Nōvema
Pulelulu, Nōvema 1
Te nau hoko kotoa ʻo akoʻi ʻe Sihova.—Sione 6:45.
ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga lahi. ʻOku lava ke ne tokoniʻi koe ke hanganaki nonga ʻi he fehangahangai mo ha fakafepaki. ʻOku lava ke ne toe tokoniʻi koe ke manatuʻi ʻa e konga Tohi Tapu totonu ke vahevahe ki ha tokotaha-ʻapi mahuʻingaʻia. Pea ʻokú ne ʻoatu ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻi hoʻo fetaulaki mo e taʻemahuʻingaʻia ʻi he feituʻu ngāué. (Sel. 20:7-9) Kuo toe fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene leleí ʻaki hono akoʻi kitautolu ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻetau fakataha lolotonga e uiké, ʻoku tau fanongo ai ki he ngaahi sīpinga fetalanoaʻaki fokotuʻutuʻu lelei, pea ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ke ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he kamatá, te tau kiʻi manavasiʻi nai fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ha meʻa foʻou, ka ʻi heʻetau fai iá, te tau ʻiloʻi nai ko e founga foʻoú ʻoku fakamānako ki he faʻahinga ʻi hotau feituʻu ngāué. ʻOku toe fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí ke kau ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku teʻeki ai ke tau ʻahiʻahiʻi. ʻOku toe ʻuhinga iá te tau tuku ange ʻetau moʻui fiemālié, ka ʻi heʻetau fai peheé, ʻoku tau ʻoange kia Sihova ha meʻa ke ne tāpuakiʻi. w21.08 27 ¶5-6
Tuʻapulelulu, Nōvema 2
Ngāue lelei taha ʻaki ho taimí, koeʻuhí ʻoku fulikivanu ʻa e ngaahi ʻahó.—ʻEf. 5:16.
ʻI ha tohi ki he kau Kolinitoó, naʻe ʻoatu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha akonaki mālohi. Hili hono hiki ʻa e tohi ko iá, naʻá ne fekau atu ʻa Taitusi kiate kinautolu. He fiefia ē ko ia ʻi heʻene ʻiloʻi naʻa nau tali lelei ʻa e akonakí! (2 Kol. 7:6, 7) Ko e kau mātuʻá ʻe lava ke nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá ʻaki ʻa e fakamoleki ʻa e taimi mo e kaungālotú. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ení ko e aʻu tōmuʻa ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá koeʻuhí ke fai ha fetalanoaʻaki mohu ʻuhinga mo e niʻihi kehé. Ko ha miniti siʻi pē ʻoku faʻa fiemaʻu ke ʻoatu ai ha fakalototoʻa anga-ʻofa ki ha tokoua pe tuofefine. (Loma 1:12) Ko ha mātuʻa ʻoku muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá te ne fakaivimālohiʻi foki ʻa e kaungālotú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke langa hake kinautolu pea ke fakapapauʻi ange ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu. ʻOkú ne kumi ki ha faingamālie ke fakaongoongoleleiʻi ai kinautolu. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ki ha mātuʻa ke ne ʻoatu ha akonaki, ʻokú ne fakatefito ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne lea hangatonu kae anga-lelei koeʻuhí ʻokú ne loto ke nau fakafeangai lelei ki heʻene akonakí.—Kal. 6:1. w22.03 28-29 ¶11-12
Falaite, Nōvema 3
ʻOku mau maʻu ʻa e koloá ni ʻi ha ngaahi ipu ʻumea, koeʻuhi ke ʻa e ʻOtuá ai pē ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení ʻo ʻikai meiate kimautolu.—2 Kol. 4:7.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku foaki ʻe Sihova ki heʻene kakaí “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke lava ʻo hokohoko atu ai ʻenau tauhi faitōnunga kiate iá. Ko e founga ʻe taha ʻoku fakaivimālohiʻi ai kitautolú ko e fakafou ʻi he lotú. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he ʻEfesō 6:18, ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke lotu ki he ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē.” ʻE tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú ʻaki hono fakaivimālohiʻi kitautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi lōmekina pe veiveiua fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo iá. Ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke lotu kiate ia neongo kapau ʻoku faingataʻa ke tau leaʻaki ʻa e meʻa ʻi heʻetau fakakaukaú mo ʻetau ongoʻí. (Loma 8:26, 27) ʻOkú ne fakaivimālohiʻi foki kitautolu fakafou ʻi he Tohi Tapú. Hangē pē ko e falala ʻa Paula ki he Folofolá ki ha mālohi mo ha fakafiemālie, ko kitautolu foki ʻoku lava ke tau falala ki ai. (Loma 15:4) ʻI heʻetau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki aí, ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālié ke tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi lelei ange ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofolá ʻi hotau tuʻungá.—Hep. 4:12. w21.05 22 ¶8-10
Tokonaki, Nōvema 4
Ko e ʻOtuá . . . ʻokú ne fakaivia kimoutolú, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e holi mo e mālohi ke mou ngāue.—Fil. 2:13.
ʻOku tau fakahoko fakamātoato ʻa e fekau ke faiakó neongo ʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻokú ne taʻofi nai kitautolu mei hono fakahoko ʻa e meʻa lahi ange ʻoku tau saiʻia ke fai ʻi he ngaohi ākongá. ʻOku tau ongoʻi nai ʻoku fakangatangata hotau tuʻungá. Ko e fakatātaá, ko e kau malanga ʻe niʻihi ʻoku nau taʻumotuʻa ange pe mahamahaki. Ko ho tuʻungá nai ia? Kapau ko ia, manatuʻi kuo tau ʻiloʻi ʻoku lava ke tau fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ola lelei ʻi he ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká! Ko ia ʻoku malava nai ke ke kamata mo fakahoko ha ako mei ho ʻapí tonu. Pea ʻoku toe ʻi ai mo hono lelei ʻe taha. ʻE fiefia nai ʻa e niʻihi ke ako ʻa e Tohi Tapú, ka ʻoku ʻikai ke nau faingamālie ʻi he taimi ʻoku faʻa vaheʻi ʻe hotau fanga tokouá ki he malangá. Kae kehe, ʻoku nau faingamālie nai ʻi he hengihengí pe ʻi he fuoloa ʻa e poʻulí. ʻE malava nai ke ke fakafaingamālieʻi koe ke fakalato ʻa e fiemaʻu ko iá? Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa Nikotīmasi ʻi he poʻulí, ʻa ia ko e taimi ia naʻe fili ʻe Nikotīmasí.—Sione 3:1, 2. w21.07 5 ¶10-11
Sāpate, Nōvema 5
ʻOku ʻunuʻunu mai ʻa e kakaí ni ʻaki honau ngutú pea ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutú, ka kuo hiki mamaʻo honau lotó meiate au.—‘Ai. 29:13.
Naʻe puputuʻu ʻa e kau ākonga ʻa Sione Papitaisó koeʻuhi ko e ʻikai ke ʻaukai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke nau ʻaukai lolotonga ʻene kei moʻuí. (Māt. 9:14-17) Neongo ia, ko e kau Fālesi mo e niʻihi ʻo e kau fakafepaki ʻo Sīsuú naʻa nau fakahalaiaʻi ia koeʻuhi ko e ʻikai ke ne muimui ʻi heʻenau ngaahi anga fakafonuá mo e talatukufakaholó. Naʻa nau ʻita ʻi heʻene fakamoʻui ʻa e faʻahinga naʻe puké ʻi he Sāpaté. (Mk. 3:1-6; Sione 9:16) ʻI he tafaʻaki ʻe taha, naʻa nau fakangali-lotu ʻo taukaveʻi ke fakatoputapuʻi ʻa e Sāpaté; ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻikai ke kovi kiate kinautolu ʻenau fefakatauʻaki ʻi he temipalé. Naʻa nau ʻita tōlili ʻi hono fakahalaiaʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻi he meʻa ko iá. (Māt. 21:12, 13, 15) Pea ko e faʻahinga naʻe malanga ki ai ʻa Sīsū ʻi he sinakoke ʻi Nāsaletí naʻa nau ʻita lahi ʻi he lave ʻa Sīsū ki ha tuʻunga ʻikai lelei ʻi he hisitōliá naʻe fakaeʻa ai ʻenau siokitá mo e taʻetuí. (Luke 4:16, 25-30) Naʻe tūkia ʻa e tokolahi ʻi he ʻikai ke fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻa nau ʻamanekina te ne faí.—Māt. 11:16-19. w21.05 5-6 ¶13-14
Mōnite, Nōvema 6
ʻOku ʻikai ke tau taʻeʻilo ki heʻene ngaahi fāliungá.—2 Kol. 2:11.
Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Sihova fekauʻaki mo e hīkisiá mo e mānumanú ko hono fakalototoʻaʻi kitautolu ke ako mei he ngaahi hokosia ʻi he moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he mānumanú, ʻoku ngalingali ʻoku haʻu ki heʻetau fakakaukaú ʻa Sētane ko e Tēvoló. Koeʻuhi ko Sētane ko e taha ia ʻi he kau ʻāngelo ʻa Sihová kuo pau pē naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi monū mahuʻinga. Ka naʻá ne fiemaʻu ha meʻa lahi ange. Naʻá ne fiemaʻu ke fai ange kiate ia ʻa e lotu ʻa ia ko Sihova pē naʻe tuha mo iá. ʻOku loto ʻa Sētane ke tau hangē ko iá, ko ia ʻokú ne feinga ke ʻai ke tau ongoʻi taʻefiemālie ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. Naʻá ne fuofua fai ia ʻi heʻene fakaofiofi kia ʻIví. Naʻe tokonaki anga-ʻofa ʻe Sihova kia ʻIvi mo hono husepānití ʻa e meʻakai lelei hulu fau—“mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué” tuku kehe ʻa e fuʻu ʻakau ʻe taha. (Sēn. 2:16) Neongo ia, naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne fakakaukau naʻe fiemaʻu ke ne kai mei he fuʻu ʻakau ʻe taha naʻe tapuí. Naʻe ʻikai ke houngaʻia ʻa ʻIvi ʻi he meʻa naʻá ne maʻú; naʻá ne fiemaʻu ha meʻa lahi ange. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe iku atu ki aí. Naʻe faiangahala ʻa ʻIvi pea faai atu pē ʻo ne mate.—Sēn. 3:6, 19. w21.06 14 ¶2-3; 17 ¶9
Tūsite, Nōvema 7
Mo fanafanau mo fakatokolahi pea fakafonu ʻa e māmaní pea mo pule ki ai.—Sēn. 1:28.
Naʻe pau ke maʻu fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea tokangaʻi lelei hona ʻapi ko e māmaní. Kapau naʻe talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea ngāue ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa Sihová, te na kei hoko pē mo hona hakó ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata. Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na maʻu ha tuʻunga fakangeingeia ʻi he fāmili ʻo Sihová. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Saame 8:5 mo e fakamatala ʻi laló, naʻe lea ʻa Tēvita fekauʻaki mo e fakatupu ʻe Sihova ʻa e tangatá: “Naʻá ke ʻai ia ke kiʻi māʻulalo ange ʻi he kau ʻāngeló, pea naʻá ke fakakalauni ia ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi.” Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke foaki ki he tangatá ʻa e mālohi, ʻatamaiʻia mo e malava hangē ko e kau ʻāngeló. (Saame 103:20) Neongo ia, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau “kiʻi māʻulalo ange” ʻi he ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohi ko iá. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama mo ʻIvi hona tuʻunga ʻi he fāmili ʻo Sihová. Naʻe ʻomi heni ha nunuʻa fakatupu ʻauha ki hona hakó. Ka ko e taumuʻa ʻa Sihová kuo ʻikai liliu. ʻOkú ne loto ke hoko ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ko ʻene fānau ʻo taʻengata. w21.08 2-3 ¶2-4
Pulelulu, Nōvema 8
“ʻE ʻikai fakatuʻunga ʻi ha kongakau, pe ʻi ha mafai, ka ʻi hoku laumālié ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa,” ko e folofola ia ʻa Sihova.—Sāk. 4:6.
ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku nau fehangahangai mo e fakafepaki. Ko e fakatātaá, ʻoku nofo ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakangatangata ai ʻetau ngāué pea ʻoku puke nai kinautolu pea ʻoatu “ki he ʻao ʻo e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi” ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu. (Māt. 10:17, 18) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ha fakafepaki ʻoku kiʻi kehe. ʻOku nau nofo ʻi ha fonua ʻa ia ʻoku tauʻatāina ai ʻa e lotu kia Sihová, ka ʻoku nau kei fehangahangai pē mo e fakafepaki mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fakapapauʻi ke taʻofi kinautolu mei he tauhi ki honau ʻOtuá. (Māt. 10:32-36) ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kau fakafepakí ko e koto kulanoa pē ʻenau feinga ke fakalotosiʻiʻi honau kāinga Fakamoʻoní, ʻoku ʻikai leva ke nau toe fakafepaki. Pea ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e faʻahinga naʻa nau fakafepaki anga-kakahá kuo nau hoko ki mui ange ko e Kau Fakamoʻoni faivelenga. ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e fakafepakí, ʻoua ʻe foʻi! Hoko ʻo loto-toʻa. ʻOku ʻi ho tafaʻakí ʻa Sihova pea pehē ki hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ke ke ilifia ki ai! w22.03 16 ¶8
Tuʻapulelulu, Nōvema 9
Ko kimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihová, mou fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví.—Saame 97:10.
ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he “mata fakamāhiki, ko ha ʻelelo loi, mo e nima ʻa ia ʻokú ne lingi ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá.” (Pal. 6:16, 17) ʻOkú ne toe “fakaliliʻa . . . ʻi he kakai fakamālohi mo kākaá.” (Saame 5:6) ʻOku fehiʻa ʻaupito ʻa Sihova ʻi he ngaahi tōʻonga ko ení ko e ʻuhinga ia naʻá ne tafiʻi atu ai ʻa e kotoa ʻo e fulikivanu ʻi he ʻaho ʻo Noá ʻi heʻenau fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e fakamālohí. (Sēn. 6:13) Pehē foki, fakafou ʻi he palōfita ko Malakaí, naʻe tala ai ʻe Sihova ʻokú ne fehiʻa ʻi he faʻahinga ʻoku nau faikākā ke veteʻi honau hoa mali tonuhiá. ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau lotú pea te nau fai ha fakamatala kiate ia koeʻuhi ko ʻenau tōʻongá. (Mal. 2:13-16; Hep. 13:4) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau “fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú.” (Loma 12:9) Ko e foʻi lea “fakaliliʻa” ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e foʻi ongo ʻoku mālohi; ʻoku ʻuhingá ko e mātuʻaki fehiʻa ʻi ha meʻa, ʻo palakūʻia ai. Ko ia ai, ʻoku totonu ke pehē pē ʻetau palakūʻia ʻi he fakakaukau atu ki hono fai ha meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova ʻoku kovi. w22.03 4-5 ¶11-12
Falaite, Nōvema 10
Fiefia ē ka ko e faʻahinga kotoa ʻoku hanganaki ʻamanaki kiate iá.—ʻAi. 30:18.
ʻOku vavé ni ke tāpuakiʻi lahi kitautolu ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní fakafou ʻi hono Puleʻangá. Ko e faʻahinga ʻoku nau hanganaki ʻamanaki kia Sihová te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi fakatouʻosi ʻi he taimí ni pea ʻi he māmani foʻou ka hoko maí. ʻI he taimi ʻe hū atu ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he māmani foʻoú, heʻikai ʻaupito ke nau toe kātekina ʻa e ngaahi loto-moʻua mo e pole kuo pau ke nau fekuki mo ia ʻi he ʻaho ní. ʻE mole atu ʻa e fakamaau taʻetotonú pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha langa. (Fkh. 21:4) Heʻikai fiemaʻu ke tau tatali ʻi he loto-hohaʻa ki he meʻa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ʻe lahi fau ʻa e meʻa kotoa. (Saame 72:16; ʻAi. 54:13) He tāpuaki ē ko ia! ʻI he lolotongá ni, ʻi heʻetau ikuʻi ʻa e tōʻonga kovi kotoa pē pea fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua kotoa pē, ʻoku teuʻi ai kitautolu ʻe Sihova ki he moʻui ʻi he malumalu hono tuʻunga-pulé. ʻOua ʻe loto-siʻi pea ʻoua ʻe foʻi. Ko e moʻui lelei tahá ʻoku teu ke hoko mai! ʻI heʻetau fakatuʻotuʻa atu ki ha kahaʻu fakafiefiá, ʻofa ke tau hokohoko atu ke tatali loto-lelei mo anga-kātaki kia Sihova ʻi heʻene fakakakato ʻene ngāué! w21.08 13 ¶17-19
Tokonaki, Nōvema 11
ʻOua ʻe ngalo ke failelei mo vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú ki he niʻihi kehé, he ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi feilaulau peheé.—Hep. 13:16.
ʻIkai fuoloa mei hono maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi Siuteá ʻa e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻe pau ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí, ko ʻenau pisinisí pea mo honau kāinga taʻetuí pea naʻe pau ke nau “kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” (Māt. 24:16) ʻI he taimi ko iá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe mātuʻaki fiemaʻu ke nau fetokoniʻaki. Kapau naʻa nau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa Paula ke fevahevaheʻakí ʻi he ki muʻa ke nau holá, ʻe faingofua ange ke nau feʻunuʻaki ki heʻenau founga moʻui foʻoú. Heʻikai nai ke tala mai maʻu pē ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ko ia hoko ʻo fotungofua. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ʻaupito ke nau ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau fakakavengaʻi kinautolu. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku lava ke tau ʻalu kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu tokoni aí, pea te tau saiʻia ke hangē tofu pē ko kinautolú! w22.02 23-24 ¶13-15
Sāpate, Nōvema 12
Tauhi maʻu ʻa e laumālie taha ʻi he haʻi fāʻūtaha ko e melinó.—ʻEf. 4:3.
ʻI he ngaahi taʻu ki muí ni maí ko e ngaahi fakatahaʻanga mo e sēketi lahi kuo fai hono toe fokotuʻutuʻu. Kapau ʻoku kole mai ke tau hiki ki ha fakatahaʻanga foʻou, ʻe faingataʻa nai ke tau mavahe mei he kaungāmeʻá mo e fāmilí. ʻOku maʻu nai ʻe he kau mātuʻá ha tataki fakaʻotua ki he feituʻu ke vaheʻi ki ai ʻa e tokotaha malanga taki taha? ʻIkai. Pea ko e moʻoniʻi meʻa ko iá te ne ʻai nai ke hoko ko ha pole ʻa e muimui ki he tataki ʻoku tau maʻú. Ka ʻoku falala ʻa Sihova ki he kau mātuʻá ke nau fai ʻa e fili ko iá, pea ʻoku fiemaʻu foki ke tau falala kiate kinautolu. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāue fakataha mo e kau mātuʻá pea poupou ki heʻenau ngaahi filí naʻa mo e ngaahi fili ʻoku ʻikai ke tau saiʻia aí? Koeʻuhí ʻi hono fai iá, ʻoku tau tokoni ai ke tauhi ʻa e fāʻūtaha ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tupulekina ʻa e fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku fakamoʻulaloa anga-fakatōkilalo ai ʻa e tokotaha kotoa ki he ngaahi fili ʻoku fakahoko ʻe he kulupu ʻo e kau mātuʻá. (Hep. 13:17) Ko e mahuʻinga angé, ʻoku tau fakahāhā kia Sihova ʻoku tau falala kiate ia ʻi heʻetau ngāue fakataha mo e faʻahinga ʻoku tuku ki ai ʻene falala ke nau tokangaʻi kitautolú.—Ngā. 20:28. w22.02 4-5 ¶9-10
Mōnite, Nōvema 13
Hokohoko atu hoʻo kīvoi ʻi he lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ʻi he ekinakí, ʻi he faiakó.—1 Tīm. 4:13.
Kapau ko ha tokoua ʻosi papitaiso koe, te ke ngāue nai ke fakaleleiʻi hoʻo malava ke lea mo faiakó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko hoʻo “nōfoʻi” ʻi he lautohí, leá mo e faiakó ʻe hoko ia ko ha tāpuaki ki hoʻo kau fanongó. (1 Tīm. 4:15) Feinga ke fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke lau mo ngāueʻaki ʻa e tuʻunga lea taki taha ʻi he polosiua Ke Ke Kīvoi ʻi he Lautohí mo e Faiakó. Ako taha taha ʻa e ngaahi tuʻunga leá, toutou ʻahiʻahiʻi ia ʻi ʻapi, pea feinga mālohi ke fakahaaʻi ia ʻi hoʻo kongá. Kumi ki ha ngaahi fokotuʻu mei he tokotaha faiakonaki tokoní pe ko ha mātuʻa kehe ʻoku “ngāue mālohi ʻi he leá mo e faiakó.” (1 Tīm. 5:17) Tokangataha ʻo ʻikai ʻi hono mahinoʻi pē ʻa e ngaahi tuʻunga leá kae toe tokoniʻi foki hoʻo kau fanongó ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí pe ueʻi kinautolu ke nau fou ʻi ha ʻalunga pau. ʻI hono fai iá, te ke fakalahi ai hoʻo fiefiá mo ʻenau fiefiá. w21.08 24 ¶17
Tūsite, Nōvema 14
ʻAki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.—Fil. 2:3.
Kapau ʻoku tau vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu, heʻikai ke tau feʻauʻauhi mo e faʻahinga ʻoku lahi ange nai honau talēnití mo e malavá ʻia kitautolú. ʻI hono kehé, te tau fiefia fakataha mo kinautolu. ʻOku tautefito ʻene moʻoni iá kapau ʻoku nau ngāueʻaki ʻenau malavá ʻi he ngāue ʻa Sihová ke fakahīkihikiʻi ia. Ko hono olá, te tau pouaki kotoa ai ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá. ʻE lava ke tau mapuleʻi ʻetau hehema ke meheká ʻaki hono fakatupulekina ʻa e anga-fakanānā, ʻa ia, ko e lāuʻilo ki hotau ngaahi fakangatangatá. Kapau ʻoku tau anga-fakanānā, heʻikai ke tau feinga ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau talēnitiʻia ange mo lavameʻa ange ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, te tau vakai ki he founga ʻe lava ke tau ako ai mei he faʻahinga ʻoku nau lavameʻa ange ʻiate kitautolú. Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻoku fai ʻe ha tokoua ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakai lelei ʻaupito. Te tau ʻeke ange nai pe ʻoku anga-fēfē ʻene teuteu ki heʻene ngaahi malangá. Kapau ʻoku poto ha tuofefine ʻi he kukí, te tau ʻeke ange nai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ke fakalakalaka ange ai ʻetau kukí. w21.07 16 ¶8-9
Pulelulu, Nōvema 15
[Ko Sihova] ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu.—Teu. 32:4.
ʻI he tohi ʻa Nōmipá, ʻoku tau lau ai naʻe tautea mate ʻe Sihova ha tokotaha ʻIsileli naʻá ne tufi fefie ʻi he Sāpaté. ʻI he tohi hono ua ʻa Sāmiuelá, ʻoku tau ako ai ʻi ha laui senituli ki mui ai, naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa Tuʻi Tēvita ʻi heʻene fai ha tono mo ha fakapō. (Nōm. 15:32, 35; 2 Sām. 12:9, 13) Te tau fifili nai, ‘Ko e hā naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe Sihova ʻa Tēvita ʻi he fakapō mo e tonó ka ne tautea mate ha tangata ki haʻane laka hala naʻe ʻikai fuʻu mafatukituki?’ ʻOku ʻikai ke ʻomai maʻu pē ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakaikiiki kotoa ki ha fakamatala. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fakatomala loto-moʻoni ʻa Tēvita ki heʻene ngaahi tōʻongá. (Saame 51:2-4) Ka ko e tokotaha fēfē ʻa e tangata naʻá ne maumauʻi ʻa e lao ʻo e Sāpaté? Naʻá ne fakaʻiseʻisa ʻi he meʻa naʻá ne faí? Naʻá ne talangataʻa nai ki he lao ʻa Sihová ʻi he kuohilí? Naʻá ne tukunoaʻi pe aʻu ʻo talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatokanga ki muʻá? ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻoku feʻungaʻānoa pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo hotau ʻOtuá ke tau fakapapauʻi ai ʻokú ne “māʻoniʻoni . . . ʻi heʻene ngaahi foungá kotoa.”—Saame 145:17. w22.02 2-3 ¶3-4
Tuʻapulelulu, Nōvema 16
Ko e potó ʻoku ʻi he faʻahinga ia ʻoku anga-fakanānaá.—Pal. 11:2.
Ko ha tokotaha anga-fakanānā te ne feʻunuʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekiná ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku lava ke ne faí. Ko hono olá, te ne hanganaki fiefia ai mo lavameʻa. ʻE lava ke tau fakahoa ha tokotaha anga-fakanānā ki ha tokotaha ʻokú ne fakaʻuli ʻi ha meʻalele ʻi ha foʻi hake. ʻOku fiemaʻu ki he fakaʻulí ke fetongi ki he kia māʻulalo angé koeʻuhi ke lava ʻo hake ai pē. Ko e moʻoni, mahalo te ne fononga māmālie ange, ka te ne kei ngaʻunu pē ki muʻa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha tokotaha anga-fakanānā ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e taimi ke “fetongi ai ki he kia māʻulaló” koeʻuhi ke ne kei longomoʻui mo lavameʻa ai pē ʻi he ngāue ʻa Sihová. (Fil. 4:5) Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pāsiliaí, naʻá ne taʻu 80 ʻi hono fakaafeʻi ia ʻe Tuʻi Tēvita ke hoko ko ha konga ʻo e lotoʻā fakatuʻí. Ko e anga-fakanānā ʻa Pāsiliaí naʻe ʻikai ke ne tali ai ʻa e fakaafe ʻa e tuʻí. ʻI he lāuʻilo ʻa Pāsiliai ki hono tuʻunga fakangatangatá, naʻá ne fokotuʻu ange ha kiʻi talavou ko Kīmami ke ne fetongi ia. (2 Sām. 19:35-37) Hangē ko Pāsiliaí, ʻoku fiefia ʻa e kau tangata taʻumotuʻá ke ʻoange ʻa e ngāué ke fai ʻe he kau talavoú. w21.09 10 ¶6-7
Falaite, Nōvema 17
ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e ʻAló tuku kehe pē ʻa e Tamaí, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e Tamaí tuku kehe pē ʻa e ʻAló pea mo ha taha pē ʻa ia ʻoku loto-lelei ʻa e ʻAló ke fakahaaʻi ʻa e Tamaí ki aí.—Luke 10:22.
ʻOku faingataʻa nai ke ke vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻofa? ʻOku pehē ʻa e niʻihi ʻo kitautolu. ʻE faingataʻa nai ke tau mahinoʻi ʻa e fakakaukau ki ha mātuʻa ʻofá koeʻuhí naʻe ʻohake kitautolu ʻi ha ʻātakai fakamamahi. He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi kakato ʻe Sihova ʻetau ngaahi ongoʻí! ʻOkú ne loto ke ofi mai kiate kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ekinaki mai ai ʻene Folofolá: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8) ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu, pea ʻokú ne fakahaaʻi mai te ne hoko ko e Tamai lelei taha ʻe faifai ange ʻo tau maʻú. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe Sīsū ʻa Sihova pea tapua haohaoa mai Hono ngaahi ʻulungāngá ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ʻa e Tamaí.” (Sione 14:9) Hangē ko ha tokoua lahi, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ki he founga ke fakaʻapaʻapa mo talangofua ai ki heʻetau Tamaí, founga ke fakaʻehiʻehi ai mei hono taʻefakahōifuaʻi Iá, pea mo e founga ke maʻu ai ʻEne hōifuá. Ka ko e ʻalunga moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻoku tautefito hono fakahaaʻi ai ʻa e anga-lelei mo e ʻofa ʻa Sihová. w21.09 21 ¶4-5
Tokonaki, Nōvema 18
Tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻoku mou tokangaʻí.—1 Pita 5:2.
Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoni pē tahá. Kuo tuku ʻe Sihova ki he kau mātuʻá ʻa e fatongia mafatukituki ʻo hono tauhi ke maʻa ʻa e fakatahaʻangá. Kapau ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane ha angahala mamafa, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻá ke nau fakapapauʻi pe ʻe lava ʻa e tokotahá ke kei nofo ai pē ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ko iá ʻa e fiemaʻu ke nau ʻiloʻi pe ʻoku fakaʻiseʻisa moʻoni ʻa e tokotahá ʻi he meʻa naʻá ne faí. Te ne taukaveʻi nai ʻokú ne fakatomala, ka ʻokú ne fehiʻa moʻoni ʻi he meʻa naʻá ne faí? ʻOkú ne fakapapauʻi heʻikai ke ne toe fakahoko ʻa e angahala ko iá? Kapau ko e feohi koví naʻe taki atu ki heʻene faihalá, ʻokú ne loto-lelei ke tuʻusi ʻa e ngaahi feohi ko iá? Ko e kau mātuʻá ʻoku nau fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻi he fakamaama ʻa e Folofolá, ʻo fakakaukau ki he vakai ʻa e tokotaha faihalá ki he meʻa naʻe hokó. ʻOku nau fili leva pe ʻe lava ke kei nofo ʻa e tokotaha faihalá ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, kuo pau ke tuʻusi ia.—1 Kol. 5:11-13. w22.02 5 ¶11-12
Sāpate, Nōvema 19
Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú.—Kol. 3:10.
Tatau ai pē pe kuo tau papitaiso ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē pe ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu, ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e faʻahinga angaʻitangata ʻoku fakahōifua kia Sihová. Ke hoko ki he faʻahinga tokotaha ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau mapuleʻi ʻetau fakakaukaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e meʻa tefito ʻokú ne fakafuo hotau angaʻitangatá ko ʻetau fakakaukaú. Kapau ʻoku tau fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ʻoku fakamānako ki heʻetau ngaahi holi fakakakanó, te tau leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi. (ʻEf. 4:17-19) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei, ʻoku ngalingali ange te tau lea mo tōʻonga ʻi ha founga ʻoku fakahōifua ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova. (Kal. 5:16) Kae kehe, heʻikai lava ke tau taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi fakakaukau koví mei heʻenau hū ki hotau ʻatamaí. Ka ʻoku lava ke tau fili ke ʻoua ʻe tōʻonga ʻo fakatatau ki he ngaahi fakakaukau ko iá. Ki muʻa ke tau papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke tuku ʻetau lea mo tōʻonga ʻi he founga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. Ko e fuofua sitepu mahuʻinga taha ia ʻi hono huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá. Kae kehe, ke fakahōifua kakato kia Sihová, kuo pau foki ke tau kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. w22.03 8 ¶1-2
Mōnite, Nōvema 20
ʻI he tafaʻaki kotoa pē naʻa mou fakahāhā ai ʻa hoʻomou maʻá ʻi he meʻá ni.—2 Kol. 7:11.
ʻOku ʻikai ko ha fatongia faingofua ki he kau mātuʻá ke fakapapauʻi pe ʻoku fakatomala moʻoni ha tokotaha naʻá ne fai ha angahala mamafa. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e kau mātuʻá ʻoku ʻikai lava ke nau sio ki he lotó, ko ia kuo pau ke nau fakafalala ki he fakamoʻoni ʻoku hāmai ki tuʻa ko honau tokouá kuo liliu kakato ʻene vakai ki heʻene angahalá. ʻOku fiemaʻu ke nau sio ki ha fakamoʻoni ʻo e liliu moʻoni ʻi he fakakaukau, ongoʻi mo e tōʻonga ʻa e tokotaha faihalá. ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi lahi ke fai ai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú. Ke fakahaaʻi ʻoku fakatomala moʻoni ha tokotaha kuo tuʻusi, te ne ʻalu maʻu pē ki he fakatahá pea muimui ki he faleʻi ʻa e kau mātuʻá ke maʻu ha taimi-tēpile lelei ʻo e lotu mo e ako. Te ne feinga mālohi foki ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻe iku atu ai ki haʻane faihala. Kapau ʻokú ne ngāue mālohi ke fakaleleiʻi hono vahaʻangatae mo Sihová, ʻe lava ke ne fakapapauʻi ʻe fakamolemoleʻi kakato ia ʻe Sihova pea ʻe toe fakafoki mai ia ʻe he kau mātuʻá ki he fakatahaʻangá. w21.10 6 ¶16-18
Tūsite, Nōvema 21
Kuo pau ke ʻoua naʻá ke ngaohi maʻau ha ʻīmisi kuo tongi pe ko ha fakatātā ʻo fakatatau ki ha meʻa pē ʻoku ʻi he langí ʻi ʻolunga pe ʻi he māmaní ʻi lalo . . . Kuo pau ke ʻoua naʻá ke punou hifo kiate kinautolu.—ʻEki. 20:4, 5.
ʻI hono ueʻi ʻo Sīsū ʻe he ʻofa lahi ki he ʻOtuá, naʻá ne lotu kia Sihova toko taha pē, ʻo tatau pē ʻi heʻene ʻi hēvaní pea mo ʻene ʻi he māmaní. (Luke 4:8) Naʻá ne akoʻi ʻene kau ākongá ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ngāueʻaki ʻe Sīsū pe ko ʻene kau ākonga faitōnungá ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú. Koeʻuhi ko e ʻOtuá ko ha Laumālie, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke faʻu ʻe he tangatá ʻe vāvātatau mo e lāngilangi ʻo Sihová! (ʻAi. 46:5) Kae fēfē hono ngaohi ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo e kau sangato pea lotu ki ai? ʻI he fekau hono ua ʻi he Fekau ʻe Hongofulú, naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku māʻalaʻala ki he faʻahinga ʻoku nau holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e kau faihisitōlia ʻo e māmaní kuo nau ʻiloʻi ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. w21.10 19-20 ¶5-6
Pulelulu, Nōvema 22
Tuku ki he tangata ʻoku ʻi he funga falé ke ʻoua te ne ʻalu hifo ke toʻo ʻa e ngaahi koloá mei hono falé.—Māt. 24:17.
Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki he kau Kalisitiane ʻi Siutea ʻi he ʻuluaki senitulí ʻe hoko mai ha taimi ʻe “ʻātakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú.” (Luke 21:20-24) ʻI he hoko iá, naʻe fiemaʻu ke nau “kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” Ko ʻenau holá ʻe taki atu ia ki honau fakamoʻuí, ka ʻe hoko ai ha mole lahi. ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe fakalea ia ʻi he Taua Leʻo ʻo peheni: “Naʻa nau mavahe mei heʻenau ngaahi ngoué mo e ngaahi ʻapí, naʻa mo e ʻikai ke tānaki mai ʻenau ngaahi koloá mei honau ngaahi falé. ʻI he tuipau ki he maluʻi mo e poupou ʻa Sihová, naʻa nau fakamuʻomuʻa ʻa ʻene lotú ʻi he meʻa kehe kotoa pē ʻa ia naʻe hā ngali mahuʻingá.” Naʻe toe pehē ai: “ʻE ʻi ai nai ha ngaahi ʻahiʻahi mei muʻa ki he anga ʻo ʻetau vakai ki he ngaahi meʻa fakamatelié; ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga tahá kinautolu, pe ʻoku mahuʻinga ange ʻa e fakamoʻui ko ia ʻe hoko mai maʻá e faʻahinga kotoa ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá? ʻIo, ko ʻetau holá ʻe kau nai ki ai ha ngaahi faingataʻa mo e ngaahi mole. Kuo pau ke tau mateuteu ke fai ha meʻa pē ʻe fiemaʻú.” w22.01 4 ¶7-8
Tuʻapulelulu, Nōvema 23
Hono ʻikai mahuʻinga hoʻo ʻofa mateakí, ʻe ʻOtua!—Saame 36:7.
ʻIkai fuoloa mei he ʻEkisoto ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu kia Mōsese ʻaki hono tala ange hono huafá mo hono ʻulungāngá. Naʻá ne pehē: “Ko Sihova, ʻa Sihova, ko ha ʻOtua mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni, ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he laui afe, ʻo fakamolemoleʻi ʻa e faihalá mo e laka halá pea mo e angahalá.” (ʻEki. 34:6, 7) ʻI he fakamatala fakalotomāfana ko eni fekauʻaki mo Hono ngaahi ʻulungāngá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova kia Mōsese ha tafaʻaki makehe ʻo ʻEne ʻofa mateakí. Ko e hā ia? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ʻo ʻikai ko ʻene maʻu pē ʻa e ʻofa mateakí ka ʻokú ne “fonu ʻi he ʻofa mateaki.” Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku toe lave tuʻo ono ki ai ʻi he Tohi Tapú. (Nōm. 14:18; Nehe. 9:17; Saame 86:15; 103:8; Sioeli 2:13; Siona 4:2) ʻI he ngaahi tuʻunga kotoa ko iá, ʻoku ngāueʻaki pē ʻa e kupuʻi lea ko iá kia Sihova, ʻo ʻikai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻIkai ʻoku makehe hono mātuʻaki fakamamafaʻi ʻe Sihova tonu ʻa hono ʻulungaanga ko e ʻofa mateakí? w21.11 2-3 ¶3-4
Falaite, Nōvema 24
Tuku hoʻomou loto-moʻua fekauʻaki mo hoʻomou moʻuí.—Māt. 6:25.
Ko e ngaahi hoa malí ʻe lava ke nau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo hono uaifí. ʻI ha māhina nai ʻe ono ki he taʻu ʻe taha hili ʻa e fuofua fetaulaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ha fili mahuʻinga. Ko e maʻuʻanga moʻui ʻa Pitá ko e toutai. Ko ia ʻi hono fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke muimui taimi-kakato ʻiate iá, naʻe pau ke fakakaukau ʻa Pita ki he tuʻunga hono fāmilí. (Luke 5:1-11) Naʻe fili ʻa Pita ke kaungāfononga mo Sīsū ʻi heʻene ngāue fakamalangá. Pea ʻoku hā mahino naʻe poupou ʻa hono uaifí kiate ia. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe fononga ʻa Pita fakataha mo hono uaifí ʻi he taimi ʻe niʻihi. (1 Kol. 9:5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga ko ha uaifi Kalisitiané naʻe maʻu ai ʻe Pita ʻa e tauʻatāina ke lea ʻo ne hiki ʻa e faleʻi fakamānavaʻi ki he ngaahi husepāniti mo e uaifi Kalisitiané. (1 Pita 3:1-7) ʻOku hā mahino, naʻe falala ʻa Pita mo hono uaifí ki he talaʻofa ʻa Sihova te Ne tokonaki maʻa kinaua kapau te na fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá ʻi heʻena moʻuí.—Māt. 6:31-34. w21.11 18 ¶14
Tokonaki, Nōvema 25
Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki kiate au.—1 Kol. 11:1.
Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻofa ʻi hono fanga tokouá. Naʻá ne ngāue taʻemālōlō maʻa kinautolu. (Ngā. 20:31) Ko ia ai, naʻe ʻofa lahi ʻa hono kaungātuí ʻiate ia. ʻI he taimi ʻe taha, “naʻe hoko ha fetāngihi” ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kau mātuʻa ʻi ʻEfesoó heʻikai ke nau toe sio kiate iá. (Ngā. 20:37) Ko ʻetau kau mātuʻa anga-līʻoá ʻoku nau ʻofa lahi foki ʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea ʻoku nau fai honau lelei tahá ke tokoniʻi kinautolu. (Fil. 2:16, 17) Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fehangahangai ʻa e kau mātuʻá mo e ngaahi pole. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ke ikuʻi ai ení? Ko ʻetau kau mātuʻa ngāue mālohí ʻoku lava ke nau faʻifaʻitaki kia Paula. Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha mālohi mahulu hake ʻi he tangatá. Ko Paulá ko ha tangata taʻehaohaoa pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne fāinga ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. (Loma 7:18-20) Pea naʻe pau ke ne fekuki mo e ngaahi faingataʻa kehekehe. Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula pe mole ʻene fiefiá. ʻI he faʻifaʻitaki kia Paulá, ko e kau mātuʻá ʻe lava ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá pea tauhi maʻu ʻenau fiefiá ʻi heʻenau ngāue kia Sihová. w22.03 26 ¶1-2
Sāpate, Nōvema 26
ʻOku totonu ke mou tauhi ʻa hoku ngaahi Sāpaté. Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.—Liv. 19:3.
ʻI he Livitiko 19:3 ʻoku lave ai ki hono tauhi ʻo e Sāpaté. Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ke nau ʻi he malumalu ʻo e Laó, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e Sāpate fakauiké. Neongo ia, ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he anga hono tauhi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e Sāpaté mo ʻenau maʻu ʻaonga mei aí. Naʻe hoko ʻa e Sāpaté ko ha taimi ke mālōlō ai mei he ngāue anga-mahení pea tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻalu ai ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ko iá ki he sinakoke ʻi hono kolo tupuʻangá pea lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (ʻEki. 31:12-15; Luke 4:16-18) Ko e ekinaki ʻa e ʻOtuá ʻoku hiki ʻi he Livitiko 19:3 ke “tauhi ʻa [hono] ngaahi Sāpaté” ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke fakatau mai ha taimi mei heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó koeʻuhi ke fakalahi ange ai ʻetau tokanga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOkú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fai ha feʻunuʻaki ʻi he tafaʻaki ko iá? Kapau ʻokú ke vaheʻi maʻu pē ha taimi ke tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, te ke fakatupulekina ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo Sihova, ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he hoko ʻo māʻoniʻoní. w21.12 5 ¶13
Mōnite, Nōvema 27
Kuó u haʻu ke ui, ʻo ʻikai ko e kakai māʻoniʻoní, ka ko e kau angahalá ke nau fakatomala.—Luke 5:32.
ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fili ke feohi mo e kakai kotoa pē. Naʻá ne kai fakataha mo e koloaʻiá mo e māʻolungá, ka naʻá ne toe fakamoleki ʻa e taimi lahi mo e masivá mo e māʻulaló. Tānaki atu ki aí, naʻá ne manavaʻofa ki he faʻahinga naʻe lau ko e “kau angahalá.” Naʻe tūkia ʻa e niʻihi ʻo e kau māʻoniʻoni-fakaekitá ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú. Naʻa nau ʻeke ki heʻene kau ākongá: “Ko e hā ʻoku mou kai ai mo inu fakataha mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá?” Naʻe tali ki ai ‘a Sīsū ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. (Luke 5:29-31) Ki muʻa fuoloa pea haʻu ʻa e Mīsaiá, naʻe fakamatala ʻa e palōfita ko ʻAiseá fekauʻaki mo ia ko ha tokotaha heʻikai ke tali ʻe he māmaní. Naʻe tomuʻa tala ʻi he kikité: “Naʻe taʻetokaʻi ia pea naʻe fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e tangatá . . . Naʻe hangē ia ne fufū ʻa hono fofongá meiate kimautolú. Naʻe taʻetokaʻi ia, pea naʻa mau vakai kiate ia ʻoku ʻikai hano mahuʻinga.” (ʻAi. 53:3) Ko e Mīsaiá ʻe fakaʻehiʻehi mei ai “ʻa e tangatá,” ko ia naʻe totonu ke ʻamanekina ʻe he kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí ʻe talitekeʻi ʻa Sīsū. w21.05 8-9 ¶3-4
Tūsite, Nōvema 28
ʻE ʻai ia ʻe Sihova ke ne mālohi.—Sēm. 5:15.
Ko e muʻaki kau Kalisitiane ʻe niʻihi naʻa nau fakatuotuai ke ngāueʻaki ʻa e akonakí. (Sēm. 1:22) Ko e niʻihi naʻa nau fakahaaʻi ʻa e filifilimānako ki he koloaʻiá. (Sēm. 2:1-3) Ko e niʻihi naʻe faingataʻa ke nau mapuleʻi honau ʻeleló. (Sēm. 3:8-10) Naʻe fekuki ʻa e kau Kalisitiane ko iá mo e ngaahi palopalema mafatukituki, ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sēmisi ʻiate kinautolu. Naʻá ne ʻoatu ʻene akonakí ʻi ha founga anga-ʻofa kae hangatonu pea fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau fāinga fakalaumālié ke nau kumi ki ha tokoni lahi ange mei he kau mātuʻá. (Sēm. 5:13, 14) Ko e lēsoní: ʻOua ʻe toe afe, kae tauhi maʻu ha vakai pau ki he niʻihi kehé. Ko e tokolahi ʻoku tau ako mo iá ʻoku nau fāinga nai ke ngāueʻaki ʻa e akonaki mei he Tohi Tapú. (Sēm. 4:1-4) ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi kiate kinautolu ke taʻakifuʻu ʻa e ngaahi tōʻonga koví pea fetongiʻaki ia ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko Kalaisí. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ke tala ange ki heʻetau kau akó ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke nau fakaleleiʻí. ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau tauhi maʻu ha vakai pau, ʻo falala ʻe tohoakiʻi mai ʻe Sihova ʻa e kakai anga-fakatōkilaló kiate ia pea te ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí.—Sēm. 4:10. w22.01 11 ¶11-12
Pulelulu, Nōvema 29
ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne tāpuni hono telingá ki he tangi ʻa e tokotaha māʻulaló te ne ui foki ʻe ia pea ʻe ʻikai fai mai ha tali ki ai.—Pal. 21:13.
Ko e kau Kalisitiané kotoa ʻoku nau feinga ke faʻifaʻitaki ki he meesi ʻa Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga ʻe taha ko Sihová heʻikai ke ne fanongo ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fakahāhā ʻa e mēsí ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai loto ha taha ʻo kitautolu ke fakafisi ʻa Sihova ke fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú, ko ia ʻoku tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatupulekina ha laumālie loto-fefeka. ʻI he ʻikai fakaongo tuli ki ha kaungā-Kalisitiane ʻoku mamahi, kuo pau ke tau mateuteu maʻu pē ke fanongo ki he “tangi ʻa e tokotaha māʻulaló.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻi hotau lotó ʻa e faleʻi fakamānavaʻi ko ení: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne tōʻongaʻaki ʻa e mēsí ʻe fai hono fakamāuʻí ʻo ʻikai ha meesi ki ai.” (Sēm. 2:13) Kapau ʻoku tau manatuʻi anga-fakatōkilalo ʻa e lahi ʻo ʻetau fiemaʻu ʻa e mēsí, ʻoku ngalingali ʻe lahi ange ʻetau fakahāhā ʻa e mēsí. ʻOku tautefito ʻetau loto ke fakahāhā ʻa e mēsí ʻi he taimi ʻoku foki mai ai ha tokotaha faihala fakatomala ki he fakatahaʻangá. ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú ke maʻu ʻa e mēsí pea fakaʻehiʻehi mei he anga-fefeká. w21.10 12 ¶16-17
Tuʻapulelulu, Nōvema 30
Mou nofo heni ka u ʻalu ki hē ʻo lotu.—Māt. 26:36.
ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he māmaní, pea ʻi he ngataʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne kumi ki ha feituʻu lōngonoa ʻe lava ke ne fakalaulauloto mo lotu ai. Naʻá ne maʻu ʻa e feituʻu ko iá ʻi he ngoue ko Ketisemaní. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e faleʻi taimi totonu fekauʻaki mo e lotu. ʻI heʻenau aʻu ki he ngoue ko Ketisemaní, naʻe fuoloa ʻa e poʻulí, mahalo ko e ʻosi atu ia ʻa e vaeua poó. Naʻe kole ange ʻe Sīsū ki he kau ʻapositoló ke nau “hanganaki leʻo,” pea naʻá ne ʻalu atu ʻo lotu. (Māt. 26:37-39) Ka ʻi he lolotonga ʻene lotú, naʻa nau mohe kinautolu. ʻI he foki mai ʻa Sīsū ʻo ʻilo ʻoku nau mohé, naʻá ne toe ekinaki kiate kinautolu ke “hanganaki leʻo mo lotu maʻu ai pē.” (Māt. 26:40, 41) Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau loto-mafasia lahi pea naʻa nau helaʻia. Naʻe fakahaaʻi manavaʻofa ʻe Sīsū “ʻoku vaivai ʻa kakano.” Neongo ia, naʻe tuʻo ua ʻa e toe ʻalu ʻa Sīsū ʻo lotu, pea ʻi heʻene foki maí naʻá ne ʻilo ʻoku mohe ʻa e kau ākongá kae ʻikai ke nau lotu.—Māt. 26:42-45. w22.01 28 ¶10-11