi ai ʻetau moʻuí! (Pal. 6:23) Ko ʻetau konga tohi ki he ʻaho ní ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke “fanongo ki he ngaahi lea ʻa e potó.” ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa; ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku lahi ange ʻene ʻiló pe taukeí ʻiate kitautolu. (Pal. 12:15) Ko ia ko e fanongo ki he akonakí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e anga-fakatōkilalo. ʻOku fakahaaʻi ai ʻoku tau lāuʻilo ki hotau ngataʻangá; ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ke aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻá. Naʻe tohi ʻe he poto ko Tuʻi Solomoné: “ʻOku lavameʻa ia ʻi he tokolahi ʻa e kau faleʻí [pe “kau faiakonakí,” fkm. ʻi lalo].”​—Pal. 15:22. w22.02 8 ¶1-2

Pulelulu, Sepitema 27

Ko e tokotaha ʻokú ne ʻufiʻufi ʻene ngaahi faihalá heʻikai te ne lavameʻa, ka ʻilonga ʻa ia ʻokú ne vetehia pea liʻaki iá ʻe fai ha meesi ki ai.​—Pal. 28:13.

Ko e fakatomala moʻoní ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he pehē pē ʻoku tau fakaʻiseʻisa ʻi heʻetau tuli ki ha ʻalunga angahalaʻiá. ʻOku toe kau ki ai ha liliu moʻoni ʻo e ʻatamaí mo e lotó. ʻOku kau ki heni ʻa hono liʻaki ha ʻalunga hala pea tafoki ʻo toe ʻaʻeva ʻi he founga ʻa Sihová. (ʻIsi. 33:14-16) ʻOku totonu ko e meʻa tefito ke tokanga ki ai ha tokotaha faiangahala ko hono fakaleleiʻi ʻa e maumau ʻi hono vahaʻangatae mo Sihová. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo fai ʻe hotau kaumeʻa ofí ha angahala mamafa? ʻE fakatupu maumau pē ki hotau kaumeʻá kapau te tau feinga ke ʻufiʻufi ʻene angahalá. Heʻikai ʻaupito pē lavameʻa ʻa e ngaahi feinga ko iá koeʻuhí ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova. (Pal. 5:21, 22) ʻE lava ke ke tokoniʻi ho kaumeʻá ʻaki hono fakamanatu kiate ia ʻoku loto ʻa e kau mātuʻá ke tokoni. Kapau ʻoku fakafisi ho kaumeʻá ke vetehia ki he kau mātuʻá, ʻoku totonu ke ke fakahā ia ki he kau mātuʻá, ʻo fakahaaʻi ai ʻokú ke loto moʻoni ke tokoni kiate ia. w21.10 7 ¶19-21

Tuʻapulelulu, Sepitema 28

ʻOua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.​—Fil. 2:4.

Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau ako ke faʻifaʻitaki ki he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne “hoko ʻo hangē ko ha tamaioʻeiki.” (Fil. 2:7) Ko ha tamaioʻeiki pe sevāniti mahuʻinga, te ne kumi ki ha faingamālie ke fakahōhōʻiaʻi hono pulé. ʻI he tuʻunga ko ha tamaioʻeiki ʻa Sihova pea mo ha sevāniti ʻa ho fanga tokouá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke holi ke hoko ʻo ʻaonga ange kia Sihova pea ki ho kaungātuí. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku lahi fēfē ʻeku loto-lelei ke fai ha feilaulau fakafoʻituitui maʻá e niʻihi kehé? ʻOku ou fakavave ke tokoni ʻi he fiemaʻu ha kau ngāue pole ke fakamaʻa ha feituʻu faiʻanga fakataha-lahi pe ke tokangaʻi ʻa e Fale Fakatahaʻangá?’ Tau pehē pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha fakatonutonu, ka ʻoku ʻikai haʻo fakaueʻiloto ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú. ʻI he tuʻunga ko iá, hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. Tala ange kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻí, pea kole kiate ia ke ne ʻoatu “ʻa e holi mo e mālohi ke . . . ngāue.”​—Fil. 2:13. w22.02 22-23 ¶9-11

Falaite, Sepitema 29

Te u fakaivifoʻou kimoutolu.​—Māt. 11:28.

Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e anga-leleí ʻaki ʻene anga-fakaalaala mo ʻulutukua, naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá. (Māt. 11:29, 30) Ko e fakatātaá, ʻi he kōlenga kiate ia ha fefine Finisia ke ne fakamoʻui ʻene tamá, naʻe ʻikai ke ne tali ʻa e ʻuluaki kole ʻa e fefiné, ka ʻi heʻene fakahāhā ʻa e tui lahí, naʻá ne anga-lelei ʻo fakamoʻui ʻene tamá. (Māt. 15:22-28) Neongo naʻe anga-lelei ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ke ne fakavaivai. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne fakahāhā ʻa e anga-leleí ʻaki ʻa e lea hangatonu ki he faʻahinga naʻá ne ʻofa aí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa Pita ke fakalotosiʻiʻi ʻa Sīsū mei hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, naʻe valokiʻi ia ʻe Sīsū ʻi he ʻao ʻo e kau ākonga kehé. (Mk. 8:32, 33) Naʻá ne fai ení, ʻo ʻikai koeʻuhí ke fakamaaʻi ʻa Pita, ka ke akoʻi ia pea ʻoatu ai ha fakatokanga ki he kau ākonga kehé ke ʻoua te nau hoko ʻo ʻafungi. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe kiʻi ongoʻi fakamāʻia ʻa Pita, ka naʻá ne maʻu ʻaonga mei he akonakí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e hoko ʻo anga-lelei loto-moʻoni ki he faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí, ʻe fiemaʻu nai ke ke lea hangatonu kiate kinautolu. ʻI hoʻo fai peheé, faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono fakatefito hoʻo akonakí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. w22.03 11 ¶12-13

Tokonaki, Sepitema 30

Tuku ke tau ʻoatu maʻu pē ki he ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú ʻokú ne talaki fakahāhā ʻa hono huafá.​—Hep. 13:15.

ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi iá. (Saame 34:1) ʻOku tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau lea ʻi he houngaʻia fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó mo ʻene ngaahi ngāué. Ko e fakahīkihikí ʻoku haʻu ia mei ha loto houngaʻia. ʻI hono vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki he lelei ʻo Sihová​—ki he ngaahi meʻa kotoa kuó ne fai maʻa kitautolú​—te tau maʻu maʻu pē ai ʻa e ʻuhinga ke fakahīkihikiʻi ia. Ko e ngāue fakamalangá ʻoku ʻomai ai ha faingamālie lelei ke tau ʻoatu ki he “ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú.” Hangē pē ko e totonu ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa ke tau leaʻaki ʻi he ki muʻa ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, ʻoku lelei ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa te tau leaʻaki ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau loto ke fai ʻaki hotau kotoá ʻa ʻetau “feilaulau ʻo e fakafetaʻi.” ʻOku tau lea mei hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe atu ai ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. w22.03 21 ¶8

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share